Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 26. siječnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 211, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. siječnja 2022. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je napomenuo da je na 9. sjednici, 15.12.2021., sukladno prijedlogu Kluba zastupnika HDZ-a, donesen zaključak da je o Prijedlogu zakona provedena rasprava u prvom čitanju.
Donošenjem ovoga Zakona ostvarit će se potrebni preduvjeti za učinkovitije obavljanje javnog linijskog i povremenog obalnog pomorskog prometa, a kojim se osigurava redovna pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno. Razlike između rješenja koja su predložena Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona proistekla su iz primjedbi Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te koja su bila predmet rasprave u Hrvatskom saboru. Stoga je Konačni prijedlog Zakona nomotehnički dorađen te sadržajno usklađen s odredbama Uredbe (EEZ) broj 3577/72 i EU pravilima o državnim potporama. Preciznije su uređena pitanje povlaštenog i besplatnog prijevoza u obalnom linijskom pomorskom prometu. Nadalje, osigurava se pravo na besplatan prijevoz svim vatrogascima i njihovim vozilima, neovisno radi li se o djelatnicima profesionalnih postrojbi ili članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Dodatno se napravljene izmjene u člancima koji uređuju tržište linija bez obveze javne usluge i onima koji uređuju način određivanja linija s obvezom javne usluge, a radi potrebnog dodatnog usklađivanja s Uredbom (EEZ) broj 3577/72 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža), kako je tumači Komunikacija Europske Komisije o tumačenju predmetne Uredbe iz 2014. te naknadna praksa Suda Europske unije, a koje je dodatno uskladilo resorno ministarstvo nakon provedene rasprave u Hrvatskom saboru te nakon konzultacija s Europskom komisijom.
Predmetnim se izmjenama u dijelu načina određivanja linija s obvezom javne usluge (odredbe članaka koje uređuju državne, županijske, međužupanijske i lokalne linije), izrijekom unosi obveza provođenja javnih savjetovanja sa zainteresiranom javnošću radi iskazivanja interesa otočnog stanovništva i brodara, tijekom kojih će se provodi SNCM test na način kako ga je definirala praksa Suda Europske unije s ciljem da se testom utvrdi može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge svim brodarima, odnosno bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi.
Dodatno, izmjene navedenih članaka tiču se i tržišta linija bez obveze javne usluge (tzv. sezonskih linija), koje brodari preuzimaju u održavanje isključivo radi ostvarenja vlastitih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, s ciljem da se isto tržište liberalizira te uklone nepotrebne administrativne barijere kako bi se olakšao pristup tržištu, ali uz daljnju zaštitu temeljnih načela koja se štite u hrvatskim vodama: sigurnost plovidbe, zaštitu putnika i drugih osoba i imovine u vezi s pomorskim prijevozom, kao i osiguranje kontinuiranog i nesmetanog rada u hrvatskim lukama kako su uređeni posebnim podzakonskim propisima. Na navedeni način, poduzetnici na tržištu sezonskih linija neće biti opterećeni brojnim administrativnim restrikcijama, ali će se, uz primjenu propisa koji uređuju sigurnost plovidbe i red u lukama, osiguravati kvaliteta usluge i brodova koji obavljaju tu uslugu.
U raspravi je rečeno da bi brodari profitabilnih linija trebali imati obvezu preuzimanja, npr. u paketu, i nekih linija koje to nisu. Istaknut je primjer brodske linije Split-Sućuraj (Brač) koju žele brojni prijevoznici, dok brodska liniju Split-Rogač (Šolta) nije atraktivna za prijevoznike. Predlagatelj je u odgovoru istaknuo da se dopušta mogućnost natjecanja na profitabilnim linijama, ali su brodari u obvezi cjelogodišnjeg upravljanja tim linijama, što je implementirano i u ovom Konačnom prijedlogu zakona. S tim u vezi, rečeno je da je osim ekonomske izrazito važno očuvati socijalnu kategoriju, odnosno održavanje neprofitabilnih linija zbog otočnog stanovništva i razvoja svih otoka. Također je istaknuto da Jadrolinija uspješno obavlja linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, i izvan turističke sezone.
U nastavku rasprave podržano je poticanje uvođenja brodova s pogonom na alternativna goriva, čime će se doprinijeti smanjenu stakleničkih plinova s brodova, kao i podizanju kvalitete pružanja usluga u javnom linijskom pomorskom prijevozu. Napomenuto je da je potrebno zaštititi interese hrvatskih brodogradilišta kojima je potrebno dulje vrijeme za prilagodbu, čime će se zaštiti interesi hrvatske industrije, a u konačnici doprinijeti i smanjenju iseljavanja hrvatskih građana.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je većinom glasova (7 glasova ”za” i 3 glasa ”suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU
Uz sljedeći amandman koji je jednoglasno prihvaćen (10 glasova ”za”):
I. Na članak 69.
U članku 69. stavku 1. riječi „aktu o povjeravanju javne usluge“ i riječi "aktu o ovlaštenju" zamjenjuju se riječima "aktu o povjeravanju obavljanja javne usluge".
Obrazloženje: Predloženom izmjenom usklađuje se naziv akta s nazivom akta iz članka 5. točke 2. konačnog prijedloga zakonskog teksta.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić