Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 17. ožujka 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 123, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. ožujka 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom Zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva 2018/645 kojom se mijenja direktiva 2003/59/ EZ o početnim kvalifikacijama i periodičkom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika i Direktiva 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama.
Cilj je ovoga Prijedloga zakona urediti način uzajamnog priznavanja ukupne ili djelomične obuke vozača u drugim državama članicama, prilagoditi sadržaj obuke vozača stvarnim potrebama, precizirati odredbe o izuzeću od primjene obveze stjecanja početnih kvalifikacija i periodičnom osposobljavanju vozača. Nadalje se ukida obveza ishođenja licencije za teretna vozila iznad 12 tona najveće dopuštene mase kojima se obavlja prijevoz tereta za vlastite potrebe, a koja je poduzetnicima stvarala nepredviđene troškove i probleme u poslovanju.
Ovim Prijedlogom zakona propisuje se način na koji se financira županijski linijski prijevoz koji se obavlja kao javna usluga te je unesena odredba da se sredstva osiguravaju iz prodaje voznih karata i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba. Također, propisuje se mogućnost da Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrdi najviše iznose sufinanciranja, kao i mjerila te kriterije na temelju kojih će se sredstvima iz državnog proračuna sufinancirati javna usluga.
U raspravi je istaknuto da se ovim Prijedlogom zakona propisuje zakonska osnova za sufinanciranje cestovnog prijevoza putnika kao javne usluge.
Istaknuto je da je prijevoz putnika na autobusnim linijama već niz godina sve manje isplativ, posebno u slabije naseljenim područjima te su prijevoznici prisiljeni ukidati sve veći broj linija. S jedne strane naši građani u ovim krajevima ostaju izolirani, a s druge strane imamo autobusne prijevoznike kojima je poslovanje dodatno otežano tijekom pandemije. Stoga je rečeno da linije koje za autobusne prijevoznike nisu komercijalne trebaju opstati iz razloga što treba osigurati prijevoz stanovnika zbog njihove gospodarske aktivnosti te kvalitete svakodnevnog života. To će se ostvariti sufinanciranjem javnog cestovnog prijevoza temeljem ovog zakonodavnog prijedloga.
Posebno je napomenuto da prava koja su do sada imali stanovnici otoka trebaju ostati barem na istoj razini. Također je problematizirana situacija drugih slabije razvijenih područja, koja imaju daleko lošiju sliku što se tiče mogućnosti javnog prijevoza, osobito u Slavoniji. Raspravljano je o stanju taxi prijevoznika, posebno vezano za cijene usluge te za broj dozvola za obavljanje djelatnosti.
Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako bi financiranje odnosno sufinanciranje javnog prijevoza od strane jedinica lokalne i područne samouprave trebalo jasnije definirati. U raspravi je istaknuto da se za javnu uslugu u cestovnom prometu treba raspisati javni natječaj, odnosno poštivati procedura, kako zbog transparentnosti, tako i zbog mogućnosti davanja potpora. Jedino da bi sustav mogao nastaviti funkcionirati potrebno je omogućiti prijelazni period.
Prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (5 glasova “ZA” i 5 glasova “SUZDRŽAN”).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić