Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 17. ožujka 2021. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 24, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2021. godine.
Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Predstavnik Ministarstva obrane uvodno je rekao da je slijedom zaključka Hrvatskoga sabora kojim se prihvaća Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti izrađen Konačni prijedlog zakona te da su pri njegovoj izradi uzete u obzir iznesene primjedbe, prijedlozi i mišljenja Odbora za zakonodavstvo, Odbora za obranu i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te oni koji su izneseni na plenarnoj sjednici Sabora. Projekt osnivanja sveučilišta započeo je prije više od šest godina donošenjem Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. godine. U Dugoročnom planu razvoja kao jedan od postavljenih ciljeva dugoročnog razvoja vojnih sposobnosti navedena je projekcija podizanja vojnog obrazovanja na visokoškolsku obrazovnu razinu.
Plan predviđa tri faze realizacije postizanja poboljšanja kvalitete vojne izobrazbe institucionaliziranjem visokog vojnog obrazovanja. U tom kontekstu, predmetnim Zakonom namjerava se stvoriti pravni okvir koji će omogućiti osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti na kojem će se moći obrazovati budući časnici Hrvatske vojske i zaposlenici u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezani s domovinskom sigurnosti. Obrazovanje na Sveučilištu obrane i sigurnosti provodit će se za radna mjesta u okviru obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Sveučilište se osniva kao integrirano sveučilište koje kao sastavnice može imati odjele, centre i sveučilišne institute. Financijska sredstva za provođenje studijskih programa osigurana su u državnom proračunu na poziciji Ministarstva obrane, te nije potrebno osigurati dodatna sredstva za provedbu Zakona. Predstavnik predlagatelja također je naveo da će, nakon što Sveučilište bude osnovano, ono imati mogućnost sudjelovati u apliciranju za sredstva iz fondova Europske unije kao nositelj programa, što do sada nije bio slučaj.
U raspravi koja je uslijedila iskazana je opća podrška osnivanju Sveučilišta te je istaknuto da je potrebno iskoristiti veliki ugled Hrvatske vojske u domovini i u svijetu i budućim generacijama na akademskoj razini prenijeti svoja znanja i iskustva stečena u Domovinskom ratu. Nadalje, pozitivno je ocijenjeno što će Sveučilište pored visokoobrazovnih i znanstveno-istraživačkih programa izvoditi programe i tečajeve namijenjene za dodatno obrazovanje vojnika, čime bi se stimuliralo i motiviralo ljude na stjecanje dodatnog zanimanja i stručnog znanja.
Pored pozitivnih ocjena i opće podrške procesu institucionaliziranja visokog vojnog obrazovanja, od dijela članova izražena je dvojba u ispravnost ocjene da upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta obavlja ministarstvo nadležno za obranu. Također je iznesena ocjena da odredbe članka 1. stavka 4. Konačnog prijedloga zakona nisu usklađene s propisima kojima se regulira područje znanosti i visokog obrazovanja. Istaknuto je da bi studijski programi trebali biti u skladu sa odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te da bi trebali proći isti postupak vrednovanja kao i ostali studijski programi na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“, tri glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Anđelka Stričaka.
PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović