Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 17. sjednici, održanoj 19. siječnja 2022. godine, raspravljao o Prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. prosinca 2021. godine.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u Republici Hrvatskoj Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donesen 2019. godine, a do tada je zaštita prijavitelja nepravilnosti bila osigurana kroz više posebnih zakona. Novi Zakon donosi se prvenstveno radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije te izmjena nekih odredbi na koje su ukazali nositelji primjene Zakona. Novi Zakon pridonijeti će daljnjem jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti i podizanju javne svijest građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa, zaštitu financijskih interesa EU, interesa Republike Hrvatske, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava i općenito pravne sigurnosti. Precizirano je područje primjene Zakona u odnosu na akte Unije koji utječu na financijske interese Europske unije, te područja koje se odnose na unutarnje tržište, tržišno natjecanje i državne potpore, te druge odredbe domaćeg prava ukoliko se kršenjem ugrožava javni interes.
Prijedlogom zakona preciznije i šire se definiraju prijavitelji nepravilnosti i zaštita prijavitelja te se olakšava prijavljivanje različitim kanalima prijavljivanja. Dodatno se uređuju nadležnosti Pučkog pravobranitelja kao tijela vanjskog prijavljivanja kao i postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti, te se omogućuje vanjsko prijavljivanje prije nego je iscrpljen put unutarnjeg prijavljivanja. Izričito je propisan inspekcijski nadzora nad provedbom ovog Zakona i propisa koji se donose na temelju njega. Uvodi se mogućnost izricanja prekršajnih sankcija za pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti ili povezanih osoba, a prekršajna odgovornost predviđena je i za povjerljivu osobu i njenog zamjenika i bilo koju drugu osobu koja sudjeluje u postupku, za kršenje obveza zaštite identiteta i povjerljivosti.
U raspravi je pohvaljeno što je predlagatelj tijekom javne rasprave razmotrio sve primjedbe i prijedloge te je izraženo zadovoljstvo što je veći dio prijedloga Pučke pravobraniteljice usvojen. Spomenuta je Ankica Lepej, koja je preminula upravo na dan održavanja sjednice Odbora a koja je kao prijavitelj nepravilnosti u vremenima kad nije bila osigurana zaštita kakvu „zviždači“ imaju danas, prijavila nepravilnosti jer je to smatrala svojom moralnom dužnošću a zbog čega je ostala bez svega. U raspravi je predloženo da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi se uredilo pitanje nagrađivanja „zviždača“ temeljem čijih informacija su otkrivene nepravilnosti i korupcija, a nagrada, odnosno priznanje, nosilo bi naziv „Ankica Lepej“.
U raspravi su izneseni sljedeći prijedlozi i primjedbe:
- primarna pravna pomoć „zviždačima“ ne bi smjela ovisiti o imovinskom cenzusu kako je to određeno člankom 11. točkom 5., jer se radi o javnom interesu, a ne interesu prijavitelja te bi u tom dijelu trebalo omogućiti besplatnu primarnu pravnu pomoć neovisno o imovinskom stanju prijavitelja.
- Prava prijavitelja nepravilnosti u članku 11. Prijedloga zakona treba nadopuniti pravom na psihosocijalnu pomoć i pravom na dobivanje informacije o prijavi.
- Prekršajnim odredbama u člancima 37.-40. propisane su preniske sankcije te mogu obeshrabriti prijavitelje nepravilnosti koji mogu dobiti otkaz, a ohrabriti počinitelje na način da je isplativo platiti kaznu i nastaviti raditi nepravilnosti. Trebalo bi razmisliti da se kaznene odredbe vežu uz prihode fizičkih osoba, te dobit ili prihod pravnih osoba kako bi se mogla ostvariti svrha kažnjavanja.
- Predloženo je da se u zakon dodaju odredbe o priznanjima prijaviteljima nepravilnosti, a da se priznanje nazove „Ankica Lepej“
- U odnosu na diskriminaciju predloženo je da se u članku 4. kao nepravilnost doda diskriminacija ukoliko se radi o tijelima javne vlasti. U odnosu na pojam osvete temeljem diskriminacije u članku 9. stavku 2. iza riječi diskriminacije potrebno je dodati „temeljem posebnih zakona“. Istaknuto je i da je potrebno bolje razgraničenje pojmova diskriminacije i nepravilnosti kroz cijeli tekst zakona.
- U odnosu na unutarnje i vanjsko prijavljivanje ocjenjeno je kako paralelno prijavljivanje i paralelno vođenje postupaka po vanjskom i unutarnjem prijavljivanju može dovesti do pravne nesigurnosti. Istaknuto je da Direktiva u tom dijelu nije dovoljno jasna te da bi u članku 25. stavku 2. trebalo navesti da unutarnje prijavljivanje nepravilnosti ima prednost pred vanjskim prijavljivanjem, ako se prijavljivanje može učinkovito interno riješiti i ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete.
- U odnosu na podnošenje optužnog prijedloga od strane Pučkog pravobranitelja protiv osoba koje su podnijele lažne prijave nepravilnosti, istaknuto je kako isto ne spada u djelokrug rada Pučkog pravobranitelja kao zaštitnika i promicatelja ljudskih prava. Isto bi moglo odvratiti prijavitelje od prijavljivanje, zbog čega bi trebalo izmijeniti članak 41. Prijedloga zakona.
- Predloženo je da se dopuni članak 42. Prijedloga zakona na način da se navede da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Europskoj komisiji dostavlja statističke podatke koje prikuplja od pučkog pravobranitelja, tijela nadležnih za postupanje po sadržaju prijava i po potrebi od strane drugih dionika koji mogu raspolagati navedenim podatcima.
- Predloženo je da se Uredu pučke pravobraniteljice osiguraju odgovarajući prostor te dodatno dužnosničko mjesto za poslove provedbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (9 glasova «ZA» i 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI.
2. STAJALIŠTA, PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA IZNESENA U RASPRAVI UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac