Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 1. veljače 2018. godine razmotrio je Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2015. godini te Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2016. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 10. svibnja 2016. godine i 25. travnja 2017. godine.
Odbor je navedena Izvješća razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju Izvješća ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2015. i 2016. godinu, podnositelj izvješća državni tajnik Žarko Katić istaknuo je glavne statističke trendove u radu policije za 2015. i 2016. godinu. Obrazložio je, i ukratko pojasnio najvažnije stavke iz izvješća. Naglasio je da je početkom 2016. godine Ministarstvo unutarnjih poslova bilo suočeno s migrantskom krizom te da je do ožujka 2016. godine u Republiku Hrvatsku ušlo 658.068 migranata i put nastavilo prema zemljama zapadne Europe. Pojasnio je da završetkom migrantske krize sve aktivnosti na granici su se odnosile, prije svega, na kriminalitet krijumčarenja ljudima i na ilegalne procese na koje je hrvatska policija odgovorila kao odgovorna članica Europske unije. Istaknuo je da je u 2016. godini ukupni zabilježeni kriminalitet bio 85.620 kaznenih djela, što je bilo 9,9% manje nego 2015. godine (kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, privatnom tužbom ili je izostao prijedlog da se postupak pokrene po službenoj dužnosti). Riješeno je 35.428 kaznenih djela.
Također, tijekom 2016. godine prijavljeno je 18.948 fizičkih i pravnih osoba, što je smanjenje broja prijavljenih osoba od 5,1% u odnosu na 2015. godinu (19.962). Istaknuto je kako je rad policije usmjeren na zaštitu najranjivijih skupina građana.
Tijekom rasprave zatraženi su dodatni podatci te točna statistika o broju požara tijekom izvještajnog razdoblja. Ukazano je na problem porasta smrtno stradalih u prometu te porastu broja vozača u alkoholiziranom stanju. Također je izražena zabrinutost što su veliki broj alkoholiziranih vozača osobe starije životne dobi. Razgovaralo se o statusu i pravima hrvatskih državljana koji su u braku s državljanima trećih zemalja. Članovi su izrazili zabrinutost zbog malog broj zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u MUP-u, ističući kako je brojka simbolična te da se na tome mora raditi. Zatraženi su pismeni podatci o zaposlenosti pripadnika nacionalnih manjina u policijskim upravama.
Raspravljalo se o velikom povećanju broja tražitelja azila u 2015. i 2016. godini. Istaknuto je da je tijekom 2016. godine doneseno 1.469 odluka, neovisno o godini podnošenja zahtjeva. Od toga se oko 78,2% odluka odnosilo na obustave postupka zbog samovoljnog napuštanja RH ili izričitog odustajanja (1.149 obustava). Priznalo se 16 supsidijarnih zaštita te 83 azila, što je oko 6,75% od ukupnog broja donesenih odluka o osnovanosti zahtjeva te je to ujedno i najveći broj odobrenih međunarodnih zaštita posljednjih deset godina. Izražena je zabrinutost zbog sustavnog kršenja ljudskih prava migranata. Razgovaralo se i o programima izobrazbe za senzibilizaciju društva u okviru Ministarstva unutarnjih poslova. Skrenuta je pozornost na činjenicu da su ratni zločini važna komponenta u radu Ministarstva unutarnjih poslova i Držanog odvjetništva te na malom broju procesuiranja istih.
Nakon provedene rasprave jednoglasno ( s 9 glasova „ZA“) Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2015. godini.
2. Prihvaća se Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2016. godini.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac