Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 67. sjednici održanoj 28. svibnja 2015. godine, Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2015. godine.

Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli mišljenje da razmatrano Izvješće daje cjelovit pregled rada Državnog odvjetništva, USKOK-a te svih županijskih i općinskih državnih odvjetništava.
Govoreći o predstavljenom kretanju i strukturi prijavljenog kriminala u Republici Hrvatskoj, složili su se s ocjenom izvjestitelja kako pad broja kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja (14%), znatan pad protiv poznatih osoba i to maloljetnih osoba (13%) i mlađih punoljetnih osoba (14%) samo jednim dijelom može ukazivati na pozitivne trendove u padu kaznenih djela kod mlađih punoljetnika i maloljetnika. Međutim, većim dijelom je do toga pada došlo zbog primjene pravnih shvaćanja Vrhovnog suda o neodređenim vrijednostima kod pojedinih imovinskih kaznenih djela, uslijed čega je smanjen broj prijava za imovinske delikte, kao i zbog izmjena Zakona o kaznenom postupku,  ali i drugih zakona.
Izražena je zabrinutost zbog činjenice da nisu u potpunosti osigurani potrebni materijalni i kadrovski preduvjeti kako bi Državno odvjetništvo moglo postupati u zakonskim rokovima. Kako je rečeno, nedopustivo je da državna odvjetništva nisu u mogućnosti nabaviti potrebnu informatičku opremu za sve djelatnike kojima je ona nužna za svakodnevni rad, da su suočeni s ozbiljnim prostornim problemima te s velikim odljevom kadrova. Kao dugoročni problem posebno je istaknuta kadrovska nepopunjenost odvjetništava, osobito nedostatak kadrova koji su specijalizirani za određena područja te nemogućnost zapošljavanja vježbenika, što će se kasnije odraziti na odabir kadrova u državnom odvjetništvu.

S obzirom na otežano zapošljavanje uzrokovano prvenstveno nedostatnim financijskim sredstvima, postavljeno je pitanje na koji se način može osigurati ravnomjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u državnim odvjetništvima. Istaknuto je da se izneseni podatci ponavljaju već nekoliko godina zaredom te da još uvijek nije došlo do potrebnog zaokreta u ovom području.
Zatraženo je i pojašnjenje podataka koji govore o velikoj zastupljenosti žena u državnim odvjetništvima (iznad 60%), osobito podataka koji pokazuju da postotak žena u pojedinim općinskim državnim odvjetništvima prelazi i 90% (ODO Karlovac), a u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu od svih dužnosnika njih 84% su žene.

Naglašeno je da je Odbor, sukladno svom djelokrugu utvrđenom Poslovnikom Sabora, osobito zainteresiran za praćenje kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva – osobito za kaznena djela ratnog zločina i trgovanja ljudima, kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda te kaznena djela počinjena iz mržnje. Budući da je broj kaznenih prijava, pokrenutih postupaka te osobito osuđujućih presuda za ova djela relativno mali, zatraženo je objašnjenje takvih podataka. Naime, za kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva podneseno je ukupno 37 novih prijava (u 2013. g. bilo je 59 podnesenih prijava), od čega se 21 prijava odnosi na kaznena djela ratnih zločina, 8 prijava odnosi se na kaznena djela trgovanja ljudima, a 2 prijave odnose se na ostala kaznena djela. Kada je riječ o kaznenim djelima vezanim za zločine iz mržnje, evidentirano je 45 prijava, od kojih su u 30 predmeta u tijeku izvidi ili provođenje dokaznih radnji, a u 10 predmeta je tijekom prošle godine podignuta optužnica. Svega je 6 zaprimljenih zahtjeva za mirno rješavanje spora zbog diskriminacije, od kojih 5 zahtjeva nije prihvaćeno, a za 1 zahtjev zatraženo je očitovanje nadležnih tijela. Tijekom 2014. zaprimljeno je ukupno 5 prvostupanjskih presuda, od kojih su u 2 presude odbijeni tužitelji s tužbenim zahtjevima da bi se radilo o diskriminaciji, u 2 su tužitelji povukli tužbu, a jednom je presudom djelomično usvojen tužbeni zahtjev, koji je na koncu odbijen nakon uložene žalbe Državnog odvjetništva.

Kada je riječ o radu državnog odvjetništva u procesuiranju ratnih zločina, članovi Odbora su podržali suradnju s državnim odvjetništvima drugih zemalja i međunarodnim institucijama, kako bi se došlo do potrebnih podataka o počiniteljima tih kaznenih djela. Međutim, mišljenja su da su u Izvješću izneseni podatci o kaznenim djelima ratnog zločina nedostatni i vrlo sažeti te bi o tome u narednim izvješćima trebalo dati iscrpnije podatke, budući da Državno odvjetništvo očito raspolaže potpunijim informacijama, što je razvidno iz činjenice da se one nalaze na internetskoj stranici DORH-a. Isto tako, s obzirom na broj predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava vezanih za istrage kaznenog djela ratnog zločina, a osobito imajući u vidu porast broja odluka Suda koje se odnose na istrage ratnih zločina u kojima su zahtjevi proglašeni nedopuštenima, ali i odustajanje tužitelja od zahtjeva, potrebno je bolje predstaviti suradnju Državnog odvjetništva s Uredom zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.

Imajući u vidu ovlast Državnog odvjetništva da na zahtjev državnih tijela daje mišljenja na nacrte ugovora kojima država stječe ili otuđuje nekretnine, zatraženo je očitovanje je li Državno odvjetništvo dalo mišljenje o sklapanju nagodbe između dva pravna subjekta kojom se tereti treći subjekt - korisnici stanova na područjima od posebne državne skrbi, konkretno u Vukovaru, a koja korisnicima priječi otkup stanova.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.                         

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc.  Furio Radin