Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 66. sjednici održanoj 20. svibnja 2015. godine, Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijski poslova u 2014., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 24. ožujka 2015.
Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su članovi Odbora, sukladno djelokrugu Odbora utvrđenom člankom 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, detaljnije razmotrili one dijelove Izvješća koji se odnose na primjenu policijskih ovlasti kojima se zadire u temeljna ljudska prava i slobode. Razmotrena je također i provedba zakonom propisanog parlamentarnog i građanskog nadzora nad postupanjem policije te pitanja koja se odnose na zakonom zajamčenu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u okviru policije.
Članovi Odbora su rad MUP-a posebno promatrali kroz rad sada već bivšeg Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u koje je Odbor imenovao sukladno tada važećoj odredbi čl. 5. Zakona o policiji. Istaknuto je da je tijekom 2014. godine Povjerenstvo zaprimilo 276 predmeta, što je povećanje od 55 predmeta u odnosu na 2013. godinu. Odluka nije donesena u 417 predmeta iz 2013. i 2014. godine. Tijekom 2014. rješavani su predmeti iz 2013., i to 42 predmeta (2013. riješeno je 50 predmeta). Od toga je 8 predmeta bilo u radu, u 1 predmetu podnositelj pritužbe odustao je od svog zahtjeva, dok su u preostala 33 predmeta, prema ocjeni Povjerenstva, samo 3 pritužbe utemeljene, u 5 predmetna ocijenjeno je da su pritužbe djelomično utemeljene, dok je za 18 razmatranih pritužbi ocijenjeno da su neutemeljene. U 7 predmeta Povjerenstvo je utvrdilo da se ne radi o pritužbama, već o upravnom postupku koje stranke vode s MUP-om, a za što Povjerenstvo nije bilo nadležno.
Zbog otežanog rada Povjerenstva uzrokovanog razrješenjem i imenovanjem jednog člana, predstavke zaprimljene tijekom 2014. uopće nisu razmatrane niti je Povjerenstvo bilo u mogućnosti upućivati odgovore strankama u propisanom roku od 90 dana, te je taj rok već tada bio daleko izvan razumnog roka.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji („Narodne novine“ br. 46/2015) ovo Povjerenstvo prestalo je s radom te je Odbor pokrenuo postupak imenovanja novih članova Povjerenstva upućivanjem javnog poziva za podnošenje prijedloga za imenovanje članova i zamjenika članova Povjerenstva za rad po pritužbama u sjedištu MUP-a te članova i zamjenika članova povjerenstava za rad po pritužbama u policijskim upravama. Kako je naglašeno, temeljem broja zaprimljenih prijava, već sada je očito da će biti vrlo teško imenovati ova povjerenstva, što će znatno otežati građanski nadzor nad postupanjem policijskih službenika u primjeni policijskih ovlasti.
U raspravi je, također, istaknuto da je pučka pravobraniteljica u svojemu Izvješću o radu za 2014. godinu navela podatak kako je MUP ukupno odjavio 257.231 osobu. Kako je rečeno, s obzirom na veliki broj osoba koji je MUP odjavio, bilo je potrebno u Izvješću iznijeti potpune podatke koji bi sadržavali zakonske osnove temeljem kojih su odjave izvršene. Izneseno je mišljenje da bi prikaz podataka po navedenim kategorijama u velikoj mjeri smanjio razna prozivanja hrvatskih državljana koji žive u pograničnim područjima.
Kada je riječ o zaštiti prava azilanata, istaknuto je da pučka pravobraniteljica navodi kao primjer kontinuirane diskriminatorne prakse prema tražiteljima azila, izbjeglicama i strancima na privremenom ili stalnom boravku to što se tečaj hrvatskog jezika nije provodio u 2014. godini, čime se otežava njihova integracija. Postavljeno je pitanje što se poduzima kako bi se azilantima omogućilo učenje hrvatskog jezika i osiguralo njihovo bolje uključivanje u hrvatsko društvo.
Osim toga, imajući u vidi podatak o malom broju azilanata u Republici Hrvatskoj, postavljeno je pitanje ima li Ministarstvo unutarnjih poslova potrebne kapacitete za smještaj, ukoliko bi se usvojio prijedlog Vijeća Europske unije o prihvatu oko 300 izbjeglica. Isto tako, s obzirom na broj raspoloživih policijskih službenika, zatraženo je pojašnjenje može li Republika Hrvatska u očekivanom roku ući Schengenski prostor.
Članovi Odbora osvrnuli su se i na podatke o pojedinim kaznenim djelima iz glave Kaznenog zakona protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, ljudskih prava i temeljnih sloboda i opće sigurnosti. Istaknuto je da su prijavljena 33 kaznena djela iz ove skupine, što je za 42,1% manje nego 2013. godine te da nije zabilježeno nijedno kazneno djelo povezano s terorizmom. Kada je riječ o podacima o počinjenim zločinima iz mržnje, posebno je istaknut podatak iz Izvješća da nisu zabilježeni pojavni oblici ili organiziranje u svrhu provedbe nasilja nad pojedincima ili skupinama. U Izvješću se navodi da je tijekom 2014. godine zabilježeno 14 kaznenih djela za koja je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su motivirana mržnjom te da je broj ovih kaznenih djela u padu za 60%.
Postavljeno je pitanje kakva je suradnja Ministarstva unutarnjih poslova s ostalim nadležnim tijelima u procesuiranju ratnih zločina, imajući u vidu podatak da su potvrđena saznanja o 34 moguće lokacije masovnih i (ili) pojedinačnih grobnica iz Domovinskog rata i 128 lokacija grobnica iz II. svjetskog rata.
Skrenuta je pozornost i na činjenicu da se prilikom istraga ratnih zločina u koje je uključena policija kroz provođenje obavijesnih razgovora i obavljanje izvida, pojedine osobe pozivaju i po desetak puta, što je ocijenjeno potpuno neprihvatljivim.
Imajući u vidu podatke koji se odnose na kaznena djela protiv spolne slobode i skupine kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, članovi Odbora su ocijenili zabrinjavajućim podatak da je tijekom 2014. godine prijavljeno ukupno 610 kaznenih djela počinjenih na štetu djece ili 27,6% više u odnosu na 2013. godinu, kada je prijavljeno ukupno 478 kaznenih djela. Izneseno je mišljenje da je potrebna znatno bolja suradnja svih nadležnih tijela kako bi se preveniralo i smanjilo počinjenje ovih kaznenih djela.
Članovi Odbora su naglasili da predloženo Izvješće ne sadrži podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u MUP-u, odnosno o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u strukturi zaposlenih, kao ni podatak o tome je li među novozaposlenima tijekom 2014. godine bilo zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina. Na ovaj problem se kontinuirano upozorava u raspravama na sjednicama Odbora, ali bez očekivanih pomaka.
Isto tako, kada je riječ o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, ističe se problem izostanka postupanja policijskih službenika u pojedinim slučajevima. Podaci izneseni u Izvješću ocijenjeni su nedostatnim i nepotpunim pa stoga, kako je rečeno, nije moguće o njima objektivno razgovarati.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2014. godini.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin