Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 62. sjednici, održanoj 16. rujna 2026. godine, Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, prvo čitanje, P.Z. br. 338, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuje okvir za uvođenje hrvatskog investicijskog računa, kao novog mehanizma koji bi trebao potaknuti građane da aktivnije ulažu svoja sredstva u financijske instrumente i tako potiču i unaprjeđuju razvoj domaćeg tržišta kapitala. Uvođenje hrvatskog investicijskog računa jedna je od mjera koja je istaknuta u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala za razdoblje 2025. do 2030., koji je Vlada usvojila u ožujku prošle godine. Uvođenje ovakvog instrumenta u svim državama članica preporučila je Europska komisija u rujnu prošle godine u Preporuci o uvođenju štedno-investicijskih računa s jednostavnim i povoljnijim poreznim tretman u okviru Unije štednje i ulaganja. Hrvatski investicijski račun će građanima omogućiti da svoju štednju jednostavno ulažu u financijske instrumente poput dionica, obveznica i investicijskih fondova, uz povoljniji porezni tretman, bez porezne obveze na razini pojedinačnih transakcija i uz mogućnost reinvestiranja prinosa. Ukupan iznos uplata, tj. limit, iznosit će 200.000 eura po osobi, uz mogućnost povećanja toga limita za dodatnih 50.000 eura za dugoročne ulagače. Također, predviđeno je da najmanje 20% portfelja vlasnika hrvatskog investicijskog računa bude povezano s ulaganjima u hrvatske financijske instrumente, čime će se dio privatne štednje usmjeriti prema hrvatskim društvima i dodatno ojačati financiranje domaćih trgovačkih društava. Cilj je s hrvatskim investicijskim računom građanima ponuditi jednostavniji i porezno povoljniji način ulaganja, a hrvatskom gospodarstvu osigurati dodatni izvor dugoročnog kapitala.
Članovi Odbora su u raspravi podržali donošenje ovog zakona. Zatraženo je pojašnjenje o statusu građana koji već imaju određena ulaganja u investicijske fondove, za koje nakon dvije godine nema oporezivanja, odnosno trebaju li oni povući sredstva pa otvoriti investicijski račun ili se to, primjerice, automatizmom prebacuje, te hoće li prenesena sredstva također biti dio limita. Isto tako, postavljeno je pitanje o otvaranju investicijskog računa za maloljetno dijete. Također, iznesen je komentar o nedovoljnoj informiranosti građana o financijskim instrumentima na tržištu te je zamoljeno za informacije o instituciji koja se time sustavno bavi i postoji li akcijski plan opismenjavanja od najranije dobi te o eventualno planiranoj kampanji osvješćivanja javnosti o tome, uz opasku da je na tome svakako potrebno dodatno raditi. Zatraženo je pojašnjenje i o tome kako je određen postotak od baš 20% ulaganja u hrvatske financijske instrumente, s obzirom na situaciju na tržištu, a iznesena je i primjedba koja se odnosi na koncentraciju od 50% ulaganja u jednog izdavatelja. Istaknuto je i da razvoj tržišta kapitala nije samo pitanje potražnje, nego i ponude, koja ovisi o stanju gospodarstva, broju subjekata u koje se ulaže. S tim u vezi, izražena je i zabrinutost o uočenom trendu – smanjenja kapitalizacije banaka, ali i trgovačkih društava u stranom vlasništvu (zbog povlačenja sredstava za ulaganje, ali i povlačenja dijela dobiti prema stranim vlasnicima) te je izneseno mišljenje da treba razmotriti način kako taj kapital ostaviti u Hrvatskoj.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja pojasnili su da građani koji već imaju investicije mogu svoje portfelje svojevoljno premjestiti na investicijski račun, a sva, uključujući i prenesena sredstva ulaze u ukupni limit. Što se tiče otvaranja investicijskih računa od strane roditelja za maloljetnike, bilo je potrebno voditi računa o elementu razmjernosti, da roditelji koji uplaćuju sredstva za svoju djecu ne potroše limit za djecu, odnosno da se ostavi prostora djetetu da nakon punoljetnosti ima mogućnost samo dalje ulagati, ako želi. Posebno je naglašen povoljan porezni tretman uplata na hrvatski investicijski račun, što znači da je sve ono što se uplati do kumulativnog limita od 250 000 eura neoporezivo. U odnosu na pitanje financijske pismenosti građana, pojašnjene su aktivnosti Ministarstva financija koje se odnose na financijsku pismenost i informiranje građana o ulaganjima, kao i o pratećim rizicima toga. Postoje dokumenti (strateški okvir, akcijski planovi), operativna radna skupina broji više od 30 sudionika (iz financijskih institucija, akademske zajednice, neprofitnih organizacija i privatnog sektora), a cilj je Ministarstva financija u sljedećem razdoblju više uključiti teme financijske pismenosti u školski curriculum. Također, iznesen je podatak da je od prvog mjerenja razina financijske pismenosti hrvatskih građana porasla za 7 postotnih bodova te se trenutačno nalazi na razini prosjeka od ukupno 39 zemalja obuhvaćenih tim istraživanjem. Vezano za postotak od predloženih 20% ulaganja u hrvatske financijske instrumente, potrebno je imati na umu jedno od temeljnih načela Europske unije – slobodu kretanja kapitala – te će se još razmatrati visina istoga, a primjedba o koncentraciji od 50% ulaganja na jednog izdavatelja bit će, uz druge, također razmotrena.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac