Zagreb – Sabor je u ponedjeljak bio domaćinom skupa posvećenog obilježavanju petnaeste obljetnice donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojeg su organizirali Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine.
Skupu su nazočili predstavnici Sabora, Vlade, nadležnih ministarstava, predstavnici akademske zajednice, znanstvenici i stručnjaci koji se bave pitanjima nacionalnih manjina, predstavnici udruga i vijeća nacionalnih manjina te predstavnici diplomatske zajednice u Republici Hrvatskoj.
- Ustavni je zakon, s jedne strane, sigurno imao golemu ulogu u procesu integracije pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, a s druge, u očuvanju njihova kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i u zaštiti od getoizacije i asimilacije, ocijenio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske.
- Zakonom je zaokružen model ostvarivanja prava manjina koji je obuhvatio povećanje broja saborskih zastupnika s pet na osam, sudjelovanje pripadnika manjina u lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika manjina, ustanovljenje Savjeta za nacionalne manjine kao krovnog tijela, služenje jezikom i pismom te odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine, ostvarivanje kulturne autonomije itd., podsjetio je Tolnauer. Naglasio je da manjinska prava nisu neka dodatna prava, već sredstvo kojim manjine mogu ostvariti jednaka prava, kao i svi ostali građani.
Više govornika podsjetilo je na vrijeme i okolnosti u kojima je, u prosincu 2002., donesen novi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
- Nije bilo lako donijeti ga, čekao se dugo, razvio se cijeli pokret koji je tražio njegovo donošenje, no bitno je da je donijet konsenzusom, naglasio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Sabora Furio Radin. Ocijenio je da je Ustavni zakon sigurno doprinio razvoju prava manjina. - Želim da Ustavni zakon zaživi, rekao je Radin poručivši da su nacionalno i etničko pitanje vrlo bitni nacionalnim manjinama kada se radi o životu društva cijele regije, čiji je Hrvatska dio.
Jedan od kreatora Ustavnog zakona, danas sudac Ustavnog suda Mato Arlović, istaknuo je kako su za Ustavni sud prava pripadnika nacionalnih manjina ljudska prava i slobode. - Jedna od najvećih vrednota u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina proizlazi iz činjenice da smo to područje uredili polazeći od načela da prava i slobode manjina pripadaju manjinama kao civilizacijsko dostignuće i da se niti daju, niti se mogu uvjetovati, nego su činjenica koju treba poštivati i primjenjivati, rekao je Arlović.
- Ustavni zakon izdržao je test vremena, utjecao je i na kredibilitet Hrvatske u svijetu i na ostvarivanje prava manjina, rekao je izaslanik predsjednice Republike Mate Granić, podsjetivši da je prvi manjinski ustavni zakon donesen u prosincu 1991. te da je bio jedan od uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske.
- Nacionalne manjine treba shvatiti kao blago jedne države, poručio je Granić, a na sličnom je tragu i poruka predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića.
- Za hrvatski kulturni, znanstveni i gospodarski život velikim su dijelom zaslužni i pripadnici drugih etničkih skupina, rekao je Kusić, suglasan da visoki standardi koji su postignuti u zaštiti nacionalnih manjina ne mogu biti konačni.