6th term of the Croatian Parliament (11 January 2008 - 22 December 2011)

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 16. lipnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. svibnja 2011. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da predmetni Plan je izvršen u cijelosti, međutim da Program koji je donijet 2009. godine, a koji se odnosi na smanjenje MSP-a je također izvršen u cijelosti s neznatnim povećanjem, dok dio Programa koji se odnosi na razminiravanje nije izvršen u cijelosti, nego 90% od planiranog, iz razloga smanjenja financijskih sredstava.

Predstavnik Ministarstva obrane, u uvodnom obrazloženju osvrnuo se na dio Izvješća koji se odnosi na provedbu Plana humanitarnog razminiravanja vojnih objekata Oružanih snaga Republike Hrvatske i utrošenim financijskim sredstvima za 2010. godinu, te je naglasio da je razminiravanje vojnih objekata u 2010. godini provedeno sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju, a na osnovu Plana razminiravanja vojnih objekata za 2010. godinu. Razminiravanje je provodila pionirska bojna inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu, Hrvatske kopnene vojske „Fran Krsto Frankopan“, koja je jedina postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske namjenski opremljena i stručno osposobljena za izvođenje radova humanitarnog razminiravanja. Tijekom 2010. godine, razminirano je 136.713 m2 te je uništeno 116 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS). Izravni troškovi postrojbe iznosili su 519,473,41 kn, a ukupni troškovi razminiravanja iznosili su 3.055.616,00 kn.

Nakon uvodnog obrazloženja, Berislav Rončević, potpredsjednik Odbora pitao je što se konkretno u Izvješću podrazumijeva pod pojmom „pređeni kilometri“, nakon dobivenog odgovora, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o provedbi Plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Berislava Rončevića, potpredsjednika Odbora.
¸

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Berislav Rončević

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 25. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnostima u zapovjedništvima, stožerima i drugim tijelima NATO-a u mirovnim misijama i operacijama pod vodstvom NATO-a, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. svibnja 2011. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Prethodnu suglasnost Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio Prijedlog odluke i naglasio da je ulaskom u punopravno članstvo NATO-a Republika Hrvatska prihvatila i obvezu sudjelovanja u radu zajedničkih tijela NATO-a, te da udio Republike Hrvatske u NATO-ovoj mirnodopskoj zapovjednoj strukturi uključuje 25 pozicija plus jednu vodeću poziciju, a koju Republika Hrvatska na rotacijskoj osnovi dijeli s Republikom Albanijom. Budući da su sva radna mjesta u mirnodopskoj zapovjednoj strukturi NATO-a opisana kroz kategoriju dodatnih zadaća i kao „razmjestiva“, osobe koje rade na tim radnim mjestima mogu biti upućene izvan mjesta rada unutar granica država NATO-a ili izvan tih granica. Tako i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upućeni na navedene pozicije u mirnodopskoj zapovjednoj strukturi NATO-a mogu biti upućeni u područje NATO vođenih operacija na razdoblje do godinu dana.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ODLUKE

O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE NA DUŽNOSTIMA U ZAPOVJEDNIŠTVIMA, STOŽERIMA I DRUGIM TIJELIMA NATO-a U MIROVNIM MISIJAMA I OPERACIJAMA POD VODSTVOM NATO-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Berislava Rončevića, potpredsjednika Odbora

POTPREDSJEDNIK

Berislav Rončević

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 25. svibnja 2011. godine, razmatrao je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji NATO-a "UNIFIED PROTECTOR", koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2011. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Prethodnu suglasnost Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je Prijedlog odluke i naglasio da bi se mirovna operaciji NATO-a "UNIFIED PROTECTOR", mogla nesmetano provoditi, odnosno da bi se osiguralo poštivanje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1973 zabrane leta iznad teritorija Libije i druge mjere zaštite civila i naseljenih područja, vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga za Europu je svim članicama NATO-a uputila zahtjev za popunom JFAc-a Izmir i AOC-a Poggio Renatico dodatnim zrakoplovnim osobljem. Isto, kako bi zadaće nadzora zone zabrane leta nad Libijom mogle provoditi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

Nadalje je naglasio da bi Oružane snage Republike Hrvatske bile u mogućnosti popuniti dvije pozicije razine natporučnik-satnik, a što bi predstavljalo dobru prigodu za stjecanje potrebnih praktičnih iskustava u radu pripadnicima HRZ i PZO u situacijama stvarne krize i sukoba.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ODLUKE

O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI NATO-a "UNIFIED PROTECTOR"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Berislava Rončevića, potpredsjednika Odbora

POTPREDSJEDNIK

Berislav Rončević

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 25. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji NATO-a na Kosovu (KFOR), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2011. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Prethodnu suglasnost Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Hrvatski sabor dana 15. srpnja 2008. godine donio Odluku o sudjelovanju 20 pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane s dva helikoptera Mi-171 Sh u mirovnoj operaciji NATO-a na Kosovu (KFOR), te da je na temelju dosadašnjeg uspješnog angažiranja i djelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu KFOR-a, Republici Hrvatskoj ukazano povjerenje i ponuđeno joj je popuna stožerne pozicije načelnika stožera KFOR-a za osoblje, logistiku i inženjeriju, ustrojbenog čina brigadira u Zapovjedništvu KFOR-a. Radi eventualne buduće potrebe za povećanjem broja pripadnika u mirovnoj operaciji NATO-a, na Kosovu (KFOR) predlaže se donošenje Odluke kojom bi se odobrilo upućivanje do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ODLUKE

O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI NATO-a NA KOSOVU (KFOR)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Berislava Rončevića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Berislav Rončević

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 19. svibnja 2011. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2010. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu (u daljnjem tekstu: Godišnje izviješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2011. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Godišnjem izviješću, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju naglasio je da je tijekom 2010. godine težišna zadaća bila preispitivanje stanja obrambenih sposobnosti, kako bi se utvrdile potrebe i daljnji putovi transformacije, da je pokrenuta izrada Strateškog pregleda obrane, a aktivnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske da su bile usmjerene na dostizanje i održavanje određene razine sposobnosti za provedbu zadaća, dostizanje odgovarajuće interoperabilnosti sa saveznicima i na razvoju sposobnosti u funkciji djelovanja u obrambenim mehanizmima NATO-a i EU-a, uz znatno smanjenje obrambenog proračuna.

Prije rasprave, savjetnik Predsjednika Republike za obranu, Zlatko Gareljić osvrnuo se na Godišnje izviješće i rekao da se radi o izuzetno dobrom i kvalitetnom Izvješću, sa čime su se složili nazočni članovi Odbora, te je naglasio da je na predmetno Izviješće i Predsjednik Republike dao pozitivno prethodno mišljenje.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, uslijedila je opsežna rasprava u kojoj su pojedini članovi Odbora postavili pitanja na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio, a koja su se pitanja odnosila na mogućnost modernizacije vojne opreme i naoružanja uslijed smanjenja sredstava u Državnom proračunu koja su namijenjena za Oružane snage, na prosjek godina starosti vojnika koji se kreće oko 38 godina u Republici Hrvatskoj, u odnosu na prosjek godina vojnika u Sijetu koji je oko 32 godine, na nedovoljnu propusnost sustava glede promaknuća u odnosu vojnik - časnik, na broj ustrojbenih mjesta koja nisu smanjena, te na mogućnost financiranja Oružanih snaga izvan konvencionalnih izvora financiranja kao npr. prodajom neperspektivnih vojnih nekretnina, dobivanjem sredstava unutar NATO trening centara…. i sl.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći:

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SPREMNOSTI OBRAMBENOG SUSTAVA, PROVOĐENJU KADROVSKE POLITIKE I UKUPNOM STANJU U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU, S IZVJEŠĆEM O STANJU OBRAMBENIH PRIPREMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2010. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 40. sjednici održanoj 7. travnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF), u razdoblju od 1. listopada 2009. do 31. kolovoza 2010. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2011. godine.

Odbor za obranu, na temelju odredbe članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predloženom Izvješću, kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je Izvješće, naglasivši da je u izvještajnom razdoblju u Afganistanu bio raspoređen 14. i 15. hrvatski kontingent (HRVCON). Hrvatski kontingenti djelovali su na području tri regionalna zapovjedništva (RZ Kabul, RZ Sjever i RZ Zapad), te je tijekom rotacije 15. kontingenta završeno sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu litvanskog kontingenta.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naveo je da je u izvještajnom razdoblju u Afganistanu, došlo do pogoršanja sigurnosne situacije te da se intenziviralo djelovanje pobunjeničkih snaga. Operativno mentorski tim za vezu (OMLT), Republike Hrvatske raspoređen u RZ sjever, sa zadaćom osposobljavanja afganistanske vojske, mentorstvo je provodio u taboru afganistanske vojske u Mazar-e-Sharifu.

HRVCON ima na upotrebi 30 motornih vozila HMMWV Tip 1114, Oružane snage Republike Hrvatske dogovorile su sa Oružanim snagama SAD-a donaciju tijekom 2011., još 30 HMMWV.

Na kraju izlaganja, predlagatelj je naveo da je trojici pripadnika Oružanih snaga 14. HRVCON koja su odbila zapovijed u rujnu 2009. i vraćeni u Republiku Hrvatsku izrečena stegovna kazna, a protiv četvrtog pripadnika još se vodi vojnostegovni postupak.

U provedenoj raspravi, koja je uslijedila pojedini članovi Odbora pitali su a predstavnik predlagatelja odgovorio je na pitanja da li se radi o najmu ili donaciji 30 HMMWV, te da li će se NATO povući iz Afganistana za tri godine,
Vezano za mentorstvo, pojedini članovi Odbora ukazali su na potrebu da se isto vrši u kampovima, te da se svakako pokuša izbjeći mentorstvo na terenu, da se Oružane RH što više koncentriraju i da se vodi računa o poboljšanju opreme s time da prioritet u ovoj a i u slijedećim godinama treba biti oprema borbenih snaga.

Na kraju rasprave predsjednik Odbora predložio je predstavniku predlagatelja da na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora još otvorenije govoriti o zadaćama, ali i o opasnostima koje pripadnike Oružanih snaga vrebaju u mirovnoj operaciji ISAF.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) za razdoblje od 1. listopada 2009. do 31. kolovoza 2010. godine.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, na 39. sjednici održanoj 9. veljače 2011., razmatrao je Prijedlog za imenovanje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, klasa: 080-02/11-01/27; Urbroj: 50304/2-11-01 od 3. veljače 2011. god., koji je Prijedlog temeljem članka 8. stavka 1. točke 22. Zakona o obrani („Narodne novine“ br. 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09) Odboru, dostavila Vlada Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 6. stavku 2. podstavku 12. Zakona o obrani, a u svezi s člankom 7. stavkom 2. točkom 17. navedenog Zakona Odbor za obranu, jednoglasno je dao pozitivno mišljenje za imenovanje generala pukovnika, mr. sc. DRAGE LOVRIĆA, načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, na 39. sjednici održanoj 9. veljače 2011., razmatrao je Prijedlog za razrješenje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, klasa: 080-02/11-01/19; Urbroj: 50304/2-11-01 od 3. veljače 2011. god., koji je Prijedlog temeljem članka 8. stavka 1. točke 22. Zakona o obrani („Narodne novine“ br. 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09) Odboru, dostavila Vlada Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 6. stavku 2. podstavku 12. Zakona o obrani, a u svezi s člankom 7. stavkom 2. točkom 18. navedenog Zakona Odbor za obranu, jednoglasno je dao pozitivno mišljenje za razrješenje generala zbora JOSIPA LUCIĆA, dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 38. sjednici održanoj 3.veljače 2011. godine, razmatrao je Izviješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2010. i Izvješće o obavljenim revizijama te Izvješće o obavljenim revizijama (posebni dio) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 8. prosinca 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmatrao predmetno Izvješće, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je osnovne odrednice predmetnog Izviješća te je naglasio da je u izvještajnom razdoblju obavljeno ukupno 770 revizija, od čega 444 financijskih revizija. Revizijom su utvrđene činjenice na temelju kojih je izraženo mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju i to 68 bezuvjetnih mišljenja, 371 uvjetnih i 5 nepovoljnih mišljenja.

Nadalje, predstavnica predlagatelja posebno se osvrnula na obavljenu reviziju financijskih izvješća i poslovanja Ministarstva obrane za 2009., te je navela činjenice koje su utjecale na izraženo uvjetno mišljenje.

U raspravi koja je uslijedila predsjednik Odbora pitao je zašto u Ministarstvu obrane još uvijek nije uspostavljen jedinstveni informatički sustav, kojim bi se omogućilo transparentno praćenje nekretnina, odnosno evidencija stanova, garaža i poslovnih prostora, te sa koliko praznih stanova raspolaže Ministarstvo obrane, na isti upit državni tajnik Ministarstva obrane obvezao se da će traženi podatak dostaviti pismeno.

Nadalje, pojedini članovi Odbora pitali su, a predstavnici Ministarstva obrane i Državnog ureda za reviziju odgovorili su na pitanja; zašto su na pojedinim računima prihoda i rashoda Ministarstva obrane iskazana značajna odstupanja od Financijskog plana za 2009. godinu, te o kojim se iznosima radi, odnosno da li su rashodi veći ili manji od prihoda, da li će se prodavati službeni stanovi Ministarstva obrane, da li je Državna revizija dala preporuku da se Ministarstvo obrane rastereti poslova koji nisu osnovna djelatnost Ministarstva obrane kao npr. prodaja nekretnina, zašto je Ministarstvo obrane ugovorilo nabavu robe, radova i usluga u znatno manjoj vrijednosti od iznosa planiranog Planom nabave za 2009. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenim revizijama (posebni dio)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 2. prosinca 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2010. godine.

Uz Prijedlog odluke, Odbor je zaprimio i Prethodnu suglasnost Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske na Nacrt prijedloga predmete Odluke.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio Prijedlog odluke i naglasio da je trenutno u mirovnoj operaciji ISAF razmješten 16. hrvatski nacionalni kontingent u čijem se sastavu nalazi 319 pripadnika Oružanih snaga te da je na temelju sada važeće Odluke Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 56/10) u 2010. i 2011. godini, moguće u mirovnu operaciju ISAF uputiti do 320 pripadnika Oružanih snaga.

Sukladno novoj savezničkoj strategiji koja uključuje osiguravanje nužnih pretpostavki za provedbu procesa tranzicije odgovornosti za sigurnost i stabilnost Afganistana na afganistanske nacionalne institucije, NATO je pozvao svoje članice, da dodatnim snagama pridonesu NATO-ovoj obučnoj misiji u Afganistanu (NTM-A), kao dijelu mirovne operacije ISAF od kritične važnosti za njezin uspjeh.

Navedeni zahtjevi konkretizirani su u nekoliko navrata od strane nadležnih savezničkih zapovjednika kojim se traži dodatan angažman Oružanih snaga Republike Hrvatske povećanjem broja mentora i instruktora za potrebe obuke afganistanskih snaga sigurnosti te preuzimanja uloge vodeće države u školi vojne policije u Kabulu.

Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske izvršile su analizu sposobnosti, te je pozitivno odgovoreno na mogućnost dodatnog angažmana pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Afganistanu i predloženo je povećanje trenutno odobrene veličine mogućnosti sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnu operaciju ISAF i to povećanjem sadašnje veličine do 320 pripadnika za 30 pripadnika Oružanih snaga, odnosno mogućnost sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF), u 2011. i 2012. godini sa do 350 pripadnika uz mogućnost rotacije.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava, u kojoj je prof. dr. sc. Vesna Pusić izvijestila članove Odbora da se u Afganistanu nalazi i jedna civilna osoba iz Republike Hrvatske koja bez novčanih sredstava, izuzetno dobro obavlja svoj posao i uspješno surađuje sa lokalnim stanovništvom te da bi bilo dobro da se poveže s pripadnicima Oružanih snaga Republika Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja predložio je, da kada osoba koja se nalazi u Afganistanu dođe u Republiku Hrvatsku, održi prezentaciju članovima Odbora, što su svi članovi Odbora jednoglasno prihvatili.

Pojedini članovi Odbora iznijeli su mišljenje da informacija s kojom raspolaže Odbor ima nedostatke, pa tako da bi ista trebala sadržavati podatke kakve rezultate daje misija, zašto misija NATO-a više nije dobrodošla među lokalnim stanovništvom te da li su ciljevi svake od faza misije ostvareni.

Neki od članova Odbora pitali su, a predstavnik predlagatelja odgovorio je kako se financira ova faza tranzicije u Afganistanu da li zemlje članice Ujedinjenih naroda sudjeluju u financiranju naveden operacije te koliko bi iznosili izdaci za dodatnih 30 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji bi se uputili u mirovnu operaciju, da li su sredstva za isto osigurana, i da li će u navedenim troškovima participirati i snage saveznika te kakvim su rizicima izloženi obučavatelji i mentori s obzirom da se radi o ratom zahvaćenom području.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ODLUKE
O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI U AFGANISTANU (ISAF)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, i projekciji za 2012. i 2013. godinu, te popratnim aktima iz naslova, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu. P.Z. br. 643.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja istakla je da ukupni prihodi poslovanja planirani su u iznosu od 107,074.216.187 kuna, u okviru Državnog proračuna za 2011. godinu, a da ukupni rashodi poslovanja za 2011. godinu iznose 120.235.859.447,kuna, te da će Državni proračun za 2011. slijedom kretanja ukupno planiranih prihoda i rashoda u 2011. godini, zabilježiti manjak od 14.885.810.859 kuna.

Predstavnik Ministarstva obrane u uvodnom obrazloženju naveo je da su ovim prijedlogom Državnog proračuna prvi puta za Ministarstvo obrane uvedene tri klasifikacijske oznake, te da su sredstva za Ministarstvo obrane planirana po godinama i to: za 2011. godinu 4.969.836.217 kuna, za 2012. godinu 4.760.713.007 kuna i za 2013. godinu 4.516.268.080 kuna, a što predstavlja postupno smanjenje sredstava u odnosu na 2011. godinu.

Međutim, da će unutarnjom preraspodjelom sredstava, Ministarstvo obrane ispunit ciljeve planirane u Obrambenom programu, a to su unapređenje prioritetnih sposobnosti Oružanih snaga, unapređenje međunarodne obrambene suradnje i povećanje angažmana Oružanih snaga u obavljanju netradicionalnih vojnih zadaća (protupožarna zaštita, obalna straža i pomoć pri spašavanju ljudi).

Odbor za obranu, nakon uvodnog obrazloženja proveo je opsežnu raspravu u kojoj su pojedini članovi Odbora naglasili da se predloženim Državnim proračunom značajno odstupa od Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. – 2015. Da se za opremanje i modernizaciju u 2011. godini planiraju sredstva u iznosu od 601.844.210. kuna, a za upravne i opće poslove 567.979.000. kuna, što ukazuje da se ne pridaje dovoljno pažnje modernizaciji i opremanju Oružanih snaga. Pa su tako istakli da se planira već duže vrijeme kupiti ophodni brod, ali da nadležna tijela još uvijek nisu odlučila koji bi to brod trebao biti, a isto da je i sa ratnim zrakoplovima. Naime, ne zna se da li će se postojeći MIG-ovi osposobiti ili će se krenuti u kupnju novih zrakoplova, a s obzirom na iskustvo proći će oko desetak godina prije nego se donese odluka o kupnji novih zrakoplova za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Predsjednik Odbora, Boris Šprem uvažavajući pravilo da Odbor kao zainteresirano radno tijelo može raspravljati o svim pitanjima koja se tiče djelokruga Odbora, upoznao je članove Odbora sa zahtjevom Hrvatske gorske službe spašavanja da im se omogući obuka na helikopteru Oružanih snaga Republike Hrvatske u trajanju od 50 sati. Navedena obuka potrebna je članovima službe da bi mogli provoditi zadaću spašavanja ljudi, a za isto im je potrebno u Prijedlogu državnog proračuna osigurati sredstva u iznosu od 400.000 kuna.

Predsjednik Odbora, s obzirom na važnost izvršenja navedenih zadaća, predložio je da Vlada iznađe mogućnost da se udovolji zahtjevu Hrvatske gorske službe spašavanja.

U daljnjoj raspravi pojedini članovi Odbora naglasili su da se radi smanjena sredstava kasni sa izvođenjem planiranih projekata te da bi se trebalo poraditi i na smanjenju uprava koje se dupliraju u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH kao npr uprava za logistiku i personalna služba.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest „za“ i dva „protiv“) Hrvatskome saboru predložio, donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU,
I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 3. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o RACVIAC-u – Centru za sigurnosnu suradnju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. listopada 2010. godine.
Odbor je na temelju članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo. 
Ugovorom o RACVIAC-u – Centru za sigurnosnu suradnju, potpisale su u Budvi, dana 14. travnja 2010. osam zainteresiranih država koje sudjeluju u Procesu suradnje u jugoistočnoj Europi (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Helenska Republika, Crna Gora, Srbija i Turska).
RACVIAC je pravni slijednik Regionalnog središta za pomoć u verifikaciji i provedbi kontrole naoružanja (RACVIAC) koji je bio osnovan Sporazumom 2001. g. Uređen je kao međunarodna, neovisna, nekomercijalna, regionalna, akademska organizacija s pravnom osobnošću, koja djeluje preko svojih tijela: MAG-a i Tajništva, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a financirati će se iz redovnih godišnjih doprinosa članica, kao i iz dragovoljnih doprinosa, donacija i drugih izvora.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU UGOVORA O RACVIAC-u - CENTRU ZA SIGURNOSNU SURADNJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem, v.r.

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 3. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 100. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. 76/07. i 153/09.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istakao je da stupanjem na snagu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o suradnji na području obrane uspostavlja se pravni okvir kojim se uređuje suradnja na područjima sigurnosne politike i planiranju obrane, vojno–znanstvene suradnje, vojne izobrazbe, vojne medicine, vojnih policija, operacija u potpori miru, suradnje na području atomsko-biološko-kemijske zaštite, vojno-tehničke suradnje te na drugim područjima od zajedničkog interesa o kojima stranke ili nadležna tijela dogovore suradnju.

Suradnja će se ostvarivati kroz službene posjete, radne sastanke, seminare, konferencije, programe obuke i izobrazbe, sudjelovanjem na vježbama i na druge načine o kojima se stranke ili nadležna tijela dogovore.
Glede klasificiranih podataka stranke su se sporazumjele da će razmjenjivati klasificirane podatke stupnja tajnosti „OGRANIČENO/INTERNO“, a ostala pitanja vezana za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka stranke će dogovoriti posebnim sporazumom. Nadalje, suglasile su se da niti jedna od stranaka neće trećoj strani prenositi klasificirane podatke te će osoblje države-šiljateljice poštivati propise države-primateljice koji se odnose na zaštitu klasificiranih podataka.

Sporazum je potpisan u Zagrebu 8. lipnja 2010. i sklopljen je na neodređeno vrijeme s time da ga svaka od stranaka može otkazati pismenom obaviješću drugoj strani.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBRANE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 3. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o prestanku Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o osnivanju Regionalnog središta za pomoć u verifikaciji i provedbi kontrole naoružanja (RACVIAC), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. listopada 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo. 

Iz dostavljenog Prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o predmetnom Sporazumu vidljivo je da su Vlada Republike Hrvatske i Vlada Savezne Republike Njemačke 8. ožujka 2001. godine sklopile Sporazum o osnivanju Regionalnog središta za pomoć u verifikaciji i provedbi kontrole naoružanja (RACVIAC), s ciljem usavršavanja kontrole naoružanja, promociji povjerenja i sigurnosnih mjera i širenju suradnje u jugoistočnoj Europi. Sporazumu su pristupile Republika Italija (2002. g.) i Republika Turska (2004. g.).

U okviru Multinacionalne savjetodavne skupine (MAG-a) koja je osnovana da djeluje kao nadzorno i kontrolno tijelo RACVIAC-a i da donosi odluke o politici i aktivnostima RACVIAC-a javila se potreba o preispitivanju uloge dosadašnjeg RACVIAC-a, njegovih ciljeva, kao i njegove same organizacijske strukture, sve kako bi se uspješno odgovorilo na buduće sigurnosne izazove.

Odlukom MAG-a pristupilo se reorganizaciji i modernizaciji RACVIAC-a, pri čemu bi Sporazum o osnivanju RACVIAC-a prestao, a sklopio bi se ugovor o RACVIAC-u – Centru za sigurnosnu suradnju.

Ugovor o RACVIAC-u – Centru za sigurnosnu suradnju, sklopljen je u Budvi dana 14. travnja 2010.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU UGOVORA O PRESTANKU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O OSNIVANJU REGIONALNOG SREDIŠTA ZA POMOĆ U VERIFIKACIJI I PROVEDBI KONTROLE NAORUŽANJA (RACVIAC)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem, v.r.

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o pravnom položaju Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2010. godine.
Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.
Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. 76/07. i 153/09), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istakao je da se od Republike Hrvatske, nakon što je postala punopravna članica NATO-a očekuje da postane strankom određenog broja međunarodnih ugovora koji čine pravnu stečevinu NATO-a. Da bi postala strankom predmetnog Sporazuma, Republici Hrvatskoj nije potrebno prethodno odobrenje Sjevernoatlantskog vijeća kao što je to slučaj u vezi s nekim drugim međunarodnim ugovorima koji čine pravnu stečevinu NATO-a.
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da je predmetni Sporazum, potpisan dana 23. srpnja 2009., i da se istim uređuje pravni položaj, povlastice imunitet i olakšice NATO-a, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja, te da se Sporazum ne primjenjuje ni na jedno vojno zapovjedništvo uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskog ugovora, niti na bilo koja druga vojna tijela.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O PRAVNOM POLOŽAJU ORGANIZACIJE SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA, NACIONALNIH PREDSTAVNIKA I MEĐUNARODNOG OSOBLJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
       Boris Šprem    

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. 76/07. i 153/09), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da predložene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj da se predmetni Zakon uskladi s člankom 3. Promjena Ustava Republike Hrvatske kojim je redefinirana uloga i postupanje Oružanih snaga Republike Hrvatske te da se nomotehnički urede izričaji pojedinih odredbi predmetnog Zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE, POLICIJE, CIVILNE ZAŠTITE TE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U MIROVNIM OPERACIJAMA I DRUGIM AKTIVNOSTIMA U INOZEMSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Ujedinjenih naroda u svezi s doprinosom sredstvima promatračkih snaga Ujedinjenih naroda za razdvajanje (UNDOF), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. 76/07. i 153/09.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio da je Republici Hrvatskoj tijekom 2007. godine ponuđeno da u mirovnu misiju Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni (UNDOF) uputi jednu postrojbu veličine satnije unutar promatračkih snaga za razdvajanje. S obzirom na vrstu i opseg sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji UNDOF postojala je potreba da se detaljno uredi pravni položaj te prava i obveze pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske sukladno dvostranom međunarodnom ugovoru između Republike Hrvatske i Ujedinjenih naroda.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da je Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Ujedinjenih naroda u svezi s doprinosom sredstvima promatračkih snaga Ujedinjenih naroda za razdvajanje, u ime Vlade Republike Hrvatske dana 7. prosinca 2009. potpisao je stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, te da se Memorandumom uređuje niz pitanja vezanih uz pravni položaj te nesmetano odvijanje zadaća pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu UNDOF-a a to su: pravni položaj osoblja, pribavljanje opreme i usluga, crta zapovijedanja, stega, istraga, nadležnost, zaštita klasificiranih podataka, financijski aspekt sudjelovanja i uspostava standarda ponašanja Ujedinjenih naroda za osoblje koje osigurava Republika Hrvatska.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENIH NARODA U SVEZI S DOPRINOSOM SREDSTVIMA PROMATRAČKIH SNAGA UJEDINJENIH NARODA ZA RAZDVAJANJE (UNDOF)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 31. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF), koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2010. godine.

Odbor za obranu, na temelju odredbe članka 64.a Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predloženoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 99. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. 76/07.i 153/09.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio Prijedlog odluke i naglasio da u mirovnoj operaciji ISAF trenutno sudjeluju snage 44 zemalja, te da se sukladno najavljenom doprinosu očekuje rast veličine ISAF-a i to do 125 000 vojnika.

Predstavnik predlagatelja, nadalje je istaknuo da je trenutno u mirovnoj operaciji ISAF razmješten 15. hrvatski nacionalni kontingent u čijem se sastavu nalazi 294 pripadnika Oružanih snaga te da je na temeljem sada važeće Odluke Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 152/09) u 2010. godini, moguće u mirovnu operaciju ISAF uputiti do 300 pripadnika Oružanih snaga.

Slijedom nove savezničke strategije, naglasio je predstavnik predlagatelja, NATO je u veljači 2010. godine pozvao svoje članice, a time i Republiku Hrvatsku, da dodatnim snagama doprinesu NATO-voj obučnoj misiji u Afganistanu (NTM-A), kao dijelu mirovne operacije ISAF.

Temeljem navedenog poziva, Oružane snage Republike Hrvatske izvršile su analizu svojih mogućnosti te su pozitivno odgovorile na mogućnost dodatnog angažmana obučavatelja i mentora (instruktora), stoga je predloženo povećanje trenutno odobrene veličine mogućnosti sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji ISAF u 2010. i 2011. godini do 320 pripadnika, uz mogućnost rotacije.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava, u kojoj su neki od članova Odbora iznijeli mišljenje da je potrebno da se pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se nalaze u mirovnoj operaciji ISAF grupiraju i da je za upućivanje u navedenu operaciju potrebno osigurati određeni broj pričuvnih časnika.

Neki od članova Odbora pitali su, a predstavnik predlagatelja odgovorio je koliko bi iznosili izdaci za dodatnih 20 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji bi se uputili u mirovnu operaciju, da li su sredstva za isto osigurana, da li će u navedenim troškovima participirati i snage saveznika te kakvim su rizicima izloženi obučavatelji i mentori s obzirom da se radi o ratom zahvaćenom području.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ODLUKE O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI U AFGANISTANU (ISAF)

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2009. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu, (u daljnjem tekstu: Godišnje izviješće) koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Godišnjem izviješću, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Godišnje izviješće te je naglasio da Republika Hrvatska kroz potporu i provedbu euroatlanskih integracijskih procesa aktivno pridonosi stabilizaciji složenih političkih procesa u regiji i uspostavi povjerenja. Sudjelovanjem u operacijama i misijama NATO-a i EU-a te u mirovnim misijama UN-a Oružane snage Republike Hrvatske pridonose međunarodnom miru, stabilnosti i sigurnosti.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istakao je da je tijekom 2009. godine, nastavljena reforma u području upravljanja ljudskim resursima, te da je dostignuta ciljana brojčana veličina djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama. Nastavljeno je ispitivanje domaće jurišne puške, nabavljena je određena količina naoružanja i ubojitih sredstava, sredstava osobne zaštite i borbene zaštite, započela je proizvodnja baznih borbenih oklopnih vozila pješaštva, u flotni sustav uključeni su brodovi klase „Helsinki“, provedeno je uvezivanje hrvatskog sustava za nadzor zračnog prostora u NATO-ov sustav NATINADS te je uveden u uporabu novi protupožarni zrakoplov.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, pojedini članovi Odbora  postavili su pitanja na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio, a koja su se odnosila na smanjenje sredstava iz Državnog proračuna a koja su namijenjena za Oružane snage, na napuštanje operacionalizacije Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. – 2015., spremnosti pripadnika Oružanih snaga za požarnu sezonu. Nadalje pojedini članovi Odbora pitali su da li se provodi provjera spremnosti pripadnika gardijskih brigada te su predložili da se izmjeni zakon kako bi se plaća djelatnika VSOA uskladila sa plaćama djelatnika Ministarstva obrane i pripadnika Oružanih snaga.

U svezi s dijelom Godišnjeg izviješća na str. 93 predsjednik Odbora, ukazao je da svakodnevno dobiva informacije da preustroj uprava i ureda za obranu nije izvršen transparentno i u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te da bi upravna inspekcija Ministarstva uprave ukoliko je tome tako, imala što raditi. Nadalje je skrenuo pažnju ministru obrane da Odbor nije dobio povratne informacije vezane za odlazak članova Odbora u posjet pripadnicima Oružanih snaga koji se nalaze u mirovnoj operaciji u Afganistanu te o terminima posjeta granama Oružanih snaga i Hrvatskom vojnom učilištu.

Vezano za upit potpredsjednika Odbora, ministar obrane obvezao se da će pismeno odgovoriti da li trenutno ima djelatnih vojnih osoba sa činom generala koji nisu raspoređeni na ustrojbena mjesta navedenog čina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SPREMNOSTI OBRAMBENOG SUSTAVA, PROVOĐENJU KADROVSKE POLITIKE I UKUPNOM STANJU U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU, S IZVJEŠĆEM O STANJU OBRAMBENIH PRIPREMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 24. veljače 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju NATO sporazuma o priopćavanju tehničkih podataka u obrambene svrhe, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da Konačnim prijedlogom zakona utvrđuje se da Hrvatski sabor potvrđuje NATO sporazum o priopćavanju tehničkih podataka u obrambene svrhe, sukladno članku 139. stavku 1. Ustava RH i članku 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, čime RH iskazuje i formalni pristanak da bude vezana predmetnim Sporazumom. Provedba Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.

Nadalje predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim Sporazumom uređuju priopćavanja vlasničkih tehničkih podataka među vladama stranaka i tijela NATO-a u svrhu pomoći u obrambenim istraživanjima, razvoju i proizvodnji vojne opreme i materijala. Odnosno, uređuju se pravni okviri za priopćavanje vlasničkih tehničkih podataka kao što su izumi, crteži, tehnološka znanja i iskustva i podaci između država članica NATO-a i tijela NATO-a, zatim čuvanje, izvještavanje, obeštećenje zbog neovlaštenog otkrivanja ili korištenja tih podataka te razvoj postupaka za provedbu ovoga Sporazuma.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU NATO SPORAZUMA
O PRIOPĆAVANJU TEHNIČKIH PODATAKA U OBRAMBENE SVRHE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 24. veljače 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma za uzajamnu zaštitu tajnosti izuma koji se odnose na obranu i za koje su podnesene prijave patenata, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2010. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da se od Republike Hrvatske očekuje, nakon što je postala punopravna članica NATO-a, da postane i strankom određenog broja međunarodnih ugovora koje čine pravnu stečevinu NATO-a. Republika Hrvatska da bi postala strankom predmetnog Sporazuma, potrebno je da se provede postupak potvrđivanja predmetnog Sporazuma.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predmetnim Sporazumom uređuje zaštita tajnosti izuma za koje su zaprimljene prijave patenata prema dogovorenim postupcima kad god neka od vlada odredi tajnost takvih izuma u interesu nacionalne obrane, a podnositelj zahtjeva je ili izvorišna vlast ili podnositelj prijave patenata, ako dokaže da je tajnost odredila izvršna vlast i da je od te vlade dobilo ovlaštenje da podnese prijavu za tajni patent.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je jednoglasno, bez rasprave odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA
ZA UZAJAMNU ZAŠTITU TAJNOSTI IZUMA KOJI SE ODNOSE NA
OBRANU I ZA KOJE SU PODNESENE PRIJAVE PATENATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 8. prosinca 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2009. godine.
Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da se mirovna operacija u Afganistanu temelji na Bonnskom sporazumu od 25. prosinca 2001. godine. Područje operacije ISAF u prvoj fazi bio je grad Kabul i njegova okolica. Širenje mirovne operacije počelo je u prosincu 2003. godine uspostavom NATO-ovog pilot Provincijskog rekonstrukcijskog tima Sjevernoatlanskog saveza. Od svibnja 2005. godine sudjelovanje ISAF-a prošireno je na zapad Afganistana, a u srpnju 2006. godine djelovanje ISAF-a prošireno je na područje juga Afganistana, a u listopadu 2006. godine na područje istoka. Zadaće mirovne operacije ISAF uključuju pomoć vladi Afganistana u osiguranju i održavanju sigurnosnog okružja, razvoju nacionalnih sigurnosnih struktura potporom u obuci i izobrazbi sigurnosnih snaga Afganistana, obnovi zemlje i uspostavi demokratskih struktura te proširenju utjecaja središnje vlasti na području čitavog Afganistana.
Nadalje, predstavnik predlagatelja iznio je da snage ISAF-a trenutno broje oko 60 000 pripadnika iz 42 zemlje članice NATO-a. Sigurnosna prosudba po regionalnoj podjeli u Afganistanu pokazuje da su tijekom proteklog razdoblja aktivnosti pobunjeničkih snaga porasle kao odgovor na ISAF operaciju. Intenzivni napori uloženi su u obuku i opremanje Afganistanske vojske (ANA) te su isti rezultirali  podizanjem njihovih ukupnih operativnih sposobnosti. Razvoj ANA predstavlja temeljnu dugoročnu strategiju ISAF-a za uspjeh.

Predstavnik predlagatelja,na kraju je iznio da se trenutno u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) nalaze 293 pripadnika OS RH, te da se ovom Odlukom predlaže da se u mirovnu operaciju (ISAF) u 2010. godini, uputiti do 300 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske uz mogućnost rotacije.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ODLUKE

O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI U AFGANISTANU (ISAF)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

 
 
 PREDSJEDNIK
         
      Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 8. prosinca 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da je sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda trenutno utvrđeno trima odlukama Hrvatskoga sabora. Odlukom Hrvatskoga sabora o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda od 13. srpnja 2007. utvrđeno je sudjelovanje pripadnika OS RH u deset mirovnih misija Ujedinjenih naroda do 31. prosinca 2009. godine, drugom Odlukom Hrvatskoga sabora od 28. ožujka 2008. utvrđeno je sudjelovanje pripadnika OS RH u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni koja obuhvaća sudjelovanje do 31. prosinca 2009. godine, i trećom Odlukom Hrvatskoga sabora od 15. prosinca 2008. godine utvrđeno je sudjelovanje pripadnika OS RH u još četiri mirovne misije Ujedinjenih naroda, a odnosi se na sudjelovanje u mirovnim misijama u 2009. i 2010. godini.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je da radi nastavka sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda i nakon 31. prosinca 2009., potrebno je donijeti novu odluku Hrvatskoga sabora kojom će se urediti sudjelovanje u mirovnim misijama u 2010. i 2011. godini. Kako bi sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u svim mirovnim misijama Ujedinjenih naroda bilo definirano jednom odlukom Hrvatskoga sabora, prijedlogom nove Odluke obuhvaćene su i mirovne misije iz Odluke Hrvatskoga sabora od 15. prosinca 2008. godine koja se odnosi na sudjelovanje u mirovnim misijama i u 2010. godini.
Nadalje je istaknuo da  će se pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2010. i 2011. godini uputiti u osam mirovnih misija UN uz mogućnost rotacije, a trajanje rotacije, broj i organizacijsku strukturu pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za mirovne misije utvrditi će Vlada RH.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ODLUKE
O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNIM MISIJAMA UJEDINJENIH NARODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

 
 
 PREDSJEDNIK
         
      Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 8. prosinca 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obrani, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. studenoga 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani ("Narodne novine" broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da je cilj predloženih izmjena Zakona zakonsko omogućavanje uspostave jednostavnije strukture obrambenog sustava i ostvarivanje organizacijskih pretpostavki za učinkovito, standardizirano i racionalnije obavljanje poslova i zadaća koje provode uprave i uredi za obranu. Predloženim odredbama omogućuje se ukidanje uprava i ureda za obranu i ustrojavanje novih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane. Nadalje je istaknuo da postojeća organizacijska struktura s ukupno 134 smanjuje se na 33 organizacijske jedinice. Sadašnjih dvadeset uprava za obranu, 78 ureda i 36 odsjeka planira se preustrojiti u četiri područna odjela za poslove obrane (Osijek, Zagreb, Rijeka i Split) i odsjeke za poslove obrane koji bi se nalazili u županijskim središtima. Istaknuo je da će uspostavom nove organizacijske strukture doći do racionalnijeg korištenja resursa i do uštede financijskih sredstava, a za posljedicu isto će imat smanjenje broja državnih službenika.

Predstavnici Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama iznijeli su da bi ovom izmjenom Zakona oko 150 službenika ostalo bez posla, i to uglavnom službenika koji imaju preko dvadeset pet godina staža i koji su sudionici Domovinskog rata, te su ukazali da će uslijed nove organizacijske strukture doći do znatnog smanjenja plaća službenika i da bi sa predloženom izmjenom Zakona trebalo pričekati barem još godinu dana.

Pojedini članovi Odbora pitali su, a predstavnik predlagatelja odgovorio je na pitanja koje su sve mjere planirane za zbrinjavanje viška službenika te koliko je sredstava planirano za isto. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBRANI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK
         
      Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 8. prosinca 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji Europske unije „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2009. godine. Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da je Vijeće EU-a 15. lipnja 2009. objavilo produžetak operacije Atalanta za još jednu godinu, tj. do prosinca 2010. godine. Republika Hrvatska planira tijekom 2010. godine aktivno doprinositi operaciji EU-a  angažmanom svojih pripadnika Oružanih snaga na brodovima članica EU-a i u stožeru operacije – sveukupno do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Struktura operacije predviđa sudjelovanje EU-a sa snagama jačine od oko dvadeset brodova i zrakoplova te oko 1800 vojnika. Trenutno na području operacije, naglasio je predstavnik predlagatelja, kao stalni doprinositelji operaciji nalaze se vojnici: Nizozemske, Španjolske, Njemačke, Francuske, Grčke, Italije, Švedske, Belgije te Luxemburga. Također je raspoređen određeni broj drugih vojnika EU u zapovjedništvo operacije OHQ u Northwoodu, Velika Britanija.

Nadalje je iznio, da Europske pomorske snage operiraju u zoni južno od Crvenog mora, Adenskog zaljeva i dijelom Indijskog oceana, uključujući i Sejšele (Seychelles). Da je do sada u piratskim aktivnostima obuhvaćeno oko 70-tak pirata (oko 150 razoružano) koji su prebačeni u Mombasu (Kenija) gdje čekaju početak suradnje, te da područje vojne operacije Europske unije „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“ ocjenjuje se misijom srednjeg rizika.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ODLUKE

O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI EUROPSKE UNIJE „EU NAVFOR SOMALIA – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

 
 
 PREDSJEDNIK
         
      Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 26. sjednici održanoj 3. prosinca 2009. godine, razmotrio je Izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) za razdoblje od 1. travnja 2008. do 30. rujna 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor za obranu, na temelju odredbe članka 64.a Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predloženom Izvješću, kao matično radno tijelo.                          

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio predmetno Izvješće te naglasio da izvještajno razdoblje obilježava opće povećanje razine nesigurnosti i nestabilnosti u cijelom Afganistanu. Nadalje, je istakao da su Hrvatski kontingenti djelovali u području tri regionalna zapovjedništva (RZ Kabul, RZ Sjever i RZ Zapad), te da je od srpnja 2009. godine ugašena komponenta medicinskog tima država Američko-jadranske povelje, jer je otvorena nova francuska vojna bolnica u Kabulu. Istakao je da nacionalnom timu za logističku potporu (NSE) poteškoće predstavljaju velike oscilacije temperature, prašina, pijesak i sl., radi čega se javljaju češći kvarovi na materijalno tehničkim sredstvima, i iskazao je potrebu za dodatnom nabavom 30 motornih vozila  s balističkom zaštitom te da su namjenski organizirane snage pješaštva za zaštitu snaga (TFINF) najbrojnija komponenta kontingenta smještenog u RZ Sjever u Mazar-e-Sharifu te su isti opremljeni sa 28 motornih vozila HMMWA M1114 koja su iznajmljena od Oružanih snaga SAD-a.
     
Na kraju uvodnog obrazloženja, predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora da je protiv četiri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji su  početkom rujna 2009. upućeni u mirovnu operaciju ISAF, pokrenut stegovni postupak zbog odbijanja zapovjedi o prijevozu u područje mirovne operacije.

Nakon opsežne rasprave koja je uslijedila, a u kojoj su neki od članova Odbora iskazali veliki interes za zbivanja u Afganistanu, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) za razdoblje od 1. travnja 2008. do 30. rujna 2009. godine.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 3. prosinca 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u vojnoj operaciji Europske unije radi pridonošenja odvraćanju, prevenciji i sprječavanju djela piratstva i oružane pljačke uz obalu Somalije (Operacija Atalanta), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenog 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da je Hrvatski sabor dana 3. travnja 2009. godine, donio Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojnoj operaciji Europske unije „EU NAVFOR Somalija - ATALANTA“. Uzimajući u obzir vrstu i opseg sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Operaciji Atalanta, ukazala se je potreba da se prava i obveze pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske urede sklapanjem dvostranog međunarodnog ugovora između Republike Hrvatske i Europske unije. Sukladno tome, dana 27. srpnja 2009. u Bruxellesu potpisan je Sporazum koji se privremeno primjenjuje do datuma potpisivanja.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da se Konačnim prijedlogom zakona uređuju pitanja vezana uz sudjelovanje Republike Hrvatske u Operaciji Atalanta te nesmetano obavljanje zadaća pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu ove Operacije kao što su: pravni položaj snaga, uvjeti transfera uhićenih i pritvorenih osoba u cilju njihovog kaznenog progona, zaštita klasificiranih podataka, zapovijedanje te financijski aspekti sudjelovanja

Predsjednik Odbora Boris Šprem pitao je da li se mirovna operacija „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ i dalje ocjenjuje operacijom srednjeg rizika, predstavnik predlagatelja potvrdio je isto te naglasio da bi se ista čak mogla svrstati u mirovnu operaciju nižeg rizika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U VOJNOJ OPERACIJI EUROPSKE UNIJE RADI PRIDONOŠENJA ODVRAĆANJU, PREVENCIJI I SPRJEČAVANJU DJELA PIRATSTVA I ORUŽANE PLJAČKE UZ OBALU SOMALIJE (OPERACIJA ATALANTA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 3. prosinca 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o pravnom položaju misija i predstavnika trećih država pri Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenog 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Konačnom prijedlogu zakona.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da se od Republike Hrvatske očekuje, nakon što je postala punopravna članica NATO-a, da postane strankom određenog broja međunarodnih ugovora koje čine pravnu stečevinu NATO-a. Da bi postala strankom predmetnog Sporazuma Republici Hrvatskoj nije potrebno prethodno odobrenje Sjevernoatlantskog vijeća, već može izraziti svoj pristanak potpisivanjem Sporazuma, nakon čega slijedi polaganje isprave o ratifikaciji.

Sporazum je, na temelju ovlasti za potpisivanje kojeg je Vlada Republike Hrvatske utvrdila Odlukom o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o pravnom položaju misija i predstavnika trećih država pri Organizaciji Sjevernoatlantskoga ugovora, dana 9. srpnja 2009. godine, u Bruxellesu potpisao izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske, a potvrđivanjem Sporazuma Republika Hrvatska ispuniti će unutarnje pravne uvjete za primjenu odredbi Sporazuma.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predmetnim Sporazumom uspostavlja pravni okvir za djelovanje misija i predstavnika trećih država pri Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora, uređuje se imunitet i povlastice na državnom području gdje se nalaze zapovjedništva i misije trećih država te imunitet i povlastice predstavnika trećih država u privremenim misijama. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O PRAVNOM POLOŽAJU MISIJA I PREDSTAVNIKA TREČIH DRŽAVA PRI ORGANIZACIJI SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, i projekciji za 2011. i 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja istakla je da ukupni prihodi poslovanja u iznosu od 112,578.912.866 kuna, planiranih u okviru Državnog proračuna za 2010. godinu, predstavljaju porast od 1,5%, a da ukupni rashodi poslovanja za 2010. godinu iznose 119.098.051.298, odnosno 0,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje je naglasila, da će Državni proračun za 2010. slijedom kretanja ukupno planiranih prihoda i rashoda u 2010. godini, zabilježiti manjak od 8.612.484.826 kuna.

Predstavnik Ministarstva obrane u uvodnom obrazloženju naveo je da su sredstva u Prijedlogu državnog proračuna i projekciji za 2011. i 2012. godinu za Ministarstvo obrane planirana po godinama i to: za 2010. godinu 4.767.537.422 kn., za 2011. godinu 4.745.399.000 kn i za 2012. godinu 4.883.919.000 kn, a što predstavlja smanjenje sredstava u odnosu na 2009. godinu. Međutim unutarnjom preraspodjelom, Ministarstvo obrane ispunit ce ciljeve planirane u Obrambenom programu, a to su unapređenje prioritetnih sposobnosti Oružanih snaga, unapređenje međunarodne obrambene suradnje i povećanje angažmana Oružanih snaga u obavljanju netradicionalnih vojnih zadaća (protupožarna zaštita, obalna straža i protupožarni zrakoplovi).

Odbor za obranu, nakon uvodnog obrazloženja proveo je opsežnu raspravu u kojoj je pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja zatražio da se Gorskoj službi spašavanja na poziciji Prijedloga proračuna A553101 (DUZS) odobre dodatna sredstva u iznosu od 2 milijuna kn., budući da im planirana sredstva u iznosu od 6 milijuna kn. neće biti dovoljna za izvršavanje zadaća. Odnosno, predložio je da se Gorskoj službi spašavanja odobre sredstva u istom iznosu koji je bio planiran proračunom za 2009. godinu, prije rebalansa, a kojim su sredstva namijenjena Gorskoj službi spašavanja umanjena za 25%.

Pojedini članovi Odbora podržali su prijedlog pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja, dok su drugi bili mišljenja da Odbor za obranu o istom ne treba raspravljati jer se Hrvatska gorska služba spašavanja nalazi u Prijedlogu proračuna na poziciji MUP-a te je predmetno pitanje u nadležnosti drugoga odbora.

Predsjednik Odbora, Boris Šprem naglasio je da Odbor kao zainteresirano radno tijelo može raspravljati o svim pitanjima koja se tiče djelokruga Odbora pa tako i o prijedlogu pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja, pogotovo kada se zna da isti pružaju pomoć unesrećenim, neovisno o tome da li se radi o građanima, vojnicima, zdravstvenim djelatnicima ili dr. Prilikom spašavanja članovi Hrvatske gorske službe spašavanja, istakao je predsjednik Odbora, često surađuju i sa pripadnicima Oružanih snaga RH, pa je to dodatni razlog da Odbor o navedenom zahtjevu raspravlja.

U daljnjoj raspravi pojedini članovi Odbora naglasili su da se radi o izuzetno velikom smanjenju sredstava u odnosu na stavku kriterija članstva Republike Hrvatske u NATO-u (2,00%), da će se predviđenim sredstvima teško ispuniti zadaće hladnog pogona, da su Oružane snage izvršile reorganizaciju i smanjenje Oružanih snaga te da im je ostala modernizacija i to tehnička i kadrovska, a gdje se treba biti veoma racionalan pogotovo kada se ima u vidu vojna oprema koja ne mora biti super moderna.

Članovi Odbora većinom glasova (četiri člana bila su „za“ amandman, a pet je bilo „protiv“) odlučili su da neće uložiti amandman na Prijedlog državnog proračuna tj. da neće tražiti da se na poziciji A553101 Hrvatska gorska služba spašavanja, povećaju sredstva za 2 milijuna kuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet „za“ i četiri „protiv“) Hrvatskome saboru predložio, donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU,
I PROJEKCIJE ZA 2011. I 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 24. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon, sukladno odredbi članku 161. Poslovnika Hrvatskog sabora, donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.                                                               

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom izlaganju obrazložio je preloženi Zakon o radu te je naglasio da Prijedlog zakona ima opći karakter i da su predložene novine vezane prvenstveno za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama EU.
Predstavnik predlagatelja, kao novine navedene u Prijedlogu zakona istakao je:
- da se rad na određeno vrijeme ograničuje na tri godine, neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima,
- da najduže tjedno radno vrijeme uključujući i prekovremeni rad, ne može biti duže od 48 sati,
- da bi godišnji odmor trajao minimalno 4 tjedna,
- da se regulira zaštita zdravlja trudnice i dojilje na radu,
- vezano za pitanja zapošljavanja i obavljanja zanimanja uvodi se načelo jednakog postupanja prema muškarcima i ženama, pa tako nije normirana zabrana  noćnog rada ženama u industriji, pod zemljom ili vodom,
- definira se „noćni radnik“ i
- „nestala“ bi radna knjižica u sadašnjem obliku, a zamijenila bi je „virtualna knjižica“.
Nakon uvodnog obrazloženja, predsjednik Samostalnog sindikata djelatnika u zrakoplovstvu, istakao je da su odredbe predloženog Zakona koje se odnose na prekovremeni rad neprimjenjive na službenike i namještenike zaposlene u OSRH. Isto iz razloga, jer su poslovi u OSRH specifičnost, pa ukoliko bi se prekovremeni rad ograničio djelatnici kada bi ispunili propisanu kvotu prekovremenih sati, mogli bi odbiti daljnji prekovremeni rad i u slučajevima kada je takav rad nužan (npr. žurno otklanjanje kvara na zrakoplovu u vrijeme požarne sezone).

Nakon izlaganja predsjednika Samostalnog sindikata djelatnika zrakoplovstva, predstavnik Ministarstva obrane istaknuo je da je u izradi novi zakon o službi u Oružanim snagama RH te da će se nastojati da se sva prava koja proizlaze iz Zakona o radu unesu i u novi prijedlog zakona o službi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“, i tri glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O RADU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 28. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. srpnja 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom izlaganju obrazložio je Prijedlog zakona, te je istaknuo da predloženim Zakonom djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni na službu u Hrvatsko vojno učilište i Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, te djelatne vojne osobe raspoređene na službu u Ministarstvo obrane i izvan Oružanih snaga Republike Hrvatske, ne bi imale pravo na besplatni objed.

Nakon uvodnog izlaganja, predstavnik predlagatelja odgovarajući na upit predsjednika Odbora pojasnio je da bi se donošenjem predloženog Zakona, godišnje smanjio rashod državnog proračuna Republike Hrvatske za oko 15.000.000,00 kuna.

Poslije dodatnog pojašnjenja, u raspravi iznijeta su različita mišljenja i prijedlozi. Tako, pojedini članovi Odbora bili su mišljena da plaće u Ministarstvu obrane nisu stimulativne, a besplatni topli obrok da je još jedan od načina privlačenja kvalitetnog osoblja u službu, te da bi se možda od drugog ponuđača mogle dobiti iste usluge za nižu cijenu. Nadalje, neki od članova Odbora bili su mišljenja da bi se veće uštede postigle preustrojem Oružanih snaga Republike Hrvatske, te smanjivanjem troškova za odvojen život, prijevoz, telefonske usluge i poštarinu. Potpredsjednik Odbora predložio je da se terminološki pojasne pojmovi „vrijeme službe“ i „obavljanje službe“, čime bi se izbjegla mogućnost da se pravo na besplatan objed koristi za vrijeme godišnjeg odmora.

Nakon provedene rasprave, Odbor nije utvrdio stajalište o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, jer se za donošenje predmetnog Zakona izjasnilo pet članova Odbora, a pet članova Odbora bilo je suzdržano.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom izlaganju obrazložio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nadalje, je istako da je Konačni prijedlog Zakona usklađen sa iznijetim primjedbama i prijedlozima, te da su dodane nove odredbe kojima se propisuje obveza pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji vode upravne postupke ili rješavaju u upravnim stvarima da moraju imati položen državni stručni ispit.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, pojedini članovi Odbora u raspravi iznijeli su mišljenje da se članak 13. Konačnog prijedloga Zakona treba izmijeniti na način da predsjednici i suci prvostupanjskog i Višeg vojnostegovnog suda moraju imati položen pravosudni ispit, a u članku 15. da se treba propisati da sve djelatne vojne osobe, a ne samo one koje vode upravni postupak ili rješavaju u upravnim stvarima, moraju imati položen državni stručni ispit, nadalje su predložili da se u članku 29. precizira što se podrazumijeva pod pojmom „javna“ dužnost.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog nacionalnog protuminskog djelovanja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese

zaključak

PRIHVAĆA SE NACIONALNI PROGRAM PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 18. sjednici održanoj 8. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o pravnom položaju njihovih snaga, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2009. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon, sukladno odredbi članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora, donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknuo je da se ovim Sporazumom cjelovito uređuje pravni položaj snaga jedne od stranaka Sjevernoatlantskog ugovora sporazumno upućenih na službu na državno područje druge strane, pri čemu se posebno ističe dužnost poštivanja pravnog poretka države primateljice, razrađuju se postupci vezani uz ulazak i izlazak iz države primateljice, nošenje odore i oružja, kao i pitanja vezana uz vozačke dozvole i registracije, utvrđuju se pravila vezana uz nadležnost, ostvarivanje potraživanja s osnova naknade štete, lokalne nabave, angažiranja lokalnog civilnog osoblja, a posebno su razrađena pitanja vezana uz carine, poreze i ostale financijerske obveze.

U raspravi koja je uslijedila zatraženo je očitovanje predlagatelja glede ustavne osnove za donošenje predloženog Zakona, odnosno zašto je osnov za donošenje predmetnog Zakona odredba članka 139. stavka 1., a ne stavka 2. istog članka Ustava Republike Hrvatske. Nakon dobivenog odgovora, predloženo je da se u svezi s potrebnom većinom glasova za donošenje predloženog Zakona, zatraži mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sedam glasa „ZA“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON
O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU STRANAKA SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA O PRAVNOM POLOŽAJU NJIHOVIH SNAGA

Nakon glasovanja o predmetnom Zakonu, Odbor nije prihvatio prijedlog (tri glasa „ZA“, i četiri glasa „SUZDRŽANA“) da se zatražiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kakva je većina glasova potrebna za donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o pravnom položaju njihovih snaga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 18. sjednici održanoj 8. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2009. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon, sukladno odredbi članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora, donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknuo je da se Protokolom o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora uređuje pravni položaj međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora te utvrđuje prava i obveze države šiljateljice i države na čijem se državnom području nalaze odnosna međunarodna vojna zapovjedništva uspostavljena na temelju Sjevernoatlantskog ugovora.

U raspravi koja je uslijedila zatraženo je očitovanje predlagatelja glede ustavne osnove za donošenje predloženog Zakona, odnosno zašto je osnov za donošenje predmetnog Zakona odredba članka 139. stavka 1., a ne stavka 2. istog članka Ustava Republike Hrvatske. Nakon dobivenog odgovora, predloženo je da se u svezi s potrebnom većinom glasova za donošenje predloženog Zakona, zatraži mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (sedam glasova „ZA“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON
O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O PRAVNOM POLOŽAJU MEĐUNARODNIH
VOJNIH ZAPOVJEDNIŠTAVA USPOSTAVLJENIH NA TEMELJU SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA

Nakon glasovanja o predmetnom Zakonu, Odbor nije prihvatio prijedlog (tri glasa „ZA“, i četiri glasa „SUZDRŽANA“) da se zatražiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kakva je većina glasova potrebna za donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 17. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se sukladno odredbi članka 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da je Prijedlog zakona o zračnom prometu najvećim dijelom usmjeren na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom stečevinom u području zračnog prometa, odnosno da će Prijedlog zakona omogućiti usklađivanje sa EU propisima, jer je isti koncipiran kao općeniti zakon koji sadrži načelne odredbe o svim bitnim aspektima civilnog zrakoplovstva.

Odbor za obranu, nakon uvodnog obrazloženja proveo je raspravu, u kojoj su članovi iznijeli mišljenja da se pojedina pitanja koja su načelno uređena Prijedlogom zakona trebaju detaljno urediti podzakonskim aktima, te da je potrebno uložiti amandman kojim bi se izmijenila odredba članaka 22. stavka 2. Prijedloga zakona, na način da se istim precizno propiše koje su to druge komercijalne operacije (uključujući radove iz zraka), a koje može obavljati poduzetnik pod uvjetima propisanim u stavku 2. navedenog članka Prijedloga zakona, te su postavili pitanje legalnosti uporabe vojnih letjelica u slučajevima spašavanja, a na koje su predstavnici predlagatelja odgovorili.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti, donošenje

ZAKONA
O ZRAČNOM PROMETU

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 17. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, razmotrio je Izvješće o radu Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske u prosincu 2004. godine (u daljnjem tekstu: Istražno povjerenstvo), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Istražno povjerenstvo, aktom od 19. svibnja 2009 godine.

Odbor je na temelju članka 64. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predsjednik Odbora, a ujedno i predstavnik Istražnog povjerenstva upoznao je prisutne članove Odbora s Izvješćem o radu Istražnog povjerenstva.

Predsjednik Odbora istaknuo je da razlog formiranja Istražnog povjerenstva leži u činjenici da od 2005. godine, javnosti nije bilo poznato zbog čega je nabava 39 vojnih kamiona od strane Ministarstva obrane obavljena neposrednom pogodbom po cijeni znatno višoj od one prikupljene pozivnim natječajem, te da li je uslijed nepravilnosti prilikom nabave 39 vojnih kamiona, oštećen državni proračun.

Istražno povjerenstvo formirano je Odlukom Hrvatskoga sabora te je u isto imenovano 5 zastupnika iz vladajuće koalicije i četiri zastupnika iz oporbenih stranaka. Sjednicu Istražnog povjerenstva mogao je sazvati predsjednik Istražnog povjerenstva samo uz suglasnost predsjednika i tajnika Istražnog povjerenstva, a članovi Istražnog povjerenstva nisu smjeli davati izjave dok se Hrvatskom saboru ne podnese Izvješće Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od strane MORH-a u prosincu 2004. godine.

Istražno povjerenstvo nije se suglasilo sa prijedlogom da se saslušaju Ivan Bačić, voditelj „Povjerenstva za provedbu nadmetanja“ i članica navedenog Povjerenstva pukovnica Ojdana Žužul, zatim da se saslušaju četiri revizora koja su izvršila reviziju u Ministarstvu obrane za 2004. godinu, te da se Berislav Rončević suoči sa general bojnikom Jozom Miličevićem i general zbora Josipom Lucićem.

Istražno povjerenstvo razišlo se je u trenutku kada je tajnik Istražnog povjerenstva sazvao sjednicu na kojoj je donijet zaključak, a za koju su glasali članovi vladajuće stranke – vladajuće koalicije (njih pet) da u provedenom postupku nabave 39 vojnih kamiona nije bilo protuzakonitih radnji, postupaka i događaja, niti da je oštećen državni proračun, a glavni inspektor da nije imao zakonskih ovlasti da nadzire javnu nabavu u Ministarstvu obrane.

Nasuprot navedenom zaključku, četiri člana Istražnog povjerenstva iz redova oporbene stranke donijela su zaključak da je za nabavu 39 vojnih kamiona izabrana nepovoljnija ponuda i da je general bojnik Jozo Miličević nadzor javne nabave, koju je proveo u Ministarstvu obrane 2004. godine, obavio dobro i na temelju zakona.

Nakon uvodnog izlaganja, provedena je rasprava u kojoj su pojedini članovi Odbora istakli da istražna povjerenstva Hrvatskog sabora ne mogu raditi na način da glasovanjem utvrđuju da li je nešto zakonito ili nezakonito, odnosno da zadaća parlamentarnih povjerenstava treba biti utvrđivanje činjenica, na temelju kojih bi nadležno tijelo moglo ocijeniti da li će pokrenuti odgovarajući postupak.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ , četiri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti, da donese

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske u prosincu 2004. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 17. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o kazetnom streljivu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se sukladno odredbi članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da je cilj Konvencije zabrana uporabe, razvoja, proizvodnje, skladištenje ili prijenos kazetnog streljiva. Nadalje, je istakao da je istom propisan i rok od 8 godina uz mogućnost produžetka navedenog roka za 4 godine, za uništenje zaliha kazetnog streljiva.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da postoji mogućnost zadržavanja ograničene količine kazetnog streljiva u svrhu istraživanja i školske obuke, te da su istom propisani i načini pružanja pomoći žrtvama kazetnog streljiva, kao i obveza uništenja zaliha navedenog streljiva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON
O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O KAZETNOM STRELJIVU

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 16. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2008. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja istakla je da sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (Narodne novine“, broj 82/08.) pravobraniteljica obavlja poslove neovisnog tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova. U okviru svog rada pravobraniteljica za ravnopravnost spolova između ostalog zaprimala je prijave vezane uz diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova i pružala je pomoć osobama koje su podnijele pritužbe zbog spolne diskriminacije.

U raspravi su članovi Odbora ukazali na opisan primjer u Izvješću koji se odnosi na pritužbu upućenu pravobraniteljici za ravnopravnost spolova zbog diskriminacije žena u Oružanim snagama RH, te ih je zanimalo na čiju inicijativu tj. zahtjev pravobraniteljica otvara spis predmeta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA
RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U 2008. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istakao je da se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske predlaže izjednačavanje uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu za kandidate i kandidatkinje, te da se isključuje mogućnost prijema osoba koje su vojnu obvezu regulirali civilnom službom vojnog roka ili u inozemstvu. Nadalje je istakao da se mijenjaju uvjeti za prijem na dočasničku dužnost, na način da se briše dobna granica, a osobama u sustavu OSRH koji su stariji od 30 godina, omogućio bi se prijem na časničku dužnost, ukoliko ispunjavaju ostale uvijete propisane Zakonom.

Predstavnik predlagatelja, u svom izlaganju naveo je da se u Prijedlogu zakona proširuje broj stegovnih prijestupa, te da se djelatne vojne osobe koje se školuju u Republici Hrvatskoj izjednačuju, glede naknade plaća sa djelatnim vojnim osobama koje se školuju u inozemstvu, odnosno da bi i one primale plaću prema dužnosti koju su obnašale prije razrješenja tj. upućivanja na školovanje, a ne po osobnom činu kao do sada.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi iznijeli su mišljenje da predsjednici i suci prvostupanjskog i Višeg vojnostegovnog suda moraju imati položen pravosudni ispit, a djelatne vojne osobe državni stručni ispit.

Uočeno je da kriterij za prijem osoba na dočasničku dužnost ne mogu biti godine života, već obrazovanje i sposobnost za obavljanje iste, uz naznaku da dobna granica propisana sada važećim Zakonom je dovoljno visoka i da istu ne bi trebalo mijenjati, dok kriteriji za prijem u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog časnika treba biti stručna sprema, koju treba što više formalizirati tj. na dočasničku dužnost treba primati isključivo osobe koje imaju diplome o završenom stupnju stručne spreme koji je propisan Zakonom.

Slijedom gore navedene rasprave o kriterijima, članovi Odbora raspravljali su i o ustrojavanju vojnih škola.

U daljnjoj raspravi ukazano je da neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od 2 do 5 dana, treba strože sankcionirati budući se radi o djelatnim vojnim osobama.

Uočeno je da se ne poštuje odredba Zakona kojom je propisano da djelatna vojna osoba koje je upućena u tijelo državne vlasti može biti upućena u isto najviše dva puta na 4 godine, s time da između dva uputa mora proteći najmanje dvije godine, te je predloženo da se u Prijedlogu zakona propiše maksimalno vrijeme koje bi djelatna vojna osoba mogla provesti na poslovima u Ministarstvu obrane.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

z a k l j u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64. a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknuo je da danas postoji mala vjerojatnost konvencionalnih prijetnji Republici Hrvatskoj, ali da sve više dolaze do izražaja nevojne prijetnje globalnog karaktera, kao što su organizirani kriminal, proliferacija oružja za masovno uništenje, međunarodni terorizma te ostale nekonvencionalne prijetnje.

Nadalje, u uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istakao je da se nastavljaju aktivnosti razrađene provedbenim propisima Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske i to proces smanjenja brojnog stanja i poboljšanja strukture osoblja, dragovoljno služenje vojnog roka, pružanja potpore i aktivno sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnim operacijama, sudjelovanje u NATO/PfP vježbama u zemlji i inozemstvu, daljnjim smanjenjem vojnih objekata koji su dati na upravljanje te opremanjem i modernizacijom naoružanja i vojne opreme i to prvenstveno transportnih helikoptera, školskih i protupožarnih aviona, uspostava radarskog sustava FPS-117, isporuka prvih borbenih oklopnih vozila Patria 8x8 te dvije raketne topovnjače klase „Helsinki“.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, pojedini članovi Odbora u raspravi iznijeli su mišljenja da je u dijelu Izvješća koji se odnosi na koncept kolektivne obrane zanemaren dio koji se odnosi na civilnu obranu, zatim da bi se pribavio profesionalni, stručni i stabilan kadar da je potrebno uvesti određene beneficije, odnosno povećati plaću djelatnim vojnim osobama za 20%, da je planirana pričuva od 2000 osoba godišnje premala, te da za modernizaciju vojne opreme neće biti dostatna planirana sredstva i da bi se ista mogla osigurati iz vojnih nekretnina. Dio Izvješća koji se odnosi na spremnost kapaciteta, članovi Odbora bili su mišljenja da bi morao nositi oznaku povjerljivo, te da se prilikom izdvajanja osoblja mora voditi računa da se ne izdvajaju stručne i kvalitetne osobe.

Nadalje, u raspravi pojedini članovi Odbora istakli su neprimjereno ponašanje prema general bojniku Jozi Miličeviću za vrijeme davanja iskaza Povjerenstvu za istraživanje nabave 39 MORH-ovih kamiona.

Članovi Odbora u raspravi su postavili više pitanja na koja su predstavnici predlagatelja odgovarali, a koja su se odnosila na potpisivanje plana rada za 2008., broj osoba koji dragovoljno služe vojni rok, ekologiju, vrijednost imovinsko-pravnih sporova, broju promaknutih nižih časnika, provedenom testiranju jurišne puške, iznosu sredstava koji je plaćen za dvije raketne topovnjače klase „Helsinki“ te o vremenu koje je potrebno za donošenje odluka o prenamjeni vojnih nekretnina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu.

2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2009. godinu, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu, pripremi na način da razmotri mišljenja, primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 16. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlogu godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja istakao je da u okviru izvršenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu ukupni prihodi poslovanja iznose 115,77 milijarde kuna, što predstavlja indeks od 98,1 u odnosu na ukupno planirane prihode poslovanja u iznosu od 118,05 milijarde kuna, dok ukupni rashodi Državnog proračuna za 2008. godinu, iznose 115,29 milijardi kuna.

Glede sredstava planiranih za Ministarstvo obrane, predstavnik predlagatelja naveo je da u Godišnjem izvješću o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za Ministarstvo obrane sredstva iznose 5.218.570.132,49, a što predstavlja indeks od 98,76 u odnosu na ukupno planirana sredstva u iznosu od 5.284.324.000.

Odbor za obranu, nakon uvodnog obrazloženja proveo je raspravu u kojoj je naglašeno da je Ministarstvo obrane potrošilo malo sredstava za modernizaciju vojnu opremu, osobito ako se isto uspoređuje sa iznosom sredstava koji je potrošen za naknade za prijevoz, uredski materijal i za usluge telefona.

Članovi Odbora u raspravi su postavili pitanja na koja su predstavnici predlagatelja odgovorili, a koja su se odnosila na razliku sredstava iskazanih indeksom između izvršenja po razdjelima, glavama i ekonomskoj klasifikaciji i izvršenja po programima, aktivnostima i projektima prikazanog za Ministarstvo obrane i na iznos participacije UN, EU i NATo-a vezano za sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnim misijama.

Vezano za upit članova Odbora što je sukladno odredbi članka 5. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 110/07. i 125/08.) nabavljeno i koliko je sredstava potrošeno za potrebe Oružanih snaga RH u 2008. godine, predstavnik predlagatelja obvezao se dostaviti pismeni odgovor.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 31. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji Europske unije „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 99. Ustava Republike Hrvatske  i članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, o Prijedlogu odluke.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknuo je da Republika Hrvatska trenutno ima angažirana 133 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 11 mirovnih misija Ujedinjenih naroda i da uključivanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnu operaciju Europske unije „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“, predstavlja doprinos Republike Hrvatske razvoju operativnih sposobnosti Europske unije.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da mirovna operacija Europske unije „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ uključuje: zaštitu brodova pod zastavom Svjetskog programa za hranu, uključujući i prisutnost pripadnika operacije na brodovima, pogotovo kada brodovi plove teritorijalnim vodama Somalije, zatim zaštitu trgovačkih brodova koji plove u području provedbe operacije, uključujući i nadzor obalnog područja Somalije te poduzimanje nužnih koraka kao što je upotrjeba sile; odvraćanje, sprječavanje i intervencije radi okončanja akata piratstva i oružanih pljački u području operacije.

Planirano trajanje operacije, iznio je predstavnik predlagatelja, je 12 mjeseci, odnosno  operacija bi trebala završiti 15. prosinca 2009., a u navedenu operaciju moglo bi se uključiti do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (časnika ili dočasnika HRM), s mogućnošću njihova raspoređivanja u zapovjedništva OHQ u Horthwoodu, Velika Britanija i/ili FHQ koji je smješten na brodu te ukrcavanje na brodove koji sudjeluju u operaciji, ovisno o dogovoru s nadležnim tijelima Europske unije.

Predstavnik predlagatelja na kraju je iznio da se sigurnosno stanje na području mirovne operacije „EU NAVFOR Somalia - ATALANTA“ ocjenjuje misijom srednjeg rizika. Vrijeme upućivanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, njihov mandat i trajanje angažmana svakog pojedinog časnika ili dočasnika nije unaprijed definirano, nego svaka zemlja sudionica to dogovara s nadležnim tijelom Europske unije i bilateralnim partnerom. Procjenjuje se da bi upućivanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske moglo započeti u razdoblju od travnja do lipnja ove godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ODLUKE O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ OPERACIJI EUROPSKE UNIJE „EU NAVFOR SOMALIA – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 24. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlanskog ugovora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2008. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon, sukladno odredbi članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora, donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknuo je da se ovim Zakonom potvrđuje Sjevernoatlanski ugovor koji je sastavljen u Washingtonu, 4. travnja 1949., i koji je izmijenjen samo jedanput od osnutka i to u Londonu, 17. listopada 1951., sklapanjem Protokola uz Sjevernoatlanski ugovor o pristupanju Grčke i Turske istom. Nadalje je istakao da je potvrđivanje Sjevernoatlanskog ugovora i navedenog Protokola potrebno, kako bi isti sukladno članku 140. Ustava Republike Hrvatske, postali dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja, nadalje je iznio da se Sjevernoatlanskim ugovorom uređuju pitanja iz područja sigurnosti, obrambene i vanjske politike, pitanja kolektivne obrane saveza i očuvanje mira i sigurnosti te pitanje razvoja kolektivnih vojnih i obrambenih sposobnosti država stranaka Sjevernoatlanskog ugovora. Sjevernoatlanski ugovor obvezuje stranke na miroljubivo rješavanje međunarodnih sporova te na suzdržavanje od prijetnje ili uporabe bilo kojeg oblika sile, nespojivog s ciljevima Ujedinjenih naroda.

Članstvo Republike Hrvatske u Organizaciji Sjevernoatlanskog ugovora njezin je vanjskopolitički i sigurnosni prioritet, naglasio je predstavnik predlagatelja te je dodao da NATO kao organizacija koja počiva na načelu kolektivne obrane, svojim članicama pruža sigurnosno jamstvo za slučaj agresije. Stoga je Republika Hrvatska 2002., počela sudjelovati u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u, da bi joj 3. travnja 2008., u Bukureštu bio uručen poziv za članstvo u NATO, a taj postupak bit će dovršen polaganjem isprava o ratifikaciji, svih 26 zemalja članica NATO-a, kod Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

U raspravi koja je uslijedila zatraženo je pismeno izvješće o iznosu financijskih sredstva koja su potrebna za materijalne troškove i plaće djelatnika ministarstava pri Sjevernoatlanskom savezu.

Nadalje, izražena su različita mišljenja glede Ustavne osnove za donošenje Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlanskog ugovora. Naime, dio članova Odbora bio je mišljenja da je osnova za donošenje Prijedloga zakona odredba članka 139. stavka 1., a drugi su bili mišljenja da je to odredba stavka 2. navedenog članka Ustava Republike Hrvatske, odnosno da je za donošenje Predloženog zakona potrebna dvotrečinska većina glasova svih zastupnika Hrvatskoga sabora budući da se radi o ovlasti izvedenoj iz Ustava Republike Hrvatske, a ne obična većina glasova zastupnika kako je to propisano u članku 139. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je predloženo da se u svezi s potrebnom većinom glasova za donošenje Predloženog zakona zatraži mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (četiri glasa „ZA“ i tri glasa „PROTIV“) donio slijedeći:

z a k l j u č a k

Odbor za obranu, neće zatražiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kakva je većina potrebna za donošenje Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlanskog ugovora.

Nakon glasovanja o predmetnom zaključku, Odbor je većinom glasova (četiri glasova „ZA“, i tri glas „SUZDRŽANA“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SJEVERNOATLANSKOG UGOVORA

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda u Srednjoafričkoj republici i Čadu, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. veljače 2009. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 99. Ustava Republike Hrvatske  i članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, o Prijedlogu odluke.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da Republika Hrvatska trenutno ima angažirana 133 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 15 mirovnih misija, te 276 pripadnika u mirovnoj misiji u Afganistanu
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da je Odlukom Hrvatskog sabora od 15. srpnja 2008. („Narodne novine“, broj 85/08.) odobreno sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji Europske unije u Čadu i Srednjeafričkoj Republici (EUFOR TCHAD/RCA) te da je temeljem navedene Odluke u mirovnu operaciju u  Čadu i Srednjeafričkoj Republici u listopadu 2008. godine, na rok od šest mjeseci upućeno 15 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odjel za mirovne operacije Ujedinjenih naroda uputio je poziv Republici Hrvatskoj za nastavak sudjelovanja u mirovnoj misiji pod zapovjedništvom Ujedinjenih naroda. Poradi daljnjeg doprinosa međunarodnoj zajednici u stvaranju sigurnosnih uvjeta za siguran povratak prognanika i raseljenih osoba te pružanje pomoći humanitarnim aktivnostima na područjima istočnog Čada i sjeveroistočnog dijela Srednjoafričke Republike, predstavnik predlagatelja predložio je da se donese predmetna odluka kojom bi se 15 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske uputilo u mirovnu misiju u trajanju od šest mjeseci, a pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske po završetku mirovne misije 15. ožujka 2009. nastavili bi sudjelovati u istoj do travnja 2009. godine, kada bi se izvršila njihova zamjena.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuto da su pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se nalaze u mirovnoj misiji sukladno zdravstvenim standardima cijepljeni protiv bolesti koje su karakteristične za to područje, te da u slučaju potrebe izvlačenja naših snaga iz mirovne misije postoji plan evakuacije i to kako zračnim tako i kopnenim putem.

U daljnjoj raspravi ukazano je na mogućnost da se iz misije povuku pripadnici Poljske, u tom slučaju naše snage integrirale bi se sa snagama drugih zemalja koje su sličnog usmjerenja našem, te je ukazano i na devalviranje činova, naime da bojnih zapovijeda desetinom, a što nije u skladu sa standardima drugih zemalja čije snage također sudjeluju u mirovnim misijama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio onošenje

ODLUKE SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ MISIJI UJEDINJENIH NARODA U SREDNJEAFRIČKOJ REPUBLICI I ČADU (MINURCAT)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 11. veljače 2009. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od strane MORH-a u prosincu 2004. godine (u daljnjem tekstu: Prijedlog odluke), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 38 zastupnika  Hrvatskog sabora, aktom od 20. siječnja 2009 godine.
Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istakao je da je u proračunu MORH za 2004. godini bilo osigurano 35.809.770 kn. za kupnju 76 neborbenih vozila. Služba za razvoj, opremanje i modernizaciju MORH predložila je da se navedena vozila kupe po pozivnom natječaju, te je uputila pozive tvrtkama koje se bave distribucijom vozila i to: Land Rover, Mercedes, Renault, Man i Iveco.
Analizom financijske strane ponuda, ustanovljeno je da je najpovoljnija ponuda za kupnju 76 kamiona iznosila 38.853.167.08 kn., odnosno da je ista za oko 3.000.000,00 kn. premašila svotu osiguranu u Državnom proračunu, te je MORH poradi toga odlučilo poništiti natječaj.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da je tadašnji ministar obrane Berislav Rončević raspustio postojeće Povjerenstvo, i imenovao novo, kojemu je na čelu bio njegov pomoćnik Ivan Bačić. Novo Povjerenstvo predložilo je da se izravnom pogodbom od tvrtke Eurokamion kupe Ivecovi kamioni. MORH je kupio Ivecove kamione ali ne 76, nego 39 kamiona i to za iznos od 34.435.164,90 kn. Pomoćnik ministra Ivan Bačić tvrdio je da se radi o dobrom poslu, jer ugovor o kupnji sadrži offset program tj. da se Iveco obvezao da će dio dijelova za kamione proizvoditi u Hrvatskoj, a do čega nikad nije došlo.
Predstavnik predlagatelja, nadalje je iznio da je MORH kupilo kamione od ponuđača koji se je na poništeni natječaj javio s najpovoljnijom ponudom, tada bi 39 kamiona platilo 19.604.657,16 kn. odnosno 14.843.507,74 kn. manje nego što su kamioni plaćeni izravnom kupnjom
Slijedom navedenog, a budući da postoji javni interes da se utvrdi da li je 39 kamiona za potrebe MORH nabavljeno u skladu sa zakonom i po optimalnoj cijeni ili su isti preplaćeni gotovo 15.000.000,00 kn. u korist tvrtke Eurokamion, predstavnik predlagatelja istakao je potrebnim da se osnuje Istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo sve činjenice vezane za nabavu navedenih 39 vojnih kamiona.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti, da donese

ODLUKU O OSNIVANJU ISTRAŽNOG POVJERENSTVA ZA UTVRĐIVANJE ČINJENICA U VEZI NABAVE 39 VOJNIH KAMIONA OD STRANE MORH-a U PROSINCU 2004. GODINE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
       Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 11..veljače 2009. godine, razmotrio je predmetna Izviješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 12. prosinca 2008. godine

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju glavna državna revizorica, istakla je da Državni ured za reviziju temeljem odredbe članka 11. Zakona o državnoj reviziji („Narodne novine“, broj 42/03 – pročišćeni tekst i 177/04.), obvezan podnijeti Hrvatskom saboru godišnje izvješće o svom radu i izvješće o obavljenim revizijama.

Nadalje, glavna državna revizorica iznijela je sažetak osnovnih odrednica predmetnog Izviješća te je naglasila da je u izvještajnom razdoblju obavljeno 898 revizija, i to 81 revizija odnosi se na subjekte na državnoj razini (državni proračun i korisnici državnog proračuna), a 817 na subjekte na lokalnoj razini (učeničke domove, osnovne i srednje škole …) te je istakla da je obavljena revizija financijskih izvještaja i poslovanja za 2007. godinu, i to za 616 subjekata za koja su izražena 107 bezuvjetnih mišljenja, 501 uvjetnih, 7 nepovoljnih te 1 suzdržano mišljenje.

O financijskim izvještajima i poslovanju za Državni proračun i 29 proračunskih korisnika izraženo je 12 bezuvjetnih i 18 uvjetnih mišljenja među kojima se nalazi i Ministarstvo obrane.

Na uvjetno izraženo mišljenje Ministarstvu obrane utjecali su:
a) Financijski plan koji nije sveobuhvatan, naime istim nisu planirani, a ostvareni su prihodi u iznosu od 102.342.711,00 kn.
b) Popis imovine nije obavljen cjelovito, dio vojnih nekretnina nije procijenjen ni evidentiran u poslovnim knjigama.
c) U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima za 2007. nisu evidentirane sve obveze i materijalni rashodi, već su isti evidentirani u poslovnim knjigama za 2008.
d) Nabavljene su robe, usluge i radovi u vrijednosti od 49.409.065,00 kn. bez provođenja postupka javne nabave propisane odredbama Zakona o javnoj nabavi.

U raspravi članovi odbora iznijeli su slijedeće primjedbe i mišljenja:
- da je nedopustivo da se nabava roba i usluga tj. materijal i dijelovi za tekuće održavanje građevina Ministarstva obrane nabavljala bez provedenog postupka javne nabave – izravno, putem naruđbenice i to po cijeni višoj za 14,3% do 130% od cijene koju su plaćala druga tijela državne uprave iako je ugovor za te radove bio zaključen 2004. god, pa je Ministarstvo obrane sukladno članku 42. Zakona o javnoj nabavi trebalo provest novi postupak nabave.
- da Plan nabave roba, usluga i radova koji je donijet u iznosu od 1.671.846.464,00 kn a od kojeg iznosa, čak 989.645.951.00 kn odnosi se na nabavu koja je izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi, sukladno članku 6. kojim je propisano da se odredbe Zakona ne primjenjuju na nabavu koja je označena tajnom ili kada to zahtjeva zaštita bitnih interesa države. - a materijalno financijski planovi i planovi nabave imaju oznaku vojna tajna – vrlo tajno. Stoga bi bilo potrebno precizirati tj napraviti popis robe, usluga i radova koji su izuzeti od odredba Zakona o javnoj nabavi, tada i nabava koja se provodio sukladno odredbi članka 6. Zakona također bi se mogla provoditi transparentno. Samim time što je u raspravi naglašeno da je u pojedinim slučajevima početak nabave proveden sukladno Zakonu o javnoj nabavi da bi se tijekom postupka ista označila stupnjem tajnosti i postupak bi se dalje provodi sukladno odredbi članka 6. Zakona. Naglašeno je da je dio postupaka nabave bio proveden nezakonito. Predstavnici Ministarstva obrane istakli su da je u međuvremenu donijeta Odluka o provođenju nabave, kojom je propisano kada će i koja nabava biti izuzeta od odredbe članka 6 Zakona.
- da se nekretnine, dok se za iste ne nađe novi vlasnik daju na upravljanje Povjerenstvu za imovinu Vlade RH, te da se 1/3 iznosa od prodanih nekretnina namjeni modernizaciji naoružanja i vojne opreme.
- da se za pojedine robe i usluge male vrijednosti provodi centralizirani postupak nabave, jer takva nabava uglavnom je jeftinija.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se:
a) IZVJEŠĆE O RADU DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2008. GODINU
b) IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM REVIZIJAMA ZA 2007. GODINU, S PRIVICIMA 1., 2., 3. i 4.
c) IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI ZA 2007. GODINU, POSEBNI DIO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca 2008. godine, uz prijedlog da se sukladno odredbi članku 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da u izvješću projekta „Ocjena sustava plaća i naknada u državnoj službi“ su utvrđene glavne karakteristike postojećeg sustava plaća i njegovi nedostaci, kao što su: fiksna plaća državnog službenika, nemogućnost nagrađivanja službenika koji ostvaruje izvrsne rezultate rada, klasifikacija radnih mjesta i koeficijenti za izračun plaće utvrđeni su bez jasnih kriterija i uvažavanja složenosti posla, odgovornosti i samostalnost državnog službenika te problem niskih plaća visoko obrazovanih kadrova, uz naznaku da se privlačenje i zadržavanje visoko obrazovanih kadrova u državnoj službi te motivacija službenika za bolji rad i učinkovitost, po mišljenju ekspertnog tima, može ostvariti samo ukoliko se unaprijedi razina plaća i razlike u plaći unutar strukture (dekompresija plaća).

U skladu s navedenim mišljenjima, predstavnik predlagatelja naglasio je, da se u Prijedlogu zakona između ostalog jedinstveno uređuje sustav plaća u državnoj službi, sukladno načelu „jednaka plaća za jednaki rad“, radna mjesta razvrstavaju se u platne razrede i to na temelju klasifikacije radnih mjesta državnih službenika u kategorije, potkategorije i razine potkategorija, zamjenjuje se institut minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene rada i učinkovitosti, uvodi se bolje vrednovanje nekih rukovodećih i visoko stručnih radnih mjesta, te promicanje državnih službenika temeljem ocjene rada, učinkovitosti i višeg stupnja obrazovanja.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnici sindikata u raspravi iznijeli su mišljenje da se Prijedlog zakona ne treba donijeti po hitnom postupku, već da se isti treba vratiti na ponovni postupak radi dorade. Kao osnovni razlog za navedeni prijedlog istakli su da sa poslodavcem nisu postigli suglasnost da osnovni kriterij za promicanje u viši platni stupanj bude ocjena, budući da ocjena predstavlja subjektivni kriterij, predložili su da se kao korektiv zadrži i minuli rad za promicanje državnih službenika u viši platni razred.

Nadalje, predložili su da je potrebno doraditi odredbe članka 24. i 25. Prijedloga zakona, na način da se navedenim odredbama detaljno propišu poslovi na kojima državni službenici imaju pravo na poseban dodatak, te unesu kriteriji (npr. profesionalnost, ažurnost, korektnost …) koje bi državni službenik trebao ispuniti da bi mu se mogla isplatiti nagrada.

Predložili su da se djelatne vojne osobe, glede minulog rada izjednače sa državnim službenicima, ukoliko institut minulog rada ne zadrži u predloženom Zakonu.

Na kraju rasprave, naglasili su potrebu da Prijedlog zakona, ide u redovnu proceduru, samim time što će isti stupiti na snagu tek 1. siječnja 2010. godine. U daljnjoj raspravi članovi Odbora iznijeli su različita stajališta.

Tako je s jedne strane ocijenjeno da je intencija Prijedloga zakona dobra, jer se u istom kao temelj za promicanje u plaći uzima kvaliteta rada a ne dužina rada, odnosno minuli rad. Stoga je potrebno u samom Prijedlogu zakona propisati i precizirati kriterije za napredovanje, te što će se ocjenjivati i na temelju čega, isto iz razloga što je u članku 5., članku 23. i članku 24. Predloženog zakona data ovlast Vladi RH da predlaže mjesečnu osnovicu te da donosi uredbe, stoga iz samog zakona nije vidljivo kako će navedena pitanja biti uređena. Poradi potrebe da se predmetna pitanja detaljno urede zakonom, predloženo je da isti ide u redovnu proceduru, samim time što isto neće biti od utjecaja na otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja, ukoliko Prijedlog zakona bude donijet do ljeta ove godine.

Podržan je prijedlog da predloženi zakon ide u redovnu proceduru, jer isti treba stupiti na snagu tek 1. siječnja 2010. godine, te je predloženo da se visina plaće, odnosno platni razred i platni stupanj utvrde kombinacijom minulog rada i ocjene, te da se propiše omjer koliki bi bio utjecaj minulog rada a koliki ocjene na visinu plaće, čime bi stupac iz članka 10. Prijedloga zakona izgledao sasvim drugačije nego što isti izgleda sada.

Nadalje, naglašeno je da je predloženi zakon blizu „dobrog zakona“, upravo iz tog razloga potrebno je da isti ide u redovnu proceduru, kako bi se pojedine odredbe Prijedloga zakona doradile, čime bi se izbjegla mogućnost da imamo tzv. „falični“ zakon s kojim bi svi bili nezadovoljni. Kao primjer navedeno je da bi se u članku 25. stavku 1. Predloženog zakona, riječi: „može se isplatit nagrada“, trebalo zamijeniti riječima: „isplatit će se nagrada“.

S druge strane iznijeto je stajalište da se Prijedlog zakona treba donijeti po hitnom postupku, te da se navedene primjedbe u samom postupku mogu eliminirati, podržan je i prijedlog da se plaća djelatnim vojnim osobama ne uvećava za 0,5 posto za svaku godinu minulog rada, odnosno da se plaće u tom dijelu izjednače s plaćama državnih službenika.

Sukladno naprijed iznijetim primjedbama glede hitnosti postupka, Odbor je većinom glasova (šest glasova „ZA“ i pet glasova „PROTIV“) odlučio da se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave i glasovanja o hitnosti postupka, Odbor je većinom glasova (šest glasova „ZA“, četiri glasa „PROTIV“ i jedan glas „SUZDRŽAN“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 10. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. prosinca 2008. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 99. Ustava Republike Hrvatske  i članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je o Prijedlogu navedene odluke, raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da Republika Hrvatska trenutno ima angažirana 133 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 11 mirovnih misija, te da sudjelovanje Republike Hrvatske u mirovnim misijama je jedan od načina hrvatskog doprinosa miru i sigurnosti u svijetu i jedan od partnerskih ciljeva Republike Hrvatske u sklopu postupka pristupanja NATO-u.

Predstavnik predlagatelja predložio je da se nastavi sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Libanonu (UNIFIL), te da se odobri upućivanje do četiri stožerna časnika u navedenu misiju, budući je Vijeće sigurnosti produžilo mandat snaga UNIFIL-a do  kraja kolovoza 2009. godine.

Glede misije Ujedinjenih naroda u Burundiju (BINUB), predstavnik predlagatelja iznio je da je Vlada Burundija zatražila potpuno povlačenje snaga ONUB-a te je misija završila 31. prosinca 2006. godine. Međutim, sukladno Rezoluciji Vijeća sigurnosti utemeljen je UN-ov integracijski ured u Burundiji te isti pruža potporu Vladi Burundija u naporima za osiguranje mira. Odjel za mirovne operacije UN-a zatražio je nastavak sudjelovanja hrvatskog časnika u misiji BINUB, i to u kontekstu angažiranja Republike Hrvatske u Komisiji za izgradnju mira.

Misija UN-a za pomoć Afganistanu (UNAMA), naglasio je predstavnik predlagatelja,  da je ista izrazito civilnog karaktera i da sadržava potporu procesima obnove i nacionalnog pomirenja utvrđenog Bonskim sporazumom.  Mandat misije produljen je do 23. ožujka 2009. godine s ciljem jačanja suradnje s ISAF-om, odnosno promicanja civilno-vojne suradnje. Republika Hrvatska dobila je ponudu da u mirovnu misiju UNAMA uputi jednog časnika u činu pukovnika na dužnost časnika za veze u okviru Vojno-savjetodavnog odjela, a što do sada nije realizirala, te je mišljenja da bi sudjelovanje časnika za veze u misiji UNAMA koristilo hrvatskim snagama na terenu.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naveo je da je u listopadu 2008. godine Republici Hrvatskoj upućena ponuda za popunu dužnosti stožernih časnika i to: za planiranje osoblja, za obavještajne poslove i za planiranje u Mirovnoj misija UN-a u Srednjoafričkoj Republici i Čadu (MINURCAT), te je predložio da se do tri stožerna časnika upute u navedenu misiju.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj je predloženo da se Odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnim misijama donose za rok od jedne godine, a ne kako je u istoj predloženo za 2009. i 2010. godinu, ovo stoga što se rotacije pripadnika mirovnih misija provode svakih šest ili dvanaest mjeseci.

U daljnjoj raspravi, ukazano je na odredbu točke III. Odluke, kojom je propisana obveza Ministarstva obrane da o svakoj rotaciji izvijesti Odbor, te je istaknuto da rotacije koje započnu u narednoj godine a traju 12 ili 15 mjeseci ne mogu završiti u istoj godini u kojoj su započele, već u narednoj.

Na kraju rasprave, članovi Odbora zaključili su da se Ministarstvo obrane obveže, da u roku od 30 dana dostavi Odboru izviješće o funkcioniranju mirovnih misija, te o rokovima u kojima se vrše rotacije mirovnih misija pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje 

ODLUKE O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNIM MISIJAMA UJEDINJENIH NARODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.
Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja istakla je da ukupni prihodi poslovanja u iznosu od 124,6 milijarde kuna, planirani u okviru Državnog proračuna za 2009. godinu, predstavljaju porast od 5,2%, a da ukupni rashodi Državnog proračuna za 2009. godinu iznose 128,9 milijardi kuna. Nadalje je naglasila, da Državni proračun za 2009. slijedom kretanja ukupno planiranih prihoda i rashoda u 2009. godini, zabilježiti će manjak od 4,3 milijarde kuna, zbog reforme zdravstvenog sustava i osnovice rasta za obračun plaća državnim službenicima.
Glede sredstava planiranih za Ministarstvo obrane, predstavnik predlagatelja naveo je da u Prijedlogu državnog proračuna za 2009. godinu, za Ministarstvo obrane su planirana sredstva u iznosu od 5.698.233.823, a što predstavlja povećanje sredstava s obzirom na 2008. godinu za 5,52%
Odbor za obranu, nakon uvodnog obrazloženja poveo je raspravu u kojoj je naglašeno da se sredstva državnog proračuna namijenjena Ministarstvu obrane moraju trošiti u skladu sa Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga Republike hrvatske 2006. – 2015.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam „za“ i tri „protiv“) Hrvatskome saboru predložio, donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU, S PROJEKCIJAMA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2010. I 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
  Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam „za“ i tri „protiv“) Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ZAKONA
O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
  Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Vojnoj operaciji Europske unije u Republici Čadu i Srednjoafričkoj Republici (Operacija EUFOR Tchad/RCA), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. prosinca 2008. godine.
Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Sukladno odredbi članka 99. Ustava Republike Hrvatske  i članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Prijedlogu navedenog zakona.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da je HrvatskI sabor 15. srpnja 2008. godine donio Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Operaciji EUFOR Tchad /RCA. Radi uspostave pravnog okvira kojim se detaljno uređuje pravni položaj te prava i obveze Oružanih snaga RH, vezano uz sudjelovanje u navedenoj Operaciji, dana 26. rujna 2008. godine u Bruxellesu, sklopljen je Sporazum između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Vojnoj operaciji Europske unije u Republici Čadu i Srednjoafričkoj Republici, a koji se privremeno primjenjuje od datuma potpisivanja. Ovim Zakonom potvrđuje se navedeni Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske unije, kako bi njegove odredbe u smislu članka 140. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka.
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predmetnim Sporazumom uređuju pitanja vezana za sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u Operaciji  EUFOR Tchad /RCA i to: pravni položaj snaga, klasificirani podaci, crta zapovijedanja, financijski aspekti, doprinos zajedničkim troškovima, dogovori za provedbu Sporazuma, neispunjenje obveza, rješavanje sporova i stupanje na snagu.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj su pojedini članovi Odbora istakli potrebu da se o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u vojnim operacijama i mirovnim misijama, članovi Odbora izvijeste prije nego pripadnici Oružanih snaga budu upućeni u iste. Predstavnik predlagatelja podržao je navedeni prijedlog te se obvezao da će o svakom zahtjevu za sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u mirovnim misijama koje nisu stalne tj. kada se ne radi o rotaciji, na vrijeme izvijestiti članove Odbora.
Predstavnik predlagatelja odgovarajući na upit člana Odbora da li su pripadnici Oružanih snaga kada se nalaze u mirovnim misijama osigurani za slučaj nesreće ili smrti, potvrdio je da su pripadnici Oružanih snaga osigurani za navedeni rizik kod osiguravajućeg društva, a koje je društvo odabrano temeljem javnog natječaja.
Članovi Odbora, predložili su da se preispita odredba članka 4. stavka 2. Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Vojnoj operaciji Europske unije u Republici Čadu i Srednjoafričkoj republici, a kojim je regulirano pravo zapovjednika Operacije EUFOR Tchad/RCA da može prenositi svoje ovlasti. Članovi Odbora bili su mišljenja da se ubuduće kad se sklapaju slični ili isti sporazumi mora voditi računa o pravu prijenosa zapovjedi te razina do koje se ista može prenijeti, budući da se u konkretnom slučaju više ne može vršiti izmjena ili dopuna teksta međunarodnog ugovora. Obzirom da nema matrice za operacije Europske unije već ista postoji samo za mirovne misije NATO-a, predstavnik predlagatelja ukazao je na odredbu stavka 5. istog članka, kojim je propisano da će Republika Hrvatska imenovati višeg vojnog povjerenika te da Predsjednik Republike kao Vrhovni zapovjednik uvijek može donijeti odluku o povlačenju pripadnika Oružanih snaga iz vojne operacije odnosno mirovne misije.
Na kraju rasprave članovi Odbora ukazali su i na činjenicu da Republika Hrvatska s obzirom na brojčano stanje pripadnika Oružanih snaga treba računati godišnje sa 1000 – 1200 pripadnika Oružanih snaga koji će biti upućeni u mirovne misije, a čime bi Republika Hrvatska ušla, ako već i nije u povećanu kvotu vezanu za angažman ljudskih resursa u mirovnim misijama a samim time i u povećanu kvotu materijalnih troškova.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio, donošenje

ZAKONA
O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I
EUROPSKE UNIJE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U VOJNOJ
OPERACIJI EUROPSKE UNIJE U REPUBLICI ČADU I SREDNJOAFRIČKOJ
REPUBLICI (OPERACIJA EUFOR TCHAD/RCA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
       Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 8. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenog 2008. godine.

Na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za obranu raspravljao je o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 25. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02. i 76/07.), Odbor je raspolagao i Prethodnim mišljenjem Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske o Prijedlogu zakona Vlade Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju iznio je da analizom odredbi Prijedloga zakona utvrđeno je, da pojedine odredbe istog nisu usklađene sa člancima 28 -30 Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

Naime, predlagatelj je istakao da uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova ovim Prijedlogom zakona, pored Agencije Vlade Republike Hrvatske mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe – obrtnici, koji su za isto registrirani i upisani u Očevidnik izvoznika i uvoznika robe vojne namjene i nevojnih ubojitih sredstava, čime Agencija gubi ekskluzivno pravo uvoza i izvoza naoružanja i vojne oprema, a koje je pravo imala sukladno važećem  Zakonu.

Odbor je proveo raspravu o Prijedlogu zakona u kojoj su članovi Odbora uputili i upite predstavniku predlagatelja.

Glede upita vezanog za hladni pogon predstavnik predlagatelja naglasio je da sredstva za hladni pogon više ne bi mogli ostvariti svi registrirani proizvođači za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, nego samo oni čiji su kapaciteti za proizvodnju i remont, posebno važni za obranu Republike Hrvatske. Hladni pogon plaćao bi se uglavnom za remont, ali isto ne isključuje mogućnost plaćanja hladnog pogona i u slučaju proizvodnje naoružanja i vojne opreme važne za obranu.

Predstavnik predlagatelj odgovarajući na upit vezan za transparentnost uvoza i izvoza istakao je da Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, dužni su voditi evidenciju o izdanim dozvolama za izvoz i uvoz naoružanja i vojne opreme, te su obvezni  najmanje jednom godišnje o istom izvještavati Vladu Republike Hrvatske, čime bi se postigla transparentnost uvoza i izvoza naoružanja i vojne opreme.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno Hrvatskome saboru predložio donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROIZVODNJI, REMONTU I PROMETU NAORUŽANJA I VOJNE OPREME

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zaključka o Pravilniku o Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Jedinstveni registar), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a u Hrvatskom saboru, aktom od 21. ožujka 2008 godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.                                                                                                                                                                                                                 U uvodnom izlaganju predstavnik Kluba zastupnika HNS-a istakao je da je zabrana javne objave Jedinstvenog registra, regulirana zakonskim propisima o zaštiti tajnih i osobnih podataka, a budući da su podaci prikupljeni iz baze podataka Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, isti su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti, te je naglasio da ne postoji obveza objavljivanja Jedinstvenog registra, ali da ne postoji niti zakonska zabrana da se isti javno objavi.
Ovaj Odbor zaprimio je i mišljenje Vlade Republike Hrvatske Klasa: 561-01/08-01/02, Urbroj: 5030104-08-2 od 24. travnja 2008. godine.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske, predložio je Odboru da ne prihvati Prijedlog zaključka o Jedinstvenom registru, isto iz razloga jer zaključak nije utemeljen na propisima koji reguliraju područje nadležnosti pojedinih tijela uprave, područje osobnih prava i sloboda, područje zaštite tajnosti podataka obrane i područje zaštite osobnih podataka.
Nadalje je naveo, da je Vlada Republike Hrvatske mišljenja, da se predmetnim zaključkom ulazi u građu koja bi prethodno morala biti uređena zakonom kao višim pravnim aktom i pravilnikom kao provedbenim propisom, dok se sadržajem predloženog zaključka, pored obveza na dopunu Jedinstveni registar (točka 1.) predlaže i uređenje samog sadržaj Jedinstvenog registra, a što je u suprotnosti sa odredbom članka 122. Poslovnika Hrvatskog sabora, kojom je propisano da Hrvatski sabor može svojim aktom uređivati samo one obveze koje su utemeljene na zakonskim i podzakonskim propisima.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dalje je istakao, je da je pravni temelj za prikupljanje i obradu osobnih podataka osoba koje imaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odredba članka 108. stavka 1. točka 15. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, dok je Jedinstvenim registrom propisan način prikupljanja i vođenja podataka, a budući da Jedinstveni registar nije mogao biti ustrojen bez podataka prikupljenih u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova isti podaci su zaštićeni i to kako poseban tako i opći dio Registra.
Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja Prijedloga zaključka o Jedinstvenom registru i predstavnika Vlade Republike Hrvatske,  u raspravi su sudjelovali članovi Odbora, te su iznijeli suprotstavljene primjedbe i to da je:

- pitanje zaštite osobnih podataka uređeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka (članak 7.), obzirom na isto da li je Vlada Republike Hrvatske poduzela neke od radnji da se izmjene odredbe navedenog Zakona, kako bi se Jedinstven registar mogao objaviti, budući da za isto postoji javni interes;
- do sada objavljeno nekoliko monografija koje između ostalih podataka sadrže i ratni put postrojbe i popis pripadnika iste;
- potrebno objaviti Jedinstveni registar, jer postoji sumnja da broj branitelja navedenih u Jedinstvenom registru je puno veći od stvarnog broja branitelja, naime po nekim pokazateljima broj branitelja varira s obzirom na akcije koje su se provodile od 250 000 do maksimalno 350 000;
- potrebno objaviti Jedinstveni registar, ako je jedina svrha prikupljanja podataka u istom, izvršenje zakonske obveze tj. priznavanja prava na dionice i izdavanja iskaznice hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata;
- potrebno ukloniti sve prepreke koje koče objavljivanje Jedinstvenog registra, i- da i nema zakonske zabrane objave Jedinstvenog registra, hrvatski branitelji bili bi protiv objave istog, jer se radi o specifičnim podacima;
- da se objavi samo opći dio Jedinstvenog registra istim se ne bi postigao cilj otkrivanja tzv. lažnih invalida, jer uz ime i prezime nije upisan JMBG pa u općem dijelu ima i do pedeset branitelja s istim imenom i prezimenom;
- udruge branitelja iz Domovinskog rata su protiv objave podataka iz Jedinstvenog registra;
- objava Jedinstvenog registra dovela bi do daljnje politizacije; 
- nije potrebno da javnost zna gdje je koji branitelj bio, u kojem periodu i zašto, jer       isti podaci postoje i oni kojima ti podaci trebaju znaju gdje do istih mogu doći;
- objavljivanje Jedinstvenog registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata moglo bi  dovesti do manipulacije i prozivanja branitelja a od čega najveću korist bi imala sredstva javnog priopćavanja.

                                                                                                                                                                           
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg:

ZAKLJUČKA

Ne prihvaća se Prijedlog zaključka o Pravilniku o Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK
  
       Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Ante Kotromanović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 16. lipnja 2008. godine.

Odbor je na temelju članka 64.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, uvodno je obrazložio predlagatelj Ante Kotromanović, zastupnik u Hrvatskom saboru, koji je u svom izlaganju istaknuo da bi se ustanovljavanjem odličja „Heroj Domovinskog rata“ ispravila nepravda prema braniteljima (oko stotinjak), koji su više puta učinili junačko djelo, ali za isto nisu dobili odličje.
Ovaj Odbor zaprimio je i mišljenje Vlade Republike Hrvatske Klasa: 060-01/08-01/01 Urbroj: 5030109-08-2 od 28. kolovoza 2008. godine.
Predstavnik Vlade istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske ne podržava Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, koji je podnio Ante Kotromanović. Naime, predstavnik Vlada Republike Hrvatske u svom izlaganju u bitnom je naveo da su važećim Zakonom već ustanovljena odličja za iznimnu hrabrost i junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u posebnim okolnostima u miru te da su detaljno propisani uvjeti i postupak njihove dodjele.
Nadalje, je napomenuo da se u obrazloženju zakonskog prijedloga navodi da će za dodjelu predloženog odličja biti potrebno izraditi stroge kriterije, ali da normativni dio teksta Prijedloga zakona ne sadrži kriterije, niti naziv tijela koje bi bilo nadležno za izradu istog, kao ni ovlast zakonodavca da kriterije može propisati podzakonskim propisom, te da dio Prijedloga zakona koji se odnosi na ocjenu i izvore potrebnih sredstava ne sadrži odgovor, na što bi se utrošila predviđena sredstva. 
Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja Prijedloga zakona i predstavnika Vlade Republike Hrvatske, u raspravi su sudjelovali članovi Odbora, te su iznijeli suprotstavljena mišljenja:

- da mnogi poginuli hrvatski branitelji, odnosno njihove obitelji nisu dobili posmrtno odličje za hrabrost;
- da je potrebno ustanovljavanje takvog odličja jer postoje i živi heroji kojima bi se isto moglo dodijeliti;
- da se detaljno razrade kriteriji za dodjelu predmetnog odličja i formira povjerenstvo koje bi moglo dodijeliti najviše 100 odličja „Heroj Domovinskog rata“;
- da je mali broj odličja, koja se temeljem sada važećeg Zakona mogu dodijeliti vojnicima, dočasnicima i časnicima, u odnosu na broj odličja u drugim zemljama, gdje se vojnicima može dodijeliti od 10 do 20 odličja;
- da se predložena inicijativa dopune zakona podržava, te da se ista doradi prije ponovnog upućivanja u proceduru;
- da bi se trebalo predložiti donošenje novog zakona o odličjima, a u koji bi se ugradilo i predmetno odličje;
- da postoji i javni interes da imamo heroje Domovinskog rat, i- da mnogi poginuli i ranjeni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata nisu dobili zaslužena odličja ni činove, ali da je sada prekasno da se ustanovljava novo odličje,
- da je postojećim zakonom na zadovoljavajući način riješeno pitanje dodjele i broja odličja.

Nakon provedene rasprave, predloženo je da se prihvati Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske i da se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upute Vladi Republike Hrvatske radi pripreme Konačnog prijedloga zakona. O navedenom prijedlogu članovi Odbora glasovali su (četiri glasa „za“, četiri glasa „protiv“, jedan glas „suzdržan“), te su odlučili Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg:

ZAKLJUČKA

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (P. Z. br. 114),

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
         
      Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 6. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom, Klasa: 351-02/05-03/02 Urbroj. 5030105-08-1 od 31. srpnja 2008 godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva obrane istakao je da je svrha Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranja na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, uspostava mehanizama međusobne suradnje kojim će nadležna nacionalna tijela Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije usklađivati i ujedinjavati svoja djelovanja na području sprječavanja i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora, u skladu sa odredbom članka 17. Protokola Barcelonske konvencije o suradnji u sprečavanju onečišćenja s brodova i, u slučaju opasnosti, suzbijanju onečišćenja Sredozemnog mora. Također, naglasio je da Subregionalni plan intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranja na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, predstavlja zapravo dio inicijative za izradu subregionalnog sustava za cijelo Jadransko more.

Pored navedenog,  predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje naveo je da se ovim Zakonom utvrđuje i odgovornost na području spremnosti za trenutačno i učinkovito reagiranje na iznenadna onečišćenja mora koja utječu ili bi mogla utjecati na područja odgovornosti i/ili na područja interesa triju zainteresiranih zemalja te djelovanja u svrhu sprečavanja takvih nezgoda, sukladno Barcelonskoj konvenciji.

Nakon uvodnog obrazloženja, članovi Odbora u raspravi iznijeli su  mišljenje:
- da bi se navedeni Sporazum trebao proširiti i na Bosnu i Hercegovini te Crnu Goru i
- da pored sprječavanja nastanka onečišćenja Jadranskog mora, trebala proširiti inciativu i na čišćenje Jadranskog mora u kojem se nalazi različit otpad pa tako i odbačen teret sa zrakoplova još iz I. i II. svjetskog rata, a što bi se moglo urediti također sporazumima između triju država.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese 

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom Planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 6. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 147,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom, Klasa: 351-01/08-03/02 Urbroj. 5030109-08-4 od 31. srpnja 2008 godine.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istakao je da je svrha donošenja Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, uređenje pitanja pružanja uzajamne pomoći u slučaju katastrofe na državnom području jedne od ugovornih stranaka, zatim uvjeti suradnje u prevenciji katastrofa, te suradnja u područjima uzajamnog obavješćivanja o prijetećim i nastalim  katastrofama te njihovim posljedicama.

Također, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predmetnim Sporazumom utvrđuje i suradnja u području obrazovanja i obuke u zaštiti, spašavanju i pružanju pomoći te razmjena znanstvenih i tehničkih informacija važnih za zaštitu od katastrofa.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i
Vlade Crne Gore u suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Šprem

Odbor za obranu, na 5. sjednici održanoj 10. srpnja 2008.,  razmatrao je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji NATO-a na Kosovu (KFOR), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2008. godine.

Odbor je predloženu Odluku razmatrao na temelju svoje nadležnosti iz članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da se radi o mirovnoj operaciji NATO-a, a sudjelovanjem u mirovnoj operaciji Republika Hrvatska  će obzirom na skori ulazak u punopravno članstvo NATO-a ojačati svoj politički i vojni kredibilitet.  Upućivanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnu operaciju na Kosovu u skladu je s sigurnosnom i vanjskom politikom Republike Hrvatske. Naime, cilj mirovne operacije je sprječavanje obnove neprijateljstava te izgradnja sigurnog okruženja, koje se odvija u nama bliskom susjedstvu čime republika Hrvatska direktno utječe i na povećanje svoje vlastite sigurnosti. Sudjelovanjem u mirovnoj misiji KFOR Republika Hrvatska daje svoj doprinos stabiliziranju stanja na Kosovu i izgradnji kosovskih državnih institucija. Stoga u mirovnu misiju na Kosovo Republika Hrvatska planira uputiti dva transportna helikoptera i do 20 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.   

Odbor je bez rasprave jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  
d o n e s e

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji u mirovnoj operaciji NATO-a na Kosovu (KFOR)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Boris Šprem, predsjednik Odbora.   

 PREDSJEDNIK

 Boris Šprem, dipl.iur.

Odbor za obranu, na 5. sjednici održanoj 10. srpnja 2008., razmatrao je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2008. godine.

Odbor je predloženu Odluku razmatrao na temelju svoje nadležnosti iz članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je misija u Afganistanu vrlo zahtjevna ali i vrlo značajna za Republiku Hrvatsku osobito zbog vanjskopolitičkih razloga. Sudjelovanjem u misiji u Afganistanu Republika Hrvatska bitno ojačava svoj vojni i politički kredibilitet kod zemalja članica NATO-a. Osim toga doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti te potvrđuje svoju opredijeljenost ciljevima antiterorističke koalicije. Istaknuo je i da struktura Oružanih snaga u mirovnoj misiji u Afganistanu ostaje ista kao i u 2008. godini, odnosno Oružane snage raspoređene su na području tri regionalna zapovjedništva.

U načelnoj raspravi Odbor je podržao iznijeto stajalište predstavnika Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da d o n e s e

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Boris Šprem, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem, dipl.iur.

Odbor za obranu, na 4. sjednici održanoj 8. srpnja 2008., razmatrao je Prijedlog zakona o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojitih sredstava, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Odbor je razmatrao predloženi zakon u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela, sukladno članku 140. Poslovnika.

Predstavnik predlagatelja uvodno je upoznao članove Odbora sa predloženim Prijedlogom zakona, ističući da je predmetna materija dosada bila regulirana uredbama, te da se zbog pretpristupnih pregovora sa Europskom unijom diže na višu razinu.

U pojedinačnoj raspravi istaknuto je da se trebaju preciznije regulirati odredbe koje se odnose na ovlasti za izdavanje dozvola za izvoz i uvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava kada se iste odnose na nekomercijalnu djelatnost, a što je predviđeno člankom 7. Prijedloga zakona. Naime, člankom 1. Prijedloga zakona određeno je da se Zakonom uređuju uvjeti za izvoz i uvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojitih sredstava za komercijalne svrhe, dok se u samom zakonu predviđaju i iznimke u slučaju da se radi o uvozu i izvozu u nekomercijalne svrhe. Slijedom iznesenog treba napraviti korekcije izričaja posebice u članku. 1 Prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je, jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da d o n e s e

Zakona o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojitih sredstava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Boris Šprem, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem, dipl.iur.

Odbor za obranu, na 4. sjednici održanoj 8. srpnja 2008.,  razmatrao je Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji Europske unije u Čadu i Srednjoafričkoj Republici (EUFOR TCHAD/RCA), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2008. godine.

Odbor je predloženu Odluku razmatrao na temelju svoje nadležnosti iz članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da se radi o mirovnoj operaciji Euopske unije, a sudjelovanjem u mirovnoj operaciji Republika Hrvatska potvrđuje svoj strateški cilj, a to je članstvo u Europskoj uniji. Osim toga, na taj način ojačat ćemo vojni i politički kredibilitet Republike Hrvatske kod zemalja članica Europske unije, te doprinijeti zajedničkim ciljevima vanjske i sigurnosne politike Europske unije.  

U načelnoj raspravi istaknuto je da je humanitarna kriza u navedenoj regiji, posebice u gradu Darfuru, takva da ukoliko je igdje potrebna pomoć i slanje mirovnih snaga onda je to upravo tamo. Nadalje, naglašeno je da se radi o misiji visokog zdravstvenog i sigurnosnog rizika, no pripadnici hrvatskih Oružanih snaga u navedenu misiju idu na dobrovoljnoj osnovi te je to još jedan razlog zbog kojeg je potrebno poslati i naše Oružane snage kako bi doprinijeli poboljšanju humanitarne situacije u Darfuru. Također je napomenuto da će Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem doprinijeti jačanju sigurnosne i vanjske politike Europske unije u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Istaknuta je i načelna primjedba vezana uz velik broj misija u kojima sudjeluje Republika Hrvatska i u kojima su pripadnici naših oružanih snaga najčešće pod zapovjedništvima drugih država. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (12 glasova «ZA» i 1 glas «UZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  
d o n e s e

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj operaciji Europske unije u Čadu i Srednjoafričkoj Republici (EUFOR TCHAD/RCA)

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Boris Šprem, predsjednik Odbora.        

 PREDSJEDNIK

 Boris Šprem, dipl.iur.

Odbor za obranu, na 4. sjednici održanoj 8. srpnja 2008.,  razmatrao je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o pravnom položaju snaga Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2008. godine.

Odbor je predloženi Zakon razmatrao na temelju svoje nadležnosti iz članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je  da se Prijedlogom zakona uređuje pravni položaj oružanih snaga SAD-a, njihove civilne komponente, članova njihovih obitelji i izvršitelji usluga za oružane snage SAD-a za vrijeme dok se one nalaze na državnom području Republike Hrvatske. Nadalje, napomenuo je da se Prijedlogom zakona oružane snage SAD-a obvezuju na punu zaštitu okoliša. Zakon se donosi po hitnom postupku zbog drugih osobito opravdanih razloga sukladno čl.159 Poslovnika Hrvatskoga sabora, zbog interesa Republike Hrvatske u području obrane, kao i zbog činjenice da se radi o međunarodnom ugovoru te se u ovoj fazi postupka ne mogu vršiti izmjene i dopune predloženog sporazuma.

U načelnoj raspravi postavilo se pitanje transparentnosti u sklapanju sporazuma jer sam sporazum nema tajnih podataka, pa nije bilo zapreka da se objavi nakon što je potpisan. Nadalje, u raspravi je izneseno i da su se  pitanja koja se odnose na oporezivanje većim dijelom mogla riješiti bilateralnim sporazumom o zabrani dvostrukog oporezivanja. 
 
Istaknuto je i da se člankom 5 ovog sporazuma Republika Hrvatska odrekla prava primarne kaznene jurisdikcije, osim u slučaju posebnih okolnosti navedenih u čl. 3. Sporazuma kada može povući to odricanje. No i tada prema čl. 6 Sporazuma, ako nadležne vlasti SAD-a obavijeste nadležne hrvatske vlasti da je upitna jurisdikcija,  o istom moraju odlučiti vlade stranaka sporazuma. Na taj način je značajno sužena jurisdikcija u kaznenim predmetima u odnosu na čl.7 Sporazuma između država stranaka Sjevernoatlanskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga, a kojim je  određeno da kaznenu jurisdikciju prvenstveno ima država primateljica. Naglašeno je i da se prije svega radi o političkom sporazumu između jedne velesile i Republike Hrvatske te je zatraženo da predsjednik Vlade odgovori na pitanja vezana uz kaznenu jurisdikciju, odnosno pitanja položaju Republike Hrvatske u slučaju primjene čl. 6 ovog Sporazuma, kao i da obrazloži posljedice koji će proisteći iz ovog Sporazuma. Vezano uz ulazak stranih postrojbi u Republiku Hrvatsku, za što je sukladno čl.3 Sporazuma predviđena samo najava 48 sati unaprijed, predstavnik predlagatelja pojasnio je da je isto određeno Zakonom o obrani i da je za ulazak potrebna suglasnost Vlade Republike Hrvatske.     

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova «ZA» i 5 glasova «UZDRŽANIH») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  
d o n e s e

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o pravnom položaju snaga Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Boris Šprem, predsjednik Odbora.        

PREDSJEDNIK

 Boris Šprem, dipl.iur.

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 3. sjednici održanoj 18.lipnja 2008. godine, razmotrio je Izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF) za razdoblje od 1. srpnja 2007. do 31. ožujka 2008. godine.

Odbor za obranu, na temelju nadležnosti iz članka 64.a Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predloženom Izvješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora sa Izvješćem u kojem je dat prikaz sigurnosne situacije i mandat misije ISAF u Afganistanu. Nadalje, istakao je da sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji ISAF predstavlja najznačajniji i brojčano najveći angažman Republike Hrvatske u nekoj od međunarodnih misija i da je to jedan od najkonkretnijih primjera potpore NATO-vim operacijama. Sudjelovanjem u misiji u Afganistanu (ISAF) Republika Hrvatska nastavila je s jačanjem potpore međunarodnim naporima u uspostavi stabilnosti i obnove Afganistana. Broj pripadnika u misiji u Afganistanu u navedenom razdoblju povećan je sa 177 na 200 pripadnika, dok se u 2008. god., njihov broj planira povećati na 300. Napomenuo je i da su talibanske snage u Afganistanu napustile strategiju izravnih ofenzivnih djelovanja te su nastavili odnosno pojačali djelovanja napadima bombaša samoubojica i postavljanjem improviziranih eksplozivnih sredstava. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske u izvještajnom razdoblju bili su angažirani na području tri regionalna zapovjedništva - Sjever, Zapad i Glavni grad, a raspoređeni su na četiri stalne lokacije – Kabulu, Mazar-e-Sharif, Chaghcharan i Pol-e-Khomri. Isti su opremljeni novim vojnim odorama i novim jurišnim puškama, koje odgovaraju NATO standardima. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su pripadnici hrvatskog kontingenta u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF) u izvještajnom razdoblju dodijeljene zadaće izvršili odgovorno i profesionalno, za što su bili često i pohvaljivani, a čime su doprinijeli promicanju ugleda Oružanih snaga Republike Hrvatske i međunarodnom položaju Republike Hrvatske.

U načelnoj raspravi istaknuto je da Izvješće na objektivan način prikazuje stanje naših postrojbi u Afganistanu. Također je izražena potpora i pohvala svim pripadnicima hrvatskog kontingenta u mirovnoj misiji u Afganistanu. Istaknuto je i da se pripadnici mirovne misije nalaze u stalnoj opasnosti, a u izvještajnom razdoblju dogodila su se četiri izvanredna događaja u kojima je došlo do stradavanja troje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (jedan je teže ozlijeđen, a dva lakše). Predloženo je i da članovi Odbora posjete pripadnike hrvatskog kontingenta u mirovnoj misiji u Afganistanu. Na taj način Odbor bi se na licu mjesta upoznao sa uvjetima života, rada i opremom naših snaga, a isto bi bila i svojevrsna potpora njihovom angažmanu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Usvaja se Izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu (ISAF) za razdoblje od 1. srpnja 2007. do 31. ožujka 2008. godine.

U tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Boris Šprem, dipl. iur.

Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 27. svibnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2008. godine.

Odbor za obranu, na temelju nadležnosti iz članka 140. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o ovom zakonskom prijedlogu kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom Zakona usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Evropske unije, te da je sukladno preporuci ECRI-a u Zakon ugrađeno da Ured pučkog pravobranitelja između ostalog bude i krovno neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije. Nadalje, predlagatelj je naveo da se ovim Zakonom pitanje suzbijanja diskriminacije uređuje na jedinstven i cjelovit način, budući da je isto do sada bilo uređeno cijelim nizom propisa.

Predstavnik Ministarstva obrane u svom izlaganju istakao je da je temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama RH, u Ministarstvu obrane ustrojen Odbor za ravnopravnost spolova, kojem se mogu obratiti djelatnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH kojima je povrijeđeno dostojanstvo po spolu ili ako su doživjeli seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje. Vojnostegovni sudovi do sada  su zabilježili, odnosno sankcioniran je manji broj takvih prijestupa, te je naveo da se pitanju ravnopravnosti spolova u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH posvećuje velika pažnja, a što je vidljivo i po porastu broja žena zaposlenih u Ministarstvu obrane za 5%, a u Oružanim snagama RH za 3%., odnosno da je u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH zaposleno 16,7% žena, čime Republika Hrvatska spada u sam vrh zemalja po broju zaposlenih žena u Ministarstvu obrane, odnosno oružanim snagama.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

      ZAKONA
O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK
         
Boris Šprem dipl. iur.

Odbor za obranu, na 1. sjednici održanoj 6. svibnja 2008.,  razmatrao je Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj, koje je  predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2008. godine.

Odbor je predloženo Izvješće razmatrao na temelju svoje nadležnosti iz članka 64.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora sa Izvješćem koje u 6 cjelina prikazuje stupanj spremnosti OS RH u 2007. g.  Istaknuo je i da se u 2007.g. uspješno provodila priprema za priključivanje NATO savezu, što je i rezultiralo pozivnicom Republici Hrvatskoj za priključenje NATO savezu, u travnju ove godine u Bukureštu. Osim toga nastavljena je prilagodba zakonodavstva standardima NATO-a izmjenama Zakona o obrani i Zakona o Oružanim snagama, kao i donošenjem Zakona o obalnoj straži. Značajnu novinu prema profesionalizaciji OS RH predstavlja i donošenje Odluke o suspenziji pozivanja novaka na odsluženje vojnoga roka. Također su tijekom 2007. započeti procesi modernizacije vojne opreme, kao i preustroj i profesionalizacija ljudskih resursa tako da bi do kraja 2009.g. djelatni sastav Oružanih snaga trebao brojiti 16.000 djelatnih vojnih osoba i 1.600 državnih službenika i namještenika.    

U načelnoj raspravi iznesena su proturječna stajališta, jedno je da je Godišnje izvješće sveobuhvatno precizno jasno i nedvosmisleno te da bez nepotrebnih detalja odražava stanje obrambenog sustava. Drugo izneseno stajalište da je Izvješće preopćenito i nedovoljno transparentno i da predstavlja korak unazad u odnosu na prošlogodišnja izvješća jer nema objektivnog pregleda stanja te se iz njega ne može dobiti cjelovit uvid u stanje obrambenog sustava.

U pojedinačnoj raspravi dio zastupnika istaknuo je kako u Izvješću nema objektivnog pregleda stanja, koje nije idealno ali je zadovoljavajuće obzirom na ugroze potrebe i mogućnosti Republike Hrvatske.  Istaknuto je da je u Izvješću nedostatno obrađeno opremanje i stanje opreme, te je izneseno mišljenje da je nužno potrebno da se o svim velikim nabavama strateške opreme provodi rasprava u Hrvatskom saboru. Vezano uz ljudske resurse, pozdravljeno je povećanje plaća, no treba učiniti i dodatne napore prije svega na području stambenog zbrinjavanja, ali i na poboljšanju kvalitete života u vrijeme odmora. Istaknuto je i da je nužno da se vodi više računa o ugledu časnika i da bi Ministarstvo obrane moralo reagirati na svaku objedu iznesenu u medijima, jer sustav zapovijedanja direktno utječe na borbenu spremnost. Istaknuto je i da bi ubuduće trebalo u izvješćima voditi više računa o problematici zaštite i spašavanja. U raspravi je rečeno i da je spremnost Oružanih snaga naročito vidljiva u sudjelovanju Oružanih snaga u mirovnim misijama u Afganistanu kao i prilikom izvođenja međunarodne vojne vježbe s NATO snagama u tijeku 2007. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Usvaja se Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s Izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj

 u tekstu kako je predložila Vlada RH.

Odbor je također većinom glasova (5 glasova „za“, 4 „suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKLJUČAK

Zadužuje se vlada da prilikom izrade izvješća za 2008 godinu vodi računa o mišljenjima primjedbama i prijedlozima iznesenim na odboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Boris Šprem, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti za izvjestitelja se određuje, potpredsjednik Odbora.
        

 PREDSJEDNIK

 Boris Šprem, dipl.iur.