Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 48. sjednici održanoj 24. lipnja 2026. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. lipnja 2026. godine.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, predstavnik Hrvatskog lovačkog saveza je rekao da su aktivno sudjelovali u izradi zakona tijekom kojega su prihvaćene sugestije Saveza i izrazio zadovoljstvo zbog predloženih izmjena kojima se prednost pri ostvarivanju prava korištenja lovišta daje domicilnim lovačkim udrugama. Kako je rekao, radi se o udrugama koje su vezane uz lokalne samouprave u kojima se nalaze lovišta te najbolje poznaju teren, a važnost brze reakcije lovaca pokazala se i kod nedavne pojave i borbe s afričkom svinjskom kugom. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore rekao je da štetu od divljači trpe i ratari i stočari i da je pitanje upravljanja štetama koju počini divljač kao i osiguranje pravedne naknade važno za hrvatsku poljoprivredu te da odgovornost za štetu koja nastane, ne smije biti samo na strani poljoprivrednika. Dodao je da će do drugog čitanja ovoga Zakona, Hrvatska poljoprivredna komora uputiti svoje amandmane na Prijedlog zakona.
U raspravi su postavljeni upiti o: mogućnosti korištenja poluatomatske puške u lovu, transparentnosti lovnogospodarskih planova te je, obzirom na predloženo produženje rokova zakupa lovišta upitano za mjere koje će se poduzimati u slučaju lošeg gospodarenja lovištima. Većina članova Odbora pozdravila je davanje prednosti u ostvarivanju prava lova domicilnim lovačkim društvima jer će isto pridonijeti i očuvanju potencijala ruralnih područja. Rečeno je i da su štete od divljači manje u sredinama u kojima su uspostavljeni dobri odnosi između lovozakupnika i poljoprivrednih proizvođača, ali je i upozoreno na probleme nekih brdsko-planinskih područja u kojima je teško kontrolirati brojno stanje divljači zbog zakorovljenih parcela. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih su županije do sada slabo koristile mogućnost redukcijskog odstrjela, iako im je Zakon osiguravao tu mogućnost. U vezi s tim, istaknuto je kako bi redukcijski odstrjel trebao biti zadnja mjera, a da je prije toga potrebno provesti izvanrednu reviziju svih vrsta divljači jer nam nije cilj svesti divljač na njihov biološki minimum već njome učinkovito upravljati. Izražena je i sumnja da stručna i znanstvena zajednica nije bila dovoljno uključena u izradu ovoga akta i rečeno da problem nastaje zbog krive procjene brojnog stanja te da je zbog toga potrebno prilagoditi i pravilnike temeljem kojih se izrađuju lovno gospodarske osnove. Upitano je na koji način će se kontrolirati eventualna mogućnost zlouporabe ostvarivanja prava prednosti za domicilna lovačka društva.
Izražena je zabrinutost što ovaj zakon ne nudi rješenje za štetu koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima i nasadima i upućen apel da se isto regulira do drugo čitanja Zakona tako što će se u Zakonu uspostaviti jasan model obeštećenja poljoprivrednika za štete od divljači na njihovim poljoprivrednim usjevima i nasadima. U tom kontekstu Odbor za poljoprivredu je, nakon rasprave sa cijelim sektorom i županijama, koja je održana u okviru više tematskih sjednica, ponudio određena rješenja. Rečeno je da nije logično da se iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrivaju štete koje divljač počini u prometu, a da još uvijek nije pronađen način kako riješiti pitanje šteta u poljoprivredi zbog čega se Odboru za poljoprivredu obraćaju brojni poljoprivrednici. U odgovorima koje je Odbor zaprimio analizirajući stanje, županije su upozorile da tridesetgodišnji kontinuitet povećanja brojnosti krupne divljači i posljedično velike štete u poljoprivredi od iste, pokazuju da dosadašnji sustav gospodarenja s divljači treba mijenjati i vezati uz razinu šteta koju divljač čini ili šteta koje su očekivane. Stoga je istaknuto da bi bilo potrebno napraviti analizu lovnogospodarskih osnova, prate li one stvarno stanje na terenu te kako se provodi primjena prava i dužnosti lovoovlaštenika. U raspravi su navedeni primjeri upravljanja lovištima i šteta koje su primjerice u Moslavini nastale nakon promjene lovoovlaštenika. Rečeno je i kako je, na inicijativu Odbora za poljoprivredu Ministarstvo raspisivalo natječaje za nabavu električnih pastira i druge zaštitne opreme i upitano, obzirom da ovaj natječaj nije raspisan već 3 godine, kada se može očekivati njegovo raspisivanje jer sada poljoprivrednici sami moraju nabavljati zaštitnu opremu kako bi zaštitili svoju proizvodnju od štete divljači koja je vlasništvo Republike Hrvatske.
Predstavnik predlagatelja je odgovorio da je poluautomatsko oružje zabranjeno u lovu te da su javno dostupne sve lovno gospodarske osnove koje su podložne redovnim i izvanrednim provjerama. Za lovišta kojima se ne upravlja u skladu s Ugovorom o zakupu lovišta i gdje se ne gospodari pažnjom dobrog gospodara moguć je raskid ugovora. Povećanje brojnog stanja divljači dijelom je i rezultat zapuštenih parcela pa se razmatraju rješenja koja će vlasnike parcela obvezati na krčenje i održavanje istih. U Republici Hrvatskoj registrirano je oko 70.000 lovaca, lovci su bili prvi na terenu nakon pojave afričke svinjske kuge, a Ministarstvo razmatra i mogućnost upotrebe dronova za izgon divljači s određenih područja u kojima je njihovo stanje prekobrojno. Uz navedeno, ovim prijedlogom daje se mogućnost županijama da sankcioniraju lovačka društva koja neodgovorno gospodare lovištima, a mogu tražiti i reviziju lovno gospodarske osnove. U natječaju iz intervencije 73.10 osigurana su sredstava za podizanje zaštitnih ograda i nabavku električnih pastira za mlade poljoprivrednike i žene poljoprivrednice. Stručnjaci su kroz rad u Hrvatskom lovačkom savezu sudjelovali u izradi ovoga akta, a Ministarstvu je prioritet upravo zaštita poljoprivrednika od šteta koju počini divljač. Zlouporabe kod ostvarivanja prava domicilnih lovačkih društava neće biti moguće jer je postavljena obveza obveznog prebivališta u zadnje tri godine prije raspisivanja natječaja. Brojno stanje divljači određeno lovno gospodarskom osnovom trebalo bi odgovarati stanju na terenu, a Ministarstvo će županijama pružiti potporu u analizi lovno gospodarskih osnova. Većina članova Odbora usuglasila se kako bi pitanje upravljanja štetama od divljači u poljoprivredi trebalo regulirati ovim aktom te je predloženo da predlagatelj isto napravi do drugog čitanja Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje slijedećih
Z A K LJ U Č A K A
1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU;
2. SVA MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir