Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije – treće čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.
Odbor za turizam raspravo je predmetni Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženmju predstavnik predlagatelja naglasio je kako je riječ o trećem čitanju predmetnog zakona, koji se radio multidisciplinarno u suradnji sa predstavnicima Ministarstva turizma, Mionistarstva prostornog uređenja i graditeljstva kao i raznim resornim udrugama s područja turizma. Istaknuo je da su Konačnim prijedlogom, koji se razlikuje od Prijedloga zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u prvom i drugom čitanju 31. srpnja 2009. godine i 19. veljače 2010. godine, djelomično prihvaćeni amandmani Kluba zastupnika IDS-a te prijedlozi Odbora za turizam, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbora za pravosuđe, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kao i prijedlozi izneseni tijekom rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, a koji su se u bitnome odnosili na pitanja vezana uz razvrgnuća suvlasničke zajednice, pitanje koncesije, naknade i način raspodjele naknade za koncesiju, pitanje naknade za dosadašnje korištenje turističkog zemljišta od strane trgovačkih društava, kao i na isticanje činjenice da je turističko zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da kao takvo treba uživati njezinu posebnu zaštitu u smislu raspolaganja tim zemljištem.
Također, jedna od promjena u Konačnom prijedlogu zakona, a koja je uvršena na inicijativu Udruga hotelijera i Udruga kampova, jest rok na koji se daje koncesija, koji je tako promijenjen sa 35 na 50 godina.
U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora podržala je donošenje Zakona, pri čemu je naglašeno kako je predmetni Zakon ključni dokument u rješavanju do sada postojećih ograničenja razvoja hrvatskog turizma. Međutim, prema mišljenju dijela članova Odbora, Zakon bi mogao donijeti nejednoznačan pristup različitim situacijama što bi posljedično moglo rezultirati još većim nepravilnostima. Također je izraženo i nezadovoljstvo načinom na koji je riješeno pitanje vlasništva.
Većina članova Odbora je mišljenja kako je uređenje pravnih i ekonomskih odnosa vezanih za turističko zemljište neophodno i od strateške važnosti za razvoj hrvatskog turizma. Intencija predmetnog Zakona je osigurati pravni okvir za rast konkurentnosti hrvatskog turizma, kao i pridonijeti dugoročnom i održivom razvoju lokalne zajednice, prvenstveno putem investicija i zapošljavanja. Cilj Zakona je i omogućiti tržišno repozicioniranje te restrukturiranje hrvatskog turizma, kao i njegovo usmjeravanje ka cjelogodišnjem poslovanju.
Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora je sa pet (5) glasova „ZA“ i dva (2) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika gospodina Garija Cappellija.
PODPREDSJEDNIK ODBORA:
Gari Cappelli, v.r.