Zagreb - U Saboru je u četvrtak tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku okupila zastupnike, stručnjake, predstavnike udruga, institucija i drugih relevantnih dionika kako bi se kroz raspravu predstavile najnovije spoznaje, identificirali ključni rizici i izazovi te razmotrile moguće smjernice i mjere za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih u digitalnom okruženju.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin kazala je na početku sjednice kako živimo u trenutku u kojem naša djeca više vremena provode na digitalnim platformama, nego u stvarnom okruženju te iako korištenje digitalnih tehnologija nosi mnoge pozitivne aspekte, isto tako donosi i mnoge rizike i negativne posljedice. Nažalost, posljednjih godina bilježimo porast anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja, samopovređujućih ponašanja i digitalnog nasilja među djecom i adolescentima, što pokazuju različita istraživanja provedena na populaciji djece i mladih.
- Djeca nisu u digitalnom prostoru ravnopravan akter, kazala je predsjednica Odbora referirajući se na to da ona, a niti odrasli, ne mogu adekvatno reagirati na izazove s kojima se susreću u tom prostoru. Istaknula je potrebu za regulacijom digitalnog prostora kao segmentom rješenja ove pojave.
Redoviti profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Neven Ricijaš govorio je o povezanosti digitalne tehnologije, razvojnih ishoda i mentalnog zdravlja osvrćući se na rezultate dobivene u provedenim istraživanjima fakulteta na osnovnoškolcima i srednjoškolcima u Hrvatskoj.
- Preko 40 posto učenika osnovnih škola koristi društvene mreže više od 3 sata preko tjedna, a 60 posto preko vikenda, kazao je prof. dr. sc. Ricijaš te nadodao kako su istraživanjem potvrdili linearni porast simptomatologije anksioznosti, depresivnosti i stresa ovisno o duljini korištenja društvenih mreža. Također, naglasio je da postoje razlike između djevojčica i dječaka u smislu korištenja digitalnih tehnologija pa samim time i izloženosti riziku. Djevojčice češće koriste društvene mreže, a dječaci video igre, što djevojčice čini puno ranjivijima i izloženijima. – Osnovna škola pravo je vrijeme za prevenciju, kazao je profesor referirajući se i na zaključke proizašle iz istraživanja. Nastavio je da su razgovarajući s djecom stekli opći dojam da oni o rizicima ne razmišljaju te da nisu svjesni kako postoji algoritam koji ih potiče da budu što duže u digitalnom svijetu.
Da mladi i sami govore kako je problem njihove generacije količina vremena koju provode online i troše na beznačajne digitalne sadržaje podsjetio je prisutne znanstveni savjetnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić koji je predstavio rezultate istraživanja korištenja društvene mreže TikTok provedenog prije tri godine na 17 472 učenika 165 škola diljem Hrvatske. Istraživanjem su ujedno prikupili informacije i od 3638 nastavnika koji su potvrdili značajan negativan utjecaj korištenja društvene mreže na ponašanje i mentalno zdravlje učenika.
- Izolacija od digitalne tehnologije ili neograničeno korištenje imaju jednako negativne učinke, naglasio je znanstvenik Jokić te nastavio kako je za djecu i mlade, ali i za odrasle potrebno pronaći mjeru u korištenju digitalnih tehnologija, a u potragu za njom trebamo krenuti žurno i zajedno.
Zamjenica ravnatelja Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, klinička psihologinja Iva Zečević istaknula je kako najviše zabrinjava to što roditelji nemaju uvid koliko vremena njihovo dijete provodi u korištenju digitalnih tehnologija te koje sadržaje pregledava. Nastavila je kako su djeca i mladi izloženi informacijama koje djeluju štetno na njih, razvijaju negativna ponašanja i povećavaju rizik od usvajanja naglih i opasnih odluka, a u kognitivnom aspektu primijećen je porast problema s pažnjom i verbalnim izražavanjem kod djece.
Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš ukazao je na porazne podatke o broju djece s poteškoćama u razvoju koji se posljednjih godina više nego udvostručio te o sve većem broju djece kojoj je odgođen upis u prvi razred. Pročelnik Juroš izdvojio je mjeru ograničenja korištenja uporabe mobitela u osnovnim školama kao pozitivan primjer, a koja je polučila dobre rezultate.
Izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako je potrebno započeti s ranom intervencijom još u predškolskom sustavu te kako je potrebna čvrsta politička odluka, volja i zajednički rad svih dionika.
O sigurnosti je govorio stručnjak za informatičku sigurnost Marko Rakar koji je podsjetio kako je sve što se razmjenjuje i radi u digitalnom okruženju snimljeno i arhivirano na nepoznatom mjestu te je naglasio važnost provođenja edukacije nastavnika, roditelja i djece o razumnom i promišljenom korištenju tehnologija.
Tijekom sjednice otvorena su mnoga pitanja, poput zakonodavne regulacije, provođenja edukacija i mjera prevencija od najranije dobi, odgovornosti koju digitalna industrija mora preuzeti na sebe, vršnjačkog nasilja, pedofilije i iskorištavanja djece i mladih, mentalnog zdravlja, pojavi dezinformacija u digitalnom prostoru, algoritama koji potiču korisnike da ostaju što duže u online okruženju, važnosti kritičkog promišljanja te mnoge druge o kojima su sudionici sjednice aktivno i konstruktivno raspravljali.
Da je nasilje u digitalnom okruženju u kazneno-pravnom smislu prepoznato potvrdila je ravnateljica uprave Ministarstva pravosuđa uprave i digitalne transformacije Ana Kordej te nastavila kako treba dodatno popratiti nove oblike počinjenja djela. Ravnateljica uprave Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić kazala je kako je psihološka djelatnost vraćena u primarnu zdravstvenu zaštitu što olakšava dostupnost takve vrste pomoći za sve one kojima je potrebna.
Uime Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih govorio je ravnatelj uprave Momir Karin koji je istaknuo kako na prvom mjestu mora biti edukacija, a zatim regulacija te dodao kako se u školama pojačavaju stručne službe. Da i odrasla populacija ima problem s prekomjernim korištenjem digitalnih tehnologija u smislu ovisnosti o videoigrama i kockanju ukazao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković, a voditeljica Službe za mentalno zdravlje Zavoda, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić skrenula je pozornost na važnost prisutnosti roditelja u životima djeca, prije svega emocionalnu, kad je riječ o obliku prevencije.
- Mi jako puno govorimo o mladima, ali malo razgovaramo s mladima, kazala je prof. dr. sc. Štimac Grbić pozdravljajući ovakve skupove no ukazujući da bi i predstavnici mladih trebali biti uključeni u raspravu.
Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak smatra da osim prevencije treba raditi i na izmjeni obrazovnog kurikuluma, posebno u smislu informatike koja bi trebala biti obavezan predmet u osnovnim školama. Zamjenica pravobraniteljice za djecu Marija Gabelica Šupljika govorila je o štetnim sadržajima na internetu, lažnim vijestima i informacijama s kojima se možemo boriti na način da se potiče medijska pismenost i kritički pristup, no isto tako rekla je kako je bitno definirati pozitivan i dobar sadržaj koji smo u zamjenu spremni ponuditi.
Na sastanku je zaključeno kako zabrane neće donijeti odgovarajuće rezultate, ali ograničavanje korištenja tehnologija, uključivanje i edukacija djece, roditelja i nastavnika, dostupnost psihološke pomoći, uvođenje okvira na zakonodavnoj razini te prepoznavanje odgovornosti industrije su preporuke s kojima je moguće ostvariti pozitivne pomake i na kojima se zajednički treba nastaviti raditi s ciljem očuvanja mentalnog zdravlje djece i mladih.
Videosnimka sjednice dostupna je na saborskome YouTube kanalu na adresi: https://www.youtube.com/live/M7wIsv1ozOk