Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 35. sjednici održanoj 24. listopada 2013. godine, Izvješće o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 24. rujna 2013. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Većina članova Odbora podržala je razmatrano Izvješće ocjenjujući da daje cjelovit uvid u rad Državnog odvjetništva, u kretanje i strukturu prijavljenog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, te pokazatelje o uspješnosti u postupcima, o materijalnom i kadrovskom stanju u državnom odvjetništvu, kao i prijedloge u cilju unaprjeđenja rada institucije državnog odvjetništva.
U raspravi je izneseno više prijedloga i sugestija u vezi s poboljšanjem rada državnog odvjetništva. Ukazano je na potrebu da se razmotri pitanje moguće dorade zakonskih rješenja koja se odnose na ovlasti državnog odvjetništva i odnosa više i niže razine državnih odvjetništava kako bi rad ove institucije bio još učinkovitiji, kao i da se razmotri potreba dorade zakonskih odredbi kojima su uređena pojedina kaznena djela.
Posebno je ukazano na problem progona i procesuiranja kaznenih djela na lokalnoj i regionalnoj razini, na koja se u javnosti često upozorava, ali se stječe utisak da nema odgovarajućeg reagiranja pravosudnih institucija. Postavljeno je pitanje postoje li tu zakonska ograničenja koja ne daju dovoljno ovlasti višim instancama državnog odvjetništva da osiguraju ažurniji i učinkovitiji rad državnih odvjetništava na općinskoj i županijskoj razini.
Naglašena je potreba učinkovitije suradnje državne revizije i državnog odvjetništva, imajući u vidu činjenicu da se u izvješćima državne revizije godinama ukazuje na nepoštivanje zakona u tijelima vlasti kako na razini države tako i na lokalnoj i regionalnoj razini te kod drugih korisnika proračunskih sredstava i pravnih osoba u većinskom vlasništvu države i lokalne i područne samouprave. Nema međutim povratnih informacija o tome što je poduzeto temeljem revizijskih nalaza, odnosno je li državna revizija i u kojoj mjeri koristila mogućnost izravnog podizanja kaznenih prijava u slučajevima gdje za to ima uvjeta, kao i je li državno odvjetništvo koristilo nalaze revizije za pokretanje postupaka iz svoje nadležnosti. U tom smislu i jedno i drugo državno tijelo trebalo bi u svojim izvješćima uz ostalo obavijestiti Sabor i o tome što je učinjeno temeljem njihove međusobne suradnje.
Kada su u pitanju kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, kaznena djela rasne i druge diskriminacije, te kaznena djela učinjena iz mržnje, za koja Odbor sukladno svom djelokrugu utvrđenom Poslovnikom Sabora ima osobit interes, konstatirano je da je prema Izvješću i statističkim podacima danim uz Izvješće, u protekloj godini bio relativno mali broj kaznenih prijava i kaznenih postupaka, kao i osuđujućih sudskih odluka.
Tako je kada se radi o kaznenom djelu protiv slobode i prava čovjeka i građanina broj kaznenih prijava smanjen od 4.654 koliko ih je bilo u 2011. godini na 3.527 u 2012. godini ili za oko 24%, na što je najviše utjecalo smanjenje broja prijava za kazneno djelo prijetnje koje je najčešće u ovoj skupini kaznenih djela, a kod kojeg je temeljem stajališta Europskog suda za ljudska prava isključena mogućnost dvostrukog optuživanja (kaznena i prekršajna). Izneseno je mišljenje da bi trebalo razmotriti potrebu pooštravanja sankcija prema počiniteljima ovakvog kaznenog djela kada su u pitanju osobe koje ga učestalo ponavljaju.
Obzirom da je Republika Hrvatska tranzitna zemlja, interesantna i zbog njezinog članstva u EU, zatraženo je objašnjenje malog broja kaznenih prijava za kaznena djela trgovanja ljudima i ropstva te ilegalnog prebacivanja osoba preko državne granice (ukupno 133 prijavljene osobe, a nakon istrage optuženo 18), te predloženo da se s tim u vezi razmotri i potreba dorade zakonodavstva.
Ocjenjeno je, također, da bi trebalo razmotriti razloge relativno malog broja prijava za postupanje po Zakonu o suzbijanju diskriminacije, obzirom da je prema Izvješću u državnim odvjetništvima tijekom 2012. godine primljeno ukupno 14 zahtjeva za mirno rješenje takve vrste spora i da su svi odbijeni. Pozornost u raspravi skrenuta je i na podatak iz Izvješća prema kojem je za kazneno djelo rasne i druge diskriminacije primljeno 8 prijava, kao i na to da je za kaznena djela učinjena iz mržnje bilo ukupno 27 prijava. Izraženo je mišljenje da je dvojbeno odražavaju li ovi statistički podaci realno stanje. Predloženo je da se doradi Kazneni zakon kada se radi o zločinu iz mržnje, jer sadašnja zakonska odredba (čl. 87. st. 20. Kaznenog zakona) tu vrstu kažnjivog djela tretira kao otegotnu okolnost pri kažnjavanju, ali ne uređuje detaljnije samo kazneno djelo. Na potrebu dorade Kaznenog zakona ukazano je i kada je u pitanju sankcioniranje nasilničkog ponašanja u obitelji na način kako to i predlaže Državno odvjetništvo da se pojedine teže oblike nasilja koji su prekvalificirani u prekršaje vrati u odredbe Kaznenog zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 „za“ i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2012. godinu
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin