11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, te Prijedloga izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. 
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da će  fiskalna politika u 2025. godini bit će obilježena rastom prihoda za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 33 milijarde eura. Pritom se značajno povećavaju planirani prihodi od doprinosa te se smanjuju projicirani prihodi od poreza i imovine. Promatrano s rashodne strane, Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2025. godinu ukupni rashodi smanjuju se 223 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 36,8 milijardi eura. Najznačajnija kretanja na stavkama rashoda vezana su uz osiguranje dodatnih sredstava za mirovine, plaće te inkluzivni dodatak.
Novim planom u 2025. godini opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 4 milijardi eura, što predstavlja 4,4% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 4,2% BDPa. Izvanproračunski korisnici ostvaruju višak od 0,1% BDP-a, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju manjak od 0,4% BDP-a.

U raspravi članova Odbora posebno je upozoreno na pitanje decentraliziranih sredstava, odnosno sredstava za decentralizirane funkcije jedinica lokalne samouprave, te su istaknuli potrebu povećavanja sredstava za decentralizirane funkcije prije svega za sustav javnog vatrogastva, budući da dosadašnja financijska sredstva dovode u pitanje fiskalnu održivost vatrogastva. Također, je istaknuto pitanje fiskalne održivost i financiranja dječjih vrtića odnosno predškolskog odgoja. Smatraju da je potrebno osigurati u Državnom proračunu financijska sredstva za dječje vrtiće, odnosno osigurati novi model financiranja predškolskog odgoja. Upozoreno je i na vladinu poreznu reformu koja se provodila ovu i zadnjih godina kojom se nažalost smanjuju proračunski prihodi jedinica lokalne samouprave, a da nisu osigurane nikakve kompenzacijske mjere zbog smanjenja tih financijskih sredstava. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova  (sa 5 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

te Izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Miro Bulj predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ 
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 15. listopada 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovom  izmjenom i dopunom Zakona osigurava kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova (sa 5 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“)  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru 

d o n o š e nj e

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Miro Bulj predsjednik Odbora.             

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ 
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 23. rujna 2025. godine, raspravio je Prijedlog zakona o otocima, prvo čitanje, P. Z. br. 184, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja iznijela je da se ovim Prijedlogom zakona o otocima definiraju sljedeće mjere za razvoj otoka: vodoopskrba i odvodnja na otocima, povlašteni javni pomorski prijevoz, povlašteni javni otočni cestovni prijevoz, infrastrukturni razvoj otoka, Hrvatski otočni proizvod, poticanje razvoja civilnog društva na otocima, poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, razvoj zdravstvene zaštite na otocima, gospodarenje otpadom na otocima i otočna iskaznica. Također, Prijedlogom zakona omogućit će se veća zastupljenosti otoka u propisima i programima resornih tijela. Kroz novi Zakon o otocima nastavit će se i suradnja s resornim tijelima u čijoj su nadležnosti ostale mjere koje su od iznimne važnosti za razvoj otoka, a naročito prometna povezanost, zdravstvena zaštita i gospodarenje otpadom te će se ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini po pitanju pripreme i provedbe programa i mjera za otoke.

U raspravi članova Odbora pored svih pozitivnih mjera koje predlaže ovaj Zakon ukazano je i na pitanje nedovoljne razrađenosti mjera za poboljšanje zdravstvene zaštite na otocima, stambenog zbrinjavanja deficitarnog kadra, međuresorne suradnje nadležnih ministarstava, te potreba donošenje Pravilnika u zadanim rokovima. Predsjednik Odbora je ukazano i na problematiku razvoja drugih dijelova Republike Hrvatske, osobito dalmatinske zagore i potrebu donošenja projekata i mjera koji bi omogućili daljnji gospodarski razvoj dalmatinske zagore i ostanak stanovništva na tom području.  

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o otocima
2. Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    

                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 16. rujna 2025. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P. Z. br. 177, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2025. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio da se ovim Prijedlogom zakona dopunjuju pojmovi i definicije, preciziraju odredbe radi jednostavnije primjene u praksi te se propisuje mogućnost stambenog zbrinjavanja modelima otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu kao i ostvarenja prava na građevni materijal za popravak stana, precizira se postupanje upravnih tijela u županijama u rješavanju u upravnim stvarima stambenog zbrinjavanja te se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji.
Također, uvodi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovama kojima su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, da na području primjene ovoga Zakona prodaju stanove u svojem vlasništvu sukladno ovom Zakonu i njegovim podzakonskim propisima tj. po povoljnijim uvjetima od tržišnih. Na taj način se omogućuje i otkup stanova zaštićenim najmoprimcima koji su u stanovima u vlasništvu jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave ili ustanova čiji su one osnivači, ali i osobama koje su dugogodišnji korisnici takvih stanova na kojima su pravo stanovanja ostvarili prema ranijim propisima kao neophodni kadrovi ili temeljem drugih osnova.

Sjednici je prisustvovala Pučka pravobraniteljica koja je svoje prijedloge i mišljenja o navedenim izmjenama i dopunama Prijedloga zakona dostavila u pisanom obliku članovima Odbora, te predstavniku predlagatelja, koji se obvezao da će se na isto očitovati u pisanom obliku. 

 U raspravi članova Odbora posebno je istaknuto pitanje rokova vezanih za prijavu za stambeno zbrinjavanje, pitanje etalonske cijene građenja, te pitanje je li ovaj Zakon propisuje obavezu ili samo mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da stambene jedinice u svom vlasništvu omogućuju korisnicima otkup po povoljnijim uvjetima od tržišnih. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima
2. Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

MIRO BULJ 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 8. travnja 2025. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P. Z. br. 137, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno kako se ovim Zakonom omogućava ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje. 

Predmetnim Zakonom usklađuju se najviše prodajne cijene za stanove izgrađene prema ovom Zakonu s realnim stanjem u graditeljstvu, čime se omogućava realizacija pripremljenih projekata priuštive stanogradnje. Također, olakšava se građanima mlađima od 45 godina kupnja ili gradnja prve nekretnine uz pomoć isplata potpore u visini polovice iznosa PDV-a  ili cijelog iznosa poreza na promet nekretninama za primjerenu veličinu stana i lokalnu prosječnu cijenu stana.

U raspravi članova Odbora izneseno je pitanje povrata poreza na promet nekretnina, budući da je to prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave većinom glasova (6 glasova „za“  i 1 glas „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da d o n e s e

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 8. travnja 2025. godine, raspravio je Prijedlog zakona o grobljima, P. Z. br. 140, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. travnja 2025. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio da se ovim Prijedlogom zakona predviđa uklanjanje spomenika koji veličaju agresiju na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, odnosno spomenici koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje ili veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu. Ako sam korisnik grobnog mjesta to ne učini u zakonskom roku, uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba.

Navedeno je da i dalje groblja i krematoriji ostaju u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja. Nadalje, jasno se uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja, te rekonstrukcija, proširenje te preseljenje postojećih groblja, postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. 
 
U raspravi članova Odbora predsjednik Odbora osvrnuo se da je on još 2017. godine uputio zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske vezano za uklanjanje spomenika koji veličaju srpsku agresiju upozoravajući dugi niz godina na to, kao i prvi koji je inicirao izmjene Zakona o grobljima kojim bi se uklonili ti spomenici i natpisi. Također, postavljeno je pitanje neriješenih imovinsko pravnih odnosa vlasništva zemljišta groblja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o grobljima
2. Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 10. sjednici održanoj 13. ožujka 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim pravima, drugo čitanje, P. Z. br. 107 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se predloženom izmjenom zakona propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj od strane državljana i pravnih osoba iz država članica Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica OECD-a ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo OECD-a. 

U raspravi članova Odbora među ostalim postavljeno je pitanje koliko do sada imamo upisa, odnosno zahtjeva stranih državljana za kupovinu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Posebno je izneseno stajalište predsjednika Odbora u raspravi da se ovom izmjenom Zakona omogućuje da strani državljani iz najrazvijenijih zemalja svijeta mogu kupovati nekretnine i u zaštićenim područjima prirode, što smatra neprihvatljivim.    

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (sa 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim pravima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 12. veljače 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, drugo čitanje, P. Z. E. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2025. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja iznijeli su da će se ovim  izmjenama i dopunama Zakona o strancima osigurati učinkovitije provođenje postupaka te zaštita radnika-državljana trećih zemalja i zadržavanje postojeće strane radne snage, preciznije propisuju obveze poslodavaca i Agencija, administrativno se i rasterećuju kako poslodavci tako i policijski službenici jer će se radne dozvole sada izdavati na tri godine a ne kao do sada na godinu dana. Navedeno je da se u cilju olakšanja provođenja kontrole, kao i zaštite radnika i njihovih prava, propisana je veća povezanost državnih tijela i institucija (policijske uprave/postaje, porezna uprava, mirovinsko osiguranje).

U raspravi članova Odbora među ostalim izneseno je i stajalište da će ove izmjene i dopune Zakona o strancima povećati uvoz radne snage, odnosno da će dolazak stranih radnika u Republiku Hrvatsku postati još dostupniji i privlačniji, što ima za posljedicu neograničen uvoz strane radne snage. Posebno je izneseno mišljenje da je Zakon trebao ići u smjeru dodatnog ograničavanja, odnosno propisivanja kriterija (osim učenja i poznavanja hrvatskog jezika, prihvaćanje određenih kulturnih i civilizacijskih dosega Republike Hrvatske) koji bi značajnije ograničili uvoz strane radne snage koja je zadnjih godina u izrazitom povećanju. Toliki dolazak stranih radnika može dovesti do smanjenja cijene rada za domaće radnike, te napuštanja radno sposobnih građana Republike Hrvatske, što može imati za posljedicu zamjenu stanovništva.  

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (sa 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 8. sjednici održanoj 16. siječnja 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, drugo čitanje, P. Z. br. 18, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ovim  izmjenama i dopunama  Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđuje obveza raspisivanja provedbe javnih natječaja za imenovanje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu temeljem nove odluke o ustrojavanju upravnih tijela, propisuje mogućnost da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan do imenovanja pročelnika, ovlasti nekog od službenika upravnih tijela lokalne jedinice, koji ispunjava uvjete za radno mjesto pročelnika da obavlja poslove pročelnika. 
Također se utvrđuje prekršajna odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ukoliko u propisanom roku ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika.
Predloženim Zakonom utvrđuje se i mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi članova Odbora izneseno je niz pitanja vezanih za funkcioniranje i rad jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osobito, pitanje deficitarnih zanimanja, pitanje visine plaća, načina ocjenjivanja lokalnih službenika i namještenika, odnosno zakonskog propisivanja jedne od ocjena, te pitanje dužine trajanja samog mandata čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, iznesena su oprečna stajališta oko pitanja vezanih za odlučivanje  o mogućnosti za ostanak na radu službenika koji su navršili 65 godina, gdje većina smatra da to trebaju odlučivati čelnici lokalne samouprave kako je i navedeno u ovim izmjenama. Posebno je izneseno stajalište predsjednika Odbora koji smatra da bi trebalo promijeniti zakonske propise koji reguliraju pitanje pročelnika, odnosno propisati da pročelnici budu lokalni dužnosnici na mandat u trajanju od četiri godine. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 10 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj ) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    
                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 10. prosinca 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P. Z. br. 79, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ovim izmjenama i dopunama predlaže propisati da će Hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak od plaće na razdoblje od pet godina, ako se odluče vratiti živjeti i raditi u Hrvatskoj. Predložena porezna olakšica primjenjivala bi se na jednak način na sve povratnike koji ispune propisane uvjete te ne bi bile propisane iznimke. Također se predlaže povećati propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na iznos od 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost. 
Ovim izmjenama i dopunama Zakona o dohotku predlažu se i nove granice iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici raspisane u četiri kategorije utvrđene prema indeksu turističke razvijenosti lokalne samouprave. Prelaskom na model paušalnog oporezivanja temeljen na visini poreza utvrđenoj prema indeksu turističke razvijenosti u poreznom sustavu zadržava se jednostavnost u oporezivanju ove vrste ostvarivanja prihoda, ali se istovremeno stvara razlika u poreznom opterećenju ovisno o mogućnosti ostvarivanja prihoda.

U raspravi članova Odbora među ostalim izneseno je mišljenje da je dobro da je došlo do smanjenja dijela poreza paušalnog iznosa iznajmljivača apartmana, odnosno smanjenja donje granice propisanih raspona paušalnog poreza za prvu i drugu kategoriju prema indeksu turističke razvijenosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon  o izmjenama i dopunama Zakon o porezu na dohodak 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 

POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 10. prosinca 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P. Z. br. 78, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ove  izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose na izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja, propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza, povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine, i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (trenutačno, prema odlukama, porez na kuće za odmor JLS može odrediti u rasponu 0,60 – 5,00 eura po m2, a od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m2), izmjena odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine; izmjena pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela jedinici lokalne samouprave na području gdje se nekretnina nalazi, a preostalih 20% jedinici područne (regionalne) samouprave. 

     U raspravi članova Odbora iznesena su različita stajališta vezano za podjelu prihoda od poreza na nekretnine. Većina smatra dobrim da 20% prihoda ide županijama, a preostalih 80% gradovima i općinama na čijem se području nalazi nekretnina. Postavljeno je i pitanje zašto nije propisano namjensko trošenje tih  sredstava županijama, odnosno njihovo ulaganje u slabije razvijene dijelove županije.  Također je postavljeno i pitanje da li će se povećati sredstva u Fond za izravnavanje iz drugih izvora financiranja, budući da ovim izmjenama Zakona od poreza na nekretnine neće Fond uprihoditi sredstva, kako je bilo predloženo u prvom čitanju.  

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“ i 3 glasa „protiv“)  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 
        
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 10. prosinca 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P. Z. E. br. 82, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost poveća praga za upis u registar obveznika PDV-a na 60.000,00 eura. Također se vrši usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća (SL L 62, 2.3.2020.), te  usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost (SL L 107, 6.4.2022.) u dijelu odredbi o mjestu oporezivanja usluga i s tim povezanih izmjena, s učinkom od 1. siječnja 2025.

     U raspravi članovi Odbora istaknuto je pozitivnim što se ovim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost povećava prag za upis u registar obveznika PDV-a. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova sa (10 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 
                    
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 10. prosinca 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P. Z. br. 80, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja predstavio bitne promjene u drugom čitanju. Dodatno je definiran pojam osobe koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad, odnosno uređen je pojam osobe koja se prvi put zapošljava na način da za osiguranika po osnovi radnog odnosa ugovor o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme. Isto tako, uređena je prijelazna i završna odredba vezana za korištenje prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za poslodavce koji su koristili ili trenutačno koriste.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“ i 3 glasa „protiv“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon  o izmjenama Zakona o doprinosima 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 
                    
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 6. sjednici održanoj 3. prosinca 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugo čitanje, P. Z. E. br. 4, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je iznijela  da je potrebno predloženim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara urediti način proglašenja statusa kulturnog dobra, kriterije vrednovanja i propisivanje statusa kulturnog dobra, propisivanje mjera zaštite i očuvanja, te unaprijeđena stanja kulturnih dobara, postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenje za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta, standarde i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara, poslove i zadaće zakona u okviru djelokruga Ministarstva kulture i medija, prava i obveze vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, način suradnje s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara, osiguranje učinkovitog obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, sprječavanje svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost, sprječavanje protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara. 

U raspravi članovi Odbora istaknuli su potrebu zaštite i očuvanja naših kulturnih dobara koji predstavljaju posebno obilježje svake jedinice lokalne samouprave.

Posebno je istaknuto pitanje vezano za konzervatore i različita iskustva u praksi prilikom rada konzervatora i rješenja koja nude, dugotrajnosti  i neujednačenosti postupaka  i mišljena, kao i dodatni troškovi prilikom određenih procjena. Također je navedeno da se  ovim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara značajni financijski troškovi stavljeni na teret proračuna jedinica lokalne samouprave, odnosno na naše gradove i općine. To je posebno izraženo u odredbama o zaštiti kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima (potres, požar, poplava itd.), imenovanju skrbnika i napuštenih kulturnih dobara. Navedene financijske troškove obnove i zaštite kulturnih dobara u navedenim okolnostima treba preuzeti nadležno ministarstvo, odnosno država. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  
d o n e s e

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je najvažnije pozitivne makroekonomske pokazatelje, prije svega rast BDP-a, smanjenje inflacijskih pritisaka, rast zaposlenosti i smanjenje javnog duga što pridonosi fiskalnoj održivosti.  Istaknula je da su  u 2025. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 33 milijarde eura, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Ukupni rashodi u  2025. godini  državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a.

U raspravi su članovi Odbora posebno istaknuli rast BDP-a koji je snažno povećan u ovoj godini, a u idućoj se očekuje porast od 3,2% BDP-a. Ukazano je i na povoljna očekivanja na tržištu rada, posebno kada je riječ o rastu zaposlenosti od 2,9%. Isto tako, dobrim je ocijenjeno ublažavanje inflacije koja se u narednom razdoblje očekuje oko 2,7%.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio  je predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e nj e

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na: 
-   Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-   Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu
-   Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-   Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-  Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-   Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-   Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-   Financijski plan HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu 
-   Financijski plan HŽ Infrastrukturu d.o.o. za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 
                        
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je da se ovim  Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru 
 d o n o š e nj e 

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 

                        
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim  Konačnim prijedlogom zakona propisuje da upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru uz već propisane poslove nadzora obavlja i poslove obustave građenja zgrade. U tome smislu, ovim Zakonom propisuje se da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku i/ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako se: gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, te gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Ujedno, propisuje se da komunalni redar obustavu građenja zgrade provodi zatvaranjem gradilišta zgrade postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište, odnosno zgradu, te da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na zatvorenom gradilištu do prestanka važenja mjere obustave građenja.

U raspravi članovi Odbora izrazili su očekivanje da će predložene izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji pridonijeti smanjenju bespravne gradnje.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“)  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da

d o n e s e 
Zakon o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 
                    

                        
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK 
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, P. Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. 
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona propisuje stjecanje statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost na način komunalna infrastruktura stječe spomenuti status danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi nakon što su riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Također se propisuje najveći iznos godišnje komunalne naknade koji se može odrediti za plaćanje u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu, golf igralištu, ukupna visina iznosa komunalne naknade po pojedinom objektu ne može biti veća od 1,5% ukupnog prihoda tog pojedinog objekta kojim se razrezuje komunalna naknada. Proširuju se slučajevi u kojima se može odrediti novčana kazna pravnim osobama u provedbi nadzora komunalnog redara.
     U raspravi su članovi Odbora istaknuli u dijelu koji se odnosi na podnošenje statističkih izvješća kako je potrebno uvrstiti i dodatne parametre s ciljem postizanja veće relevantnosti podataka, kako bi imali model koji bi uvažavao različitosti naših jedinica lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“)  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  

d o n o š e nj e 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nataša Tramišak, potpredsjednica Odbora. 

                        
POTPREDSJEDNICA ODBORA
NATAŠA TRAMIŠAK 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje P. Z. br. 79 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ovim izmjenama i dopunama predlaže propisati da će Hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak od plaće na razdoblje od pet godina, ako se odluče vratiti živjeti i raditi u Hrvatskoj. Predložena porezna olakšica primjenjivala bi se na jednak način na sve povratnike koji ispune propisane uvjete te ne bi bile propisane iznimke. 
Također se predlaže povećati propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na iznos od 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost. Predlaže se povećati i iznos godišnje porezne osnovice za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 4.200,00 eura na 5.000,00 eura. 
Ovim izmjenama i dopunama Zakona o dohotku predlažu se i nove granice iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici raspisane u četiri kategorije utvrđene prema indeksu turističke razvijenosti lokalne samouprave. Prelaskom na model paušalnog oporezivanja temeljen na visini poreza utvrđenoj prema indeksu turističke razvijenosti u poreznom sustavu zadržava se jednostavnost u oporezivanju ove vrste ostvarivanja prihoda, ali se istovremeno stvara razlika u poreznom opterećenju ovisno o mogućnosti ostvarivanja prihoda.

U raspravi članova Odbora među ostalim izneseno je i mišljenje da povećanje paušalnog iznosa iznajmljivača apartmana značajno, te da ono prije svega  predstavlja „udar“ na male obiteljske iznajmljivače, što nije dobro rješenje.  Također, je izneseno i mišljenje da treba prepustiti jedinicama lokalne samouprave da one određuju zone, odnosno granice za visinu paušalnog poreza po krevetu u turizmu, a ne da da visina iznosa ovisi o indeksu turističke razvijenosti. 
Također je izneseno i stajalište da se podržava niža stopa poreza na dohodak, odnosno rasterećenje rada, ali je i naglašeno kako treba promisliti  na koji način kompenzirati financijska sredstva jedinicama lokalne samouprave koja će ovom poreznom reformom izgubiti jedan dio prihoda. Istaknuto i pitanje nesrazmjera u indeksu razvijenosti jedinica lokalne samouprave. 

Nakon provedene rasprave većinom glasova sa ( 6 glasova „za“ i 3 glasa  „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru   da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
2.    Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 80, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naveo je kako se ovim prijedlogom ukida oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu doprinos za zdravstveno osiguranje, odnosno ovim Prijedlogom zakona predlaže se ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za osiguranika po osnovi radnog odnosa – mladu osobu te za osiguranika po osnovi radnog odnosa - izaslanog radnika – mladu osobu.
 
U raspravi članova Odbora među ostalim izneseno je i pitanje zašto se ukida mjera oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa za mlade, koja se u praksi pokazala dobro, a što neizravno može dovesti i do smanjenja plaća mladim radnicima od strane poslodavaca. 

Nakon provedene rasprave većinom glasova sa (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru   da donese sljedeći
ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima
2.    Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 

                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, P. Z. E. br. 82, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost poveća praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura. Naime, u razdoblju od 2018. do 2024. godine zabilježena je kumulativna stopa inflacije od 23,7 %. Povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25 % iz čega je vidljivo da prag za upis prati kumulativnu stopu inflacije. Također se vrši usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća (SL L 62, 2.3.2020.), te  usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost (SL L 107, 6.4.2022.) u dijelu odredbi o mjestu oporezivanja usluga i s tim povezanih izmjena, s učinkom od 1. siječnja 2025. 

Nakon provedene rasprave većinom glasova sa (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
2.    Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
 

                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, P. Z. br. 78,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja izneseno je da se ove  izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose se na izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja, propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza, povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine, i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (trenutačno, prema odlukama, porez na kuće za odmor JLS može odrediti u rasponu 0,60 – 5,00 eura po m², a od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m²), izmjena odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine; izmjena pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi, a preostalih 20% uplaćuje se u državni proračun i koristi se za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave), propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave, JLS-ova i drugih nadležnih poreznih tijela i povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretnine.

U raspravi članova Odbora iznesena su oprečna stajališta o potrebi uvođenja poreza na prazne nekretnine, dio članova smatra da je to dobro rješenje i da će taj porez pridonijeti da se prazne nekretnine stave u funkciju stanovanja, što će u konačnici dovesti i do oslobađanja od plaćanja istog. Međutim, izneseno  je i stajalište da ovaj porez na nekretnine ne treba uvoditi, da će pridonijeti rasprodaji naslijeđenih nekretnina, te da je trebalo ići u smjeru poreznog rasterećenja naših građana a ne dodatnog oporezivanja građana, te da treba donijeti Zakon o porijeklu imovine. 
Također, izneseno je i mišljenje da se ovim Prijedlogom nameće jedinicama lokalne samouprave obavezno uvođenje oporezivanja, te je trebalo dopustiti jedinicama lokalne samouprave da same o tome odlučuju, pri čemu je istaknuto i pitanje same visine poreza, odnosno gornje i donje granice. 
Ukazano je i na način raspodjele pripadnosti poreza između jedinica lokalne samouprave i države. 

Nakon provedene rasprave većinom glasova sa ( 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru   da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima
2.    Sve primjedbe, prijedlozi  i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 

                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 60, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom je izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da će se ovim Konačnim prijedlogom zakona omogućiti produženje ugovora o zakupu koji nije istekao zakupniku koji u potpunosti ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu sklopljenog s Republikom Hrvatskom, odnosno jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave, i to na način da mu najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen zakupodavac može ponuditi sklapanje novog ugovora o zakupu na rok od najduže deset godina uz mogućnost produljenja za daljnjih najduže deset godina. Također, omogućit će se produženje ugovora o zakupu poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, koji je istekao i to zakupniku koji u potpunosti ispunjava sve obveze temeljem ranijeg ugovora o zakupu i koji obavlja dopuštenu djelatnost u tom prostoru, a protiv kojega se ne vodi postupak radi ispražnjenja i predaje u posjed poslovnoga prostora, na način da mu zakupodavac može ponuditi sklapanje novog ugovora o zakupu na rok od najduže deset godina uz mogućnost produljenja za daljnjih najduže deset godina. Visina mjesečne zakupnine odredit će se prema kriterijima jedinice lokalne samouprave s obzirom na djelatnost koju zakupnik u prostoru obavlja. Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona dodaju se odredbe kojima se omogućuje neposredna prodaja garaža i garažnih mjesta u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, i to korisnicima koji garaže koriste na temelju valjanog ugovora ili ugovora koji je istekao.

U raspravi članova Odbora izneseno je mišljenje da je Republika Hrvatska trebala provesti proces decentralizacije kada je riječ o poslovnim prostorima u vlasništvu države te da te poslovne prostore daruje jedinicama lokalne samouprave. Naglašeno je da gradovi i općine najbolje znaju koje su njihove potrebe i u koju funkciju treba staviti te poslovne prostore, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su ti prostori neiskorišteni.

Nakon provedene rasprave većinom glasova (4 glasa „za“ i 3 „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    
                

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom je izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio da novim planom proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi iznose 30,3 milijarde eura. Ukupni proračunski prihodi u odnosu na izvorni plan povećavaju se za 1,8 milijardi eura, što prvenstveno dolazi od povećanja poreznih prihoda te od prihoda od socijalnih doprinosa. Isto tako, ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno sa 32,6 milijardi eura na 33,6 milijardi eura, pri čemu se rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 1,1 milijardu eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za 139,6 milijuna eura. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 30,3 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 33,6 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2024. godinu planiran je u iznosu od 3,3 milijardi eura ili 3,9% BDP-a, što predstavlja smanjenje manjka od 838 milijuna eura u odnosu na originalni plan.

U raspravi članova Odbora izneseno je mišljenje da su najveći prihodi od poreza povećani čak za 1,1 milijardu eura u odnosu na prvotni plan proračuna što je rezultat povećanja cijena, odnosno povećanja inflatornih pritisaka u proteklom razdoblju.

Nakon provedene rasprave većinom glasova (4 „za“ i 3 „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, te

- Izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2O24. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, za:
- Hrvatske vode 
- Hrvatske ceste d.o.o. 
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
- Centar za restrukturiranje i prodaju 
- Hrvatske autoceste d.o.o. 
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    
                

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 62, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom je izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike s ciljem osiguravanja kontinuiteta u podmirivanju obveza, odnosno izvršavanja rashoda i izdataka.

Nakon provedene rasprave većinom glasova (4 „za“ i 3 „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    
                

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o upravljanu  i održavanju zgrada, prvo čitanje, P.Z. br. 49, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je kako je cilj donošenja ovoga Zakona da se osigura kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada kao i rješavanje pitanja značajnih za postizanje toga cilja, koja uključuju definiranje kriterija za utvrđivanje visine pričuve i minimalni iznos pričuve te kriterije za korištenje sredstava pričuve, pri čemu se podrobnije definiraju prava i obveze te odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika, zajednice suvlasnika i suvlasnika. Također, ovim se Zakonom definira održavanje zajedničkih dijelova zgrade i pripadajućih dijelova kao skup aktivnosti koji je od javnog interesa. Kao obveza vlasnika posebnog dijela ovim je Prijedlogom zakona propisana obveza da se omogući, odnosno dopusti upravitelju zgrade, odnosno ovlaštenoj osobi, ulaz u posebni dio zgrade, ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika. Nadalje, ovim Zakonom uređuje se pitanje suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj radnika.

U raspravi su članovi Odbora podržali zakonsko rješavanje i uređenje pitanja upravljanja i održavanja zgrada. Većina članova Odbora složila se s prijedlogom rješavanja odnosa između suvlasnika stambene zgrade, dodjele osobnog identifikacijskog broja zajednici suvlasnika, osnivanja Registra suvlasnika te Registra upravitelja zgrada. 

Podržali su rješavanje pitanja sufinanciranja izgradnje dizala u zgradama koje će sufinancirati i država.

Također su ukazali i na negativne strane ovog prijedloga, osobito pitanje imenovanja prinudnih upravitelja te su mišljenja da nije dobro rješenje da ih imenuje gradonačelnik.

Vezano za kratkoročni najam stanova, naglašeno je da je sva odgovornost za dobivanje dozvole za kratkoročni najam prebačena na suvlasnike zgrade, odnosno sustanare. Predlaže se da se to pitanje treba riješiti na sveobuhvatan i sustavan način, kako bi se izbjegli konfliktni odnosi između sustanara. 

Isto tako je izraženo mišljenje da se ovim prijedlogom zakona ponavlja financijska obveza jedinica lokalne samouprave na način da financiraju jednu trećinu obnove pročelja zgrada koje su kulturno dobro. S tim u vezi, istaknuto je da je potrebno zakonski urediti opseg poslova i način postupanja konzervatora prilikom obnove kulturnih dobara.

Nakon provedene rasprave većinom glasova (9 glasova „za“ i jedan „suzdržan“ glas), Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanu  i održavanju zgrada
2.Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br.50, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Prijedlogom zakona propisuje stjecanje statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost na način komunalna infrastruktura stječe spomenuti status danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi nakon što su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Također se propisuje najveći iznos godišnje komunalne naknade koji se može odrediti za plaćanje u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu, golf igralištu, ukupna visina iznosa komunalne naknade po pojedinom objektu ne može biti veća od 1,5% ukupnog prihoda tog pojedinog objekta kojim se razrezuje komunalna naknada. Proširuju se slučajevi u kojima se može odrediti novčana kazna pravnim osobama u provedbi nadzora komunalnog redara.

Nakon provedene rasprave većinom glasova sa (8 „za“ i 1 „suzdržan“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu
2.Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 51, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Prijedlogom zakona propisuje da upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru uz već propisane poslove nadzora obavlja i poslove obustave građenja zgrade. U tome smislu, ovim Zakonom propisuje se da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku i/ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako se: gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, te gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Ujedno, propisuje se da komunalni redar obustavu građenja zgrade provodi zatvaranjem gradilišta zgrade postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište, odnosno zgradu, te da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na zatvorenom gradilištu do prestanka važenja mjere obustave građenja.

U raspravi članova Odbora, pored ostaloga, posebno je naglašeno da nije dobro rješenje da se komunalnim redarima propisuje nova obveza kontrole bespravne gradnje. Istaknuto je da nove obveze izlaze iz djelokruga radnog mjesta propisanih za komunalne redare u smislu edukacije i stručne osposobljenosti za navedene poslove. Smatraju da je bespravna gradnja značajan problem koji treba rješavati Državni inspektorat, a ukoliko je to potrebno i povećati broj inspektora, a ne da se te obaveze prebacuju na gradove.

Ukazano je i na pitanje dosadašnje koordinacije između komunalnih redara i građevinskih inspektora koja nije na zadovoljavajućem nivou.

Nakon provedene rasprave većinom glasova (8 „za“ i 1 „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji
2.Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
MIRO BULJ

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 12. lipnja 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prvo čitanje, P.Z. br. 18, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuje obveza raspisivanja provedbe javnih natječaja za imenovanje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu temeljem nove odluke o ustrojavanju upravnih tijela, propisuje mogućnost da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan do imenovanja pročelnika, ovlasti nekog od službenika upravnih tijela lokalne jedinice, koji ispunjava uvjete za radno mjesto pročelnika da obavlja poslove pročelnika. Također se utvrđuje prekršajna odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ukoliko u propisanom roku ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika.
Predloženim Zakonom utvrđuje se i mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi članova Odbora izneseno je niz problema vezano za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave. Osobito je naglašen problem niskih plaća službenika i namještenika u jedinicama lokalne samouprave, te pitanje zatečenih pročelnika kada novi gradonačelnici preuzimaju dužnost. Posebno je izneseno stajalište predsjednika Odbora koji smatra da treba zakonski propisati  da pročelnici budu lokalni dužnosnici, na mandat u trajanju od četiri godine. Time bi prilikom stupanja na dužnost gradonačelnici imali mogućnost da izaberu pročelnike odnosno tim s kojim će surađivati i raditi iduće četiri godine.   Ovaj Prijedlog izmjena zakona nije ponudio takvo rješenje, što nije dobro. U daljnjoj raspravi članova Odbora iznesen je i drugačiji prijedlog da bi pročelnici trebali ostati rukovodeći službenici čiji bi mandat trajao četiri godine, odnosno da bi imali reizbor. Posebno je od svih članova naglašeno pitanje visine plaća, kako pročelnika tako i drugih službenika i namještenika u jedinicama lokalne samouprave i mogućnosti zapošljavanja „stručnih i kvalitetnih“ djelatnika za tu plaću. Smatra se da je potrebno izraditi cjelovit zakon koji  će riješiti i  pitanje plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi zaista mogli zadržati i zaposliti stručne i kvalitetne djelatnike u jedinicama lokalne samouprave. 

Nakon provedene rasprave većinom glasova sa (8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donese sljedeći
 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    
                

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 12. lipnja 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prvo čitanje, P.Z.E br. 4 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Prijedlogom zakona propisuje način proglašenja statusa kulturnog dobra, utvrđivanje kriterija vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara, postupci za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta, standardi i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara, poslovi i zadaće provedbe ovoga zakona u okviru djelokruga Ministarstva kulture i medija, utvrđivanje prava i obveza vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja, upravljanje kulturnim dobrom i donošenje plana upravljanja, zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, način suradnje s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara, osiguravanje učinkovitog obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te niz drugih novih odredbi.
Članovi Odbora u raspravi su iznijeli potrebu zaštite i očuvanja naših kulturnih dobara koji predstavljaju posebno obilježje svake jedinice lokalne samouprave.
Međutim, iznijeli su niz otvorenih pitanja vezano za obnovu i zaštitu kulturnih dobara koje je potrebno drugačije riješiti ovim Zakonom. Posebno je naglašeno pitanje odredbi vezanih za konzervatore i različita iskustva u praksi prilikom rada konzervatora i rješenja koja nude, kao i dodatni troškovi prilikom određenih „krivih procjena“. Predsjednik Odbora je istaknuo je da su  ovim Prijedlogom zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara svi financijski troškovi stavljeni na teret proračuna jedinica lokalne samouprave, odnosno na naše gradove i općine. To je posebno izraženo u odredbama o zaštiti kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima (potres, požar, poplava itd.), imenovanju skrbnika i napuštenih kulturnih dobara. Smatram da bi navedene odredbe trebalo izmijeniti na način da ministarstvo, odnosno država preuzme financijske troškove obnove i zaštite kulturnih dobara u navedenim okolnostima.  

Nakon provedene rasprave većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donese sljedeći

 
ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Bulj, predsjednik Odbora. 
    

                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO BULJ