10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 40. sjednici, održanoj 7. ožujka 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova i razrješenju članova Povjerenstva kojima je po sili zakona istekao mandat. 

Odbor je temeljem članka 5. c Zakona o policiji raspisao javni poziv. Na javni poziv javilo se ukupno 14 kandidata, od kojih je jedan kandidat povukao prijavu, a ostalih 13 kandidata zadovoljilo je uvjete iz javnog poziva. Radna skupina Odbora pregledala je pristigle prijave te je Odboru predložila da se za članove Povjerenstva imenuju: Antun Čavčić, Dubravka Grozdanović, doc. dr. sc. Teo Giljević, Stjepan Jurenec, Milan Jurković, Nenad Rukavina, Mr. sc. Marijan Šuperina, Ivan Zidarević i  Vlatka Županec.  

U raspravi je radna skupina obrazložila tijek postupka od donošenja zaključka na 36 sjednici Odbora,  objave javnog poziva, razmatranja prijava, pribavljanja potvrda o nekažnjavanju. Od trinaest kandidata čije su se prijave razmatrale, jedan kandidat ima srednju stručnu spremu, a dvanaest kandidata ima visoku stručnu spremu, pri čemu je jedan od njih doktor znanosti, a jedan magistar znanosti. Šest prijavljenih kandidata su bili članovi Povjerenstva u mandatu od 2020 do 2024., troje kandidata aktivno je u radu civilnog društva vezano uz zaštitu ljudskih prava, troje kandidata su umirovljeni policijski službenici s iskustvom na rukovodećim radnim mjestima, šest kandidata su hrvatski branitelji. Na natječaj su se javile dvije žene i jedanaest muškaraca. 

Prilikom donošenja odluke kojih će 9 kandidata predložiti radna skupina uzela je u obzir činjenicu da je Odbor podržao dosadašnji rad Povjerenstva kroz prihvaćanje Izvješća o radu. Od ostalih kriterija, radna skupina posvetila je pozornost tome da jednako budu zastupljena oba spola i što različitiji segmenti društva.

U raspravi je ukazano na značaj rada Povjerenstva u zaštiti ljudskih prava, te potreba za informiranjem o radu Povjerenstva, kao i to da je Povjerenstvo od 2020. do 2024. riješilo gotovo sve zaostale predmete iz prethodnih razdoblja i unaprijedilo rad Povjerenstva. Članovi Povjerenstva imenovani su 28.veljače 2020. na mandat od četiri godine te im je po sili zakona istekao mandat, zbog čega je potrebno donijeti odluku o razrješenju članova Povjerenstva kojima je istekao mandat.  

Nakon provedene rasprave o razrješenju i imenovanju članova Povjerenstva temeljem odredbe čl. 5.c st. 2. Zakona o policiji Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (9 glasova «ZA»  i 1 glas «SUZDRŽAN» ) odlučio Hrvatskom saboru podnijeti:

1. Prijedlog odluke o razrješenju članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova; 
2. Prijedlog odluke o imenovanju članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Privitak:
- Prijedlog odluke o razrješenju članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova
- Prijedlog odluke o imenovanju  članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova 

Na temelju članka 5c stavka 2. Zakona o policiji („Narodne novine“, br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19, 155/23) Hrvatski sabor donosi

ODLUKU

O RAZRJEŠENJU ČLANOVA POVJERENSTV ZA RAD PO PRITUŽBAMA U MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

I.

Zbog isteka mandata s danom 28. veljače, razrješuju se članovi Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova:

doc. dr. sc. Teo Giljević, 
Dubravka Grozdanović, 
Milan Jurković, 
Tonči Majica, 
doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski,
Nenad Rukavina, 
Marijan Šuperina, 
Evelin Tonković, 
Tibor Varga.

II.

Ova odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

Obrazloženje

Uz točku I. 

Člankom 5.c st.2. Zakona o policiji određeno je da Povjerenstvo za rješavanje pritužbi na rad policijskih službenika imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.  Odredbom članka 5.d. Zakona o policiji određeno je da se članovi Povjerenstva imenuju na vrijeme od četiri godine. Članovi Povjerenstva imenovani su 28.2.2020. te im je po sili zakona 28.2.2024. istekao mandat.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 40. sjednici, održanoj 7. ožujka 2024. godine, temeljem članka 5.c Zakona o policiji, bez rasprave donio ovaj prijedlog odluke. 

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Klasa: 
Urbroj: 

Na temelju članka 5.c stavka 2. Zakona o policiji („Narodne novine“, br. 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19.) Hrvatski sabor na sjednici održanoj ______ donio je

O D L U K U

O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA U MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

I.

Za članove Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova imenuju se:

ANTUN ČAVČIĆ
DUBRAVKA GROZDANOVIĆ
doc. dr. sc. TEO GILJEVIĆ
STJEPAN JURENEC 
MILAN JURKOVIĆ
NENAD RUKAVINA
mr. sc. MARIJAN ŠUPERINA
IVAN ZIDAREVIĆ
VLATKA ŽUPANEC.

II.

Članovi Povjerenstva imenuju se na vrijeme od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja.

III.

Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

Obrazloženje

Uz točku I. i II. 

Člankom 5.c Zakona o policiji određeno je da Povjerenstvo za rješavanje pritužbi na rad policijskih službenika čini devet predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora. Sukladno odredbi članka 5.c Zakona o policiji, članovi Povjerenstva biraju se temeljem javnog poziva temeljem prijedloga organizacija civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv.

Odredbom članka 5.d. Zakona o policiji određeno je da se članovi Povjerenstva imenuju na vrijeme od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja. Istom odredbom određeno je da za člana Povjerenstva ne može biti imenovana osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske, koja je član političke stranke, koja je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, koja je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 40. sjednici, održanoj 7. ožujka 2024. godine, temeljem članka 5.c Zakona o policiji, nakon rasprave većinom glasova donio ovaj prijedlog sa obrazloženjem. 

Uz točku III.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Prilog: životopisi članova Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova

Klasa: 
Urbroj: 
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 8. veljače 2024. proveo je raspravu o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2022. godinu koje je Hrvatskome saboru dostavilo Povjerenstvo za rad po pritužbama aktom od 27. studenoga 2023. Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2022. godinu razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2022. godinu.
Predstavnik podnositelja uvodno je istaknuo kako je tijekom 2022. godine Povjerenstvo riješilo 176 predmeta, od kojih je 13 novozaprimljenih, dok je 166 predmeta iz prethodnih godina. Održano je 11 sjednica Povjerenstva i doneseno 176 odluka ili zaključaka o pritužbama. Neriješena su ostala 164 predmeta, od kojih 162 stara i 2 nova predmeta. Uz navedeno, Povjerenstvo je redovito odgovaralo na upite novinara, medija ili građana.

Tijekom 2022. godine Povjerenstvu je dodijeljen policijski službenik koji uredno i pravodobno obavlja različite poslove za Povjerenstvo. Istaknuta je dobra suradnja sa Službom za unutarnju kontrolu i policijskim upravama u slučajevima kad je Povjerenstvo zatražilo dopunu spisa predmeta i druge podatke nužne za rad Povjerenstva. Naglašeno je kako je tijekom četverogodišnjeg rada sadašnjeg sastava Povjerenstva stečeno iskustvo na temelju kojeg su dane preporuke za unaprjeđenje i olakšavanje postupka podnošenja pritužbi na rad policijskih službenika. Tako bi izrada obrasca za podnošenje pritužbi olakšala građanima podnošenje pritužbi i smanjio se broj nepotpunih pritužbi. Istaknuta je potreba za revidiranjem postupanja MUP-a po nepotpunim pritužbama na način da se građane pozove da nadopune nepotpune pritužbe kako one, zbog formalnih razloga, ne bi bile odbačene. Upozoreno je na potrebu promjene metodologije odgovora MUP-a na pritužbe građana jer odgovori MUP-a katkad nisu dovoljno činjenično potkrijepljeni i obrazloženi, zbog čega podnositelji pritužbi gube povjerenje u MUP i policijske službenike čak i kad je postupak dobro proveden. Također je istaknuta potreba dostavljanja Povjerenstvu povratne informacije o učinjenome u predmetima u kojima je Povjerenstvo donijelo odluku da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena, za što nije nužna izmjena Zakona koju je najavila Vlada. 

Riječi je bilo i tome kako jedan član Povjerenstva zbog starije životne dobi i bolesti nije mogao prisustvovati svim sjednicama Povjerenstva. Napomenuto je da se dnevnice na temelju zakona isplaćuju samo za dolazak članova Povjerenstva na sjednice, ali ne i za dolazak u prostorije Povjerenstva u svrhu rješavanja pritužbi. Navedeno otežava rad članovima Povjerenstva koji stanuju izvan grada Zagreba. Naime, predmeti se ne smiju iznositi iz prostorija MUP-a, odnosno tamo se moraju rješavati, pa članovi Povjerenstva moraju, osim na sjednice, dolaziti i u MUP radi rješavanja predmeta. 
U raspravi je pohvaljeno Izvješće za 2022. koje daje cjelovit uvid u postupanje Povjerenstva, dobro je strukturirano i sadržajno. Statistički pokazatelji jasno su podijeljeni prema području rada u kojima su građani podnosili pritužbe, sažeto su prikazane sve odluke Povjerenstva u kojima je utvrđeno da je pritužba bila osnovana ili djelomično osnovana. Istaknuto je kako je Povjerenstvo u ovom sastavu riješilo gotovo sve zaostale predmete iz prethodnih razdoblja i unaprijedilo rad Povjerenstva. Naglašeno je da policijski službenici zadiru u temeljna prava i slobode čovjeka, što su i dužni činiti, no samo kada je to predviđeno zakonom, kako bi se zaštitila sloboda i prava drugih, pravni poredak i javni moral, a svako ograničavanje prava i sloboda mora biti razmjerno potrebi u svakom pojedinom slučaju. Ovlasti policije u postupanjima prema građanima detaljno su određene Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima te je Povjerenstvo za rad po pritužbama važno kako bi se zaštitilo građane od nezakonitog postupanja policijskih službenika. 
Pohvalno je što se u svojem Mišljenju Vlada očitovala na sve četiri preporuke Povjerenstva i najavila prihvaćanje jedne preporuke kroz buduće izmjene Zakona o policiji. U raspravi je naglašeno kako bi Vlada trebala još jednom preispitati preporuke Povjerenstva, o čemu će se uputiti zaključak Odbora Vladi. Vezano za prihvaćenu preporuku koja se odnosi na izmjene zakona istaknuto je kako bi izmjene zakona trebalo napraviti što prije kako bi Povjerenstvo dobilo povratne informacije nakon rješavanja pritužbe, a dotad pokušati iznaći rješenja unutar postojećeg pravnog okvira. 
Izraženo je zadovoljstvo što Povjerenstvo za rad po pritužbama i Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano surađuju radi unaprjeđenja sustava MUP-a i rada Povjerenstva u zaštiti temeljnih ljudskih prava građana. Važno je nastaviti jačanje suradnje i sinergije Povjerenstva s MUP-om i Ravnateljstvom policije radi učinkovite i pravodobne zaštite prava i temeljnih sloboda građana, kako to i propisuje Ustav Republike Hrvatske. Ukazano je na potrebu obavješćivanja javnosti o radu Povjerenstva, kroz terenski rad i suradnju s članovima Odbora. U vezi s tim je, radi prepoznatljivosti uloge i rada Povjerenstva, tijekom 2023. godine održana prezentacija medijima u kojoj su sudjelovali Odbor, Povjerenstvo i MUP. Naglašena je nužnost omogućavanja funkcionalnog rada članova Povjerenstva, iznalaženje sredstava za isplatu dnevnica članovima koji žive izvan grada Zagreba kad dolaze rješavati predstavke građana, kao i ponovno preispitivanje preporuka Povjerenstva.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2022. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. veljače 2024. godine proveo je raspravu o Prijedlogu odluke o izboru zamjenice pučke pravobraniteljice, koji je pučka pravobraniteljica dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 25. siječnja 2024. godine.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Prijedlogu Odluke raspravljao je u svojstvu matičnog radnog tijela.

Podnositeljica Prijedloga izvijestila je da je odredbom članka 12. stavka 1. Zakona o pučkom pravobranitelju propisano da pučki pravobranitelj ima najmanje tri zamjenika, a koji broj odgovara trenutnom broju zamjenika pučke pravobraniteljice te predstavlja minimalan broj zamjenika pučke pravobraniteljice. Protekom vremena i opredjeljenjem Republike Hrvatske, instituciji pučkog pravobranitelja dodjeljivani su novi mandati te dana institucija ima pet mandata. Nakon odobrenog zahtjeva za povećanjem proračuna Ureda pučke pravobraniteljice u iznosu koji odgovara trošku godišnje plaće dodatnog zamjenika, objavljen je Javni poziv za izbor zamjenika/ce pučke pravobraniteljice na koji je zaprimljeno šest prijava. Svi kandidati zadovoljili su uvjete iz Javnog poziva te je sa svim kandidatima pučka pravobraniteljica obavila razgovor. Temeljem razgovora s kandidatima, iskustva na rukovodećim poslovima i iskustva u poslovima iz djelokruga Ureda pučke pravobraniteljice prednost je dana predloženoj kandidatkinji. 

U raspravi je istaknuto da kandidatkinja ima bogatu i kvalitetnu biografiju i potrebno je dati puno povjerenje odluci pučke pravobraniteljice.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je (8 glasova „ZA“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ODLUKE O IZBORU ZAMJENICE PUČKE PRAVOBRANITELJICE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 38. sjednici, održanoj 24. siječnja 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 18. siječnja 2024. godine. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predlagatelj obrazložio da je u odnosu na prvo čitanje uvažena je primjedba Odbora na  područje primjene te je u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjen čl. 6. st.3 te je dodano da se ne ograničavaju primjena zakona kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Hrvatskoj. Temeljem navedene izmjene ne zadire se u toponime iz čl. 15. st.1.  budući da su toponima (nazivi mjesta i zemljopisnih lokaliteta) u tom zakonu i na jezicima nacionalnih manjina. 

U raspravi je ukazano da zakon ima liberalnu komponentu te se ne bi trebali bojati da bi se tumačenjima mogla povrijediti pravo nacionalnih manjina koja su zajamčena drugim zakonima. Kroz povijest standardizacije hrvatskog jezika imali smo različite inačice i tvorbe koje pripadaju povijesti hrvatskog jezika.  Istaknuto je da je jezik živ te standardni i javni jezik nisu isto. Standardni jezik je jedan dio javnog jezika a u govornik je glavni subjekt svakog jezika. Radi pojava netolerancije i negativnih iskustava u tumačenjima nekih zakona zahtjeva dodatan oprez. Kad su u pitanju nacionalne manjine trebalo bi više osjetljivosti jer se zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina ne provodi u cijelosti. Ćirilica iako je jedno od hrvatskih pisama je stigmatizirana i progonjeno a tolerancije prema tom pismu nema ni u javnosti ni od javnopravnih tijela o čemu se nedovoljno razgovara. Ukazano je da od ukupno 22 nacionalne manjine od samo 7 nacionalnih manjina ima priznato pravo na manjinske jezike. Romski jezik je u „rezervi“ od 2012. godine pri čemu romska nacionalna manjina nema matičnu državu koja bi se pružila zaštitu jeziku te ne postoji zaštita ni u međunarodnim propisima. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (7 glasova „ZA“ 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN““) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje ZAKONA O HRVATSKOM JEZIKU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora. 
 
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, na svojoj 36. sjednici održanoj 15. studenog 2023. godine, razmatrao je pitanja vezana uz imenovanje članova povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova. 

Povjerenstvo za rad po pritužbama (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) postupa temeljem čl. 5 b Zakona o policiji u slučaju kad podnositelj pritužbe, u roku od 15 dana od primitka odgovora ustrojstvene jedinice za unutarnju kontrolu, izrazi nezadovoljstvo postupkom provedenih provjera i sadržajem odgovora, u kojem slučaju se predmet bez odgode dostavlja se na rješavanje Povjerenstvu za rad po pritužbama i obavještava podnositelja pritužbe.

Sukladno članku 5.c Zakona o policiji, Povjerenstvo ima 9 članova koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, a koje su na javni poziv predložile organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv. Temeljem članka 5.d Zakona o policiji, član Povjerenstva  je osoba koja uživa profesionalni i osobni ugled, državljanin Republike Hrvatske, nje član političke stranke, nije osuđeni niti se protiv njega vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, nije osuđen ili se protiv njega vodi kazneni postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.

Temeljem prijedloga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatski Sabor je 28.2.2020. godine imenovao 9 članova Povjerenstva. Članove Povjerenstva imenuje se na vrijeme od četiri godine, sukladno čl. 5 d Zakona o policiji te mandat članovima Povjerenstva ističe 28.2.2024. godine do kad je potrebno izabrati nove članove. 

S obzirom na sve navedeno, Odbor je sukladno Zakonu o policiji usvojio tekst javnog poziva za članove Povjerenstva koji će se objaviti u Narodnim novinama i jednoglasno (8 glasova „ZA“)  donio sljedeće 

Z A K LJ U Č K E

1. Upućuje se javni poziv organizacijama civilnog društva, organizacijama stručne javnosti, nevladinim organizacijama i pojedincima da u roku od 15 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ Odboru dostave obrazložene prijedloge za imenovanje članova Povjerenstva za rad po pritužbama. Tekst javnog poziva u privitku je ovih zaključaka i njihov je sastavni dio.
2. Javni poziv objavit će se u „Narodnim novinama“ i na službenoj internetskoj stranici Hrvatskoga sabora.
3. Stručna služba Odbora odbacit će prijave kandidata koji ne udovoljavaju uvjetima javnog poziva.
4. Radna skupina Odbora koju čine Dražen Srpak kao voditelj, Katarina Nemet  i Robert Jankovcs kao članovi provest će postupak po zaprimljenim prijavama te uputiti Odboru  prijedloge za raspravu.
5. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina utvrdit će i podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog za članove Povjerenstva za rad po pritužbama Ministarstva unutarnjih poslova.

PREDSJEDNIK ODBORA

Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 35. sjednici, održanoj 8. studenog 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 26. listopada 2023. godine. 

Odbor je o Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je ukazano na moguću koliziju Prijedloga zakona o hrvatskom jeziku sa Ustavom, međunarodnim propisima, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o pravu na  uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Postoji bojazan da bi javnopravna tijela i tijela jedinica lokalne i područne samouprave Zakon mogla tumačiti na način koji će pripadnicima nacionalnih manjina onemogućavati pravo nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma. U Prijedlogu zakona više je nedorečenosti koje bi trebalo doraditi kako bi se sve dvojbe otklonile, a neafimativne  izjave pojedinaca koji su sudjelovali u pripremama za izradu zakona prouzročile su uznemirenost.

Normativno kroz Ustav i niz zakona manjine imaju pravo da se služe svojim jezikom kako privatno tako i u javnoj uporabi. U praksi to ide jako teško, ćirilično pismo je progonjeno a tolerancije prema tom pismu nema ni u javnosti niti u postupanju javnopravnih tijela i ne postoji provedbena zaštita uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina.

Velik problem je što državni službenici ne poznaju zakone koji se odnose na prava nacionalnih manjina i/ili ih pogrešno tumače, a još je gora situacija na lokalnoj razini.

Među primjedbama istaknuto je pitanje što znači pravo na zakonitu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, kako je navedeno u članku 8. Prijedloga zakona, tko će i na koji način odrediti što je to zakonita uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina. Prijedlog zakona u članku 15. stavku 2. određuje javnu uporabu hrvatskog jezika u nazivima svih vrsta manifestacija a kako odredba nije dovoljno jasno određena to bi se moglo tumačiti kao da je u koliziji s propisima kojima se jamči pravo uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina. Odredba članka 15. stavka 1. Prijedloga zakona, kojom su toponimi  (imena mjesta i zemljopisnih lokaliteta) određeni kao dio hrvatske jezične baštine te su zaštićeni na svim razinama uporabe nije dovoljno jasno određena, i mogla bi biti u koliziji sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, kao i međunarodnim ugovorima, jer otvara mogućnost za osporavanje naziva mjesta iz tog Zakona. Postoje drastični primjeri netolerancije prema manjinskim jezicima te se nedovoljno jasnom odredbom unosi pravna nesigurnost i mogućnost ukidanja prava koja proizlaze iz drugih propisa. Ukazano je da se Ustavni sud priklonio odluci jednog gradskog vijeća pa se ne može znati hoće li se ovaj zakon na taj način tumačiti, no iskustvo je pokazalo da je potreban oprez. Odbor podržava sve elemente zaštite hrvatskog jezika od opasnosti moćnijih jezika, afirmaciju hrvatskog jezika i kontrolu ulaska stranih riječi. Zaštita jezika proizlazi iz živog jezika, a jeziku život daju govornici te jezik ne može biti muzejsko dobro. Standardni jezik nije javni jezik o kojem odlučuju govornici, a ograničavanjem slobode izbora govornika ograničava se jedno od temeljnih ustavnih prava na slobodu govora. Treba ići u smjeru da se spriječe sukobljavanja i da se zaštite prava iz drugih zakona i međunarodnih ugovora. Zakon mora uključiti sve one koji govore jezikom sredine kojoj pripadaju, a treba istaknuti da istriotski i istrovenetski predstavlja zaštićenu nematerijalnu baštinu Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a. 

Zaključno je istaknuto da je radi pravne sigurnosti koja će onemogućiti interpretacije koje nisu u skladu s pravima nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma potrebno doraditi Prijedlog. Odredbe iz kojih bi mogla proisteći pravna nesigurnost i ograničavanje prava nacionalnih manjina sadržane su u člancima 6, 8, 11, 13 i 15 Prijedloga zakona. Stoga je u tim člancima potrebno iznaći odgovarajuće rješenje kojim će se jasno odrediti da se ne ukidaju niti mijenjaju prava pripadnika nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma stečena temeljem međunarodnih ugovora, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i podzakonskih propisa.  

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (6  glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“  i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k lj u č a k a

1.PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOM JEZIKU.

2.STAJALIŠTA, PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA IZNESENI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 34. sjednici, održanoj 25. listopada 2023. godine, proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu za potrebe nacionalnih manjina.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu za potrebe nacionalnih manjina razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina rekao kako su poduzete brojne aktivnosti te je izdvojeno znatno više sredstava u državnom proračunu za financiranje potreba nacionalnih manjina. Sufinancirani su brojni programi kulturne autonomije, sufinancirano je obrazovanje po modelima A, B i C no zabrinjavajuće je što se smanjuje broj učenika uključenih u obrazovane modele za nacionalne manjine. Istaknuo je popis stanovništva iz 2021 godine iz kojeg je vidljivo da se ukupan broj stanovnika Hrvatske smanjio za 413.056 osoba ili 9.64 %, pri čemu je broj pripadnika nacionalnih manjina smanjen za 88.659 odnosno 29,97 %.  Zbog toga se u četiri jedinice lokalne samouprave nacionalne manjine više ne ostvaruje pravo na obveznu dvojezičnost. U Općini Orehovica povećan je udio romske nacionalne manjine i ostvaren uvjet za ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma romske nacionalne manjine. Pristup javnim medijima i dalje nije zadovoljavajući te je osnovana radna skupina Savjeta nacionalnih manjina i Hrvatske radiotelevizije za pitanja iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. te nedovoljnom zastupljenošću programa nacionalnih manjina na Hrvatskoj radioteleviziji. U 2022. godini za provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utrošeno je 398.888.531,68 kuna (52.941.606,17 eura), što predstavlja rast od 104.344.788,70 kuna u odnosu na 2021. 

U raspravi je ocjenjeno kako je pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina daleko od zadovoljavajućeg jer, unatoč odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, desetljećima nema napretka te nije dobro da bilo tko iz državnih tijela tvrdi da se Zakon ne može provesti. Postavljeno je pitanje o pravu na dvojezične osobne iskaznice te je istaknuto da svi pripadnici nacionalnih manjina imaju to pravo, a ne samo oni koji čine trećinu stanovništva u pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Postavljeno je pitanje zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelima državne uprave i ukazano na problem neizjašnjavanja o pripadnosti pojedinoj nacionalnoj manjini pri zapošljavanju zbog čega nije moguće utvrditi točan broj pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelima državne uprave. Ukazano je i na problem ostvarivanja prava prednosti pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju, budući u ovom Izvješću nisu točno prikazani podaci, jer su pod ostvarenjem ovoga prava prikazani podaci o broju osoba pripadnika nacionalnih manjina koje su zaposlene na temelju najboljeg rezultata ostvarenog na testiranju, a ne na temelju prava prednosti pri zapošljavanju. Istaknut je problem registracije manjinskih škola koji se u Izvješću iz godine u godinu ponavlja jer nema aktivnosti kojima bi se ovaj problem riješio. U Vukovaru je mijenjan statut kako bi se onemogućilo pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Manjinska vijeća postoje i pozivaju se na sjednice, no ne odlučuju o pitanjima koja se tiču nacionalnih manjina. Ukazano je i na zabrinjavajuće loš pristup nacionalnih manjina medijima, posebno Hrvatskoj radioteleviziji, kao i na neaktivnost  Radne skupine Savjeta nacionalnih manjina i Hrvatske radiotelevizije osnovane za pitanja iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske. Mediji bi morali poticati toleranciju a Agencija za elektroničke medije bi trebala pratiti te onemogućavati govor mržnje u medijima. Postoji edukacija sudaca i novinara o govoru mržnje i zločinima iz mržnje te bi se i novinari morali educirati a u Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina tome bi se trebala posvetiti veća pažnja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (7 glasova «ZA», 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I O UTROŠKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU ZA POTREBE NACIONALNIH MANJINA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 33. sjednici, održanoj 18. listopada 2023. godine, proveo je raspravu o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće pučke pravobraniteljice razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Pučka pravobraniteljica uvodno je obrazložila da Izvješće predstavlja neovisnu analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda, pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili društvenih skupina. Tijekom 2022. godine Ured je postupao po 6099 predmeta od kojih je 75 % na prijedlog građana ili vlastitu inicijativu, dano je mišljenja na 53 prijedloga zakona i drugih propisa, organizirane su edukacije iz područja zaštite ljudskih prava, proveo istraživanje o percepciji korupcije, sudjelovao i organizirao niz rasprava i drugih događanja vezanih uz zaštitu ljudskih prava i sloboda. Radi jačanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj dano je 170 preporuka državnim tijelima kako bi zaštita ljudskih prava bila učinkovitija. Vidljivi su manji pozitivni pomaci u pojedinim područjima, no ni u jednom području nema značajnog napretka stanja ljudskih prava i jednakosti. U područjima pogođenim potresima prespora je obnova objekata zbog složenih procedura te se krizni smještaj za neke građane pretvorio u višegodišnji smještaj.  Veliki problem je siromaštvo jer je više od polovice starijeg stanovništva u siromaštvu. Prema podacima pružatelja usluga u Hrvatskoj ima 2000 beskućnika, a samo 420 mjesta u prihvatilištima. Beskućnici se susreću s poteškoćama u ostvarivanju zdravstvene zaštite, te ostvarivanja drugih prava radi nepostojećih osobnih dokumenata te neujednačene prakse prijave prebivališta na adresu Centra za socijalnu skrb. Uredu se obraćaju građani radi neujednačene prakse kod priznavanja zajamčene minimalne naknade te zabilježbe na prvoj nekretnini korisnicima naknade, zbog čega je 53 korisnika odustalo od naknade. U zdravstvu su nadalje najveći problem preduge liste čekanja specijalističkih pregleda i dijagnostike što uzrokuje da oni koji imaju idu u privatne zdravstvene ustanove dok oni koji nemaju čekaju. Vezano uz pravo na dobro upravljanje uočeno je da građani nisu od tijela javne vlasti dovoljno informirani o njihovim pravima i načinu ostvarivanja prava. Postupanjima se prebacuje odgovornost horizontalno i vertikalno, odgovori su nedostatni ili preformalistički, a javna savjetovanja u postupcima donošenja propisa traju prekratko bez relevantnih i dostatnih objašnjenja, te se primjedbe često samo primaju na znanje. Nadalje, u odnosu na prava nacionalnih manjina, prisutne su poteškoće u pravu na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te nedovoljna zastupljenost programa nacionalnih manjina u programu Hrvatske radio televizije u obujmu zajamčenom Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine broj pripadnika nacionalnih manjina smanjen je sa 328.738 na 240.079 odnosno za 26,97% zbog čega će se smanjiti zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj i regionalnoj razini. Diskriminacija se najčešće odnosila na etičku pripadnost te je naviše izražena prema romskoj i srpskoj nacionalnoj manjini. Najveći broj pritužbi odnosio se na diskriminaciju prilikom zapošljavanja, a izražavana je i netrpeljivost posebice prema romskoj i srpskoj nacionalnoj manjini. Govor mržnje najviše je prisutan na internetu i sportskim događanjima te je potrebno ujednačeno postupanje i izmjene propisa. Građani često ne prijavljuju diskriminaciju jer ne vide smisla u prijavljivanju, a u sudskim postupcima mali je uspjeh u sporu.  Unutar zatvorskog sustava često je prisutna prenapučenost osobito u zatvoru u Osijeku, neodgovarajuća zdravstvena zaštita, a zabrinjavajuća je i uporaba droga te 6 slučajeva predoziranja od kojih su 5 u zatvoru u Zagrebu. U odnosu na prijavitelje nepravilnosti zaprimljeno je 60 % više prijava koje su se najčešće odnosile na provedbu javnih natječaja, imenovanja na rukovodeće položaje, zlouporabe položaja i ovlasti. Europska je komisija u Izvješću o vladavini prava uputila pet preporuka Republici Hrvatskoj, a jedna od njih je i da osigura sustavniji odgovor na preporuke pučke pravobraniteljice, kao i njene zahtjeve za informacijama. 
U raspravi je pohvaljena iscrpnost, sistematičnost te pouzdanost Izvješća koja su potkrijepljena činjenicama i prijedlozima za poboljšanje stanja. Istaknuto je da je vidljiv napredak u provedbi preporuka Pučke pravobraniteljice. Državna tijela su postupala po 45 % preporuka, što je nedovoljno. Neprihvatljiva je nesuradljivost pojedinih tijela sa Uredom pučkog pravobranitelja kojem nisu dostavljena izvješća, bez navođenja razloga. Istaknuto je da siromaštvo nije ljudsko pravo, a širi se naročito među određenim kategorijama populacije. Zabrinjava agresivnost u antimanjinskim govorima, posebice prema romskoj, srpskoj i bošnjačkoj manjini, u politici i medijima. U Saboru tome svakodnevno svjedočimo, kao i u nekim jedinicama lokalne samouprave a prenošenje takvih antimanjinskih govora je težište aktivnosti nekih medija. Pohvaljen je napredak i postupanje policije vezano uz govor mržnje na nogometnim utakmicama, no ta postupanja se moraju primijeniti na sve sportske događaje. Riječ „ubi“ nije i ne može biti normalno bez obzira dali iza toga slijedi tovara, Srbina ili neka druga skupina. Ukazano je da je potrebno osmisliti kampanju protiv govora mržnje te da sva tijela državnih vlasti moraju poštivati protokol o postupanju. Napomenuto je kako Izvješće pokazuje trend nepristupačnosti institucija građanima te otpornost institucija na diskriminaciju uključujući i govor mržnje i povijesni revizionizam. Važno je osigurati pravovremeno utvrđivanje povrede ljudskih prava te suradnju svih državnih tijela. Temeljem primjera jednog ravnatelja škole ukinuto je radno mjesto voditelja nastave na srpskom jeziku u svim školama što ne predstavlja dobru praksu. Upozoreno je na porast autoritarnosti i nasilja kod mladih te najniže povjerenje u institucije u EU. Više istraživanja i simulacija pokazuje da problem nasilja kod mladih ne može riješiti policija jer problemi nisu nastali sami od sebe, a mjera na strukturnoj razini nije bilo od 2004 godine. U odnosu na velik pad broja pripadnika nacionalnih manjina iskazana je sumnja u popis iz 2021.g., no taj pad ne bi trebao uzrokovati smanjivanje prava nacionalnih manjina. Postroje primjeri iz Istre gdje su prava zadržana u statutima gradova i općina. Zabrinjavajuće je što se u pojedinim mjestima, gdje su pripadnici romske nacionalne manjine po popisu iz 2021. g. ostvarili pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma, to pravo onemogućuje jer to pravo ne ostvaruje ni srpska nacionalna manjina. Takvom praksom Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ostaje mrtvo slovo na papiru. Ukazano je da su Romi u Međimurju 70 godina, a u gradu Čakovcu od 13 naselja 12 je uređeno dok je naselje u kojem su Romi zapušteno. Ocjenjeno je nedopustivim da visoko pozicionirane osobe za Rome kažu da su lijeni, kriminalci i slično. Vezano uz segregaciju romske djece situacija je danas gora nego prije te je sve više razreda sa 100% romske djece. Radi se o služenom problemu koji zahtjeva puno dobre volje i strpljenja sa svih strana te komunikacija sa romskim udrugama. 
Naglašeno je da bi Hrvatski sabor trebao pravovremeno raspravljati o izvješćima pučke pravobraniteljice te kroz tematske sjednice omogućiti bolju suradnju s tijelima državne uprave.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k l j u č k a:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2022. GODINU.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova «ZA») donio zaključak kojim predlaže da se o Izvješću Pučke pravobraniteljice za 2022. godinu raspravi na sjednici Sabora do 15. prosinca 2023. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac  

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 11. listopada 2023. godine, raspravljao je o Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu. 

Temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće o radu HRT-a za 2022. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Pomoćnik Glavnog ravnatelja HRT-a i ravnateljica poslovne jedinice Poslovanje uvodno su obrazložili Izvješće. Prihodi su iznosili 1,343 mlrd kuna što je 3,9% više od prihoda u 2021. godini no 1,7% manje od planiranih prihoda. Prihodi od naplate mjesečne pristojbe iznosili su 1,138 milrd kuna, prihodi od oglašavanja iznosili su 78,7 milijuna kuna, komercijalni prihodi 28 milijuna kuna i ostali poslovni prihodi iznosili su 75,5 milijuna kuna. Rashodi su iznosili 1,336 mlrd kuna od čega je 477,5  milijuna kuna isplaćeno za plaće i druga primanja zaposlenika, za investicije 53,6 milijuna kuna, za dugotrajnu materijalnu imovinu, te 116,9 milijuna kuna za programske sadržaje i kapitalna djela. Poseban naglasak stavljen je na regionalne teme, civilno društvo te ranjive skupine kao što su prava žena i djece. U odnosu na programe namijenjene nacionalnim manjinama prikazano je 36 dokumentarnih filmova koji se odnose na nacionalne manjine, emisije Prizmu i Mozaik, te posebne emisije u regionalnim centrima Knin i Split, a u informativnom programu bilo je oko 200 priloga o nacionalnim manjinama. Emitiranjem putem weba Hrvatska radiotelevizija nastoji se prilagoditi novim tehnologijama i trendovima, što je osobito važno za mlađu populaciju povećava gledanost. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora naglasili su kako je važno u programu poticati opću društvenu toleranciju (etičku, vjersku, rasnu…) te štititi  prava različitih ranjivih skupina kao što su djeca, žene, invalidi, LGBT, starije osobe... Izvještavanje o ljudskim pravima iznimno je važno te bi o temi ljudskih prava i tolerancije u društvu nakon 30 godina trebao postojati drugačiji model izvještavanja. U Izvješću se manjine spominju samo 6 puta od čega četiri puta hrvatska manjina u dijaspori, jednom se spominju prava žena i djece i jednom ljudska prava te bi izvješće u tom dijelu moralo biti sadržajnije  budući je HRT dužan doprinositi unaprjeđivanju ljudskih prava. Ukazano je na neuspješnu suradnju Savjeta za nacionalne manjine i Hrvatske radiotelevizije u dogovaranju forme programa za nacionalne manjine. a Na većinu prijedloga Savjeta za nacionalne manjine se HRT oglušuje i održava isti model kao prije 30 godina. U pristupu se mora voditi računa koliki je zaista udio programa u pravima nacionalnih manjine, a ne koliko minuta se može o manjinama čuti nešto dobro ili  loše. Izraženo je nezadovoljstvo promjenom termina emisije za nacionalne manjine „PRIZMA“ koji je u 10 i 50 sati kad većina populacije, posebice starije ne mogu gledati emisiju te je zatraženo da se termin vrati na 17 sati kako je bio prije. Na taj način bi bi se omogućila dostupnost programa svim kategorijama kojima je namijenjen, uzimajući u obzir činjenicu da digitalni prijenos, koji omogućava gledanje programa u bilo koje vrijeme, velik dio populacije ne koristi. Program za nacionalne manjine proizlazi iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te Zakona o pravu na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i morao bi se iznaći model koji bi omogućio suradnju i financiranje programa nacionalnih manjina sa nekomercijalni produkcijskim kućama na koje se ne bi trebao primjenjivati zakon koji se odnosi na komercijalne produkcije. U Srbiji pripadnici hrvatske nacionalne manjine imaju dnevno 30 minuta programa, sudjeluju u produkciji i bilo bi dobro da se više pažnje posveti suradnji sa udrugama nacionalnih manjina i Vijećima nacionalnih manjina koje bi trebale biti partner HRT-u kad se radi o programima nacionalnih manjina. U odnosu na prikupljanje pretplate, a uvažavajući učinkovitost HRT-a u prikupljanju prihoda, kao i činjenici da se određenim kategorijama građana odobrava oprost, mora se voditi računa prilikom pokretanja ovrha o sve većoj stopi siromaštva te nepristupačnosti pravne pomoći pojedinim kategorijama građana koje ni ne znaju za mogućnost otpisa potraživanja.

O Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu glasovalo se na 36. sjednici, održanoj 15. studenog 2022. godine te je većinom glasova  (7 glasova „ ZA“ i 1  glas “SUZDRŽAN“ )  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: 

Prihvaća se Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasabegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 29. sjednici, održanoj 8. veljače 2023. godine, raspravljao je o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2021. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. prosinca 2022. godine.
Sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je rekao da nije bilo većih problema s prekapacitiranošću zatvorskog sustava unatoč značajnog smanjenja zatvorskih kapaciteta koji su uzrokovani potresom te su kapaciteti kaznionice u Glini smanjeni za 102 mjesta, a zatvora u Sisku za 48 mjesta. Ponekad se događaju situacije, kao nakon utakmice, kad se u određenom trenutku ne mogu u cijelosti zadovoljiti svi propisani uvjeti smještaj zatvorenika. Zabilježen je porast broja stranih zatvorenika za 9% koji su najčešće osuđeni radi nezakonitog prelaska granice i boravka u Republici Hrvatskoj ili državi članici Schengenskog sporazuma. Problem se rješava adaptacijom i proširenjem kapaciteta, izgradnjom novih objekata kao i prenamjenom i premještanjem zatvorenika. U tijeku je proširenje kapaciteta u ženskom odjelu u Požegi za 134 mjesta, 100 mjesta u Lipovici, te za 200 novih mjesta zatvora u Sisku. Također, intenzivno se poduzimaju radnje za uvođenje i provedbu nadzora putem uređaja za elektronički nadzor zatvorenika, što bi značajno pomoglo u sprječavanju prenapučenosti kaznionica i zatvora. Radi se i na reorganizaciji kako bi se objedinili službenici zatvorskog sustava i pravosudnog sustava čime bi se omogućilo premještanje službenika sa sudova u zatvorski sustav i obrnuto. Time bi se omogućilo da mlađi službenici sa sudova budu premješteni u zatvorski sustav, a stariji službenici iz zatvorskog sustava na sudove. 
U raspravi je ukazano da je situacija nešto gora u odnosu na 2020. godinu. Posebno je ukazano na stigmatizaciju zatvorenika nakon otpusta, te nedovoljno pružanje pomoći. Poseban problem je sa zatvorenicima koji izlaze nakon višegodišnjeg izdržavanja kazne a nemaju nikoga i nemaju sredstava za život. Ukazano je i na problem osoba sa duševnim bolestima koji su neubrojivi, no unatoč tome više godina borave u zatvorskim bolnicama gdje ne bi trebali biti. Ukazano je na činjenicu da uvjete smještaja i nedostatak službenika u zatvorskom sustavu doprinosi lošim uvjetima te je u 2021. godini povećan broj samoubojstava zatvorenika i smrtnost zatvorenika.  Nedostatak zdravstvenih djelatnika, prenapučenost i neodgovarajući higijenski i klimatski uvjeti mogu dovesti do fatalnih posljedica. Predsjednik Odbora istaknuo je da se zatvorenici obraćaju i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te u svojim predstavkama iznose probleme s kojima se susreću tijekom izdržavanja kazne zatvora, a posebno na postupanje službenih osoba i nadležnih institucija, nedostupnost (uskratu) odgovarajuće zdravstvene skrbi i/ili nesavjesno liječenje, loše, nehigijenske uvjete smještaja, neučinkovitost tretmana zatvorenika, izloženost među zatvoreničkom nasilju, itd. Na ove probleme potrebno je obratiti pažnju i osigurati zaštitu temeljnih ljudskih prava osobama lišenima slobode. 
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (6  glasova «ZA»  i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  
z a k lj u č k a: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU I RADU KAZNIONICA, ZATVORA I ODGOJNIH ZAVODA ZA 2021. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

        prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 29. sjednici, održanoj 8. veljače 2023. godine, raspravljao je o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu za potrebe nacionalnih manjina, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je  Izvješća o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu za potrebe nacionalnih manjina razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je ravnatelj Ureda Vlade za ljudska prava i prava nacionalnih manjina istaknuo kako su poduzete brojne aktivnosti te je izdvojeno znatno više sredstava u državnom proračunu za financiranje potreba nacionalnih manjina. Sufinancirani su brojni programi kulturne autonomije, sufinancirano je obrazovanje po modelima A, B i C. Vezano uz nacionalni plan uključivanja Roma od 2021.-2027. postignut je napredak u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i uključenju Roma. Najmanji napredak postignut je u području uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina, te u prisutnosti u sredstvima javnog priopćavanja. Donesen je Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje te Plan za suzbijanje diskriminacije. 
Predstojnik Savjeta za nacionalne manjine rekao je da realizacija prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina nije zadovoljavajuća i to ne samo srpskog jezika i pisma već i prava na uporabu češkog jezika i pisma u općini Dežanovac. U pogledu kulturne autonomije stanje je zadovoljavajuće čemu su doprinijele udruge nacionalnih manjina koje su pokazale sposobnost da udovolje strogim zahtjevima u natječajima za financiranje. Najveći problem je pristup javnim medijima, što nije samo ocjena zastupnika već je to vidljivo i iz Izvješća Hrvatske radio televizije, prema kojem je zastupljenost programa nacionalnih manjina samo 1,54 %. Značajna sredstva usmjerena su na programe za razvoj tolerancije. Istaknuo je i standarde EU vezano uz stečena prava nacionalnih manjina, posebice što su u pojedinim mjestima nakon posljednjeg popisa stanovništva neke nacionalne manjine izgubile prava koja su do tada imale. 
U raspravi je istaknuto da je Izvješće za 2021. godinu jako dobro napravljeno i prikazuje realne podatke u području ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Vidljive su razlike između odnosa države prema pravima nacionalnih manjina koje je zadovoljavajuće i odnosa pojedinih jedinica lokalne samouprave koje ne poštuju prava nacionalnih manjina propisana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Unatoč jasnim stavovima Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva, pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma ne ostvaruje se u općini Orehovica gdje je romska nacionalna manjina nakon popisa 2021. godine stekla pravo na uporabu jezika i pisma. Pri tome se načelnica općine Orehovica poziva na praksu temeljem koje unatoč stečenim zakonskim uvjetima srpska nacionalna manjina godinama nije ostvarila pravo na dvojezičnost i ravnopravnu uporabu srpskog jezika i pisma. U općini Dežanovac prilikom izmjene Statuta ispuštena je odredba o ravnopravnoj uporabi češkog jezika i pisma. Državna tijela ukazala su na potrebu zadržavanja stečenih prava autohtonih nacionalnih manjina na pojedinim područjima, što je u skladu s međunarodnim propisima o uporabi manjinskih jezika i zaštiti nacionalnih manjina. Izražena je zabrinutost zbog smanjenja udjela nacionalnih manjina u odnosu na većinsko stanovništvo nakon popisa stanovništva 2021. godine, tako da u nekim mjestima gdje su do sada imali pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma pripadnici nacionalnih manjina u budućnosti to pravo neće imati. Naglašena je potreba za očuvanjem postignutih razina prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, a u slučajevima kad pojedine jedinice lokalne samouprave ne poštuju zakone koji se odnose na prava srpske, romske i češke nacionalne manjine država treba naći učinkovit i brz način kojim će osigurati da se zakoni koje je donio Hrvatski sabor primjenjuju.
Ukazano je i na velik porast kaznenih djela govora mržnje u odnosu na 2020. godinu, posebice u javnom prostoru. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na društvene prilike, stoga se više pažnje mora posvetiti edukaciji, osobito mladih. Problem predstavlja razgraničenje između prekršaja i kaznenih djela govora mržnje, a u prekršajnom zakonodavstvu nije jasno razgraničeno što je dopušteno a što nije. Problem je i u različitoj sudskoj praksi prekršajnih sudova tako da policija više nije sigurna što radi kod pozdrava „ Za dom spremni“, a za što do sada nije nađeno odgovarajuće rješenje. Kako bi se našlo odgovarajuće rješenje uz edukaciju policije, državnih odvjetnika i sudaca potrebno je intervenirati u Prekršajni zakon i Zakon o javnom redu i miru. U odnosu na rasizam i antisemitizam Hrvatska ove godine predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanja na holokaust te bi u zakonodavstvo trebalo jasno unijeti odredbe kojima se zabranjuje iskrivljavanje činjenica o Holokaustu i definirati antisemitizam.
Ukazano je na probleme segregacije djece romske nacionalne manjine u pojedinim općinama. Od 2010. godine kad je na to ukazao Europski sud za ljudska prava u presudi Oršuš i drugi protiv RH, broj razreda u kojima su isključivo djeca romske nacionalne manjine dodatno se povećao te sada 20 % romske djece ide u takve razrede. Jedan od razloga zbog kojih su romska djeca u posebnim razredima odjeljenjima je nepoznavanje jezika. Velik napredak postiže se kada romska djeca pohađaju predškolski odgoj i cjelodnevni boravak. Istaknuto je da bi predškolski odgoj romske djece morao trajati dvije godine, odnosno od 5. do 7. godine djece, a prije toga igraonice za romsku djecu do 4. godine. Naime, romska djeca pokazuju daleko bolje rezultate kad su uključeni u predškolsko obrazovanje i cjelodnevni program jer stječu socijalne vještine. Osim toga, na taj način smanjio bi se broj ponavljanja razreda ili napuštanja škola romske djece, što također predstavlja veliki problem. Pojavni oblici segregacije Roma pojavljuju se u bolnicama pa čak i visokopozicionirane osobe znaju izjavljivati „Romi su prljavi“, bilo je pojedinačnih slučajeva zabrane ulaska Romima u kafiće. Sve navedeno dovodi do revolta unutar romske zajednice i tenzija. Zabrinjavajuće je što od 2016. godine imamo tendenciju rasta stereotipa prema romskoj nacionalnoj manjini i mora se više napora uložiti u razvoj tolerancije između većinskog stanovništva i pripadnika romske nacionalne manjine. S jedne strane, tvrdi se kako Romi ne žele raditi, a s druge strane nitko ih ne želi zapošljavati umjesto da se omogući lakše zapošljavanje Roma u državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave, ali i u privatnom sektoru kako bi se razbile predrasude. Isto postoji više mjesta u Međimurskoj županiji u kojima su prisutne tenzije, segregacija i neprimjeren govor prema pripadnicima romske nacionalne manjine, postoje i općine poput Murskog Središća gdje se potiče tolerancija i suživot te ulažu značajna sredstva u školstvo te nema segregacije a djeci je osiguran i topli obrok, te bi se trebalo izbjegavati prikazivati cijelu Međimursku županiju kao područje u kojem se ne poštuju prava romske nacionalne manjine, već treba istaknuti i pozitivne primjere.
Nakon provedene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučilo predložiti Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg 
z a k lj u č k a:  

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I O UTROŠKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU ZA POTREBE NACIONALNIH MANJINA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

                                    PREDSJEDNIK
                                    Prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 28. sjednici, održanoj 13. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu, te odlučio Vladi uputiti sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podupire preporuke Povjerenstva za rad po pritužbama navedene u poglavlju 3. Ocjena stanja i prijedlozi za unaprjeđenje rada Povjerenstva za rad po pritužbama, točke II – VII, u Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu.
2. Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da dodatno razmotri preporuke te ovom Odboru dostavi pismeno očitovanje o mogućnostima unaprjeđenja rada Povjerenstva za rad po pritužbama.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 28. sjednici, održanoj 13. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 432 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada aktom od 9.prosinca 2022.g. 
 
Odbor je Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja mijenja u dijelu koji se odnosi na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, jer su centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad. Radi usklađivanja s odredbama Zakona o vatrogastvu mijenjaju se odredbe Zakona na način da jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1% ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se sredstva koriste isključivo za financiranje vatrogasne mreže.

U raspravi je ukazano je u najnerazvijenijim i najsiromašnijim područjima došlo da najveće depopulacije što je pokazao zadnji popis stanovništva, a što će utjecati na sredstva koja se dodjeljuju iz proračuna putem fonda za izravnanje. Mijenjaju se odredbe čl. 8 Zakona u odnosu na određivanje referentne vrijednosti no ne i čl. 9 Zakona te ta sredstva ovise o broju stanovnika pojedine jedinice lokalne samouprave. Obzirom na to najsiromašnije jedinice lokalne samouprave dobivat će manje sredstava, što će posljedićno dovesti do dalje depopulacije jer nemaju dovoljno novaca za škole, rasvjetu te druge nužne sadržaje koje financiraju.  Radi se o zatvorenom krugu jer se depopulacija uzrokovana nerazvijenošću dodatno povećava budući da građani biježe iz područja u kojima  nije dovoljno razvijena infrastruktura. Kompenzaciskim mjerama i fondom za izravnanje potaknuo je razvoj nerazvijenih jedinica lokalne samouprave koje su stvorile pretpostavke za povlačenje sredstava iz Europskih fondova. Važno je da se taj trend nastavi, bilo drugačijim izračunom ili na neki drugi način. U pojedinim mjestima nema prijevoza za učenike, a kad nema prievoza za učenike nema ni za stanovništvo. U tom se dijelu ne možemo osloniti samo na udruge civilnog društva koje će odvesti nekoga do bolnice već se treba iznaći rješenje. Dobar primjer su potpore koje se osiguravaju za stanovništvo na otocima, te se financira trajekti, te bi slična rješenja morali žurno naći za najnerazvijenije jedinice lokalne samouprave.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (7 glasova «ZA» i 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 28. sjednici, održanoj 13. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu policije u 2021. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. 6. 2022. godine. 

Odbor je o Izvješću o radu policije u 2020. godini raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio porast razrješenja kaznenih djela koji je u 2021. godini iznosio  73,1%. Tijekom 2021.godine bilo je 30 ubojstava, 6 manje nego 2020. godine čime je nastavljen trend pada. Sva počinjena ubojstva su i razriješena, što je pokazatelj kvalitetnog rada policije. Zabrinjavajući je velik broj samoubojstava te u prosjeku samoubojstvo ili pokušaj samoubojstva počini godišnje oko 1350 osoba. Samoubojstva sa smrtnom posljedicom tijekom 2021. godine bilo je 572 što predstavlja porast od 1,1 % u odnosu na 2020. godinu kad je bilo 566 dovršenih samoubojstava. Zabilježeno je smanjenje nezakonitih prelazaka državne granice za 40% u odnosu na 2020. godinu. U izvještajnom razdoblju zabilježeno je 17.404 postupanja prema osobama za koje je utvrđeno da su nezakonito prešle hrvatsku državnu granicu, što je 40,2 % manje nego u istom razdoblju 2020. godine (29.094). U velikom broju nezakonitih prelazaka policija zatječe iste osobe više puta, osobito tražitelje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, od kojih neki pokušavaju višekratno prijeći ili su prešli granicu u Sloveniju. Napori usmjereni na učinkovitu zaštitu vanjskih granica, učinkovito upravljanje migracijama, borbu protiv terorizma i kriminaliteta te jačanje unutarnje sigurnosti u korist svih građana rezultirali su ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor. Tijekom 2021. godine 292 osobe smrtno stradalo u prometu čime je 2021. godina postala druga godina zaredom s najmanje poginulih u prometu. Smanjen broj kaznenih djela trgovine drogama za 11,8%, ali je povećana zapljena različitih droga te je tijekom 2021. godine zaplijenjeno 745,5 kg kokaina, 1190 kg kanabisa i 256 kg heroina, uz veću količinu različitih kemijskih supstanci. Prijavljeno je 69,5% više kaznenih djela koruptivnog karaktera i 46,1% počinitelja u odnosu na 2020. godinu te 11,6% kaznenih djela vezano za suzbijanje organiziranog kriminaliteta. Riješeno je 1633 ili 91,54% podnesenih pritužbi, od čega je 51 ili 3,12% utemeljenih, 143 ili 8,76% djelomično utemeljenih, 446 ili 27,31% nepotvrđenih i 993 ili 60,81 % neutemeljenih. Pokrenuto je i 558 disciplinskih postupaka, što je za 50 ili 9,84 % više nego prethodne godine kada ih je bilo pokrenuto 508. Zbog počinjenja teže povrede službene dužnosti pokrenuto je 512, a zbog lakše povrede službene dužnosti 117 disciplinskim postupaka. U 2021. godini provedena 83 kriminalistička istraživanja protiv djelatnika MUP-a koja su rezultirala podnošenjem 83 kaznene prijave za 458 kaznenih djela koja su počinila 82 policijska službenika i 2 državna službenika. U 2021. godini evidentirano je 77 napada na policijske službenike, što je za 7,2 % manje u odnosu na 2020. godinu kad su bila 83 napada. U tim slučajevima napadnuto je 105 policijskih službenika, od toga 5,7 % policijskih službenica. U napadima je sudjelovalo 87 osoba od kojih je bilo 5 žena (5,7 %). U tim napadima 51 policijski službenik je lakše ozlijeđen, a jedan teže, dok je u napadima na policijske službenike 18 građana zadobilo lakše ozlijede.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljeni su napori koje je učinila policija na postizanju strateškog cilja ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, a za što je trebalo ispuniti 281 točku. Istaknuto je pitanje kriminaliteta u 12 romskih naselja u Međimurskoj županiji, od kojih su mnoga veća od pojedinih općina a u romskim naseljima nedostaju kulturna i društvena događanja. U pojedinim mjestima međimurske županije situacija je dobra - romska djeca idu u vrtiće i škole, a pripadnici romske nacionalne manjine zapošljavaju se u trgovačkim društvima kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. S druge strane zabrinjavajuće je da je pripadnicima romske nacionalne manjine u nekim mjestima onemogućeno korištenje društvenih domova izvan romskih naselja, a primijećeno je i da pojedini ugostiteljski objekti Romima zabranjuju ulazak. Istaknuto je da treba uložiti dodatne napore na integraciju pripadnika romske nacionalne što daje rezultate. Ukazano je na neprepoznavanje zločina iz mržnje koji je u 80% slučajeva vezan uz etničko i nacionalno porijeklo te je u tom dijelu potrebna edukacija kako bi se navedeni zločini prepoznali i sankcionirali. Prigovoreno je da se u Izvješću iznose osobne procjene kada se ističu podaci o porastu zločina iz mržnje na način da se koristi izraz „za svega“. Izražena je zabrinutost radi kaznenih djela protiv djece, posebice zbog povećanja broja kaznenih djela protiv spolne slobode djeteta, te kibernetičkog kriminala. Također, u raspravi je ukazano na neodgovarajuće prostore u kojima su pojedine policijske postaje, te su jedinice lokalne samouprave dale na korištenje svoje prostore, no taj problem MUP treba žurno riješiti. Ukazano je i na velik porast rješenja o protjerivanju migranata, što do sada nije bio slučaj.        

Predstavnici predlagatelja pojasnili su da su djeca sve više „online“ zbog čega dolazi do povećanja kibernetičkog kriminala. Ukazano je da je COVID i zatvorenost kod disfunkcionalnih obitelji uzrokovalo porast kaznenih djela na štetu djece. Osim toga nastavlja se tendencija smanjivanja broja prekršaja za nasilje u obitelji te povećanje broja kaznenih djela. Predlagatelj je naglasio da nisu imali prijava o zabrani ulaska pripadnicima romske nacionalne manjine u javne prostore, a navedeno je nedopustivo. Predstavnici predlagatelja prihvatili su prigovor vezan uz korištenje izraza „za svega“ u prikazivanju postotka porasta zločina iz mržnje, te će ubuduće o tome voditi računa. Istaknuto je i da će policijski službenici polaziti edukativne programe kako bi se što bolje osposobili za prepoznavanje i suzbijanje zločina iz mržnje, a u tom smislu već je proveden projekt u suradnji s Kućom ljudskih prava.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k l j u č k a:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE  U 2021. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 28. sjednici, održanoj 13. prosinca 2022.godine, raspravljao je o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu koje je Hrvatskom saboru dostavilo Povjerenstvo za rad po pritužbama, aktom od 28. rujna 2022. godine. 
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 5. c Zakona o policiji,  Odbor je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnici Povjerenstva uvodno su pojasnili postojeći pravni okvir za rad Povjerenstva kao tijela nadležnog za provođenje građanskog nadzora po pritužbama građana na rad policije. Povjerenstvo je tijekom 2021. godine održalo 11 sjednica te je riješeno 222 predmeta od kojih je 25 zaprimljeno 2021. godine, a ostali su iz prethodnih godina. Ukazano je na velik nerazmjer između broja pritužbi koje su upućene MUP-u i broja pritužbi koje su upućene Povjerenstvu nakon postupanja MUP-a. U 2021. godini MUP je zaprimio 1919 pritužbi, a nakon postupanja MUP-a 25 pritužbi upućeno je povjerenstvu. Od ukupno 222 pritužbe utemeljeno je njih 23 ili 10,4% djelomično utemeljeno 26 ili 11,7%, a neutemeljeno 143. Po ostalim pritužbama postupak je obustavljen ili su pritužbe izvan nadležnosti Povjerenstva. Povjerenstvo je navelo preporuke da o postupanju po pritužbama MUP informira građane i osigura jasnu uputu o pravnom lijeku, te da se u postupanju MUP-a po nepotpunim pritužbama omogući građanima dopuna pritužbe, u skladu sa pravom građana na informiranost i dobro upravljanje. Ukazano je kako Povjerenstvo ima otvorenu adresu elektroničke pošte koju administriraju policijski službenici, a članovi Povjerenstva ne mogu pristupiti sandučiću elektroničke pošte već policijski službenik elektroničku poštu prosljeđuje predsjedniku Povjerenstva. Napomenuto je da bi trebalo razmotriti mogućnost rada na daljinu na neklasificiranim novim predmetima koje zaprima Povjerenstvo i članovima Povjerenstva omogućiti pristup Informacijskom sustavu MUP-a u dijelu koji se odnosi na pritužbe građana koje su upućena Povjerenstvu.
Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo je važnost Povjerenstva kojim se povećava povjerenje građana u rad policije te najavio dodatno razmatranje mogućnosti koje mogu unaprijediti rad Povjerenstva, sukladno prijedlozima istaknutima u Izvješću. 
U raspravi je izneseno da je potrebno dodatno usmjeriti napore na promociju građanskog nadzora te  omogućiti građanima informiranost i olakšati podnošenje pritužbi. Također, ukazano je i na potrebu drugačijeg uređenja postupka upućivanja pritužbi građana Povjerenstvu putem korisničkog pretinca MUP-a. Istaknuta je važnost širenja informacija i svijesti građana o građanskom nadzoru nad radom policije, važnost suradnje povjerenstva sa Ministarstvom unutarnjih poslova, kao i suradnje Povjerenstva sa drugim tijelima javnih vlasti i udruga iz područja zaštite ljudskih prava te potrebu za proaktivnom objavama informacija o radu Povjerenstva. 
U raspravi su podržane preporuke Povjerenstva za unaprjeđenje rada Povjerenstva koje su navedene u poglavlju 3. Ocjena stanja i  prijedlozi za unaprjeđenje rada Povjerenstva za rad po pritužbama, točke II – VII, u Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu, o čemu je donesen zaključak koji će se uputiti Vladi Republike Hrvatske.   

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2021. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Zlatko Hasabegović, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 27. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2021. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, aktom od 14. lipnja  2022. godine. 
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Godišnji izvještaj razmatrao u svojstvu matičnoga radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju upraviteljica Nacionalne zaklade rekla je kako Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva djeluje kao Posredničko tijelo razine 2 (PT-2) u sustavu upravljanja i kontrole korištenja bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije za organizacije civilnoga društva i ostvaruje dobru suradnju s tijelima I razine. Tijekom godina uloženi su napori kako bi se osnažilo civilno društvo, osiguralo odgovarajući ljudski potencijali udruga. U 2021. uloženi su napori u uvođenju digitalizacije u postupka praćenja provedbe ugovorenih projekata te uvođenju elektroničkog potpisa za djelatnike u odjelima za programe Europske unije što je rezultiralo ugovaranjem 247 projekata kroz 5 raspisanih poziva, a zahvaljujući ulaganjima Nacionalne zaklade. U 2021. godini u sklopu odobrenih zahtjeva za nadoknadom sredstava odobreno ukupno Kn 172.271.317,28 te da je omogućena isplata plaće za 2.165 osoba putem ugovora o radu, a za 1.517 osoba isplaćen je drugi dohodak. Od 289 organizacija - korisnica financijskih podrški Nacionalne zaklade, njih 166 ostvarilo je u 2021. godini donacije od strane građana u iznosu od oko 10.300.000,00 kuna, a njih 184 donacije od strane profitnog sektora u iznosu od oko 28.500.000,00 kuna.  Kroz 289 podrški Nacionalne zaklade u 2021. godini financirana je plaća za 750 osoba zaposlenih u organizacijama civilnoga društva. U 289 podrški koje su provodile organizacije civilnoga društva sudjelovalo je u 2021. godini ukupno oko 17.000 volontera i volonterki s oko 441.000 sati volonterskog angažmana. Preko milijardu kuna uloženo je u 795 ugovorena projekta kroz programsko razdoblje 2014.-2020. u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”. To je dvostruko više od onog što je Nacionalna zaklada, kroz vlastite programe podrške organiziranom civilnom društvu, uložila u proteklih 18 godina djelovanja
U raspravi je pohvaljen rad Nacionalne zaklade u osnaživanju civilnog sektora. Članove Odbora zanimale su aktivnosti vezane uz udruge mladih, žena, starijih, zaštitu potrošača te mogućnosti koje mogu unaprijediti provođenje njihovih projekata. Ukazano je i na pretjerano administriranje i natječaje za koje ne mogu sve udruge imati odgovarajuće kapacitete, kao i na činjenice i dokaze koji se zahtijevaju u pojedinim obrascima za natječaje pojedine natječaje a kojima ponekad nije moguće udovoljiti jer se traže osobni podaci. Stoga je potrebno pojednostaviti procedure i nastaviti sa osnaživanjem civilnog sektora. Skrenuta je pažnja na problem prijevoza djece do škole i druge probleme u slabo razvijenim područjima i ukazano na potrebu međuresorne suradnje u osmišljavanju i provođenju projekata čija bi realizacija ublažila ovaj problem.   
Ravnateljica Nacionalne zaklade istaknula je niz projekata kojima se osnažuju udruge potrošača koje se provode putem Ministarstva gospodarstva, ukazala na projekt „Aktivni u mirovini“ kojim su udruge starijih dobile prostor da se mogu dodatno razvijati. Posebno je izdvojila program „Zajedno u zajednici“ kojim se osnažuje lokalna zajednica kao ključ za otpornost društva kojom se između ostalog povećava međugeneracijska solidarnost, te osnažuju lokalne zajednice. Također, istaknula je da bi Vladin Ured za udruge trebao koordinirati potrebe za rad udruga i povezivati ih s Nacionalnom zakladom.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (5 glasova «ZA» i 3 glasa «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU
NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 26. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama, s Konačnim prijedlogom Zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenog 2022. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je iznio da se izmjene i dopune Zakona odnose na provođenje Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Provedbom tih mjera i aktivnosti ujedno će se ispuniti preporučene mjere Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL. Predloženim izmjenama osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma neće moći obavljati poslove zastupanja zaklade. Dopunjene su odredbe o vođenju registara i upravljanju informacijskim sustavom zaklada koje vodi tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (10 glasova «ZA» i 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAKLADAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Zlatko Hasabegović, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 23. studenog 2022. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2022. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu. 

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je obrazložila ukupno planirane prihoda u iznosu od 24,9 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 26,7 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% bruto domaćeg proizvoda. Velik utjecaj na proračun imaju pomoći EU, koji služe za financiranje važnih projekata, velikim dijelom i projekata od našeg interesa.  Ukupni rashodi bi u 2023. godini trebali porasti za 8,8%, upravo zbog očekivanog većeg broja projekata financiranih iz EU fondova, koje utječe i na dinamiku trošenja javnih sredstava i u iduće dvije godine. Velik rast u idućoj planiran je na rashodima za zaposlene 11,6% i naknade građanima i kućanstvima (mirovine) od 7,3%., a očekuje se rast subvencija, kao rezultat aktivnosti predviđenih  usvojenim energetskim paketom. Rashoda strana usmjerena je na zaštitu standarda građana, usmjeren na zaštitu stanovništva, javnog i privatnog sektora, naročito onih najranjivijih, u uvjetima snažno rastućih cijena energenata i hrane. Stoga su osigurana dodatna sredstva za zaposlene i mirovine, jačanje kvalitete socijalne skrbi i transfer HZZO-u. Aktivnosti planirane u okviru energetskog paketa pomoći, a uključuju nadoknadu sredstava zbog ograničenja cijena energije, subvencije cijena plina kućanstvima, te potpore gospodarstvu (poduzetnicima, poljoprivrednicima i ribarima). Planirana su sredstva za nastavak obnove od potresa, investicijske i razvojne projekte, zelenu i energetsku tranziciju gospodarstva, u vrijeme energetske krize.

U raspravi je podržan smjer koji je vrijeme krize i nepredvidivih okolnosti zauzela Vlada kako bi se osigurao dostojanstven život najugroženijih skupina građana. Izraženo je zadovoljstvo što su povučena sredstva za operativne programe nacionalnih manjina kako bi se uskladili s rastućim troškovima. Posebno je pohvaljeno povećano izdvajanje za obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina te osiguranje sredstava za predškolski odgoj. Zabrinjava ukidanje doplatka za tuđu njegu i pomoć za osobe koje su smještene u privatnim staračkim domovima, zbog čega te osobe nisu u mogućnosti podmiriti troškove smještaja. Iskazano je nezadovoljstvo zbog načina financiranja Hrvatskog olimpijskog odbora, posebice karate saveza. U sportskim klubovima prisutno je zlostavljanje djece, a proračunska sredstva koja idu udrugama troše se nenamjenski. Ukazano je da se mora osigurati odgovarajuće rješenje vezano uz financijsko izravnanje. Naime način izračuna koji ovisi o broju stanovnika dodatno će se kazniti najnerazvijeniji dijelovi Hrvatske, kao Vukovarko Srijemska županija,  Grad Sisak i dr. jer je u tim dijelovima i najveće smanjenje broja stanovnika.   
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (6 glasova «ZA» i 2 glasa «PROTIV») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Zlatko Hasabegović, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 23. studenog 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenog 2022. godine.

Odbor je Konačni prijedlog ovog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, i projekcijama za 2024. i 2025. godinu. 

Predstavnica Vlade uvodno je iznijela da Prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna prati prijedlog Državnog proračuna i obrazlaže način njegovog izvršavanja, posebice upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima, trošenje proračunskih sredstava, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje, državna jamstva i ostale aktivnosti vezane uz proračun. Iako je mogućnost preusmjeravanja sredstava Državnog proračuna ograničena, i dalje se dozvoljavaju korekcije kod sredstva za saniranje posljedica pandemije i agresije na Ukrajinu bez ograničenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (6 glasova «ZA» i 2 glasa «PROTIV») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Zlatko Hasabegović, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 24. sjednici, održanoj 17. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 

Odbor je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je pravobraniteljica iznijela da je tijekom 2021. godine Ured postupao po 2004 novo zaprimljene prijave te 1926 predmeta koji se odnose na inicijative, preporuke, projekte obilaske ustanova koje skrbe za djecu i druge redovite poslove. Upućeno je 86 općih preporuka, upozorenja i priopćenja u cilju unapređivanja zaštite prava sve djece ili pojedinih skupina djece, a Ured je sudjelovao u postupku donošenja 38 propisa i 4 strateška dokumenta. Velik broj preporuka je prihvaćen ali se u provedbi ne vide pomaci koji bi u bitnoj mjeri utjecali na povećanje prava djeteta.  Zaštita mentalnog zdravlja djece predstavlja jedan od problema jer nedostaje psihologa i psihijatara za zaštitu metalnog zdravlja djece. Prema podacima MUP-a, tijekom 2021. godine ubijeno je troje djece, sedmoro djece je počinilo suicid a evidentirana su 63 slučaja pokušaja samoubojstva. Pravobraniteljica je ukazala na porast vršnjačkog nasilja osobito putem društvenih mreža. Zabrinjavajuće je što nedostaju dječji psiholozi i psihijatri koji bi pružili podršku uslijed sve veće potrebe za zaštitom mentalnog zdravlja djece. Pozdravlja osnivanje obiteljskih odjela na sudovima kao pomak u zaštiti od sustavnog zlostavljanja djece koja sudjeluju u pravosudnim postupcima, no zalaže se za osnivanje obiteljskih sudova koji bi se vodili svi postupci vezani za djecu. Pravobraniteljica ukazuje na kadrovski problem jer je jedna od zamjenica pravobraniteljice duže vrijeme odsutna iz obiteljskih razloga za što bi se moralo naći rješenje.

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske naglasili su kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece. Kontinuirano se radi na podršci djeci kao žrtvama, a osnovana je radna skupina za izradu propisa koji bi objedinio povrede prava djeteta koje su u 250 propisa. Iz fondova EU financirano je 460 specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti posebice pedijatara kojih je nedostajalo.  

U raspravi je pohvaljeno izvješće no zabrinjava porast vršnjačkog nasilja, samoubojstava, te velik broj mladih i djece kojima se propisuju antidepresivi. Djeca više komuniciraju telefonom nego s drugom djecom i roditeljima te se pojavljuje otuđenost djece zbog upotrebe pametnih telefona i interneta. Odnos sa drugim ljudima je najbitnija stvar a nove tehnologije komunikacija uvode posrednike u te odnose što dovodi do otuđenja. Koliki utjecaj promjene imaju na djecu i mlade ne znamo, no zahtijeva jednu ozbiljnu analizu, prije svega stručnjaka kojih nemamo dovoljno.  Zabrinjava rast nasilja osobito na društvenim mrežama, a što se  pojačalo tijekom pandemije COVID-a. Obzirom na velik broj mladih kojima se propisuju antidepresivi kao i činjenice da se djeca već u prvom razredu osnovne škole suočavaju sa fobijama i anksioznošću, predloženo je da se u stručne timove škola uvrste i psiholozi koji bi pružili podršku djeci. Ukazano je na obrazovna prava romske nacionalne manjine jer 70% djece romske nacionalne manjine nakon osnovne škole ne nastavlja obrazovanje. Istaknut je i značaj predškolskog obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine što pomaže boljem razumijevanju, razbijanju predrasuda i integraciji. Vezano uz kadrovska pitanja te nedostatak zamjenice pravobraniteljice za djecu istaknuto je kako se mora pronaći rješenje kako bi pravobraniteljica za djecu mogla učinkovito obavljati sve zadatke. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 24. sjednici, održanoj 17. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 

Odbor je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvijestila je da se tijekom izvještajne godine radilo na 2.327 predmeta od kojih se 710 predmeta odnosilo na pritužbe građana/ki radi zaštite od diskriminacije, najčešće žena (71,6%). Razvrstano po osnovi diskriminacije na zaštitu temeljem: spola - 84,9%, spolne orijentacije – 6,6%, obiteljskog statusa - 2,1%, bračnog statusa 1,5% i rodnog identiteta 1,3%. U izvještajnom razdoblju ubijeno je 14 žena, njih 11 je ubijeno od strane bliskih osoba, a od toga su 4 žene ubijene od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera te se nastavlja trend porasta ubojstava žena od strane bliskih osoba čemu su doprinijeli pandemijski uvjeti i izolacija. Osvrnula se na inicijativu vezano uz smanjenje PDV-a za menstrualne potrepštine što je Vlada prihvatila. Što se tiče političke participacije, bilježi se blagi pozitivni pomak u odnosu na prethodne izborne procese. Udio izabranih žena u sva predstavnička i izvršna tijela JLP(R)S povećana je za 2,9% i sada iznosi 27%. Gledajući zasebno, u predstavnička tijela (županijske skupštine, gradska i općinska vijeća) izabrano je 29% žena, a u izvršna tijela (župani, gradonačelnici, načelnici) izabrano je 11% žena. Slična situacija prisutna je i na parlamentarnoj razini (na parlamentarnim izborima 2020., izabrano je svega 23% žena). Unatoč zakonskoj obvezi, ponovo značajan broj političkih stranaka nije postupio u skladu s načelom ravnopravnosti spolova pri sastavljanju kandidacijskih lista - 45 političkih stranaka (od ukupno 122 koliko ih je sudjelovalo na izborima) imalo je najmanje jednu kandidacijsku listu bez kvote. Pravobraniteljica je ukazala i na porast pritužbi vezanih uz spolno uznemiravanje. Vezano uz nasilje u obitelji nastavlja se višegodišnji trend smanjenja broja slučajeva u području prekršajno pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kaznenopravne zaštite. Navedeno upućuje na zaključak na koji pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva. Naglasila je veliki porast rodno uvjetovanog nasilja i govora mržnje temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta prema LGBT zajednici. 

Predstavnici Vlade istaknuli su dobru suradnju sa pravobraniteljicom u svim područjima. U suradnji sa Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te sukladno njenim preporukama i inicijativama, izmijenjeno je više propisa i donesene su mjere kako bi se potaknula ravnopravnost spolova u svim područjima života.

U raspravi je ukazano na provalu homofobnog nasilja nad LGBTIQ zajednicom na dan zagrebačke Povorke ponosa, pri čemu je  više osoba ozlijeđeno i napadnuto, a samo neki počinitelji su procesuirani. Zadnjih godina zabilježen je osjetan porast govora mržnje, ali i nasilja protiv LGBTIQ osoba. Također, sve se češće krše jamčena prava trans osoba u postupku tranzicije, ne poštuju se zakonom propisani rokovi u upravnim postupcima te im je i otežan pristup medicinskoj skrbi. Isto tako, u raspravi je ukazano na problem reproduktivnih prava žena s invaliditetom za koje zdravstveni sustav nije dovoljno osposobljen.     

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 23. sjednici, održanoj 19. listopada 2022. godine raspravljao je o Poslovniku o izmjenama i dopunama Poslovnika Pučkog pravobranitelja

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je o Poslovniku o izmjenama i dopunama Poslovnika Pučkog pravobranitelja raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je Pučka pravobraniteljica pojasnila kako se Poslovnik pučkog pravobranitelja mijenja kako bi se unutarnje ustrojstvo Uredu pučkog pravobranitelja moglo uskladiti sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je, bez rasprave, većinom glasova ((9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k l j u č  k a:

Potvrđuje se Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika pučkog pravobranitelja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 23. sjednici, održanoj 23. listopada 2021. godine raspravljao o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Podnositeljica Izvješća naglasila je kako Izvješće sadrži analizu i ocjenu postupanja tijela javne vlasti  u svim područjima zaštite ljudskih prava i sloboda, u skladu s obvezama iz Zakona o pučkom pravobranitelju, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu te Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. U cilju poboljšanja kvalitete života i poštivanja ljudskih prava predloženo je 156 preporuka tijelima javnopravnih vlasti. Vlada se očitovala na 42% preporuka a bilo bi dobro da se očitovala na sve preporuke, bez obzira da li ih prihvaća ili ne,  kako bi se mogao uspostaviti dijalog i bolja suradnja. U Izvješću je niz novih poglavlja, a posebno su obrađeni problemi s kojima su se građani susreli radi epidemije uzrokovane COVID-om 19, te potresima u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji. Istaknula je kako je pravo na dobro upravljanje pitanje koje je osobito važno u kriznim situacijama s kojima se Hrvatska susrela tijekom 2021. godine. Građani koji žive na potresom zahvaćenim područjima susreli su se s poteškoćama u pristupu zdravstvenim uslugama, vodi, besplatnoj pravnoj pomoći, a dojmovi stradalnika je da država nije učinila dovoljno. Građani nakon potresa ukazuju na nedostatak informacija, nejasne postupke i rokove obnove a najteže je stradalnicima u smještenima u kontejnerima koji nisu podobni za dugotrajan boravak. Naglasila je da je, neovisno o potresima, pravo na dom temelj stabilnosti pojedinaca i obitelj. Pravo stanovanja često je narušeno nedostupnošću pitke vode i odvodnje, nezakonitim deložacijama. Ukazala je i na probleme beskućnika te je potrebno žurno donijeti stambenu strategiju i mjere kojima će se osigurati dostojno stanovanje i socijalne stanove. Pandemija COVID-19 uzrokovala je povećanje pritužbi vezano uz dostupnost zdravstvene zaštite te ukazala na strukturne probleme zdravstva kao što su nedostatak zdravstvenih djelatnika, otežan pristup zdravstvenim ustanovama posebice u ruralnim područjima i na otocima, duge liste čekanja. Pojavila se velika polarizacija građana vezana uz COVID potvrde za pristup javnim tijelima, a građani su često pogrešno poistovjećivali COVID potvrde sa obvezom cijepljenja što nema zakonsku osnovu. Vezano uz pravo na rad ukazala je na dugogodišnje probleme rada na određeno vrijeme, neisplate plaća, neplaćen prekovremeni rad. Tijekom pandemije otvorilo se pitanje uređenja rada na daljinu. U odnosu na starije osobe, gotovo svaka druga osoba je u riziku od siromaštva, a pohvalno je što je Vlada isplaćivala „COVID dodatak“ a krenula je i isplata nacionalne naknade za starije osobe koje nemaju mirovinu. Percepcija građana prema pravosuđu je negativna, građani nisu dobro informirani o ovršnim postupcima i pravu na besplatnu pravnu pomoć i nizak broj usvajajući tužbi u građanskim predmetima radi diskriminacije. Vezano uz slobodu medija problem su  tzv. SLAPP tužbe kojima je cilj financijsko iscrpljivanje i zastrašivanje novinara, a zadnjih godina pojavila se potreba zaštite od lažnih vijesti. Normativni okvir zaštite prava nacionalnih manjina odudara od stvarnih prava, te su nacionalne manjine podzastupljene u emisijama javne televizije, pripadnici nacionalnih manjina nisu dovoljno zastupljeni među zaposlenicima u javnopravnim tijelima, a problem nedosljedne primjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i dalje je snažno prisutan. Diskriminaciji su najčešće izloženi pripadnici srpske i romske nacionalne manjine te azilanti. Pripadnici srpske nacionalne manjine ukazuju na poteškoće vezane uz poslijeratno nasljeđe, a zaprimljeni su i predmeti vezani uz diskriminaciju u području rada te pri dodjeli pomoći radi potresa. Vezano uz pripadnike romske nacionalne manjine, 46% živi u izdvojenim naseljima i imaju poteškoće sa pristupom zdravstvenoj zaštiti a velik problem je i segregacija romske djece u školama. U odnosu na policijsko postupanje ukazuje se kako policijski službenici mogu prisilu primjenjivati u mjeri koja je nužna i dok traje potreba za uporabom sile, posebice prema ranjivim skupinama. Naime u jednom slučaju primijenjena je sila s elementima brutalnosti prema invalidnoj osobi s invaliditetom. 

Predstavnik Vlade istaknuo je bez vladavine prava nema ni poštivanja ljudskih prava. Društvo je spremno i predviđen je zakonodavni okvir što se implementira kroz institucije. S Pučkom pravobraniteljicom ostvaruje se kvalitetna suradnja kao i sa sektorom civilnog društva, a svaka od preporuka Pučke pravobraniteljice mogla bi biti posebna tematska sjednica.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljena je nova interaktivna koncepcija izvješća kao i navođenje savjetovanja na kojima je sudjelovao Ured pučke pravobraniteljice, a prijedloge bi Vlada trebala češće poslušati. Ukazano je na problem isplate minimalne socijalne naknade jer građani koji imaju jednu nekretninu ne žele da im se radi isplate naknade vrši uknjižba založnog prava na toj nekretnini a što je navedeno i u preporukama Pučke pravobraniteljice. Ukazano je da je premalo podatka o rodno uvjetovanoj diskriminaciji na koje područje se ne obraća dovoljno pažnje te da bi u tom području Vladi mogle pomoći brojne udruge. 

Vezano uz neovisan nadzor rada policije ukazano da trenutno, uz Pučku pravobraniteljicu, postoje tri tijela koja se bave nadzorom rada policije: Povjerenstvo za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova, Nezavisni nadzorni mehanizam postupanja policije u području nezakonitih migracija te Vijeće za građanski nadzor primjene pojedinih policijskih ovlasti. Potrebno je jasnije razgraničenje djelokruga navedenih tijela te pojačati međusobnu suradnju. Vezano uz zločin iz mržnje zakonodavni okvir u djelu kazneno pravne zaštite je dobar. 

U području prekršaja ima dosta nedorečenosti i različite sudske prakse posebice u dijelu koji se odnosi na govor mržnje, te je potrebno jasnije što je u kojem slučaju kažnjivo jer ni policija ni građani ne znaju što je kažnjivo. Istaknut je i problem trgovine ljudima koji je u Hrvatskoj u „sivoj zoni“ sa malo prijavljenih i još manje procesuiranih i osuđenih, pri čemu su žrtve trgovine često romska djeca. 

U odnosu na pitanja statusnih prava dobivanja državljanstva pohvaljeno je Izvješće pučke pravobraniteljice te ukazano na odredbe čl. 5. st. 2  i čl. 30 Zakona o hrvatskom državljanstvu koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva osoba čiji su roditelji hrvatski državljani. Postojećom zakonodavnom regulativom ograničeno je vrijeme za podnošenje zahtjeva kao i vrijeme u kojem se presumira da su osobe hrvatski državljani. Obzirom na niz preporuka vezanih uz državljanstvo te problem depopulacije hrvatske trebalo bi razmisliti o rješenjima u kojima bi osobe koje imaju čvrste veze s Republikom Hrvatskom, primjerice ukoliko su im oba roditelja državljani RH, omogućilo stjecanje državljanstva a što bi imalo i demografski učinak. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2021. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 21. sjednici, održanoj 31. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. rujna 2021. godine.

Sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je 2020. godinu obilježio potres u Zagrebu i Petrinji te pandemije Covida-19. U potresu je uništen zatvor u Sisku i jedna zgrada kaznionice u Glini stoga je 140 zatvorenika premješteno u druga kaznena tijela. Radi pandemije značajno je porasla upotreba video linka koji se koristio za spajanje sa sudovima. U svrhu očuvanja obiteljskih veza svim je kategorijama osoba lišenih slobode omogućeno ostvarivanje kontakata sa članovima obitelji putem video-posjeta te je  u 2020. godini realizirano 5785 video posjeta. Od navedenog broja, u 3670 video posjeta su bila uključena maloljetna djeca.  Tijekom izvještajnog razdoblja kroz zatvorski sustav prošlo 11.607 zatvorenika. Kaznu zatvora temeljem presude u kaznenom postupku izdržavale su 4291 osoba, 415 osoba izdržavalo je kaznu izrečenu u prekršajnom postupku, 5.110 zadržano je temeljem mjere istražnog zatvora, 120 osoba izdržavalo je zatvorsku kaznu kojom je zamijenjena novčana kazna, kaznu maloljetničkog zatvora izdržavalo je 20 osoba, a na prekršajno su zadržane 1554 osobe. Ukupni zakonom propisani kapacitet za smještaj zatvorenika u 2020. bio je 3919 zatvorenika, a nedostajalo je smještajnih kapaciteta u zatvorenom uvjetima. Stanje sigurnosti ocjenjeno je kao zadovoljavajuće i broj zaposlenih službenika u zaposlenih u zatvorskom sustavu bio je 2558. Popunjenost radnih mjesta iznosila je 71%., a nedostatak zdravstvenih službenika je smanjen jer su u zdravstvenim odjelima povećani koeficijenti. 

U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće jer koncizno, kvalitetno i realno prikazuje stanje u zatvorskom sustavu. U odnosu na zatvorenike s invaliditetom vidljiv je napredak te se na zatvorenike s invaliditetom obraća posebna pozornost, poboljšana je pristupačnost u objektima zatvorskog sustava za osobe s invaliditetom i nisu socijalno isključeni nego su u kontaktu sa drugim zatvorenicima. Napomenuto je i da je i dalje prisutan problem prekapacitiranosti zatvorskog sustava posebno u zatvorenim odjelima gdje je popunjenost bila 150 % u odnosu na zakonom propisane smještajne uvijete. U odnosu na prekapacitiranost istaknuto je kako bi se više trebale koristiti zakonom predviđene mogućnosti premještaja pojedinih kategorija zatvorenika sa zatvorenih odjela. Pohvaljeni su napori koji su učinjeni kako bi se povećao broj zdravstvenih službenika.  U odnosu na nedostatak službenika naglašeno je kako se moraju osigurati financijska sredstva kako bi se službenici u zatvorskom sustavu platili sukladno zahtjevnosti posla koji obavljaju te bi u tom dijelu trebalo povećati koeficijente. Istaknuto je kako zatvorski sustav nije samo mjesto gdje se ljudi sklanjaju već i mjesto resocijalizacije, prekvalifikacije i stjecanja novih znanja i vještina, liječenja od ovisnosti odnosno cijelog niza postupaka sa ciljem da pojedine skupine zatvorenika nakon odsluženja kazne mogu lakše nastaviti život. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1  glas “SUZDRŽAN“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Zlatko Hasabegović, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 20. sjednici, održanoj 30. ožujka 2022. godine raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 09. ožujka 2022. godine. 

Odbor je o Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te obrazložio koji prijedlozi Saborskih radnih tijela su prihvaćeni a koji nisu. U odnosu na prijedloge Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nije prihvaćen prijedlog da se osigura sustav besplatne pravne pomoći neovisno o imovinskom cenzusu jer se onda ne bi radilo o institutu besplatne pravne pomoći kao takvom, a javni interes bi bio primjenjiv i u drugim slučajevima u kojima nije predviđen primjerice kod prijava državnom odvjetništvu. U odnosu na prijedlog da se prava prijavitelja nepravilnosti dopune pravom na psihosocijalnu pomoć isti nije bilo moguće usvojiti jer bi to značilo značajnu odgodu primjene zakona. Nije prihvaćen ni prijedlog da se briše odredba koja obvezuje pučkog pravobranitelja da podnosi optužni prijedloga i protiv osoba za koje se sumnja da su podnijeli lažnu prijavu jer to ne spada u djelokrug rada pučkog pravobranitelja kao promicatelja ljudskih prava te bi to moglo odvratiti prijavitelje od prijavljivanja uz obrazloženje da se zaštita ljudskih prava mora pružiti svima jer su i lažno prijavljenoj osobi ugrožena ljudska prava. 

Pučka pravobraniteljica istaknula je da je opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava no i tijelo za vanjsko prijavljivanje te je uputila detaljne prijedloge kako bi se omogućila efikasnija primjena zakona. Posebno je naglasila da Konačnim prijedlogom zakona navedeno da pravne osobe kao povezane osobe uživaju zaštitu temeljem zakona, koju im pučka pravobraniteljica nije u mogućnosti pružiti zbog ustavne definicije institucije.   Konačnim prijedlogom zakona se proširuje krug prijavitelja nepravilnosti u koje ulaze i članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava, a uz to se uvodi pojam osvete kojim se povećava krug radnji na koje bi se mogao primijeniti zakon, primjerice na raskide ugovora, što će imati za posljedicu veći broj pravnih subjekata kao povezanih osoba, čija zaštita prava ne bi trebao biti posao pučkog pravobranitelja. Pravni subjekti kao povezane osobe svoja prava mogu ostvariti na druge načine, uključujući sudskim postupkom radi naknade štete. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora istaknuli su kako se stječe dojam kako se zakon donosi samo kako bi se zadovoljila forma iz direktive bez stvarne želje za unaprjeđivanjem sustava. Izraženo je žaljenje što je u odnosu na prvo čitanje usvojen samo manji broj prijedloga te je propuštena prilika da se donese kvalitetan zakon i isprave uočeni nedostaci u dosadašnjoj provedbi zakona. 

Članovi Odbora usuglasili su se kako su primjedbe i prijedlozi koje je dostavila pučka pravobraniteljica konstruktivni te bi njihovim usvajanjem dobili kvalitetniji zakon. Većina članova Odbora izrazila je mišljenje kako bi Odbor u obliku amandmana trebao prihvatiti prijedloge pučke pravobraniteljice te u skladu sa navodima iz mišljenja pravobraniteljice od 29.3.2022.g. koje je dostavljeno Odboru uputiti amandmane u Saborsku proceduru.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom glasova (5 glasova «ZA» i 4 glasa „Suzdržan ) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru 

1. donošenje Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

2. Na tekst Zakona podnose se sljedeći 

AMANDMANI

I na članak 6.

U članku 6 st. 1. točka 8. b) mijenja se i glasi: 

„ pravni subjekti u vlasništvu prijavitelja nepravilnosti, kod kojih su prijavitelji nepravilnosti u radnom odnosu ili s kojima su prijavitelji na drugi način povezani u radnom okruženju“.

Obrazloženje

Amandmanom se, u duhu nacionalnih propisa, povezane osobe definiraju i kao pravni subjekti u vlasništvu prijavitelja nepravilnosti, kod kojih su prijavitelji nepravilnosti u radnom odnosu ili s kojima su prijavitelji na drugi način povezani u radnom okruženju. 

II na članak 9.

U članku 9. stavku 2. točki h) iza riječi „diskriminacije“ dodaju se riječi „temeljem posebnih zakona“.

Obrazloženje

Zaštita od diskriminacije u hrvatskom pravnom sustavu regulirana je Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN broj 85/08, 112/12), kojim su, između ostaloga, propisani kriteriji utvrđivanja diskriminacije, oblici diskriminacije te diskriminacijske osnove koje mogu biti povodom nepovoljnog postupanja. Radi pravne jasnoće i primjene zakonskog uređenja diskriminacije, termine „diskriminacija“ i „diskriminirajuća postupanja“ treba kroz zakonski tekst tumačiti u skladu s posebnim zakonom, odnosno Zakonom o suzbijanju diskriminacije. 

III na članak 12.

U članku 12 stavku 2. iza riječi „imaju pravo na“ dodaju se riječi „odgovarajuću“.

Obrazloženje

Radi jasnoće definira se odgovarajuća zaštita budući da je riječ o osobama koje su anonimno prijavile nepravilnosti te je njihov identitet naknadno utvrđen, zbog čega trpe osvetu. Stoga ove osobe ne uživaju svu zaštitu reguliranu ovim zakonom, odnosno zbog njihovog otkrivanja identiteta nema potrebe za zaštitom identiteta i povjerljivosti (čl. 11. st. 1. t. 1.), zbog čega uživaju odgovarajuću zaštitu, neovisno i tome što su prijavu podnijele anonimno. 

IV na članak 19.

Iza stavka 2 dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti ima prednost pred podnošenjem prijave tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti ako se nepravilnost može učinkovito interno riješiti i ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete.“

Obrazloženje

Amandmanom se daje prednost unutarnjem kanalu prijavljivanja nepravilnosti, budući da se neke nepravilnosti mogu brže i lakše utvrditi i otkloniti od strane poslodavaca, a prijavitelju  osigurati adekvatna zaštita. Ukoliko prijavitelj ocijeni da ne može ostvariti učinkovitu zaštitu podnošenjem prijave povjerljivoj osobi, prijavu može podnijeti izravno pučkoj pravobraniteljici. 

V na članak 22.

Iza stavka 4 dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Ako je prijavu nepravilnosti kod poslodavca zaprimila osoba koja nije nadležna za postupanje po prijavi nepravilnosti, ista ju je dužna bez odgode i bez izmjena proslijediti povjerljivoj osobi uz zaštitu identiteta prijavitelja nepravilnosti i povjerljivosti podataka iz prijave.“

Obrazloženje

Amandmanom se obvezuje sve osobe/organizacijske jedinice poslodavca koje zaprime prijavu nepravilnosti u postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti (npr. povjerenik za etiku, osoba za zaštitu dostojanstva, različiti odbori i komisije za razmatranje predstavki/pritužbi i sl.) da prijavu, ukoliko nisu ovlašteni po njoj postupati, bez odgode proslijede povjerljivoj osobi. Time će se i prijave nepravilnosti koje omaškom nisu podnesene povjerljivoj osobi, već nekoj drugoj osobi unutar poslodavca, smatrati prijavama nepravilnosti u kontekstu ovog Zakona. 

VI na članak 24.

Članak 24. stavak 3. mijenja se i glasi: 

„(3) Pučki pravobranitelj, u okviru svojih ustavnih ovlasti, provodi postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba i povjerljivih osoba te njihovih zamjenika sukladno propisima koje primjenjuje te odredbama ovoga Zakona.“

Obrazloženje 

Člankom 93. Ustava RH određeno je da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Djelokrug i način rada institucije pučkog pravobranitelja pobliže je uređen Zakonom o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/12). 

Člankom 6. točkom 8. Konačnog prijedloga zakona određeno je da povezane osobe, između ostaloga, mogu biti pravni subjekti u vlasništvu prijavitelja nepravilnosti, za koje prijavitelji nepravilnosti rade ili s kojima su prijavitelji na drugi način povezani u radnom okruženju.  Člankom 11. stavkom 2. Konačnog prijedloga zakona određeno je da povezana osoba ima pravo na zaštita identiteta i povjerljivosti, sudsku zaštitu, naknadu štete, primarnu besplatnu pravnu pomoć u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć te drugu zaštitu predviđenu u postupcima propisanim ovim Zakonom, a koja uključuje i zaštitu koju pruža institucija pučkog pravobranitelja u postupku vanjskog prijavljivanja nepravilnosti. 

Konačnim prijedlogom zakona proširuje se krug mogućih povezanih pravnih subjekata budući da se širi krug prijavitelja nepravilnosti, koji uključuju i imatelje dionica, poslovnih udjela, članove upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva te se uvodi pojam „osvete“ koji je uključuje i postupke kao što su prijevremeni raskid ugovora o nabavi robe, što se primarno odnosi na pravne osobe. 

Budući da ljudska prava i slobode imaju fizičke, a ne i pravne osobe, primjenom odredbe čl. 93. Ustava Republike Hrvatske, pučki pravobranitelj ne može postupati u slučajevima kada zaštitu, kao povezane osobe, traže pravni subjekti. Stoga se amandmanom uvodi pravna jasnoća o okvirima postupanja institucije pučkog pravobranitelja, odnosno njezinim ustavnim i zakonskim ograničenjima prilikom postupanja kao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. 

VII na članak 26.

U članku 26 stavku 2. točki 1. iza riječi „sustavom unutarnjeg“ brišu se riječi „i vanjskog“.

Obrazloženje

Amandmanom se odredba članka 26. stavak 2. točka 1. usklađuje s prijedlogom prvenstvenog korištenja unutarnjeg kanala prijavljivanja nepravilnosti, ako se nepravilnost može učinkovito interno riješiti i ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete.
 

VIII na članak 38.

U članku 38. stavku 1. točki 2. iza riječi „svaka osoba koja“ dodaju i riječi „kod poslodavca“.

Obrazloženje

Amandmanom se otklanja široko postavljena odredba iz stavka 2. na način da se definira kako je riječ o svakoj osobi kod poslodavca, koja sudjeluje u postupku po prijavi nepravilnosti, obzirom da se stavak 1. i 3. ovog članka odnose na povjerljivu osobu i zamjenika, dakle na unutarnji kanal prijavljivanja. U protivnome se odredba može široko tumačiti i primjenjivati na djelatnike svih tijela nadležnih za postupanje po sadržaju prijave kao i tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, kao osoba koje sudjeluju u postupku po prijavi nepravilnosti. 

U članku 38. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„ Za prekršaje iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka odgovornim će se smatrati počinitelj koji je prekršaj počinio s namjerom.“

Obrazloženje

Amandmanom se kod prekršajne odgovornosti traži namjera povjerljivih osoba i zamjenika te ostalih osoba koje sudjeluju u postupku prijave nepravilnosti, prilikom otkrivanja identiteta prijavitelja i podataka iz prijave. Povjerljiva osoba i njezin zamjenik po ovome zakonu ne uživaju posebna prava, niti im se omogućuje drugi vid stimulacije za obavljanje dužnosti povjerljive osobe, pa u pravima i obvezama tih osoba postoji nerazmjer koji se dodatno povećava propisivanjem njihove prekršajne odgovornosti, koja pritom nije uvjetovana njihovom namjerom. 

IX na članak 39.

Članak 39. mijenja se i glasi:

„Za prekršaje propisane ovim Zakonom čiji je cilj zaštita prava prijavitelja nepravilnosti optužni prijedlog može podnijeti i pučki pravobranitelj.“

Obrazloženje

U skladu s ustavnom definicijom pučkog pravobranitelja, ovlast za podnošenje optužnog prijedloga odnosi se na slučajeve kada je to u cilju zaštita prijavitelja nepravilnosti, odnosno radi prekršaja počinjenih od strane poslodavca, povjerljive osobe ili zamjenika. 

X na članak 40.

Članak 40. mijenja se i glasi: 

„Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa svake godine dostavlja Europskoj komisiji dostupne statističke podatke o prijavama podnesenim temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koje pribavlja od pučkog pravobranitelja, tijela koja postupaju po sadržaju prijave nepravilnosti te drugih dionika. Ti podaci uključuju broj prijava, broj istraga i postupaka pokrenutih na temelju takvih prijava i njihov ishod te, ako je utvrđena, procijenjenu imovinsku štetu i vraćene iznose nakon istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima.“

Obrazloženje

Amandmanom se detaljnije definiraju tijela uključena u prikupljanje statističkih podataka u vezi s prijavama nepravilnosti podnesenim temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji se godišnje dostavljaju Europskoj komisiji.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 16. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu. 

Izvješća je podnio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije.

Temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Izvješćima o radu HRT-a za 2019. i 2020. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predsjednik Odbora prof. dr. sc. Milorad Pupovac napomenuo kako se radi o važnoj temi vezanoj uz ostvarivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina o kojoj Odbor uobičajeno raspravlja. Hrvatska radiotelevizija je javni servis u kojem se moraju osigurati prava posebno ranjivih skupina društva, bilo da se radi o nacionalnim manjinama, osobama s invaliditetom, ženama i drugima. U odnosu na prava nacionalnih manjina radi se o pravima koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i obvezama Hrvatske radiotelevizije koje proizlaze iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine. Radi se o izvješćima koja se odnose na rad HRT-a za razdoblje dok je ravnatelj HRT-a bio Krešimir Bačić koji je radi provođenja kaznenog postupka razriješen s te dužnosti te bi trebalo voditi računa da novi ravnatelj brani izvješća razriješenog ravnatelja HRT-a. Uzimajući u obzir da Odbor nije matično radno tijelo, predložio je da se nakon rasprave oba izvješća prime na znanje. 

U raspravi su pojedini članovi Odbora istaknuli da nisu skloni primanju izvješća na znanje već bi izvješće trebalo ili prihvatiti ili odbiti. Pohvaljena činjenica što izvješća sadrže realne pokazatelje, no naglašeno je kako u 2019. i 2020. godini nije bila dovoljna zastupljenost proizvedenog i emitiranog programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina. U cjelokupnom programu Hrvatske radiotelevizije 2019. godine objavljeno je 5673 minuta sadržaja namijenjenih za nacionalne manjine ili 1,079%., a u 2020. godini objavljeno je 5494 minute sadržaja namijenjenih za nacionalne manjine ili 1,054%. Navedeno nije u skladu s člankom 18. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i  Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine. Nacionalne manjine vrlo se rijetko pojavljuju u kulturnom programu, a gotovo nikako u gospodarskom. U emisije se ponekad zovu nekompetentni ljudi a nacionalne manjine se u emisijama prikazuju uz predrasude, primjerice navodi se da samo Hrvatska ima 8 pripadnika nacionalnih manjina u parlamentu iako isto imaju i mnoge druge zemlje kao što je primjerice Slovenija, Kosovo i dr. Iz redova nacionalnih manjina je 286 324 pretplatnika HRT-a te je neprimjereno da ih se getoizira jer manjine nemaju nikakva posebna prava već su zakoni doneseni da bi im se osigurala ista prava kao i većinskom narodu. Hrvatska je potpisnica Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima te bi se obveza informiranja na manjinskim jezicima morala riješiti. Neprihvatljivo je da se pod programe nacionalnih manjina stavljaju sadržaji kao emisija „Peti dan“ u kojem je jedan od sudionika pripadnik makedonske nacionalne manjine, ali u emisiji zastupa svoje stavove a ne stavove nacionalnih manjina. Bilježi se smanjivanje govora mržnje u programskim sadržajima, no nedopustivo je da se kroz HRT falsificira povijest, posebice II svjetskog rata  u kojem su žrtve bili pripadnici srpske, romske i židovske nacionalne manjine. U odnosu na novog ravnatelja HRT-a pohvaljeno je što je na sastanku prihvatio stavove Savjeta za nacionalne manjine te je osnovana radna grupa članova HRT-a i Savjeta za nacionalne manjine s ciljem da se osnuje redakcija ili odjel za nacionalne manjine. Istaknuta je potreba povećanja udjela zastupljenosti proizvedenog i emitiranog programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina s trenutnih 1%  te edukaciji novinara. 

Vezano uz ranjive  skupina istaknuto je kako se o pripadnicima LGBT zajednice ne vodi dovoljno računa te nisu zastupljeni u programskim sadržajima HRT-a. Zastupljenost žena je 37% u informativnim emisijama što predstavlja povećanje u informativnom programu a što je posljedica pandemije i sudjelovanja stručnjakinja iz zdravstva. Nedovoljna je zastupljenost žena kad su u pitanju teme povezane s obrambenom politikom ili informatizacijom te je žalosno da smo na 19. mjestu u Europi kad je u pitanju zastupljenost žena u informativnom programu. 

Istaknuto je da su odredbe o pristojbi HRT-a diskriminirajuće u odnosu na osobe slabijeg imovnog stanja. Upozoreno je i na korištenje tzv. „SLAP“ tužbi protiv novinara kroz vođenje sudskih postupaka zbog povrede ugleda i časti, čime se utječe na slobodu izvještavanja. Spomenut je slučaj predsjednika Hrvatskog novinarskog društva i postavljeno je pitanje o najavljenom povlačenju tužbi protiv novinara.

Predsjednik Odbora osvrnuo se na pad gledanosti i zaključno naglasio kako su vidljive pojave u kojima nije poticana tolerancija i pluralizam između raznih kulturološkoj, nacionalnih, vjerskih skupina na HRT-u te je nužno da HRT kao javni servis potiče toleranciju i nediskriminaciju, dok se  izravni ili neizravni govor mržnje ne smije imati mjesta u programima HRT-a. Rekao je da se iz godine u godinu inzistira na participaciji nacionalnih manjina i izvještavanju o životu pripadnika nacionalnih manjina te da se nada da će osnivanje radne skupine donijeti pozitivne rezultate. 

Glavni ravnatelj HRT-a izvijestio je o uspostavljanju redakcije za nacionalne manjine, što je za HRT zahtjevan proces koji zahtjeva preustroj. Istaknuo je da se nastoji iznaći odgovarajuće rješenje za inkorporaciju manjinskih tema u ostale programe te da se kroz edukaciju novinara i uz suradnju sa Savjetom za nacionalne manjine nastoji povećati udio zastupljenosti programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina te spriječiti getoizacija kroz kvalitetnu proizvodnju sadržaja namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina kako bi u što većoj mjeri postali zanimljivi svim gledateljima HRT-a. Vezano uz „SLAP“ tužbe, HRT je povukao sve tužbe koje je bilo moguće povući, no u predmetu protiv predsjednika Hrvatskog novinarskog društva radi se o više međusobno povezanih zahtjeva što se pokušava riješiti nagodbom. Što se tiče pada gledanosti programa HRT-a, glavni ravnatelj je istaknuo da je pad uglavnom posljedica fragmentiranosti medijskog tržišta na kojem postoji preko 150 radijskih stanica i više komercijalnih tv-postaja te činjenice da HRT ne posluje isključivo po tržišnom principu već je i javni servis, tako da, uz borbu za gledanost i održive financije, HRT mora osigurati i kvalitetu programa.  Napomenuo je i kako je nužno zadržati i stabilnost poslovanja uz više-manje zadane prihode od pristojbi te rast cijena koje utječu na poslovanje.  

O Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu  glasovalo se na 20. sjednici, održanoj 30. ožujka 2022. godine te je većinom glasova  ( 5 glasova „ ZA“ i 3  glasa “PROTIV“ )  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu
2. Prihvaća se Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasabegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 18. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 1.4.2021.godine. 

Odbor je o Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno se predsjednik Odbora osvrnuo na Dan žena koji kao međunarodni praznik postoji od 1975. godine. Dan žena obilježava se 8. ožujka jer su na taj dan 1857. tekstilne radnice u New Yorku javno prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća a prosvjed je ugušila policija. 
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvijestila je da je tijekom izvještajne godine ravnopravnosti spolova  podneseno čak 1.993 predmeta od kojih su 515 radi zaštite od diskriminacije, najčešće žena (76,3%). Razvrstano po osnovi diskriminacije na zaštitu temeljem: spola - 83,5%, spolne orijentacije - 3,7%, rodnog identiteta i izražavanja - 3,9%, obiteljskog statusa - 3,1%, bračnog statusa. Sve pritužbe odnosile su se na izravnu diskriminaciju što znači da se neizravna diskriminacija ne prepoznaje u praksi i nije zaživjela. Najveći broj pritužbi odnosio se na rad Centara za socijalnu skrb i na rad Policije. Do kraja izvještajne godine riješeno je 415 (80,6%) predmeta u kojima je diskriminacija utvrđena u 126 slučajeva, izdano je 160 upozorenja, 166 preporuka i 19 prijedloga koji su bili uvaženi u visokih 91,2% slučajeva u potpunosti. U obavljanju poslova saznala je za povredu ZRS-a s obilježjima kaznenog djela i nadležnom državnom odvjetništvu prijavila sumnju s tim u vezi u 3 slučaja. Razmatrana je inicijativa za izmjenu zakonskih propisa u 3 slučaja. Zabilježen je porast rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji te je prema podacima MUP-a počinjeno 5.747 kaznenih djela što predstavlja porast od 28,8% u odnosu na 2019.godinu. U izvještajnoj godini evidentirano je ukupno 36 ubojstava, od kojeg broja je 14 ubijenih žena, od čega je 9 ubijeno od intimnih partnera. U 2020. u ovom području pritužbe su u 48,44% slučajeva podnosili očevi. 
U odnosu na roditeljsku skrb 48% pritužbi uputili su očevi radi poteškoća oko ostvarivanja osobnih odnosa s djecom i spolne stereotipe roditeljstva, dok su se pritužbe majki najčešće odnosile na  nesenzibiliziranost za nasilje u obitelji. Vezano uz spolne i rodne manjine u 2020. sklopljeno je ukupno 66 životnih partnerstva, od čega 28 među osobama muškog te 38 (20 više nego u 2019.) među osobama ženskog spola. Pravobraniteljica je postupala po pritužbama na obrasce i administrativne postupke vezane uz sklapanje životnih partnerstva. Zaprimljen je veći broj pritužbi transrodnih osoba u kojima se isticala izrazita sporost Nacionalnog zdravstvenog vijeća (NZV) u donošenju mišljenja o promjeni spola ili odabira života u drugom rodnom identitetu, a povećan je broj pritužbi koje su se odnosile na diskriminaciju temeljem rodnog identiteta u području pružanja i dostupnosti zdravstvenih usluga. Zabilježeni su i zločini iz mržnje i netrpeljivost prema spolnim i rodnim manjinama a nedostaju podaci o postupanju ODO-a po tim prijavama te je potrebno unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka i edukacije. 

Pozitivni koraci ostvareni su osnivanjem 6 novih skloništa za žrtve nasilja, povećane su rodiljne naknade, a kao novina uvedene su naknade za mirovinsko osiguranje od 6 mjeseci za svako dijete. Pohvalno je i povećanje broja žena koje su zaposlene u policiji i vojsci. S druge strane potrebno je uvođenje rodiljinog dopusta za očeve u trajanju od 10 ili 30 dana, sufinanciranje skloništa za žrtve nasilja od strane jedinica lokalne samouprave, te izmjene zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Zabrinjavajući su i slučajevi u kojima žene poslodavca koji je otišao u stečaj moraju vraćati rodiljne i roditeljske naknade ponekad u velikom iznosu o čemu dobivaju rješenja u najosjetljivijem razdoblju. 

U raspravi koja je uslijedila pohvaljeno je izvješće i rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Izražena je zabrinutost radi povećanje obiteljskog nasilja te povećanja broja ubojstava žena od intimnih partnera. Istaknuto je kako je za kvalitetan rad nužno osigurati prostorne uvjete budući da je ured pravobraniteljice oštećen potresom te je potrebno iznaći odgovarajući prostor. Ukazano je i na problem prilikom vraćanja na radno mjesto nakon roditeljskog dopusta kad poslodavac osobe ne vraća na isto ili odgovarajuće radno mjesto posebice majke. Napomenuto je i kako bi se u Izvješću trebalo osvrnuti na odnos između maloljetničkih trudnoća cijele populacije u odnosu na maloljetničke trudnoće pripadnika romske nacionalne manjine. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (10  glasova «ZA»  i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  
z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

        prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 18. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješće o radu policije u 2020. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23.6. 2021. godine. 

Odbor je o Izvješću o radu policije u 2020. godini raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja rekao kako je uporaba sredstava prisile najčešće korištena radi sprječavanja bijega i svladavanja otpora, a tijekom 2020.g bilo je i 83 napada na policijske službenike. Kao posljedice uporabe sredstava prisile 417 građana i 232 policijska službenika zadobili su lakše ozljede, a 16 građana i 7 policijskih službenika zadobilo teške ozljede. Evidentirano je 87 kaznenih djela motiviranih mržnjom od kojih je 83,9% razriješenih. Evidentirana kaznena djela motivirana mržnjom porasla su za 70,6 % u odnosu na 2019.godinu. zbog preventivno edukativnih aktivnosti usmjerenih na jačanje svijesti građana o štetnosti zločina iz mržnje te potrebu njihova prijavljivanja. Iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva evidentirano je 50 kaznenih djela što je 150 % više nego 2019. godine. Sva kaznena djela odnose se na zločine počinjene u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine, a u 2020. prijavljeno je 13 osoba. U 2020. godini u prijavljeno je 7895 kaznenih djela iz dijela kaznenopravne zaštite djece i obitelji, što je za 15,1 % više u odnosu na 2019. godinu. Uočen je nastavak trenda povećanja kaznenog djela nasilja u obitelji u odnosu na prethodne godine. Granična policija je za 14.678 strana državljana utvrdila kako ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj, a najčešći razlozi odbijanja ulaska su neodgovarajuća dokumentacija kojom bi se opravdala svrha i uvjeti boravka, neposjedovanje valjane putne isprave, vize ili boravišne dozvole, izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska, predstavlja prijetnju javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju. Zabranjen je izlazak iz Republike Hrvatske za ukupno 1.029 osoba, što je manje za 53,9 % nego u 2019. godini. . Evidentirano je 2.326 osoba u pokušaju izbjegavanja granične kontrole, što je u odnosu na 2019. godinu, za 2,6 % manje. Prisilno je udaljeno 954 stranaca od čega temeljem readmisijskih ugovora njih 413. U velikom broju nezakonitih prelazaka policija zatiče jedne te iste osobe više puta, osobito tražitelje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, od kojih neki pokušavaju prijeći ili su prešli granicu u Republiku Sloveniju višekratno. 

U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je rad policije u dijelu koji se odnosi na postupanje policije prilikom prosvjeda protiv COVID mjera, zaštite sigurnosti građana i zaštiti državne granice. U odnosu na policijska postupanja istaknuto je se prilikom uporabe sredstava prisile mora poštivati razmjernost postupanja u svakom pojedinom slučaju. Prekomjerna uporaba prisile uznemirava javnost i stvara se negativna slika o radu policijskih službenika te je dana sugestija da u  budućim izvješćima navedu i postupanja prema policijskim službenicima kada je utvrđeno prekoračenje službenih ovlasti policije (disciplinski postupci, kaznene i prekršajne prijave protiv policijskih službenika). Izražena je bojazan vezana uz ukidanje pojedinih policijskih postaja što bi moglo dovesti do manje sigurnosti građana. Pozdravljeni su napori policije i suradnja s Pučkom pravobraniteljicom na sprječavanju govora mržnje u Vukovarsko –Sremskoj županiji sa čime su smanjene tenzije. Iznijeta je  sugestije da bi izvješća trebala biti bolje raščlanjena u odnosu na pritužbe građana, te što policija poduzima po tim pritužbama. Zapošljavanje većeg broja pripadnika romske nacionalne manjine posebice u Međimurskoj županiji povećalo bi se povjerenje u policiju. U odnosu prema postupanju policije prema migrantima izražena su stavovi kako policija često štiti migrante u slučajevima međusobnih sukoba raznih skupina. S druge strane izneseno je da se prema svim migrantima mora osigurati zakonito postupanje bez prekomjerne uporabe sile te osiguranje temeljnih ljudskih prava. Vezano uz ratne zločine pozdravljeni su napori da se razriješe ratni zločini u Varivodama i Gošiću. Iznesen je prijedlog da se u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave napravi analiza propisa jedinica lokalne samouprave kojima se zabranjuje opijanje maloljetnika na javnom mjestu budući da je isto u porastu. Istaknut je i problem malih plaća policijskih službenika koje ne odgovaraju značaju posla koji obavljaju.    

Predstavnik predlagatelja složio se sa sugestijom da se u budućim izvješćima raščlane pritužbe građana te da se navede postupanja u slučajevima prekoračenja ovlasti, te da se navedu postupanja unutarnjeg nadzora, povjerenstva za nadzor policije, disciplinski postupci te podnesene kaznene i prekršajne prijave. U odnosu na bojazan radi ukidanja pojedinih policiskih postaja istaknuto je da se radi o reorganizaciji kojom je smanjen broj rukovodečih policiskih službenika no da se za građene neće ništa promijeniti.  

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (8  glasova «ZA»  i 4 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  
z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE  U 2020. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

        prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 17. sjednici, održanoj 19. siječnja 2022. godine, raspravljao o Prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. prosinca 2021. godine. 
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u Republici Hrvatskoj Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donesen 2019. godine, a do tada je zaštita prijavitelja nepravilnosti bila osigurana kroz više posebnih zakona. Novi Zakon donosi se prvenstveno radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima  Europske unije te izmjena nekih odredbi na koje su ukazali nositelji primjene Zakona. Novi Zakon pridonijeti će daljnjem jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti i podizanju javne svijest građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa, zaštitu financijskih interesa EU, interesa Republike Hrvatske, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava i općenito pravne sigurnosti. Precizirano je područje primjene Zakona u odnosu na akte Unije koji utječu na financijske interese Europske unije, te područja koje se odnose na unutarnje tržište, tržišno natjecanje i državne potpore, te druge odredbe domaćeg prava ukoliko se kršenjem ugrožava javni interes.
Prijedlogom zakona preciznije i šire se definiraju prijavitelji nepravilnosti i zaštita prijavitelja te se olakšava prijavljivanje različitim kanalima prijavljivanja. Dodatno se uređuju nadležnosti Pučkog pravobranitelja kao tijela vanjskog prijavljivanja kao i postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti, te se omogućuje vanjsko prijavljivanje prije nego je iscrpljen put unutarnjeg prijavljivanja. Izričito je propisan inspekcijski nadzora nad provedbom ovog Zakona i propisa koji se donose na temelju njega. Uvodi se mogućnost izricanja prekršajnih sankcija za pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti ili povezanih osoba, a prekršajna odgovornost predviđena je i za povjerljivu osobu i njenog zamjenika i bilo koju drugu osobu koja sudjeluje u postupku, za kršenje obveza zaštite identiteta i povjerljivosti.
U raspravi je pohvaljeno što je predlagatelj tijekom javne rasprave razmotrio sve primjedbe i prijedloge te je izraženo zadovoljstvo što je veći dio prijedloga Pučke pravobraniteljice usvojen. Spomenuta je Ankica Lepej, koja je preminula upravo na dan održavanja sjednice Odbora a koja je kao prijavitelj nepravilnosti u vremenima kad nije bila osigurana zaštita kakvu „zviždači“ imaju danas, prijavila nepravilnosti jer je to smatrala svojom moralnom dužnošću a zbog čega je ostala bez svega. U raspravi je predloženo da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi se uredilo pitanje nagrađivanja „zviždača“ temeljem čijih informacija su otkrivene nepravilnosti i korupcija, a nagrada, odnosno priznanje, nosilo bi naziv „Ankica Lepej“.

U raspravi su izneseni sljedeći prijedlozi i primjedbe:

-    primarna pravna pomoć „zviždačima“ ne bi smjela ovisiti o imovinskom cenzusu kako je to određeno člankom 11. točkom 5., jer se radi o javnom interesu, a ne interesu prijavitelja te bi u tom dijelu trebalo omogućiti besplatnu primarnu pravnu pomoć neovisno o imovinskom stanju prijavitelja. 
-    Prava prijavitelja nepravilnosti u članku 11. Prijedloga zakona treba nadopuniti pravom na psihosocijalnu pomoć i pravom na dobivanje informacije o prijavi. 
-    Prekršajnim odredbama u člancima 37.-40. propisane su preniske sankcije te mogu obeshrabriti prijavitelje nepravilnosti koji mogu dobiti otkaz, a ohrabriti počinitelje na način da je isplativo platiti kaznu i nastaviti raditi nepravilnosti. Trebalo bi razmisliti da se kaznene odredbe vežu uz prihode fizičkih osoba, te dobit ili prihod pravnih osoba kako bi se mogla ostvariti svrha kažnjavanja. 
-    Predloženo je da se u zakon dodaju odredbe o priznanjima prijaviteljima nepravilnosti, a da se priznanje nazove „Ankica Lepej“ 
-    U odnosu na diskriminaciju predloženo je da se u članku 4. kao nepravilnost doda diskriminacija ukoliko se radi o tijelima javne vlasti. U odnosu na pojam osvete temeljem diskriminacije u članku 9. stavku 2. iza riječi diskriminacije potrebno je dodati „temeljem posebnih zakona“. Istaknuto je i da je potrebno bolje razgraničenje pojmova diskriminacije i nepravilnosti kroz cijeli tekst zakona.    
-    U odnosu na unutarnje i vanjsko prijavljivanje ocjenjeno je kako paralelno prijavljivanje i paralelno vođenje postupaka po vanjskom i unutarnjem prijavljivanju može dovesti do pravne nesigurnosti. Istaknuto je da Direktiva u tom dijelu nije dovoljno jasna te da bi u članku 25. stavku 2. trebalo navesti da unutarnje prijavljivanje nepravilnosti ima prednost pred vanjskim prijavljivanjem, ako se prijavljivanje može učinkovito interno riješiti i ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete. 
-    U odnosu na podnošenje optužnog prijedloga od strane Pučkog pravobranitelja protiv osoba koje su podnijele lažne prijave nepravilnosti, istaknuto je kako isto ne spada u djelokrug rada Pučkog pravobranitelja kao zaštitnika i promicatelja ljudskih prava. Isto bi moglo odvratiti prijavitelje od prijavljivanje, zbog čega bi trebalo izmijeniti članak 41. Prijedloga zakona. 
-    Predloženo je da se dopuni članak 42. Prijedloga zakona na način da se navede da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Europskoj komisiji dostavlja statističke podatke koje prikuplja od pučkog pravobranitelja, tijela nadležnih za postupanje po sadržaju prijava i po potrebi od strane drugih dionika koji mogu raspolagati navedenim podatcima. 
-    Predloženo je da se Uredu pučke pravobraniteljice osiguraju odgovarajući prostor te dodatno dužnosničko mjesto za poslove provedbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. 
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (9 glasova «ZA» i 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI.
2.    STAJALIŠTA, PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA IZNESENA U RASPRAVI UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 17. sjednici, održanoj 19. siječnja 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. za potrebe nacionalnih manjina, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2021. godine i o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2021. godine.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je  Izvješća o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. i 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi je pohvaljen rad Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te je istaknuto da je vidljiv napredak u 2019. i 2020. godini. Izraženo je veliko zadovoljstvo Izvješćima koja prikazuju realnu sliku, što nije bio slučaj sa izvješćima iz prethodnih godina. Pohvaljena je odgovarajuća operativna suradnja između Vlade i predstavnika nacionalnih manjina te su u Izvješću taksativno navedeni problemi koji se moraju rješavati.

Izraženo je nezadovoljstvo kvalitetom i kvantitetom programa o nacionalnim manjinama u medijima. Tako je tijekom 2019. g. na Hrvatskoj radioteleviziji bilo samo 1,7% programskih sadržaja vezanih uz nacionalne manjine, dok je u 2020. g. taj postotak pao na 1,6%.

Pohvaljene su aktivnosti vezane za normativno uređenje i za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina  Međutim, zabrinjava to što se unatoč razvijenom i dobro uređenom normativnom okviru, neki od propisa ne provode.

Ocijenjeno je zabrinjavajućim smanjenje stečenih prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju i uporabu jezika i pisma u pojedinim općinama u kojima se mijenjaju statuti pri čemu se stečena prava izmjenama statuta smanjuju. Tako su administrativnom odlukom Općine Dežanovac ukinuta stečena prava češke nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu češkog jezika i pisma u pojedinim dijelovima te općine. Zaključeno je kako se moraju uložiti dodatni napori kako bi nacionalne manjine zadržale stečena prava te se održale u sredinama u kojima tradicijski borave, a radi se o pravima iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina no i međunarodnih konvencija. Naglašeno je da rezultati popisa stanovništva ne smiju biti razlog smanjenja stečenih prava nacionalnih manjina na područjima na kojima tradicijski borave.

Pohvaljeni su napori Ureda učinjeni u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine kako bi se kriteriji za   dodjelu financijskih sredstva udrugama nacionalnih manjina prilagodili situaciji uzrokovanoj pandemijom COVID-a 19. Zahvaljujući tome mnoge udruge mogle su nastaviti s radom u uvjetima pandemije.  Pozdravljeno je povećanje financijskih sredstava za financiranje potreba kulturne autonomije nacionalnih manjina te je 2019. g izdvojeno 188.507.882 kuna, a 2020. g. izdvojeno je 216.039.672 kuna.

Pravo na uporabu jezika i pisma srpske nacionalne manjine kontinuirano se krši u tri općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, tako što se u odnosu na osnivanje škola odbijaju prenijeti osnivačka prava na općine u kojima je utvrđeno pravo srpske nacionalne manjine na ravnopravnu uporabu jezika i pisma. Na taj način je onemogućena registracija škola na manjinskom jeziku te obrazovanje po modelu A. Zabrinjavajuće je da se iz godine u godinu ponavlja zaključak da u Gradu Vukovaru nije dosegnut stupanj razumjevanija i snošljivosti između pripadnika hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine zbog čega srpska nacionalna manjina ne može ostvarivati niz kolektivnih i individualnih prava. Poseban problem je i obrazovanje po modelu C u kojem se uz redoviti program na hrvatskom jeziku, izvodi i nastava na jeziku nacionalne manjine. Problem je u tome što unutar srpske nacionalne manjine mnogi roditelji pokazuju bojazan za odabir obrazovanja po modelu C. 

Ukazano je na kontinuirani napredak u integraciji pripadnika romske nacionalne manjine u društvo na svim razinama, kao i njihovu sve veću uključenost u aktivnosti koje tome pridonose. Tako su se kontinuirano provodile aktivnosti u područjima: obrazovanja; zapošljavanja i uključivanja u gospodarski život; zdravstvene zaštite; socijalne skrbi; prostornog uređenja, stanovanja i zaštite okoliša; uključivanja romske nacionalne manjine u društveni i kulturni život; statusnih rješenja, suzbijanja diskriminacije i pomoći u ostvarivanju prava; unaprjeđenja prikupljanja statističkih podataka te usklađenosti programa s međunarodnim standardima kao i ugovorima na području ljudskih i manjinskih prava. 

Pohvaljene su aktivnosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina usmjerene na nastavak provedbe niza mjera usmjerenih na borbu protiv diskriminacije i zločina iz mržnje prema nacionalnim manjinama te na uklanjanje predrasuda, kao što su održani stručni seminari i okrugli stolovi vezani uz teme zločina iz mržnje i govora mržnje; provedba javnih kampanja usmjerenih na borbu protiv zločina iz mržnje i govora mržnje; unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje i govoru mržnje; objavljivanje godišnjih podataka o slučajevima zločina iz mržnje te vođenje evidencije pružene podrške  žrtvama zločina iz mržnje. Izraženo je zadovoljstvo time što je donesen Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je usklađen s Nacionalnim planom za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Istaknuto je da bi trebalo omogućiti dodatnu edukaciju sucima, državnim odvjetnicima, policiji i drugima koji postupaju u postupcima vezanim uz zločin iz mržnje i govor mržnje. Unatoč provedenim aktivnostima, govor mržnje i retorika usmjerena protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebice protiv srpske i romske nacionalne manjine, i dalje predstavlja ozbiljan problem. Izražena je zabrinutost zbog prisutne diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti, osobito prema srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini, te zbog nedovoljne zastupljenosti nacionalnih manjina u javnopravnim tijelima, a ukazano je i na nepoštivanje propisa po kojima bi pripadnici nacionalnih manjina trebali imati prednost pri zapošljavanju. 

Nakon objedinjene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (7 glasova «ZA», 2 glasa «PROTIV») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke: 

1. Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu za potrebe nacionalnih manjina.
2. Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu za potrebe nacionalnih manjina.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 16. sjednici održanoj 7. prosinca 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Sukladno odredbi stavka 2. članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je istaknuto da se predloženim Zakonom dodatno uređuje pravni okvir koji omogućuje brzu provedbu mjere čiji je prvenstveni cilj zaštita života i zdravlja ljudi, tijekom globalnih pandemija/nacionalnih epidemija, kakva je ona uzrokovana bolešću COVID-19. Predloženim pravnim okvirom osigurava se učinkovita i pravovremena zaštita zdravlja ljudi, a istovremeno se osigurava da mjere i njihov intenzitet traju samo dok te okolnosti traju. Na taj način se osigurava da se Ustavom zajamčene slobode i prava građana ograničavaju samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem. 

Prijedlogom zakona definiraju se javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera iz ovog Zakona te odgovorne osobe u javnopravnim tijelima. Kao nova mjera za suzbijanje zaraznih bolesti uvodi se obveza predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenu zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore. Cilj te mjere je onemogućiti ulazak osoba u određene prostore ako ne predoče dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti kako bi se u što u većoj mjeri spriječilo daljnje širenje zarazne bolesti. Propisuje se obveza odgovornim osobama u javnopravnim tijelima da osiguraju provedbu navedene sigurnosne mjere i propisuje se i prekršajna odgovornost odgovorne osobe ako ne osigura provedbu sigurnosne mjere. Sanitarni inspektori ovlašćuju se za nadzor nad provedbom sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenu zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore.

U raspravi je ukazano kako je javnost jako senzibilizirana što je vidljivo iz savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u kojem je na 9 članaka Prijedloga zakona upućeno primjedbi na 2.800 stranica, a brojne primjedbe upućene dostavljene su Odboru. 

Izneseno je i da je važno da cijepljenje u najvećoj mogućoj mjeri bude dobrovoljno te da smo tu najviše zakazali. Dio ljudi koji su protiv cijepljenja smatra da nisu dobro informirani i njihovi stavovi bi se mogli izmijeniti boljom informiranošću. Naglašeno je kako se mora zadržati trezven pristup te zaštitu od demagoških teorija zavjere te ojačati svijest o zaštiti zdravlja što je građanska dužnosti koju velika većina shvaća, no ne mala manjina ne shvaća i misli da je sve nametnuto. Vezano uz nuspojave cijepljenja te prvi smrtni slučaj u Hrvatskoj od sindroma tromboze s trombocitopenijom koji je po ocjeni HALMED-a vjerojatno povezan s cijepljenjem istraživanje se mora prepustiti stručnjacima da istraže cjepivo i nuspojave. Iako postoji mogućnost pojave ovog vrlo rijetkog sindroma koje su se pojavile i u drugim zemljama, i kojima je ugrožen život kao temeljno ljudsko pravo, istraživanja pokazuju da koristi primjene cjepiva u sprečavanju bolesti COVID-19, kao i s njom povezanih rizika od hospitalizacije, potrebe za smještanjem pacijenata na odjele intenzivne njege i smrti, nadmašuju potencijalne rizike.  

Istaknuto je da se mora osigurati široko dostupnu mogućnost cijepljenja i testiranja građana, a mora biti osigurano besplatno testiranje za najsiromašnije građane, kao i za one koji zbog narušenog zdravstvenog stanja ne mogu primiti cjepivo. 

Posljedica provedbe Zakona ne smije ići u smjeru da najranjiviji ne mogu ostvariti nužne usluge zato što nemaju sredstava za testiranje, što može dovesti do diskriminacije i povrede njihovih prava. Isto se odnosi i na zaposlene osobe sa malim plaćama jer troškovi testiranja će predstavljati značajan trošak takvih zaposlenika. 

U odnosu na definiciju javnopravnog tijela u članku 2. Prijedloga zakona istaknuto je da ista nije dovoljno jasno određena što bi moglo dovesti do poteškoća u provedbi Zakona. Ukazano je i da odnos između zakona i obveza stožera treba jasno definirate te detaljno upoznati javnost kako bi se izbjegle nejasnoće, a što je propušteno navesti u obrazloženju Prijedloga zakona. Posebnu pozornost treba obratiti na iznimke tj osobe koje iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo kojima radi toga ne smiju biti narušena temeljna ljudska prava. 

Napomenuto je i da nisu dovoljno jasno definirane niti iskomunicirane ovlasti osoba koje će priječiti ulazak građanima u određene prostore, te se ne bi smjelo dogoditi da se prijeđe granica te da se upotrebljava prekomjerna sila. Isto tako je ukazano i da pojam „određeni prostor“ nije dovoljno određen ni obrazložen.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je  većinom glasova (7 glasova «ZA» i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 16. sjednici, održanoj 7. prosinca 2021. godine, raspravljao je o Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2020. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, aktom od 10. lipnja  2021. godine. 
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Godišnji izvještaj razmatrao u svojstvu matičnoga radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju upraviteljica zaklade rekla je kako je 2020.g. obilježila visoka razina solidarnosti te pomaganja ljudi u situaciji u kojoj je Hrvatska pogođena dvjema razornim potresima i pandemijom uzrokovanom virusom COVID-19. Navedene okolnosti zahtijevale su žurno djelovanje i reorganizaciju s ciljem očuvanja radnih mjesta i nastavak djelovanja u promijenjenim okolnostima. Unatoč svemu u 2020. g. omogućeno je zapošljavanje 682 osobe, u projektima je sudjelovalo 12.600 volontera a kroz ugovorene projekte iz Europskog socijalnog fonda financirane su plaće za 1486 zaposlenika u organizacijama civilnog društva. Višestruko je povećan broj projekata financiranih iz europskog socijalnog fonda i ugovoreni su projekti u iznosu od 438.538.,90Kn te je zaključeno 257 ugovora za provedbu projekata. Zbog pandemije uzrokovane COVID -19 virusom radi osiguranja kontinuiteta rada pokrenut je tzv. COVID natječaj te je dodijeljeno ukupno 120.000,00kn od čega je 50 milijuna dodijeljeno malim organizacijama, 50 milijuna velikim organizacijama civilnog društva i 20 milijuna organizacijama koje su djelovale na potresom pogođenom području. Istaknut je stav da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i u ovim uvjetima uspješno obavlja svoje zadaće, ali da bi sa Strategijom rad Nacionalne zaklade bio značajno olakšan.
U raspravi koja je pohvaljena pokazana je fleksibilnost u radu te podrška udrugama civilnog društva za vrijeme krize uzrokovane COVID-om bez koje bi mnoge udruge teško opstale. Istaknuto je kako civilno društvo predstavlja važan segment demokratskog društva i vladavine prava. Prepoznat je doprinos civilnog sektora te se u mnogim dijelovima surađuje sa civilnim društvom koje je u svim radnim skupinama, a financiraju se mnogi programi bitni za društvenu zajednicu, primjerice: u pravosuđu rad sa žrtvama i svjedocima, zaštita žrtava obiteljskog nasilja, a posebno je istaknut doprinos organizacija civilnog društva u potresom pogođenim područjima. Napomenuto je da nije donesena Strategija za razvoj civilnog društva kojom bi se olakšao rad Zaklade i drugih dijelova civilnog društva. Zaključeno je kako Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i tijekom pandemije uzrokovane COVID-om uspješno obavlja svoje zadaće i pomaže održavanju kontinuiteta rada civilnog društva.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (8 glasova "Z" i 1 glas "SUZDRŽAN") odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 16. sjednici, održanoj 7. prosinca 2021. godine, raspravljao je o Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, aktom od 22. rujna  2020. godine. 

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Godišnje izvještaj razmatrao u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava zajedno sa Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2020. godinu.
U uvodnom izlaganju upraviteljica zaklade izvijestila je o vlastitim projektima kroz koje je  Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva podržavala civilno društvo te o aktivnostima Nacionalne zaklade kao posredničkog tijela razine 2 u strukturi upravljanja Europskim fondovima u Republici Hrvatskoj. Objavljena su tri poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 201.010.000,00kn, a odobreno je 851 zahtjev u ukupnom iznosu od 95.781.371,12 kn. Kao posredničko tijelo druge razine Nacionalna zaklada pratila je 256 projekata iz ESF-a ukupne vrijednosti 257.857.263,56 Kn. Ukupni prihodi zaklade iznosili su 63.233.531,48 kn dok su ukupni rashodi iznosili 65.695.421,04 kn, manjak od 2.461.889,56 je podmiren iz ostvarenog viška prihoda iz prethodne godine. 

Tijekom 2019.g provedeno je 300 podrški civilnom sektoru, za 628 osoba omogućeno je zapošljavanje, a u radu je sudjelovalo 15.500 volontera. Cjelokupan postupak odobravanja, praćenja i izvršavanja financijskih podrški je digitaliziran i unaprijeđen kroz računalne programe potpora plus i platformu ESF za projekte iz Europskog socijalnog fonda. Provedena je konferencija „Civilno društvo 2030. godine RH-EU-Mediteran“ na kojoj je sudjelovalo 311 predstavnika civilnog društva, te su održane dvije pripremne konferencije „MED FORUM 2020“ na kojima je bilo 220 sudionika iz 22 zemlje. Uspostavljena je suradnja s Veleposlanstvom SAD-a kroz 4 modula obrazovanja u okviru Akademije za filantropiju na kojima je sudjelovalo 68 predstavnika iz Hrvatskog foruma zaklada ZaDobroBIT. 

U raspravi je istaknuo je kako civilno društvo predstavlja važan segment demokratskog društva i vladavine prava. Prepoznat je doprinos civilnog sektora te se u mnogim dijelovima surađuje sa civilnim društvom koje je u svim radnim skupinama, a financiraju se mnogi programi bitni za društvenu zajednicu primjerice u pravosuđu rad sa žrtvama i svjedocima, zaštita žrtava obiteljskog nasilja, a posebno je istaknut doprinos organizacija civilnog društva u potresom pogođenim područjima. Podržan je rad Nacionalne zaklade te vidljivi napredak u odnosu na 2018.g. Napomenuto je kako je potrebno donijeti Strategije za razvoj civilnog društva. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (8 glasova «ZA» i 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU
NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 1. prosinca 2021. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine.
.    
Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je istaknuto da su prihodi državnog proračuna u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Ukupni rashodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna ili 3,9%  više u odnosu na  2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna. Porez na dodanu vrijednost iznosit će 60,8 mlrd kuna s rastom od 8,5% na godišnjoj razini. Doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosit će 26 mlrd kuna i ostvariti rast od 5%, a najizraženiji rast će se zabilježiti s pozicije pomoći i iznosit će 32,4 mlrd kuna odnosno rast od 34%, što su u najvećoj mjeri prihodi različitih EU fondova. Povećavanje rashoda najvećim dijelom vezano je  uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. Deficit proračuna i rast nominalnog duga ne bi trebao zabrinjavati zbog gospodarskog rasta. Naime nakon velikog pada u 2020. (-8,1%) u 2021. godini očekuje se gospodarski rast od 9%.

U raspravi je podržano povećanje planiranih sredstava u 2022. godini na većini pozicija važnih za zaštitu ljudskih prava posebice vezano uz socijalnu skrb, za obnovu od potresa, prevenciju od nasilja. Izraženo je zadovoljstvo što je temeljem Nacionalnog plana za Rome prvi puta osigurana stavka za romsku nacionalnu manjinu. 
Izražena je zabrinutost zbog sredstava predviđenih za ostvarivanje Operativnog programa za nacionalne manjine. Iako su sredstva povećana, ne  prate inflatorna kretanja te rast cijena građevinskih radova koji je bio 35 %. Razumljivo je da u 2022.g. prioritet dan obnovi potresom zahvaćenih objekata, no u 2023. i 2024. godini morala bi se iznaći sredstva kako bi se mogao provesti usvojeni Operativni program za nacionalne manjine. Vezano uz financiranje programa kulturne autonomije sredstva su povećana za 5 % no povećanje ne prati rast cijena najma prehrane i drugih troškova, zbog čega postoji mogućnost neostvarivanja zacrtanih ciljeva. 
    Istaknuto je kako u proračunu nisu vidljiva sredstva Hrvatskog karate saveza koja su osigurana poziciji A916002 u okviru Hrvatskog olimpijskog odbora, no da bi radi nepravilnosti, diskriminacije te kaznenih prijava Ministarstvo financija trebalo provesti nadzor nad Hrvatskim karate savezom. 
    Napomenuto je kako bi se moralo voditi računa o izmjenama zakona o socijalnoj skrbi u  dijelu koji se odnosi na starije i nemoćne, preoblikovanja sustava domova za starije i nemoćne te nagrađivanja udomitelja. Stoga bi se morala iznaći rješenja i financijska sredstva u budućim proračunima kako se ne bi dogodilo da neke starije i nemoćne osobe ostanu bez odgovarajućeg smještaja. 
    Istaknuto je i kako se nisu osigurana sredstva za izgradnju Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, za koju nisu osigurana sredstva već je samo ostavljena pozicija za tu namjenu sa ukupnim iznosom od 1.500kn. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova  (6 glasova „ ZA“ i 2  glasa “ SUZDRŽAN“ )  odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e 
  
DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2022. GODINU, I PROJEKCIJE ZA 2023. I 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

    PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 1. prosinca 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, i projekcijama za 2021. i 2022. godinu. 
Uvodno je istaknuto da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade za zaduživanje i izdavanje obveznica, korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, ovlasti Vlade RH za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe,  zaduživanje i tekuće otplate u izvršavanju Državnog proračuna, upravljanje javnim dugom, državna jamstva, korištenje vlastitih prihoda te druga pitanja vezana uz izvršavanjem prava i obveza proračunskih korisnika.  
Zakonom su planirane proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Osnovica za obračun naknada i drugih primanja u 2022. godini ostaje na istoj razini i iznosi 3.326,00 kuna, dok jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300 milijuna kuna.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je bez rasprave većinom glasova (6 glasova «ZA» i 2 glasa «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2022. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

    PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 12. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine raspravljao o Prijedlogu zakona o referendumu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 23. rujna 2021. godine. 

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je o Prijedlogu zakona o referendumu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako postojeći zakonski okvir nije osigurao uredne procese neposrednog odlučivanja, te je postojeći zakonski okvir bio nedorečen i nerazrađen, na što je ukazao i Ustavni sud Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona produljuje se rok za prikupljanje potpisa sa 15 na 30 dana, jasno se uređuje postupak utvrđivanja broja birača u skladu s odlukom Ustavnog suda o čemu se donosi rješenje. Jasno se određuju predreferendumske aktivnosti i postupci u kojima sudjeluju zagovornici i protivnici narodne inicijative, kao i promatrači.

Prijedlogom se uređuju promidžbene aktivnosti te se obvezuju jedinice lokalne samouprave da osiguraju prostor za prikupljanje potpisa. Određuje se da Državno izborno povjerenstvo ispituje formalnu ispravnost pitanja, dok će ustavnost referendumskog pitanja ispitivati Ustavni sud. Detaljno se uređuju i postreferendumske aktivnosti sa jasno određenim postupcima, nadležnim tijelima i rokovima. Prijedlogom se jasno uređuje i lokalni referendum te se rok za prikupljanje potpisa i za lokalni referendum produljuje sa 15 na 30 dana.

U načelnoj raspravi pohvaljen je Prijedlog zakona kojim se rješavaju mnoge nedorečenosti koje su se pojavljivale prilikom raspisivanja referenduma. Istaknuto je kako se problematika referenduma ne može adekvatno riješiti bez izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, te prijedlog zakona predstavlja samo prvi korak. Broj potpisa koji su potrebni za raspisivanje referenduma određen je Ustavom i iznosi 10% ukupnog broja birača. Radi se o nerealno visokom broju potpisa u odnosu na druge Europske zemlje, no s druge strane nema nikakvog ograničenja vezanog uz broj birača koji su izašli na referendum, što imaju mnoge države. Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na zaštitu ljudskih i manjinskih prava te istaknuli potrebu za utvrđivanjem pitanja o kojima se referendum ne može raspisati, što bi trebalo urediti Ustavom.

U odnosu na lokalne referendume istaknuto je kako je zakonski okvir vrlo krut, zbog čega je do sada bilo malo lokalnih referenduma a samo su tri bila uspješna. U raspravi je istaknuto kako je popis stanovništva 2021. godine pokazao da se sustav e-građani može učinkovito iskoristiti i za prikupljanje potpisa za referendum i glasovanje, no s druge strane naglašen je problem sigurnosti takvog načina glasovanja. Sustav elektroničkog glasovanja u Europskoj uniji ima samo Estonija, a naglašeno je kako razina kibernetičke sigurnosti Republike Hrvatske ovisi o partnerskim zemljama. Radi se o krupnom pitanju, a u prilog tome govori i činjenica da su glasovi prikupljeni elektroničkim putem imali odlučujući učinak na predsjedničke izbore u SAD-u. Iznijet je prijedlog kako bi se kao prvi korak moglo razmisliti o elektroničkom prikupljanju potpisa i glasovanju za lokalne referendume.

Unatoč svim činjenicama koje govore u prilog referendumu kao obliku neposredne demokracije naglašen je velik utjecaj javnog mnijenja što se može i zloupotrijebiti od pojedinih korporacija ili grupacija. Naime, javno mnijenje je promjenjivo i ovisno o vanjskim okolnostima, a ne smije se zaboraviti da su u povijesti neke stranke upravo na taj način došle na vlast, nakon čega su ukinuta ljudske prava i počinjena velika zla.      
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom glasova (8 glasova «ZA» i 1 glas „ SUZDRŽAN“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k lj u č a k a:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o referendumu, 
2. Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 10. sjednici, održanoj 30. lipnja  2021. godine raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 18. lipnja 2020. godine. 

Odbor je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da su prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. godine koji je mijenjan čak 12 puta.  Mnoge kategorije nisu obuhvaćene tim Zakonom te nemamo odgovarajući pravni okvir. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u Konačnom prijedlogu zakona skraćen je rok za donošenje provedbenih propisa, preciznije je propisano pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, propisana je nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja za ostvarivanje prava na besplatne udžbenike za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a učinjene su i potrebne nomotehničke izmjene.

U raspravi su članovi Odbora izrazili zabrinutost radi ne prihvaćanja prijedloga Odbora iznesenih prilikom rasprave o Prijedlogu zakona. Tako u odnosu na  čl. 1 nije prihvaćen prijedlog da se navedeni članak izmjeni jer su u članku kao vrednote na kojima se temelji Zakon prepisane iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovih obitelji i nisu primjerene za Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.

Prijedlogom Odbora se uz naglašavanje Domovinskog rata u kontekstu stvaranja samostalne, suverene, neovisne  i demokratske Republike Hrvatske, kao vrednote ističe i poseban interes Republike Hrvatske za utvrđivanje istine o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ostvarivanje njihovih prava, stvaranje uvjeta za povratak svih prognanih i izbjeglih građana Republike Hrvatske te procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, te  politika pomirenja između zaraćenih strana u Domovinskom ratu kao potvrda njegove pravednosti i legitimnosti kao obrambenog i oslobodilačkog rata.

U raspravi je iznesena i primjedba na ograničavanje dokaza kojima se dokazuju činjenice stradavanja ili da je osoba poginula, umrla i nestala, a za što je čl. 73. – 76 predviđen zatvoren krug dokaza koji ne uključuje isprave međunarodnih organizacija, isprave drugih država  i svjedoke. U raspravi je iznijeta bojazan i u svezi čl. 5 koji sadrži diskriminatorne elemente. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nije podržao donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ( 1 glas «ZA» , 7 glasova  „SUZDRŽAN“ )  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 10. sjednici, održanoj 30. lipnja  2021. godine raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama  Kaznenog zakona, s Konačnim Prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 10. lipnja 2021. godine.

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim Prijedlogom zakona, raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da se ovim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona želi postići jačanje i učinkovitija zaštita žrtava kaznenog djela spolnog uznemiravanja, redefinirat će se i procesna pretpostavka progona za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona na način da se za predmetno kazneno djelo briše odredba članka 156. stavka 3. Kaznenog zakona kojom je propisan progon ovog kaznenog djela po prijedlogu. Predmetnim će se postići da će se kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava tako da žrtve neće morati same u roku od 3 mjeseca pokretati kazneni progon.

Također, proširuje se katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva propisanih u članku 81. stavku 2. Kaznenog zakona teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Kaznenog zakona. Predloženo je obvezno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (članak 70. Kaznenog zakona) i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva (iz članka 74. Kaznenog zakona) uz zadržavanje uvjeta opasnosti na strani počinitelja u trenutku donošenja presude.

Nadalje, propisuje se nezastarijevanje teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta kojim je kao kvalifikatorna okolnost propisana teška tjelesna ozljeda djeteta, narušenost njegova tjelesnog ili emocionalnog razvoja, trudnoća, počinjenje djela od strane bliske osobe, osobe s kojom dijete živi u istom kućanstvu ili od strane više počinitelja, ili na osobito okrutan ili ponižavajući način (članak 166. stavak 2. Kaznenog zakona).

Inkriminacija zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a) još je jedna novina, a temeljnim oblikom ovog kaznenog djela se sankcionira onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost.

Uređuje se i pitanje revizije kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta kojom se krug osoba odgovornih za neprovođenje mjera za zaštitu djece proširuje i na službene osobe  (članak 173. Kaznenog zakona). Radi preciziranja postupanja službene, odnosno odgovorne osobe koje predstavlja kazneno djelo, kao i širenja kaznenopravne zaštite zajamčene ovim člankom. 

U raspravi je spomenuto kako je neprimjereno da se za bilo koji oblik seksualnog nasilja za djecu određuje rad za opće dobro. Naglašeno je da treba ojačati institut zaštitnog nadzora nakon izdržavanja kazne jer su svjetska iskustva pokazala kako je daleko manji broj recidivista kod osoba koje su pod nadzorom.   Podržano je uvođenje novog kaznenog djela zlouporabe spolno eksplicitnih sadržaja kao i progon kaznenog djela spolnog uznemiravanja po službenoj dužnosti na koji način će se pružiti veća zaštita žrtvama, a žrtve će biti manje traumatizirane. Ukazano je na sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja  trebalo detaljnije propisati jer je Europski sud za ljudska prava u predmetu Tomašević i dr. protiv RH utvrdio povredu članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima. Stoga je potrebna dopuna čl. 68 KZ-a vezano za sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja na način da se doda novi stavak kojim će se propisati da se izvršavanja mjere obveznog psihijatrijskog liječenja u okviru zatvorskog sustava propisati  posebnim propisom. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru

DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 10. sjednici, održanoj 30. lipnja  2021. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim Prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 24. lipnja 2021. godine.

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim Prijedlogom zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da se ova dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosi na usklađivanje Zakona s predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, kojima se dopunjava značenje izraza bliske osobe iz članka 87. stavka 9. KZ/11 sadašnjim ili bivšim parterima u intimnoj vezi.

U raspravi je pozdravljeno donošenje ove dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i istaknuto da se na potrebu za dopunjavanjem ovog Zakona ukazivalo duže vrijeme, posebno kroz rad pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru

DONOŠENJE ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 09. sjednici, održanoj 19. svibnja 2021. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godinu i Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je izvješća pučke pravobraniteljice razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
U objedinjenoj raspravi podnositeljica izvješća naglasila je kako izvješća sadrže analizu i ocjenu postupanja tijela javne vlasti  u svim područjima zaštite ljudskih prava i sloboda.  Izvješća su pripremljena u skladu s obvezama iz Zakona o pučkom pravobranitelju, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu te Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

U cilju poboljšanja kvalitete života i poštivanja ljudskih prava u tri godine predloženo je oko 10.500 preporuka, a najzastupljenija su uvijek gotovo ista područja i to diskriminacija, zdravstvo, radni odnosi, pravosuđe. Prihvaćeno je između 20 i 30% preporuka, a na velik broj preporuka se nadležna tijela nisu očitovala što predstavlja problem jer je nužna dvosmjerna komunikacija i dijalog. 

Podnositeljica je istaknula da se u sva tri Izvješća posebno ističe problem diskriminacije temeljem nacionalnog podrijetla, rase i dobi. Diskriminaciji su najviše izloženi pripadnici romske nacionalne manjine, pripadnici srpske nacionalne manjine i osobe starije životne dobi. Pripadnici romske nacionalne manjine  izloženi su socijalnoj isključenosti te je nadalje potrebno više pažnje posvetiti obrazovanju, nedostupnosti struje i vode te dostupnosti zdravstvenih usluga za pripadnike romske nacionalne manjine. Pripadnici nacionalnih manjina podzastupljeni su među zaposlenima u državnim tijelima, tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave. U periodu od 2018. do 2020. godine posebno su istaknuti problemi prisutnosti govora mržnje u javnom prostoru, poglavito na društvenim mrežama. Nedostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi građanima Hrvatske prisutna je posebno u ruralnim dijelovima te su dane preporuke posebice za hitnu medicinsku pomoć u ruralnim područjima. Pandemija uzrokovana zaraznom bolesti COVID-19 ukazala je na nezadovoljavajuću zdravstvenu skrb i nespremnost zdravstvenog sustava. Pritužbe vezane uz pandemiju odnosile su se na zabranu napuštanja mjesta prebivališta ili stalnog boravka, organizaciju rada, određivanje izolacije i samoizolacije, odobravanja i održavanja manifestacija i prosvjeda. Zaprimljen je i velik broj pritužbi iz područja rada vezanih uz ograničenja zbog pandemije (rad od kuće bez osiguranih uvjeta, zabrana rada, prisila na rad). Razorni potresi obilježili su 2020. godinu i pokazali na izrazito zahtjevnu proceduru vezanu uz prikupljanje dokumentacije potrebne za obnovu u potresu oštećenih stambenih i gospodarskih objekata. U riziku od siromaštva je 1/3 starijih osoba, a dodatne teškoće pojavile su se tijekom pandemije dok su bili zatvoreni u svojim domovima ili domovima za starije i nemoćne. 
U raspravi je pohvaljena iscrpnost, sistematičnost te pouzdanost izvješća koja su potkrijepljena činjenicama i prijedlozima za poboljšanje stanja. Napomenuto je da mišljenje Vlade o Izvješćima dolazi prekasno, što Sabor čini inferiornim u odnosu na Vladu, a koju praksu bi trebalo izmijeniti. Ukazano je na slabljenje usluge javnog prijevoza koji je nedostupan posebice u ruralnim dijelovima Hrvatske što onemogućava građane slabijeg imovnog stanja u dostupnosti zdravstvenih usluga, dostupnosti javno pravnim tijelima, pravosuđu i drugim uslugama. Posebnu pozornost treba obratiti na pitanja govora mržnje i zločina iz mržnje te bi se trebalo provesti dodatne edukacije na prepoznavanju govora mržnje, kao i učinkovitije kažnjavanje. Ukazano je da i dalje postoji problem u pristupu podacima iz informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova čiji podaci bi morali biti dostupni Uredu pučke pravobraniteljice. U odnosu na financiranja rada vijeća nacionalnih manjina pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne omogućavaju minimum potrebnih sredstava za rad vijeća, posebice Romske nacionalne manjine, a nedovoljno se pažnje posvećuje obrazovanju odraslih pripadnika romske nacionalne manjine.
Istaknuto je i da je započeto s izgradnjom mreže koordinatora za suradnju s ministarstvima, no zbog pandemije je taj proces zastao. Naglašeno je da bi Hrvatski sabor trebao pravovremeno raspravljati o izvješćima pučke pravobraniteljice te kroz tematske sjednice omogućiti bolju suradnju s tijelima državne uprave.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k l j u č a k a:

1.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2018. GODINU.

2.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2019. GODINU.

3.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2019. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac  
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 09. sjednici, održanoj 19. svibnja 2021. godine, raspravljao je o Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013. – 2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 18. veljače 2021.
Odbor je o posebnom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Podnositeljica Izvješća uvodno je iznijela da Izvješće donosi analizu i ocjenu ostvarenosti prava na zdrav život u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine, ukazujući na međusobnu uvjetovanost i povezanost ljudskih prava, posebice prava na zdrav život i prava na zdravlje, sa zaštitom okoliša i prirode te klimatskim promjenama. Izvješće je utemeljeno na podatcima iz ispitnih postupaka po pritužbama građana, građanskih inicijativa i udruga vezano uz zaštitu okoliša, postupanje s otpadom, klimatske promjene, zaštitu od buke, neionizirajuće zračenje, svjetlosno onečišćenje i druge probleme. Tijekom proteklih godina Ured pučke pravobraniteljice dao je 72 preporuke od kojih je samo 7 prihvaćeno.  
U raspravi koja je uslijedila pohvaljeno je Izvješće te je ukazano da bi se pravu na zdrav život čija je sastavnica zdrav okoliš trebalo posvetiti više pažnje. U raspravi je posebno ukazano na dio Izvješća koje se odnosi na onečišćenje zraka i gospodarenje otpadom u Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina. Mjerenjima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije uočena je prisutnost vrlo otrovnih tvari u zraku koje su daleko iznad graničnih vrijednosti što izaziva zabrinutost i strah građana.  
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

z a k l j u č a k a:

prihvaća se Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013. – 2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije covid-19.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 8. sjednici, održanoj 16. ožujka 2021. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 17. prosinca 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da su prava civilnih stradalnika Domovinskog rata regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. godine. Taj Zakon do sada je mijenjan čak 12 puta, njime mnoge kategorije nisu obuhvaćene, te 25 godina nakon završetka rata nemamo odgovarajući pravni okvir. Prema postojećem zakonodavnom okviru prava ostvaruju 1884 stradalnika i 145 članova obitelji poginulih civila, no mnogi stradalnici Zakonom nisu obuhvaćeni.

Prijedlogom zakona jasnije se definira pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata tako da će prava moći ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem zakonu. Zakon će obuhvatiti i civile stradale uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, omogućit će se ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu i prije nego što svoje članove obitelji proglase umrlima, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovu bolesti, uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika, a predviđene su i mjere za poboljšanje socioekonomskog položaja korisnika. 

U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo što se uređuju status i prava svih civilnih stradalnika rata, te što se povećava krug osoba koje će biti obuhvaćene zakonom kao i opseg prava civilnih stradalnika rata. 

U raspravi su članovi Odbora iznijeli sljedeća mišljenja, prijedloge i primjedbe:
- U odnosu na članak 1. Prijedloga zakona izneseno je mišljenje da se radi o doslovno prepisanom tekstu iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja, što nije primjereno ovom zakonu jer se radi o pravima civilnih stradalnika. Predloženo je da predlagatelj razmotri izmjenu članka 1. na način da uz Domovinski rat kao temelj samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske, kao vrednote istakne i poseban interes Republike Hrvatske za utvrđivanje istine o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ostvarivanje njihovih prava, stvaranje uvjeta za povratak svih prognanih i izbjeglih građana Republike Hrvatske te procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. 
- prigovoreno je na odredbu članka 76. kojom se dokazi kojima se dokazuje ostvarivanja statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata ograničavaju na isprave nadležnih tijela Republike Hrvatske i dokaze koji će se odrediti pravilnikom. Istaknuto je da bi dokazivanje trebalo omogućiti i ispravama iz drugih država ili međunarodnih organizacija koje su zbrinjavale stradalnike. Naime, civilnim žrtvama je, osim u zdravstvenim ustanovama RH, medicinska pomoć pružana i u zaštićenim zonama UN-a, no i u drugim državama. Nejasno je zašto se u Prijedlogu zakona onemogućava dokazivanje izjavama svjedoka, što je uobičajeno u upravnom postupku, a pravila kojeg će se primjenjivati sukladno izričitim navodima predlagatelja, nego se dokazivanje ograničava na propisane dokaze koji se mogu upotrijebiti za dokazivanje. 
- Iznesena je primjedba na odredbu članka 5. Prijedloga zakona kojom se utvrđuju osobe, koje ne mogu ostvariti prava civilnih stradalnika, pri čemu izričaj „pomagači“ neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija nije dovoljno određen, te bi u provedbi moglo biti arbitrarnosti jer se tim pojmom ne može predvidjeti krug osoba na koje bi se mogao primijeniti navedeni članak. Istaknuto je da treba točno znati ulaze li u navedeni krug osobe koje su pomagale na način da su topnicima dodavale punjenja za topove ili osobe koje su oprale rublje pripadnicima neprijateljskih vojnih postrojbi. 
- U odnosu na članak 2. Prijedloga zakona izneseno je mišljenje da bi svim građanima Republike Hrvatske, neovisno o prebivalištu i boravištu u vrijeme stradavanja, trebalo omogućiti priznavanje prava iz Prijedloga zakona ukoliko je stradavanje bilo na području Republike Hrvatske. 
-    Izneseni su i prijedlozi nomotehničke naravi vezano uz čl. 4. Prijedloga zakona koji je nejasan, te se postavlja pitanje je li uopće potreban u Prijedlogu zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno (10 glasova «ZA») je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k lj u č a k a:

1.    Prihvaća se Prijedloga zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, 
2.    Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 05. sjednici održanoj 20. siječnja 2021. godine raspravio Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2020. godine. Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je Glavna državna odvjetnica iznijela kako izvješće daje cjelovit uvid u rad Državnog odvjetništva, u kretanje i strukturu prijavljenog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, te pokazatelje o uspješnosti u postupcima, o materijalnom i kadrovskom stanju u  Državnom odvjetništvu, kao i prijedloge u cilju unaprjeđenja rada institucije državnog odvjetništva. 
U izradi izvješća primijenjeni su pokazatelji Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe te je primjenom indikatora učinkovitosti i kvalitete rada u cijeloj strukturi državnih odvjetništava povećana ažurnost i kvalitet rada, sa 91% koliko je bila 2016.g na 102%. 
Tijekom 2019.g zaprimljeno je 39.912 kaznenih prijava, što je 2,1% više nego tijekom 2018.g. Iz 2018.g ostalo je u radu 12.468 kaznenih prijava. U strukturi odluka povodom kaznene prijave kao i prijašnjih godina najveći broj je odbačaja 14.186, zatim neposredno podignutih optužnica 7.292, potom slijede optužnice s kaznenim nalogom 6.185, pa rješenja  o provođenju istrage 4.169, dok su 2.022 prijave riješene na drugi način. Iako u javnosti vlada percepcija da rješavanje predmeta traje jako dugo, isto se odnosi samo na mali broj predmeta velike složenosti, dok je istraga u 84 % slučajeva završena u roku od 6 mjeseci, u 12% predmeta istraga je trajala do 12 mjeseci, a u 2.6% predmeta do 18 mjeseci. .  

Nadležni sudovi potvrdili su 10.271 optužnicu ili 96,74 %. Tijekom 2019. g donesene su presude u odnosu na 16.299 osobe, od čega su 14.920 ili 91,54 % osuđujuće, 897 ili 5,5% oslobađajuće te 482 odbijajuće presude. Od izrečenih kaznenih sankcija na uvjetnu osudu osuđeno je 10.878 osoba ili 72,9%. U 3.544 slučaja  ili 23,8% izrečena je kazna zatvora, koja je u 1.059 slučaja zamijenjena radom za opće dobro na slobodi, a tri osobe osuđene su na dugotrajne kazne zatvora. Novčana kazna izrečena je prema 362 osobe ili 2,4 posto, dok su prema 136 osoba izrečene ostale sankcije. 

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zaprimio je ukupno 1.365 kaznenih prijava. U radu Ureda ih je tijekom 2019. g. bilo 1.373 i niti jedna nije ostala neriješena. U strukturi rješavanja najviše je odbačenih prijava, ukupno 967 ili 96%, a što se odnosi na prijave građana i drugih podnositelja, dok prijave podnesene od strane policije čine udio od samo 0,4% u odbačenim prijavama . U odnosu na 395 prijava doneseno je rješenje o provođenju istrage, od čega se 21 odnosi na prijave protiv pravnih osoba.  Podignuto je 7 neposrednih optužnica. Istrage su dovršene protiv 385 osoba, od čega je 2019. g. pokrenuto 55 istraga, 282 istrage pokrenute su 2018. g, a 48 ih je pokrenuto 2017.g. Tijekom 2019. g. optužene su 372 osobe, što je 44% više nego 2018.g. kad je optuženo 257 osoba. Doneseno je 319 presuda od čega je 294 ili 92,2% osuđujućih. 

Zbog ratnih zločina podnijeto je 60 kaznenih prijava, a 6 kaznenih prijava preneseno je iz prethodnog razdoblja. Rješenje o provođenju istrage doneseno je povodom 24 prijave. Prijave protiv 4 osobe su odbačene, a u odnosu na 38 osoba u tijeku je provođenje izvida i dokaznih radnji. Ukupno je tijekom 2019..g optuženo 27 osoba, a sudovi  su donijeli 29 presuda, kojima je 18 osoba osuđeno, 9 osoba  oslobođeno optužbe, a protiv 2 osobe donesena je odbijajuća presuda. Razlog manjeg broja podnesenih optužnica je u otežanom prikupljanju dokaza zbog proteka vremena zbog čega je vrlo teško rekonstruirati događaje. Teško je doći do materijalne dokumentacije, i do svjedoka jer veći broj više ne živi na teritoriju Republike Hrvatske, a dio ih je preminuo.

Za kaznena djela zbog zločina iz mržnje prijavljeno je 60 osoba, što predstavlja značajan skok u odnosu na 2018. g., kada je zaprimljeno 27. Tijekom 2019.g. optuženo je 40 osoba, dok je 7 kaznenih prijava odbačeno. Donesene su presude u odnosu na 16 osoba, od čega 13 osuđujućih, 1 oslobađajuća i 2 odbijajuće. Najčešća diskriminatorna osnova je nacionalna pripadnost, potom vjeroispovijest, etničko podrijetlo, te spolno opredjeljenje, a najčešće prijavljeno kazneno djelo motivirano mržnjom jest kazneno djelo prijetnje, a potom kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju zaprimljeno je 59 kaznenih prijava, od kojih je 39 odbačeno. Optuženo je ukupno 16 osoba, a presude su donesene protiv 11 osoba, pri čemu su sve osuđujuće. Najčešći način počinjenja ovog kaznenog djela je putem internetskih portala i društvenih mreža, a najveći broj prijavljenih djela počinjen je na štetu pripadnika druge nacionalnosti, vjeroispovijesti i spolnog opredjeljenja. 

U građanskim i upravnim predmetima državno odvjetništvo zastupalo je Republiku Hrvatsku u 65.000 predmeta. Analiza podataka o dobivenim i izgubljenim parnicama prema vrijednosti predmeta spora  iznosila je 62,8% dobivenih, što iznosi 313.311.000,00 kn, dok nije uspjela u 37% vrijednosti, što iznosi 185.499.000,00 kn. Državno odvjetništvo sklopilo je velik broj nagodbi čime je rasterećen rad sudova. 
Nastavljeno je opremanje državnih odvjetništava informatičkom opremom i podrškom za e-komunikaciju. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dobio je odgovarajući prostor za rad, no pojedina državna odvjetništva i nadalje rade u neodgovarajućem prostoru, primjerice Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko–upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Prosječna starost vozila koja državna odvjetništva koriste u radu, je 15 godina, a velik broj vozila stariji je od 20 godina, što utječe na rad i na sigurnost državno odvjetničkih dužnosnika i službenika. Oprema za snimanje okrivljenika je zastarjela te se ne mogu naći rezervni dijelovi.   
U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je rad Državnog odvjetništva te je istaknuto kako je u Izvješću pregledno i ažurno prikazan rad državnih odvjetništava.
Pohvaljena je struktura zaposlenih u odnosu na zastupljenost žena koja iznosi 69% kod državno odvjetničkih dužnosnika, te 60% kod državno odvjetničkih službenika, no istaknuta je zabrinutost zbog tendencije pada zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina od 2016. g. Najveći broj zaposlenih je u dobi 35 - 55 godina te bi trebalo uložiti dodatne napore u zapošljavanje mladih, posebice vježbenika. Zabrinjava i nedovoljna kadrovska popunjenost državnih odvjetništava, te male plaće službenika i namještenika, pri čemu plaće za srednju stručnu spremu iznose između 3.000,00 kn i 4.000,00 kn. 
U odnosu na govor mržnje, izneseno je stav da analiza komunikacije na društvenim mrežama i komentara ispod članaka pokazuje da govora mržnje ima puno više nego što to statistike pokazuju. Zabrinjava što iz govora mržnje potječu i druge štetne radnje, kaznena djela i prekršaji, te nasilje  temeljeno na nekom od diskriminatornih osnova. 
U odnosu na edukaciju, pohvaljena je suradnja Državnog odvjetništva s drugim tijelima. Tako je s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održana edukacija o sprječavanju nasilja nad ženama, što je dovelo do proaktivnog pristupa u prekršajnim postupcima. Pohvaljena je i suradnja s Uredom Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u svezi edukacija o govoru mržnje i trgovini utjecajem, a što je rezultiralo izradom Protokola o suzbijanju zločina iz mržnje koji je trenutno u javnoj raspravi. 
U raspravi je napomenuto kako bi se trebalo razmisliti o rasterećenju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta s obzirom na jako velik broj predmeta koje najčešće podnose građani, te da bi trebalo razmotriti mogućnost da se u budućim izmjenama zakona dio kaznenih djela koja su lakše prirode, prebace u nadležnost općinskih državnih odvjetništava, s ciljem da se USKOK više posveti najozbiljnim oblicima organiziranog kriminaliteta i korupcije, sa čime bi se povećala učinkovitost rada i percepcija u javnosti. 
Istaknuto je i kako je vidljiva velika opterećenost rada državnih odvjetnika velikim brojem predmeta i rasprava, što bi moglo utjecati na kvalitetu rada. Zabrinjavajuće je što se zbog malih plaća ne mogu popuniti službenička radna mjesta jer se na natječaje često nitko ne javlja, te bi u tom dijelu trebalo žurno napraviti odgovarajuće iskorake. 
U raspravi je posebno naglašeno kako se moraju osigurati dodatna proračunska sredstva kako bi se osigurali odgovarajući prostori za rad državnih odvjetništava, odgovarajuća oprema, posebice informatička, kao i vozni park te je o navedenom Odbor donio poseban zaključak. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8  „ZA“,  i 2 „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                Prof.dr.sc. Milorad Pupovac
 

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 4. sjednici, održanoj 2. prosinca 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolest, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 30. studenog 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolest raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio kako se Zakon donosi radi provedbe epidemioloških mjera za suzbijanja širenja infekcije uzrokovane virusom COVID 19. Iako je Hrvatska rano započela s provedbom epidemioloških mjera prema epidemiološkim pokazateljima na dan 23. studenog 2020.g. kumulativna 7-dnevna stopa zaraženih je 493,5/100.000 stanovnika a udio pozitivnih u ukupnom broju testiranja iznosi 34,4%, a na intenzivnoj njezi je 4/100.000 stanovnika. Zakonom o sprječavanju zaraznih bolesti određen je institucionalni okvir s kojim se osigurava zaštita života i zdravlja ljudi uz istodobno poštivanje načela razmjernosti. Nastojalo se postići legitimne ciljeve mjerama koje po svom intenzitetu i vrsti odgovaraju opasnosti koja prijeti od virusa COVID 19, u odnosu na Ustavom zajamčene slobode i prava građana da ograničenja ljudskih prava budu samo dok takve okolnosti postoje i u mjeri koja je nužna radi sprječavanja širenja zaraze. Obzirom na trenutnu ozbiljnu epidemiološku situaciju s ciljem sprječavanja širenja COVID-19 virusa zakonom su predložene mjere nošenja maski za lice te ograničavanje javnih i privatnih okupljanja, a za nepoštivanje navedenih mjera predviđaju se novčane kazne za pravne i fizičke osobe. Naime, prema dosadašnjem iskustvu pokazalo se kako pravilno nošenje maski za lice utječe na smanjenje mogućnosti zaraze COVID-19 virusom, te da se okupljanjima u kojima veći broj ljudi ostvaruje bliske kontakte dovodi do povećanja rizika od širenja COVID-19 bolesti. 

U raspravi je istaknuto kako se unatoč činjenici da se radi o opravdanim i legitimnim ciljevima  Prijedlogom zakona zadire u temeljna ljudska prava kao što je nepovredivost doma, sloboda kretanja te privatnost, a koje su Ustavom zajamčena ljudska prava. Jasno je da se radi o ozbiljnoj situaciji i ozbiljnoj bolesti koja ubija ljude te umanjuje kapacitet zdravstvenog sustava i mogućnost ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i od drugih bolesti. Upravo zbog toga kako bi se osigurao veći legitimitet dio članova Odbora iznio je stav kako bi se zakon trebao donijeti  2/3 većinom. Posebno su istaknuta Ustavom zajamčena prava kao zaštita doma, privatnosti i slobode kretanja te je predsjednik Odbora istaknuo kako bi donošenje ovakvih prijedloga konsenzusom utjecalo i na bolju percepciju javnosti te bi se poslala poruka da se ne radi o prijedlogu samo jedne političke grupacije. Istaknuto je da je u ovom trenutku situacija toliko ozbiljna, da prijeti krah zdravstvenog sustava te da nema dovoljno vremena za politička usuglašavanja. U raspravi je postavljeno pitanje koje brojke trebaju biti zadovoljene kako bi se mjere predviđene zakonom prestale primjenjivati.

Predstavnik predlagatelja zaključno je pojasnio kako se Prijedlogom zakona ne daju nikakve dodatne ovlasti Policiji te da se neće obilaziti domovi građana već će Policija moći u domove ulaziti samo po prijavama. U odnosu na broj zaraženih te intenzitet i vrstu mjera koje se primjenjuju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako pokazatelj epidemiološke situacije nije samo broj zaraženih, jer postoji velik broj asimptomatskih osoba koje su kliconoše te kako su i do sada mjere donošene u razmjeru sa epidemiološkom situacijom.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (7 glasova «ZA», 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 3. sjednici, održanoj 24. studenog 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o elektroničkim medijima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 12. studenog 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona o elektroničkim medijima raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila kako se Zakon usklađuje s direktivom EU o audiovizualnim medijskim uslugama te se propisuju pravila za platforme za dijeljenje video sadržaja, te mjere kojima se osigurava da programi ne djeluju štetno na razvoj maloljetnika. Prijedlogom zakona drugačije se definiraju audiovizualne medijske usluge, uvodi se veća transparentnost vezana uz vlasničku strukturu i financiranje elektroničkih medija. Audiovizualno oglašavanje mora biti lako prepoznatljivo te ne smije koristiti podsvjesne tehnike, niti se oglašavanjem smije dovoditi u pitanje ljudsko dostojanstvo, promicati diskriminaciju ni poticati ponašanje koje šteti zdravlju, sigurnosti i zaštiti okoliša. Zabranjeno je oglašavanje cigareta, duhanskih proizvoda i elektroničkih cigareta. Zabranjeno je oglašavanje alkoholnih proizvoda koje je usmjereno na maloljetnike ili poticanje neumjerene potrošnje alkohola. Audiovizualne medijske usluge ne smiju poticati na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe, koji se temelje na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualne orijentacije ili državljanstva.

U raspravi je načelno podržan Prijedlog zakona, a osobito pružanje veće zaštite od širenja govora mržnje putem medija, te veća zaštita maloljetnika od programskih sadržaja i oglašavanja koji bi mogli štetiti njihovom razvoju. Istaknuto je i kako bi se do izrade konačnog prijedloga zakona trebalo razmisliti da se, uz sankcioniranje novčanim kaznama, uvedu i zaštitne mjere elektroničkim medijima kod kojih je utvrđeno da su širili govor mržnje, a mjere bi se sastojale iz obveze emitiranja sadržaja kojima se promiče tolerancija prema nekim od grupa koje su bile mete diskriminacije. Vezano uz prekršajne odredbe, istaknuto je kako bi trebalo razmisliti da prekršajne sankcije budu određene prema veličini koncesionara i  stupnju ugrožavanja zaštićenog dobra. To što je za čak 104 prekršaja određena prekršajna kazna od 100.000,00 kn do 1.000.000,00 kn moglo bi s jedne strane dovesti do arbitrarnosti, a s druge do utjecaja na slobodu medija. Istaknuto je kako bi se do drugog čitanja trebale doraditi odredbe o odgovornosti nakladnika za sadržaj koji produciraju korisnici. Napomenuto je kako bi trebalo razmisliti o uvođenju kvota za nacionalne manjine, bilo ovim zakonom, bilo Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, s ciljem osiguranja programskihog sadržaja o nacionalnim manjinama. Pozdravljena je odredba Prijedloga zakona kojom se putem Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija posebno potiče financiranje programa i sadržaja elektroničkih publikacija koji su usmjereni na sadržaje od javnog interesa, posebice programa za nacionalne manjine, ravnopravnost spolova, ravnopravnost spolnih orijentacija i rodnih identiteta, programa za djecu i mlade, programa za invalide i dr.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (7 glasova «ZA» i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k lj u č a k a

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o elektroničkim medijima,
2. Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 7. listopada 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada, aktom od 24. kolovoza 2020. godine.

Odbor je Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za djecu u uvodnom izlaganju istaknula je kako je potrebno učinkovitija zaštita djece te jačanje društvene svijesti. Tijekom 2019. godine zaprimljeno je 1741 prijava što je 10 % više od prethodne godine.

Najviše prijava, pritužbi, upita i zahtjeva zabilježeno u području sigurnosti i zaštiti prava  djece, a zabrinjava nagli rast smrtnosti djece uslijed stradavanja u prometnim nesrećama. Povećan je broj djece koja su izdvojena iz obitelji i smještena u domove jer nema dovoljno udomiteljskih obitelji. Djeca s problemima u ponašanju smještena u domove žive u neprimjerenim uvjetima i ne dobivaju potrebnu podršku ni tretman. Najviše prijava povrede osobnih prava djece odnosilo  se na pravo djeteta na život s roditeljima i roditeljsku skrb (737) uključujući ostvarivanje sadržaja roditeljske skrbi te ograničavanje ili oduzimanje prava na roditeljsku skrb i djetetovo uzdržavanje.

Prema podacima MUP-a tijekom 2019. godine zabilježeno je 765 djece tražitelja međunarodne zaštite, a 70 ih je bilo bez pratnje roditelja ili skrbnika. Postupci reguliranja boravišnog statusa djece stranih državljana, prema podacima MUP-a, u većini se slučajeva pozitivno rješavaju. Od 1.522 zahtjeva za privremeni boravak djece rođene izvan RH, odbijeno je pet, a od 299 zahtjeva za privremeni boravak djece rođene u RH, nijedan nije odbijen.

Tijekom 2019. godini prema podacima MUP-a prijavljeno je 6.859 kaznenih djela na štetu djece, što je za 32,2 % više nego u 2018. godini. Kao i prijašnjih godina, prisutne su pritužbe na sporost u procesuiranju počinitelja, preblago kažnjavanje počinitelja kaznenih djela, neodgovarajući tretman djeteta u postupku i narušavanje djetetove privatnosti.

Pojedini sudski postupci prema maloljetnicima neopravdano dugo traju, unatoč načelu žurnosti, što svrhu izricanja maloljetničkih sankcija čini dvojbenom. Najviše teškoća uočeno u izvršenju odgojne mjere upućivanja u odgojnu ustanovu, dok su uvjeti izvršenja odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod za mušku populaciju u Odgojnom zavodu u Turopolju značajno unaprijeđeni.

U raspravi je pohvaljeno Izvješće Pravobraniteljice za djecu a zabrinjava porast broja prijava, porast povrede prava djece te velik broj djece koja su izložena siromaštvu. Potrebna je bolja međuresorna suradnja, te pravovremeno reagiranje svih nadležnih tijela kako bi se osigurala sigurnost te pravovremena zaštita dobrobiti djeteta. U raspravi je napomenuto i kako bi se moralo iznaći rješenje za sportske aktivnosti djece, koje imaju važnu ulogu u razvoju djece a u mnogim sportovima zbog pandemije i mjera zaštite od COVIDA-19 mnoge sportske aktivnosti djece su onemogućene.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (7 glasova «ZA», i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 2. sjednici, održanoj 7. listopada 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada, aktom od 24. kolovoza 2020. godine.

Odbor je Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u uvodnom izlaganju istaknula je da je u Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo registrirano je 496.646 osoba s invaliditetom. U 2019. godini zaprimljeno je 2.172 pritužbe građana što je povećanje za 12% odnosu na 2018. godinu. Najveći broj pritužbi odnosi se na socijalnu skrb, obrazovanje i rad.

Prava osoba s invaliditetom najčešće su kršena u području pristupačnosti i mobilnosti te području  socijalne zaštite koje je godinama područje u kojem Pravobraniteljica zaprima najviše pritužbi te u kojima se najčešće krše prava osoba s invaliditetom. Pritužbe na postupke vještačenja djece s teškoćama u razvoju, te osoba s invaliditetom porasle su za 37 % u odnosu na prethodnu godinu što ukazuje na nezadovoljstvo načinom i ulogom vještačenja.

Osobe s invaliditetom u povećanom su riziku od siromaštva a zaposleno je samo 6% radno aktivnih osoba sa invaliditetom. Naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. U području zapošljavanja i rada, nisu osigurani poticaji kojima bi se financirao prijevoz na posao za teško pokretne osobe sa invaliditetom i naknada plaća kao nadomjestak do iznosa pune plaće za rad u nepunom radnom vremenu. Rad u punom radnom vremenu i nemogućnost dolaska na posao kod mnogih osoba sa invaliditetom predstavlja glavnu zapreku za prihvaćanje i zadržavanje zaposlenja.

Tijekom 2019. godine pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je uputila 410 preporuka / upozorenja javno pravnim tijelima. U postupku donošenja propisa dala je 45 mišljenja i/ili prijedloga izmjena i dopuna za 32 propisa.  Vezano uz primarna prava za osobe sa invaliditetom trebao je biti donijet Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnom asistentu i novi Zakon o socijalnoj skrbi, isto nije učinjeno.

U raspravi je pohvaljeno Izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a zabrinjavajuća je niska obrazovna struktura osoba sa invaliditetom. Naime, osobe s invaliditetom čine 10% stanovništva a gotovo 70% ima završenu samo osnovnu školu ili niže obrazovanje. Društvena zajednica bi se morala više uključiti kako bi se osobama s invaliditetom osiguralo potpuno i kvalitetno sudjelovanje u svim područjima života, te postupati bez predrasuda i bez fizičkih i administrativnih barijera. Javno pravna tijela morala bi više pažnje obratiti prilikom informiranja osoba s invaliditetom o njihovim pravima te im pravovremeno davati informacije o pravima i načinu njihova ostvarenja. Zabrinjava jako mali broj zaposlenih osoba sa invaliditetom što povećava ionako velik rizik od siromaštva u toj populaciji što dovodi do povećanja socijalne i društvene isključenost.  Istaknuta je potreba za žurnim izmjenama propisa o socijalnoj skrbi, inkluzivnom dodatku te drugih propisa kojima bi se omogućilo uključenost osoba s invaliditetom u život zajednice.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (8 glasova «ZA», i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 07. listopada 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada, aktom od 24. kolovoza 2020. godine.

Odbor je Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja izvijestila je da se tijekom izvještajne godine radilo na ukupno 1.719 predmeta.

Pravobraniteljica je uputila državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizičkim osobama ukupno 293 pisane preporuke, 160 upozorenja i 131 prijedlog; sumnju na počinjenje kaznenog djela prijavila je nadležnom državnom odvjetništvu u 5 slučajeva, a na prekršajno djelo u 1 slučaju. Zadržao se trend uvažavanja njezinih odluka u potpunosti, u visokih 89,3% slučajeva.

Pravobraniteljica je razmatrala slučajeve koji su se većinom odnosili na žene – 73,4%. Analizirani slučajevi odnosili su se na izravnu diskriminaciju u 96,8% slučajeva. Analiza slučajeva po kojima je Pravobraniteljica postupala razvrstanih prema području diskriminacije ukazuje na to da se njihov najveći broj odnosi na područje socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (29,2%), na ostvarivanje radnih prava (21,2%) i upravu (14,5%), što ukupno čini značajni udio od 64,8%. Pritužbe se i dalje u najvećem broju odnose na diskriminaciju temeljem spola (85,8%), zatim temeljem spolne orijentacije (6%). Kod 24,4% slučajeva koji se odnose na pružanje zaštite građanima/kama koji/e su bili/e izloženi/e fizičkom, psihičkom i drugim oblicima nasilja u obitelji i/ili partnerskim vezama, kao i nasilju u javnom prostoru, zaštitu su tražile žene u 75,5% slučajeva, ali i muškarci u 22%.

U raspravi je Izvješće pohvaljeno a naglašeno je da je nastavljen trend rasta broja slučajeva diskriminacije što je zabrinjavajuće. Spomenut je slučaj tvrtke koja diskriminira trudnice i osobe na porodiljinom dopustu kojima se ne isplaćuje božićnica, te je izražena nada da će se promijeniti svijest poslodavaca, te izraditi odgovarajuće radno zakonodavstvo kojim će se spriječiti ovakve pojave.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (5 glasova «ZA», 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 1. sjednici, održanoj 23. rujna 2020. godine, raspravljao je o Izvješću o izvršenju godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada, aktom od 24. srpnja 2020. godine. 

Odbor je Izvješće o izvršenju godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na provedene aktivnosti za provedbu Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. 

Uvodno je predsjednik Odbora rekao kako se temeljem popisa stanovništva dobivaju podaci o broju pripadnika pojedinih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Na osnovu popisom stanovništva utvrđenog broja pripadnika pojedinih  nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, te jedinicama lokalne i područne samouprave,  nacionalne manjine ostvaruju prava iz Ustava, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te drugih zakona. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Popis stanovništva najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje. Radi modernizacije prikupljanja podataka, koja se provodi kao jedna od strateških aktivnosti Državnog zavoda za statistiku, Popis 2021. provest će se samostalnim popisivanjem stanovništva kroz sustav e-Građani, i popisivanjem na terenu koje će obavljati popisivači s pomoću elektroničkih uređaja. Pripremnim aktivnostima u 2019.g definirano je programsko rješenje za provedbu popisa i računalni program za upravljanje sustavom elektroničkog prikupljanja podataka, te je  pripremljena  dokumentacija za javnu nabavu usluge izrade programskog rješenja.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje načina na koji će se osigurati ravnomjerna zastupljenost popisivača iz redova nacionalnih manjina. Istaknuto je i pitanje statističke pogreške te su neki zastupnici napomenuli kako je tendencija povećavanja statističke pogreške unazad zadnjih nekoliko popisa stanovništva, a što je naročito vidljivo kad se usporede popisi birača sa popisom stanovništva. Istaknuto je kako ključnu ulogu u popisu stanovništva imaju popisivači te kvaliteta popisa uvelike ovisi o kvaliteti popisivača, stoga je potrebno da se putem testiranja odaberu popisivači koji će popis obavljati točno, unositi podatke koje su dobili od osoba koje popisuju, te koji neće sugestivno djelovati na građane koje popisuju. Važan segment popisa  predstavlja popisnica te metodološke upute. Stoga popisnica i metodološke upute moraju što prije biti dostupne javnosti kako bi se vidjeli modaliteti pojedinih pitanja te metodološke upute za ispunjavanje popisnice. Naime, nužno je da se prije popisa stanovništva isprave eventualne nejasnoće, osobito kod otvorenih pitanja, te da građani budu pravovremeno informirani. Ukazano je i na popise prostornih jedinica i kartografske prikaze koje za popis stanovništva izrađuje Državna geodetska uprava a koji bi morali biti dostupni javnosti kako bi se pravovremeno mogla korigirati eventualna odstupanja u kartografskim prikazima koji se mogu razlikovati od teritorijalnog razgraničenja pojedinih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Postavljeno je pitanje kontrole točnosti podataka te je iznesen prijedlog da se građanima omogući putem elektroničkog sučelja kontrola točnosti njihovih osobnih podataka koji su uneseni u popisnicu. 

Predstavnica predlagatelja odgovorila je članovima Odbora kako pripreme za popis stanovništva traju već pet godina, a probni popis obavit će se od 3. do  19.12.2020.g. te će tada javnosti biti dostupne metodološke upute i popisnica koje će biti objavljeni na stranicama Državnog zavoda za statistiku. 

Zaključno je istaknuto kako je najvažnije da svi građani budu pravovremeno informirani i educirani o popisu stanovništva kako bi popis protekao u tolerantnoj atmosferi, te kako bi se dobili što točniji podaci.  
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno  (10 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2019. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac