Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 18. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješće o radu policije u 2020. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23.6. 2021. godine.
Odbor je o Izvješću o radu policije u 2020. godini raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja rekao kako je uporaba sredstava prisile najčešće korištena radi sprječavanja bijega i svladavanja otpora, a tijekom 2020.g bilo je i 83 napada na policijske službenike. Kao posljedice uporabe sredstava prisile 417 građana i 232 policijska službenika zadobili su lakše ozljede, a 16 građana i 7 policijskih službenika zadobilo teške ozljede. Evidentirano je 87 kaznenih djela motiviranih mržnjom od kojih je 83,9% razriješenih. Evidentirana kaznena djela motivirana mržnjom porasla su za 70,6 % u odnosu na 2019.godinu. zbog preventivno edukativnih aktivnosti usmjerenih na jačanje svijesti građana o štetnosti zločina iz mržnje te potrebu njihova prijavljivanja. Iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva evidentirano je 50 kaznenih djela što je 150 % više nego 2019. godine. Sva kaznena djela odnose se na zločine počinjene u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine, a u 2020. prijavljeno je 13 osoba. U 2020. godini u prijavljeno je 7895 kaznenih djela iz dijela kaznenopravne zaštite djece i obitelji, što je za 15,1 % više u odnosu na 2019. godinu. Uočen je nastavak trenda povećanja kaznenog djela nasilja u obitelji u odnosu na prethodne godine. Granična policija je za 14.678 strana državljana utvrdila kako ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj, a najčešći razlozi odbijanja ulaska su neodgovarajuća dokumentacija kojom bi se opravdala svrha i uvjeti boravka, neposjedovanje valjane putne isprave, vize ili boravišne dozvole, izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska, predstavlja prijetnju javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju. Zabranjen je izlazak iz Republike Hrvatske za ukupno 1.029 osoba, što je manje za 53,9 % nego u 2019. godini. . Evidentirano je 2.326 osoba u pokušaju izbjegavanja granične kontrole, što je u odnosu na 2019. godinu, za 2,6 % manje. Prisilno je udaljeno 954 stranaca od čega temeljem readmisijskih ugovora njih 413. U velikom broju nezakonitih prelazaka policija zatiče jedne te iste osobe više puta, osobito tražitelje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, od kojih neki pokušavaju prijeći ili su prešli granicu u Republiku Sloveniju višekratno.
U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je rad policije u dijelu koji se odnosi na postupanje policije prilikom prosvjeda protiv COVID mjera, zaštite sigurnosti građana i zaštiti državne granice. U odnosu na policijska postupanja istaknuto je se prilikom uporabe sredstava prisile mora poštivati razmjernost postupanja u svakom pojedinom slučaju. Prekomjerna uporaba prisile uznemirava javnost i stvara se negativna slika o radu policijskih službenika te je dana sugestija da u budućim izvješćima navedu i postupanja prema policijskim službenicima kada je utvrđeno prekoračenje službenih ovlasti policije (disciplinski postupci, kaznene i prekršajne prijave protiv policijskih službenika). Izražena je bojazan vezana uz ukidanje pojedinih policijskih postaja što bi moglo dovesti do manje sigurnosti građana. Pozdravljeni su napori policije i suradnja s Pučkom pravobraniteljicom na sprječavanju govora mržnje u Vukovarsko –Sremskoj županiji sa čime su smanjene tenzije. Iznijeta je sugestije da bi izvješća trebala biti bolje raščlanjena u odnosu na pritužbe građana, te što policija poduzima po tim pritužbama. Zapošljavanje većeg broja pripadnika romske nacionalne manjine posebice u Međimurskoj županiji povećalo bi se povjerenje u policiju. U odnosu prema postupanju policije prema migrantima izražena su stavovi kako policija često štiti migrante u slučajevima međusobnih sukoba raznih skupina. S druge strane izneseno je da se prema svim migrantima mora osigurati zakonito postupanje bez prekomjerne uporabe sile te osiguranje temeljnih ljudskih prava. Vezano uz ratne zločine pozdravljeni su napori da se razriješe ratni zločini u Varivodama i Gošiću. Iznesen je prijedlog da se u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave napravi analiza propisa jedinica lokalne samouprave kojima se zabranjuje opijanje maloljetnika na javnom mjestu budući da je isto u porastu. Istaknut je i problem malih plaća policijskih službenika koje ne odgovaraju značaju posla koji obavljaju.
Predstavnik predlagatelja složio se sa sugestijom da se u budućim izvješćima raščlane pritužbe građana te da se navede postupanja u slučajevima prekoračenja ovlasti, te da se navedu postupanja unutarnjeg nadzora, povjerenstva za nadzor policije, disciplinski postupci te podnesene kaznene i prekršajne prijave. U odnosu na bojazan radi ukidanja pojedinih policiskih postaja istaknuto je da se radi o reorganizaciji kojom je smanjen broj rukovodečih policiskih službenika no da se za građene neće ništa promijeniti.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (8 glasova «ZA» i 4 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
z a k lj u č k a
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2020. GODINI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac