U Hrvatskom su saboru tijekom stoljeća djelovali mnogi hrvatski velikani. Bili su to pripadnici plemstva, ugledni građani, biskupi, publicisti, pjesnici i književnici. Biste velikana iz XIX. i XX. stoljeća danas se nalaze u predvorju Sabornice.
Vladimir Nazor
Rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na otoku Braču. Gimnaziju je završio u Splitu, a studij prirodnih znanosti u Zagrebu i Grazu. Prvu pjesmu objavio je u 1893. u zadarskome "Narodnom listu", prvu knjigu "Slavenske legende" sedam godina kasnije, a posljednji rad, esej "Čitajući Kranjčevića" objavljen je godinu nakon piščeve smrti. Matica slovenska 1908. godine objavljuje mu „Velog Jožu“, - jedno od njegovih najpoznatijih proznih djela koje je on sam smatrao neuspjelim. Akademikom je postao u posljednjoj godini života, 1949.
Svoj je antifašistički stav iskazao na samom početku narodnooslobodilačkog rata pridruživši se partizanskom pokretu 1942. godine. Vladimir Nazor bio je prvi predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske nakon svršetka II. svjetskog rata. Prvi govor na toj dužnosti održao je u srpnju 1945. godine. Ostao je na dužnosti predsjednika Sabora do svoje smrti.
Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. godine.