Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 29. ožujka 2007. godine proveo je raspravu o materijalu Aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u zaštiti prostora – prostornom uređenju i nadzoru 2004. – 2006., koji je temeljem članka 115. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša dostavilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva aktom od 22.ožujka 2007. godine.
Uvodno je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić istaknula kako je očuvanje i održivo korištenje prostora i okoliša strateški interes za sveukupni razvitak Republike Hrvatske i unapređivanje kvalitete života građana. Istaknula je da je u navedenom razdoblju od 2004.-2006. godine proveden niz mjera i aktivnosti u cilju očuvanja i zaštite prostora Republike Hrvatske, posebno u zaštiti obalnog područja i pomorskog dobra te izradi prostornih planova (prioritetno prostornih planova uređenja gradova i općina). U području zakonodavstva prostornog uređenja i graditeljstva ministrica je najavila novi Zakon o prostornom uređenju i građenju kojim će se ujedno regulirati pitanje urbane komasacije te smanjiti administriranje i pojednostaviti procedure. U tom smislu nova rješenja ugrađena su u izrađeni novi Zakon o zaštiti okoliša koji će, nakon pribavljanja mišljenja, biti upućen u zakonsku proceduru donošenja.
U nastavku uvodnog izlaganja Josipa Blažević-Perušić, državna tajnica za inspekcijske poslove u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prezentirala je Odboru dostavljeni materijal Ministarstva te istaknula da je prostor ograničeno dobro te da Republika Hrvatska baštini jedan od najočuvanijih dijelova mediteranskog i europskog prostora. Stoga su osiguranje održivog razvoja, omogućavanje ravnomjernog prostornog razvoja, njegovanje regionalne prostorne osobitosti te povezivanje teritorija države s europskom prostornom strukturom prepoznati kao osnovni ciljevi prostornog uređenja. U ostvarivanju navedenih ciljeva pristupa se prilagodbi i izradi nove regulative, razvoju i edukaciji struke, zaštiti obalnog područja i pomorskog dobra, praćenju izrade prostornih planova, osiguranju financijske podrške, pojačanom upravnom i inspekcijskom nadzoru, preventivnom i sustavnom inspekcijskom nadzoru, promociji zaštite prostora i prostornog uređenja te poticanju sudjelovanja javnosti u izradi i donošenju prostornih planova. Niz je mjera zaštite prostora koje se provode i to: izrada obveznih prostornih planova, nadzor izrade prostornih planova, izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, kontinuirani upravni i inspekcijski nadzor lokacijskih i građevinskih dozvola, sustavni inspekcijski nadzor građenja i sl.
Na dan 15. ožujka 2007. godine ukupno je doneseno 2132 plana od čega: 427 PPUG/O, 118 GUP-ova, 157 UPU-a, 1200 DPU-a te 230 ostalih planova. U izradi je ukupno 435 planova i to: 129 PPUG/O, 26 GUP-ova, 74 UPU-a, 160 DPU-a te 46 ostalih planova.
U periodu 2004.-2006 Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ukupno je za izradu prostornih planova isplatilo13.629.740 kn potpore.
Značajan napredak u odnosu na 2003. godine učinjen je u izradi prostornih planova uređenja gradova i općina. Od ukupno 556 planova 427 je doneseno, 94 je konačnih prijedloga plana, za 17 planova održana je javna rasprava, za 3 plana izrađen je nacrt prijedloga te su za 15 obavljeni pripremni radovi. Za uočiti je da su svi gradovi i općine donijeli ili su u izradi njihovi prostorni planovi uređenja za razliku od 2003. godine kad je bilo doneseno 113 planova, izrađeno 78 konačnih prijedloga plana, za 73 održana javna rasprava, za 91 izrađen nacrt prijedloga plana te za 119 obavljeni pripremni radovi dok 74 plana nisu bila u izradi. Analizira li se stanje izrade prostornih planova uređenja gradova i općina po županijama za uočiti je da je u 2007. u svim županijama (osim Požeško-slavonskoj) izrađeno 50% ili preko 50% planova gradova i općina. PPUO sa smanjenim sadržajem može donijeti 112 općina te ih je 50 doneseno, za 40 izrađen je konačni prijedlog plana, za 10 održana javna rasprava, izrađen 1 nacrt prijedloga plana te za 11 planova obavljeni pripremni radovi.
Doneseni su svi prostorni planovi županija te su usklađeni s Uredbom o zaštiti i uređenju zaštićenog obalnog područja (NN 128/04). Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2004. godine po prvi je puta zaštićeno obalno područje određeno kao područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te su navedenom Uredbom regulirani uvjeti i mjere za uređenje ZOP-a i način usklađivanja prostornih planova s Uredbom. U ZOP-u se nalazi 134 jedinica lokalne samouprave te je od donesenih 92 PPUG/O s Uredbom usklađeno 59, a za 33 prostorna plana usklađivanje je u tijeku. Preostala 42 PPUG/O jedinica lokalne samouprave koji su unutar ZOP-a u izradi su. Istaknuto je kako zaštita Jadrana zaslužuje posebnu pozornost te će se razraditi i pokrenuti cjelovita strategija, programi i inicijativa za integrirano, koordinirano i zajedničko djelovanje svih državnih tijela, institucija i udruga povezanih sa zaštitom Jadrana te predložiti Hrvatskom saboru dokument s cjelovitim programom zaštite Jadrana prema standardima i propisima EU i međunarodnog prava.
Dinamika izrade prostornih planova nacionalnih parkova i parkova prirode manje je zadovoljavajuća. Budući da je u navedenom razdoblju prioritet bila izrada prostornih planova uređenja općina i gradova i da postoji problem nedostatnog broja izrađivača planova u odnosu na potrebe, stanje izrade navedenih planova je sljedeće: doneseni su prostorni planovi NP „Mljet“, NP „Risnjak“, NP „Paklenica“, NP „Brijuni“, NP „Kornati“ te PP „Kopački rit“ i PP „Učka“; u izradi su prostorni planovi NP „Plitvička jezera“ (pripremni radovi), NP „Krka“ (prijedlog plana), NP „Sjeverni Velebit“ (nacrt prijedloga) te PP „Medvednica“ (prijedlog plana), PP „Žumberak-Samoborsko gorje“ (2. prijedlog plana), PP „Lonjsko polje“ (prijedlog plana), PP „Papuk“ (nacrt prijedloga), PP „Velebit“ (nacrt prijedloga), PP „Telaščica“ (prethodna rasprava), PP „Vransko jezero“ (nacrt prijedloga), PP Biokovo (nacrt prijedloga) a za Park prirode „Lastovo“ u u prethodnoj godini donesena je Odluka o proglašenju parka prirode.
Za djelotvorno provođenje zakona koji reguliraju problematiku prostornog uređenja i graditeljstva od značenja je djelovanje inspekcijske službe. U Upravi za inspekcijske poslove od sistematiziranih 321 radnih mjesta popunjeno je 273 radnih mjesta. Posebno se u odnosu na 2000. godinu uočava pad broja građevinskih inspektora čije je znanje i iskustvo traženo na tržištu i bolje plaćeno. Stoga je jedan od ciljeva poduzimanje niza mjera i aktivnosti kako bi se kadrovski ojačale inspekcijske službe te povećale plaće inspektora.
U posljednje tri godine u pozitivnom smislu promijenila se društvena klima u odnosu na bespravnu i divlju gradnju i uređenje prostora te je znatno smanjena bespravna gradnja. U razdoblju od 2004.-2006. uklonjeno je ukupno 1628 objekata od čega su 1371 uklonili bespravni graditelji.
U raspravi na Odboru istaknuto je kako je u razdoblju od 2004.-2006. godine postignut značajan napredak u zaštiti prostora, posebno u izradi prostorno-planske dokumentacije. Uočeno je da je uz 427 donesenih i 94 konačnih prijedloga plana ostalo još svega 35 prostornih planova uređenja gradova i općina u fazama koje zahtijevaju nešto više vremena do finalizacije s tim da je u velikom dijelu riječ o jedinicama lokalne samouprave koje donose prostorne planove u manjem opsegu. Ocijenjeno je kako su doneseni prostorni planovi jedan od bitnih preduvjeta bržeg razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vezano uz donošenje prostornih planova napomenuto je da je izrada prostorno-planske dokumentacije otežana zbog nedovoljnog broja urbanista i planera te nedostatne baze ulaznih podataka za planiranje (katografskih podloga) i složenog postupka izrade prostorno-planske dokumentacije. Stoga je podržana izrada nove zakonske regulative kojom će se smanjiti administriranje i pojednostaviti postupci. Istaknuto je da će manje detaljiziranja u prostornim planovima s druge strane zahtijevati jači nadzor provedbe. Navedeno posebno dobiva na značenju u uvjetima nedostatnog broja inspektora.
Podržano je provođenje mjera i aktivnosti u cilju kadrovskog jačanja te poboljšanja uvjeta rada i plaća inspektora te ocijenjeno da je posebno potrebno ojačati nadzor u ranim fazama jer je zakašnjeli nadzor povezan i s većim materijalim štetama i otporima u provedbi.
Tijekom rasprave istaknuto je da će daljnjem poboljšanju stanja u prostoru značajno doprinjeti nova zakonska regulativa u dijelu u kojem će regulirati urbana komasacija.
Uvodno je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić istaknula kako je očuvanje i održivo korištenje prostora i okoliša strateški interes za sveukupni razvitak Republike Hrvatske i unapređivanje kvalitete života građana. Istaknula je da je u navedenom razdoblju od 2004.-2006. godine proveden niz mjera i aktivnosti u cilju očuvanja i zaštite prostora Republike Hrvatske, posebno u zaštiti obalnog područja i pomorskog dobra te izradi prostornih planova (prioritetno prostornih planova uređenja gradova i općina). U području zakonodavstva prostornog uređenja i graditeljstva ministrica je najavila novi Zakon o prostornom uređenju i građenju kojim će se ujedno regulirati pitanje urbane komasacije te smanjiti administriranje i pojednostaviti procedure. U tom smislu nova rješenja ugrađena su u izrađeni novi Zakon o zaštiti okoliša koji će, nakon pribavljanja mišljenja, biti upućen u zakonsku proceduru donošenja.
U nastavku uvodnog izlaganja Josipa Blažević-Perušić, državna tajnica za inspekcijske poslove u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prezentirala je Odboru dostavljeni materijal Ministarstva te istaknula da je prostor ograničeno dobro te da Republika Hrvatska baštini jedan od najočuvanijih dijelova mediteranskog i europskog prostora. Stoga su osiguranje održivog razvoja, omogućavanje ravnomjernog prostornog razvoja, njegovanje regionalne prostorne osobitosti te povezivanje teritorija države s europskom prostornom strukturom prepoznati kao osnovni ciljevi prostornog uređenja. U ostvarivanju navedenih ciljeva pristupa se prilagodbi i izradi nove regulative, razvoju i edukaciji struke, zaštiti obalnog područja i pomorskog dobra, praćenju izrade prostornih planova, osiguranju financijske podrške, pojačanom upravnom i inspekcijskom nadzoru, preventivnom i sustavnom inspekcijskom nadzoru, promociji zaštite prostora i prostornog uređenja te poticanju sudjelovanja javnosti u izradi i donošenju prostornih planova. Niz je mjera zaštite prostora koje se provode i to: izrada obveznih prostornih planova, nadzor izrade prostornih planova, izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, kontinuirani upravni i inspekcijski nadzor lokacijskih i građevinskih dozvola, sustavni inspekcijski nadzor građenja i sl.
Na dan 15. ožujka 2007. godine ukupno je doneseno 2132 plana od čega: 427 PPUG/O, 118 GUP-ova, 157 UPU-a, 1200 DPU-a te 230 ostalih planova. U izradi je ukupno 435 planova i to: 129 PPUG/O, 26 GUP-ova, 74 UPU-a, 160 DPU-a te 46 ostalih planova.
U periodu 2004.-2006 Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ukupno je za izradu prostornih planova isplatilo13.629.740 kn potpore.
Značajan napredak u odnosu na 2003. godine učinjen je u izradi prostornih planova uređenja gradova i općina. Od ukupno 556 planova 427 je doneseno, 94 je konačnih prijedloga plana, za 17 planova održana je javna rasprava, za 3 plana izrađen je nacrt prijedloga te su za 15 obavljeni pripremni radovi. Za uočiti je da su svi gradovi i općine donijeli ili su u izradi njihovi prostorni planovi uređenja za razliku od 2003. godine kad je bilo doneseno 113 planova, izrađeno 78 konačnih prijedloga plana, za 73 održana javna rasprava, za 91 izrađen nacrt prijedloga plana te za 119 obavljeni pripremni radovi dok 74 plana nisu bila u izradi. Analizira li se stanje izrade prostornih planova uređenja gradova i općina po županijama za uočiti je da je u 2007. u svim županijama (osim Požeško-slavonskoj) izrađeno 50% ili preko 50% planova gradova i općina. PPUO sa smanjenim sadržajem može donijeti 112 općina te ih je 50 doneseno, za 40 izrađen je konačni prijedlog plana, za 10 održana javna rasprava, izrađen 1 nacrt prijedloga plana te za 11 planova obavljeni pripremni radovi.
Doneseni su svi prostorni planovi županija te su usklađeni s Uredbom o zaštiti i uređenju zaštićenog obalnog područja (NN 128/04). Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2004. godine po prvi je puta zaštićeno obalno područje određeno kao područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te su navedenom Uredbom regulirani uvjeti i mjere za uređenje ZOP-a i način usklađivanja prostornih planova s Uredbom. U ZOP-u se nalazi 134 jedinica lokalne samouprave te je od donesenih 92 PPUG/O s Uredbom usklađeno 59, a za 33 prostorna plana usklađivanje je u tijeku. Preostala 42 PPUG/O jedinica lokalne samouprave koji su unutar ZOP-a u izradi su. Istaknuto je kako zaštita Jadrana zaslužuje posebnu pozornost te će se razraditi i pokrenuti cjelovita strategija, programi i inicijativa za integrirano, koordinirano i zajedničko djelovanje svih državnih tijela, institucija i udruga povezanih sa zaštitom Jadrana te predložiti Hrvatskom saboru dokument s cjelovitim programom zaštite Jadrana prema standardima i propisima EU i međunarodnog prava.
Dinamika izrade prostornih planova nacionalnih parkova i parkova prirode manje je zadovoljavajuća. Budući da je u navedenom razdoblju prioritet bila izrada prostornih planova uređenja općina i gradova i da postoji problem nedostatnog broja izrađivača planova u odnosu na potrebe, stanje izrade navedenih planova je sljedeće: doneseni su prostorni planovi NP „Mljet“, NP „Risnjak“, NP „Paklenica“, NP „Brijuni“, NP „Kornati“ te PP „Kopački rit“ i PP „Učka“; u izradi su prostorni planovi NP „Plitvička jezera“ (pripremni radovi), NP „Krka“ (prijedlog plana), NP „Sjeverni Velebit“ (nacrt prijedloga) te PP „Medvednica“ (prijedlog plana), PP „Žumberak-Samoborsko gorje“ (2. prijedlog plana), PP „Lonjsko polje“ (prijedlog plana), PP „Papuk“ (nacrt prijedloga), PP „Velebit“ (nacrt prijedloga), PP „Telaščica“ (prethodna rasprava), PP „Vransko jezero“ (nacrt prijedloga), PP Biokovo (nacrt prijedloga) a za Park prirode „Lastovo“ u u prethodnoj godini donesena je Odluka o proglašenju parka prirode.
Za djelotvorno provođenje zakona koji reguliraju problematiku prostornog uređenja i graditeljstva od značenja je djelovanje inspekcijske službe. U Upravi za inspekcijske poslove od sistematiziranih 321 radnih mjesta popunjeno je 273 radnih mjesta. Posebno se u odnosu na 2000. godinu uočava pad broja građevinskih inspektora čije je znanje i iskustvo traženo na tržištu i bolje plaćeno. Stoga je jedan od ciljeva poduzimanje niza mjera i aktivnosti kako bi se kadrovski ojačale inspekcijske službe te povećale plaće inspektora.
U posljednje tri godine u pozitivnom smislu promijenila se društvena klima u odnosu na bespravnu i divlju gradnju i uređenje prostora te je znatno smanjena bespravna gradnja. U razdoblju od 2004.-2006. uklonjeno je ukupno 1628 objekata od čega su 1371 uklonili bespravni graditelji.
U raspravi na Odboru istaknuto je kako je u razdoblju od 2004.-2006. godine postignut značajan napredak u zaštiti prostora, posebno u izradi prostorno-planske dokumentacije. Uočeno je da je uz 427 donesenih i 94 konačnih prijedloga plana ostalo još svega 35 prostornih planova uređenja gradova i općina u fazama koje zahtijevaju nešto više vremena do finalizacije s tim da je u velikom dijelu riječ o jedinicama lokalne samouprave koje donose prostorne planove u manjem opsegu. Ocijenjeno je kako su doneseni prostorni planovi jedan od bitnih preduvjeta bržeg razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vezano uz donošenje prostornih planova napomenuto je da je izrada prostorno-planske dokumentacije otežana zbog nedovoljnog broja urbanista i planera te nedostatne baze ulaznih podataka za planiranje (katografskih podloga) i složenog postupka izrade prostorno-planske dokumentacije. Stoga je podržana izrada nove zakonske regulative kojom će se smanjiti administriranje i pojednostaviti postupci. Istaknuto je da će manje detaljiziranja u prostornim planovima s druge strane zahtijevati jači nadzor provedbe. Navedeno posebno dobiva na značenju u uvjetima nedostatnog broja inspektora.
Podržano je provođenje mjera i aktivnosti u cilju kadrovskog jačanja te poboljšanja uvjeta rada i plaća inspektora te ocijenjeno da je posebno potrebno ojačati nadzor u ranim fazama jer je zakašnjeli nadzor povezan i s većim materijalim štetama i otporima u provedbi.
Tijekom rasprave istaknuto je da će daljnjem poboljšanju stanja u prostoru značajno doprinjeti nova zakonska regulativa u dijelu u kojem će regulirati urbana komasacija.
Odbor je sukladno iznesenim stajalištima u raspravi donio sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Ocjenjuje se da je u razdoblju od 2004.-2006. godine postignut značajan napredak u zaštiti prostora, posebno u izradi prostorno-planske dokumentacije, što je jedan od bitnih preduvjeta bržeg razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2. Podržava se izrada nove zakonske regulative kojom će se smanjiti administriranje i pojednostaviti postupci u području prostornog uređenja i građenja te regulirati urbana komasacija.
3. Ocjenjuje se potrebitim u što kraćem vremenskom periodu kadrovski ojačati inspekcijske službe te poboljšati uvjete rada i plaća inspektora u cilju povećanja njihove djelotvornosti u provođenju poslova inspekcijskog nadzora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić