6th term of the Croatian Parliament (11 January 2008 - 22 December 2011)

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 44. sjednici, održanoj 18. svibnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. svibnja 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu izrađen na temelju bipartitno dogovorenih normativnih rješenja, prihvaćenih i od strane predstavnika reprezentativnih sindikata, kao i Hrvatske udruge poslodavaca.

U smislu ovog zakonskog prijedloga, predložene izmjene i dopune odnosit će se na:

- fleksibilnije uređivanje instituta radnog vremena u dijelu u kojem se kolektivnim ugovorima sada mogu, osim iznimaka o dnevnom i tjednom odmoru, urediti i iznimke u pogledu noćnog rada, čime će se omogućiti da noćni radnici mogu raditi po rasporedu 12-24-12-48
- ovim se zakonskim prijedlogom omogućuje i veće odstupanje od punog radnog vremena u slučaju njegovog nejednakog trajanja po tjednima, na način da je isti povećan na dvadeset četiri sata mjesečno
- omogućena je preraspodjela radnog vremena kod poslodavaca koji posluju sezonski, tako da ono može trajati i duže od pedeset šest sati tjedno, ali ne duže od šezdeset sati, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom i ako su radnici na takav rad dali pisani pristanak
- predloženom izmjenom Zakona postupak otkazivanja ugovora o radu, za kategoriju radnika kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, usklađen je s propisanim postupkom otkazivanja za sve radnike, čime nisu umanjena druga prava ove kategorije radnika.

U raspravi koja je uslijedila, iznijete su primjedbe na članak 47., prema kojemu preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci. Većina članova Odbora smatra spornim tih šest mjeseci, vodeći se činjenicom da se turistička sezona znatno razlikuje u kontinentalnim dijelovima Hrvatske od sezone na moru. Odbor je predložio predstavniku predlagatelja da hitno sazovu sastanak sa socijalnim partnerima, kako bi se razmotrila mogućnost izmjene predloženog članka, te pri tome donijelo usuglašeno stajalište o spornom. Predstavnik predlagatelja prihvatio je iznijeti prijedlog.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU

uz sljedeći amandman

Amandman I.

U članku 47. stavku 8. riječ: „u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci“ brišu se.

Obrazloženje:

Izmjena je usmjerena isključivo na brisanje ograničenja od šest mjeseci, odnosno prepuštanje regulacije kolektivnom ugovoru. Naime, ograničenjem od 6 mjeseci u kojima je dozvoljen rad u preraspodjeli iznad propisanog radnog vremena (dakle iznad 40 sati do najviše 60 sati tjedno) dovodi do stanja da radnici u stalnom radnom odnosu (na neodređeno vrijeme) nisu u mogućnosti takvim radom u sezonskim objektima osigurati puni fond sati tijekom jedne godine; te će to ograničenje potencijalno dovesti do otkazivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme i pretvaranje stalnih radnika u sezonske.

Nalazimo potrebnim istaknuti da bi se upravo navedenom izmjenom zadržala i povećala zaposlenost, odnosno povećala konkurentnost turizma. Dodatno, očekujemo da bi se smanjile socijalne tenzije koje bi mogle nastati restriktivnim primjenama postojećih odredbi Zakona. Koristimo prigodu napomenuti da se interes radnika stavlja u prvi plan upravo činjenicom da se regulacija ovog pitanja prepušta kolektivnom ugovoru odnosno dijalogu sa socijalnim partnerima koji su svjesni specifičnosti djelatnosti i razlika u načinu poslovanja ne samo u različitim djelatnostima i/ili društvima već i dijelovima Republike Hrvatske.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Garia Cappellia, potpredsjednika Odbora, a u slučaju odsutnosti, gospodina Maria Habeka, člana Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Gari Cappelli

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je  na 34. sjednici održanoj 26. kolovoza 2010. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo posebice u dijelu koji se odnosi na poziciju: „ 090 Ministarstvo turizma“.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim rebalansom Državnog proračuna za 2010. godinu proračunski prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna. U strukturi ukupnih prihoda porezni prihodi su novim planom smanjeni za 3,5 milijarde kuna. Prihodi od trošarina povećavaju se za 302,2 milijuna kuna te iznose 11,3 milijarde kuna.

Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2010. godinu rebalansom su predviđeni na razini od 122,3 milijarde kuna. Rashodi poslovanja povećavaju se za 1,2 milijarde kuna te iznose 120,3 milijarde kuna ponajviše zbog potrebe isplate mirovina (356,7 milijuna kuna), naknada za nezaposlene (386,4 milijuna kuna), isplate poticaja u poljoprivredi (600,6 milijuna kuna), troškova aktivne politike zapošljavanja (50,6 milijuna kuna), porodiljinih naknada (100 milijuna kuna), naknada za štete od elementarnih nepogoda (300 milijuna kuna) te troškova provedbe referenduma (170 milijuna kuna).

Predloženim rebalansom ukupni prihodi planiraju se u iznosu od 108,3 milijarde kuna, dok će ukupni rashodi iznositi 122,3 milijarde kuna. Deficit proračuna se s planiranih 8,6 milijardi kuna povećava za 5,4 milijardi kuna, te iznosi 14,1 milijardi kuna odnosno, sa 2,6% na 4,2% BDP-a za 2010. godinu.

Predmetnim rebalansom država planira uštedjeti oko 1,5 milijardi kuna na rashodovnoj strani proračuna. Ta će se smanjenja postići uglavnom rezanjem materijalnih rashoda i odustajanjem od nekih manjih projekata.

Unutar pozicije: „ 090 Ministarstvo turizma“ nije došlo niti do povećanja niti do smanjenja ranije proračunom predviđenih sredstava. Izvršena je  preraspodjela na način da su povećane stavke međunarodna suradnja sa 140.000 kuna na 970.000 kuna, razvoj selektivnih oblika turizma sa 5.400.000 kuna na 6.100.000 kuna, dok su za 247.000 kuna povećani prihodi usmjereni poticajima za povećanje konkurentnosti turističkog tržišta kao i sredstva namijenjena administraciji i upravljanju, koja su povećana za 1.110.540 kuna. U strukturi spomenute preraspodjele sredstva pozicije: „ 090 Ministarstvo turizma“, smanjeni su iznosi namijenjeni razvoju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu sa planiranih 43.018.000 kuna na 43.000.100 kuna, razvoju turističkog sektora sa 117.700.000 kuna na 116.230.000 kuna, kao i stavke namijenjene kulturnoj, tradicijskoj i prirodnoj baštini u funkciji turizma za 499.700 kuna, dok će se za studije, projekte i programe u turizmu novim proračunom izdvojiti iznos od  860.000 kuna, odnosno 900.000 kuna manje od prvotno planiranog iznosa.

Temeljem odredbe članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Odbora. Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna
 Republike Hrvatske za 2010. godinu nije dobio potrebnu većinu, jer je 6 članova Odbora glasovalo „ZA“, a 6 članova Odbora „PROTIV“.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Marin Brkarić, dipl. iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na svojoj 34. sjednici održanoj 26. kolovoza 2010. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se zbog predviđenog smanjenja proračunskih prihoda bez primitaka u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu predmetnim Zakonom smanjuju sredstva proračunske zalihe sa 270.000.000.00 kuna na 220.000.000.00 kuna. Nadalje, mijenja se iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, zatim propisuje se mogućnost da nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena, kao i pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda. Također, propisuje se mogućnost da Vlada Republike Hrvatske odgodi plaćanje duga i odobri obročnu otplatu duga za razdoblje duže od utvrđenog u članku 45. stavku 1. Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2010. godini.

Temeljem odredbe članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Odbora. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu nije dobio potrebnu većinu, jer je 6 članova Odbora glasovalo „ZA“, a 6 članova Odbora „PROTIV“.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Marin Brkarić, dipl. iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije – treće čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor za turizam raspravo je predmetni Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženmju predstavnik predlagatelja naglasio je kako je riječ o trećem čitanju predmetnog zakona, koji se radio multidisciplinarno u suradnji sa predstavnicima Ministarstva turizma, Mionistarstva prostornog uređenja i graditeljstva kao i raznim resornim udrugama s područja turizma. Istaknuo je da su Konačnim prijedlogom, koji se razlikuje od Prijedloga zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u prvom i drugom čitanju 31. srpnja 2009. godine i 19. veljače 2010. godine, djelomično prihvaćeni amandmani Kluba zastupnika IDS-a te prijedlozi Odbora za turizam, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbora za pravosuđe, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kao i prijedlozi izneseni tijekom rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, a koji su se u bitnome odnosili na pitanja vezana uz razvrgnuća suvlasničke zajednice, pitanje koncesije, naknade i način raspodjele naknade za koncesiju, pitanje naknade za dosadašnje korištenje turističkog zemljišta od strane trgovačkih društava, kao i na isticanje činjenice da je turističko zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da kao takvo treba uživati njezinu posebnu zaštitu u smislu raspolaganja tim zemljištem.

Također, jedna od promjena u Konačnom prijedlogu zakona, a koja je uvršena na inicijativu Udruga hotelijera i Udruga kampova, jest rok na koji se daje koncesija, koji je tako promijenjen sa 35 na 50 godina.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora podržala je donošenje Zakona, pri čemu je naglašeno kako je predmetni Zakon ključni dokument u rješavanju do sada postojećih ograničenja razvoja hrvatskog turizma. Međutim, prema mišljenju dijela članova Odbora, Zakon bi mogao donijeti nejednoznačan pristup različitim situacijama što bi posljedično moglo rezultirati još većim nepravilnostima. Također je izraženo i nezadovoljstvo načinom na koji je riješeno pitanje vlasništva.

Većina članova Odbora je mišljenja kako je uređenje pravnih i ekonomskih odnosa vezanih za turističko zemljište neophodno i od strateške važnosti za razvoj hrvatskog turizma. Intencija predmetnog Zakona je osigurati pravni okvir za rast konkurentnosti hrvatskog turizma, kao i pridonijeti dugoročnom i održivom razvoju lokalne zajednice, prvenstveno putem investicija i zapošljavanja. Cilj Zakona je i omogućiti tržišno repozicioniranje te restrukturiranje hrvatskog turizma, kao i njegovo usmjeravanje ka cjelogodišnjem poslovanju.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora je sa pet (5) glasova „ZA“ i dva (2) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika gospodina Garija Cappellija.

PODPREDSJEDNIK ODBORA:

Gari Cappelli, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. lipnja 2010. godine, uz prijedlog da se sukladno s odredbom članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je obrazložio razloge zbog kojih se predlaže predmetni Prijedlog i dao pojašnjenja pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakona, pa je tako kao ključne promjene u Prijedlogu zakona naveo: propisivanje zabrane oglašavanja, odnosno reklamiranja nelegalnog pružanja usluga u turizmu, neposredno ili posredno, putem javnih glasila, interneta, promidžbenih materijala i sl. Ujedno se propisuju i novčane kazne za takvo postupanje. Nadalje, s ciljem obogaćivanja turističke ponude ruralnog područja, predlaže se dopuniti vrstu turističkih usluga koje se mogu pružati na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, šumama šumoposjednika, te pod kojim uvjetima se iste mogu pružati. Također, predlaže se da uvjet za izdavanje rješenja za pružanje turističkih usluga koje mora ispunjavati nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva bude pravo korištenja objekta i/ili zemljišta gdje će se pružati usluge, za razliku od dosadašnjeg uvjeta vlasništva nad istim. Time će se, procijenjeno je, otkloniti ograničenja razvoja turizma ruralnog područja.

Zatim, Prijedlogom se daje ovlaštenje ministru turizma da može propisati dodatne uvjete za turističke agencije koje obavljaju poslove i pružaju turističke usluge u funkciji upravljanja destinacijom i/ili organizacije kongresa, kako bi uz odobrenje,
ministra mogle, uz naznaku imena turističke agencije, koristiti i kratice uobičajene u agencijskom poslovanju „DMC“(trgovačko društvo za upravljanje destinacijom) i/ili „PCO“ (profesionalni organizator kongresa).. Predloženom novelom ostvarit će se daljnja specijalizacija i prepoznatljivost pojedinih turističkih agencija na tržištu, prema uslugama koje pružaju.

Nadalje, radi bolje učinkovitosti inspekcijskih nadzora i smanjenja sive ekonomije u pružanju usluga u turizmu predlažu se izmjene u ovlaštenjima gospodarskih inspektorata tijekom nadzora, kao i određene izmjene kaznenih odredbi Zakona. Sukladno tome omogućit će se ulazak inspektora u objekte i bez prisustva vlasnika što ranije nije bilo moguće zbog zaštite prava vlasništva. Također, precizira se izričaj odredbi Zakona u svrhu naplate novčanih kazni na mjestu izvršenja prekršaja, posebno za fizičke osobe, pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, te se tako uz izrečenu novčanu kaznu uvodi i obveza oduzimanja imovinske koristi pribavljene prekršajem.

Osnovna intencija predloženih izmjena i dopuna je poboljšanje postojećih rješenja važećeg Zakona, čime bi se posljedično trebalo ostvariti povećanje raznolikosti turističke ponude, olakšanje poslovanja gospodarskih subjekata u turizmu, kao i učinkovitije suzbijanje sive ekonomije.

U raspravi koja je uslijedila , Odbor je podržao predmetni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona, međutim izraženo je nezadovoljstvo činjenicom što se izmjene i dopune Zakona vrše u tijeku trajanja turističke sezone, zatim izrečene su primjedbe na povećanje broja gostiju (izletnika) s 50 na 80, jer se po mišljenju nekih članova Odbora na taj način gubi kvaliteta u pružanju usluga u seljačkom turizmu. Nadalje, ocijenjeno je da bi u Zakon trebalo ugraditi odredbe kojima bi se sprječavao ilegalan rad inozemnih turističkih vodiča u Hrvatskoj s ciljem sprječavanja sive ekonomije i iskrivljavanja povjesnih činjenica domaćih znamenitosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU

Odbor je kao rezultat opsežne rasprave, jednoglasno donio slijedeći

ZAKLJUČAK

Zadužuje se Ministarstvo turizma da u koordinaciji s ostalim resornim ministarstvima donese Pravilnik o načinu i uvjetima pružanja usluga u ronilačkom turizmu.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, Predsjednika Odbora ili potpredsjednika gospodina Garia Cappellia.

PREDSJEDNIK:

Marin Brkarić, dipl. iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u svojemu je izlaganju obrazložio razloge zbog kojih se predlaže predmetni Prijedlog zakona i dao pojašnjenja pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakona, pa je tako kao ključne promjene u Prijedlogu zakona naveo: produženje postojećeg zakonskog roka za 2 godine, radi usklađivanja sa Zakonom i to kod obavljanja ugostiteljske djelatnosti u kampovima koji se kategoriziraju, a do stupanja na snagu Zakona nisu ishodili rješenje o kategorizaciji, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova. Naime, veliki broj kampova zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu kojim upravljaju nisu bili u mogućnosti ishoditi potrebnu dokumentaciju za obavljanje djelatnosti. Rok je nužno produžiti da bi se izbjegla moguća velika gospodarska šteta u turizmu (procjenjuje se da bi oko polovica postojećih smještajnih kapaciteta u kampovima morala ostati izvan funkcije). Nadalje, radi obogaćivanja i raznolikosti ugostiteljske ponude, predlaže se uvođenje posebnih standarda i oznaka kvalitete i za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, „Restorani“, i „Barovi“. Nastavno s ciljem obogaćenja turističke ponude na ruralnom području predlaže se povećanje broja gostiju (izletnika) kojima se istodobno mogu pružiti pojedine ugostiteljske usluge na seljačkom domaćinstvu sa dosadašnjih 50 na 80. Zatim, podnositelj zahtjeva za ishođenje rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu više neće morati nužno biti vlasnik objekta i/ili zemljišta na kojem će se pružati ugostiteljske usluge, jer Prijedlog uvodi mogućnost da podnositelj zahtjeva može biti i osoba koja ima pravo korištenja objekta i/ili zemljišta na kojem će pružati ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu. Ova novost uvodi se radi motiviranja ljudi na bavljenje seoskim turizmom, a i s obzirom na činjenicu da Hrvatska u ovome trenutku broji svega 262 seljačka domaćinstva koja pružaju usluge u turizmu. Nadalje, Prijedlogom će se omogućiti muzejima da u svojim poslovnim prostorijama i prostorima obavljaju ugostiteljsku djelatnost, u okviru radnog vremena muzeja. Ujedno se Hrvatskoj glazbenoj mladeži omogućuje pružanje ugostiteljskih usluga u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu iz razloga što se djelatnost Centra ocjenjuje značajnom za promociju Istre i Hrvatske u cjelini. Prijedlog uvodi i zabranu oglašavanja odnosno reklamiranja nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga bilo neposredno ili posredno, putem javnih glasila, interneta, promidžbenog materijala, a sa svrhom sprečavanja sive ekonomije. S ciljem poboljšanja učinkovitosti inspekcijskih nadzora predlažu se i određene izmjene u davanju jačih ovlaštenja gospodarskim inspektorima tijekom nadzora, te se predlažu i određene izmjene kaznenih odredbi zakona.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo članova Odbora kratkoćom vremena u kojemu se raspravlja o Prijedlogu izmjena i dopuna s obzirom da su članovi Odbora dobili materijale vezano za predmetni Prijedlog neposredno prije samog početka sjednice, zatraženo je dodatno pojašnjenje predlagatelja vezano uz mogućnost da pružatelji ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu ne moraju biti isključivi vlasnici objekta i/ili zemljišta već to mogu biti i osobe koje imaju pravo korištenja istog, s obzirom da je ista mogućnost uskraćena privatnim iznajmljivačima.

Predstavnici Hrvatske obrtničke komore izrazili su nezadovoljstvo predloženim izmjenama o povećanju gostiju (izletnika) u seoskom turizmu sa 50 na 80, kojima se istodobno mogu pružati ugostiteljske usluge.
Članovi Odbora na kraju provedene rasprave, konstatirali su, da je potrebno po završetku ljetne turističke sezone krenuti u izradu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:
Marin Brkarić, dipl.iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16.lipnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. lipnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje o razlozima zbog kojih se predlaže Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s Konačnim prijedlogom zakona, podnio je državni tajnik u Ministarstvu turizma, gospodin Željko Lenart.

Predmetnim Prijedlogom zakona predlažu se izmjene i dopune zakona u obujmu koji će, u okviru Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske, osigurati stvaranje povoljnijih uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata na tržištu. Istim Programom Vlada je kao prioritetnu mjeru utvrdila smanjenje neporeznih davanja, u koja spadaju i članarine u turističkim zajednicama. Zakonskim izmjenama uređuje se promjena skupina gospodarskih djelatnosti u koje se razvrstavaju pravne i fizičke osobe koji su obveznici plaćanja članarine turističkoj zajednici, smanjuje se stopa za obračun i plaćanje članarine, a predlaže se i promjena raspoređivanja sredstva prikupljenih od članarina.

Promjenom obveznika plaćanja članarina za 5% te smanjenjem stope članarine za 20%, gospodarski subjekti plaćat će manju članarinu za 25%, a projekcije govore da će se gospodarstvo zbog toga na godišnjoj razini rasteretiti za oko 50 milijuna kuna. 7,5% od tako ukupno prikupljenih sredstava članarine (što prema projekcijama iznosi oko 3,5 milijuna kuna) izdvajati će se za razvoj i funkcioniranje turistički nerazvijenih područja.

Usvajanje ovog Prijedloga zakona, pridonijet će stvaranju poticajnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje neporeznih opterećenja gospodarskih subjekata - obveznika plaćanja članarine turističkim zajednicama, kao i efikasnijem djelovanju turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora za turizam predložili su da izmjene i dopune predmetnog Prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na smanjenje turističkih članarina budu privremenog karaktera te da se to smanjenje primjenjuje samo do okončanja gospodarske krize, s obzirom da su prihodi od ubiranja turističke članarine usmjereni na promoviranje destinacije, uređenje turističkih mjesta, izdavanje turističkih promotivnih materijala, kao i organiziranje kulturno-turističkih manifestacija i turističke promocije Hrvatske u inozemstvu. Uzgred, preporučeno je Ministarstvu turizma osigurati dodatna financijska sredstva lokalnim turističkim zajednicama, budući da će se tim zajednicama primjenom predloženih zakonskih odredbi smanjiti prihod s tog osnova za 25%.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „ZA“ i jedan glas „PROTIV“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA
U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora, a u slučaju odsutnosti, gospodina Garia Cappellia, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:

Marin Brkarić, dipl. iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo, a posebno u dijelu koji se odnosi na članke 114. i 114.a.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koje se odnose na smanjenje visine spomeničke rente po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Omogućuje se gradu Zagrebu, gradovima i općinama da svojom odlukom izuzmu od plaćanja spomeničke rente po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora fizičke i pravne osobe koje spomeničku rentu već plaćaju po osnovu obavljanja gospodarskih ili drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnost. Takvom izmjenom omogućeno je da gospodarski subjekti-obveznici plaćanja spomeničke rente, plaćaju istu samo po jednoj osnovi. Predmetnim Prijedlogom ukinuti će se i plaćanje spomeničke rente po osnovi uporabe i promidžbe kulturnih dobara. Nadalje, osim korisnika koncesije na kulturnom dobru, od plaćanja spomeničke rente biti će oslobođene i fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost.

U raspravi koja je uslijedila, Odbor je podržao intenciju predlagatelja o smanjivanju neporeznih davanja, odnosno, smanjenju spomeničke rente, radi stvaranja povoljnijih uvjeta poslovanja i povoljnije poduzetničke klime, gospodarskih subjekata u turizmu.

Predstavnici Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore izrazili su mišljenje o spornosti odredbi članka 114.a, prema kojemu pojedini poslovni subjekti, neovisno o tome gdje obavljaju djelatnost, moraju s osnova te djelatnosti plaćati spomeničku rentu po stopi od 0,05% od ukupnog prihoda, čime se jedan dio obveznika plaćanja spomeničke rente dovodi u neravnopravan položaj na tržištu s obzirom da se pojedine djelatnosti temeljem odredbi članka 114a. koje svoju djelatnost obavljaju u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline dvostruko opterećuju plaćanjem spomeničke rente.

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam većinom je glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU
KULTURNIH DOBARA

Odbor je kao rezultat opsežne rasprave, jednoglasno donio slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Predlaže se Ministarstvu kulture da razmotri zahtjeve Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, a vezano uz spornost članka 114. i 114a.
2. Ocijenjeno je potrebnim i da Ministarstvo kulture razmotri inicijativu o mogućnosti plaćanja spomeničke rente prema mjestu obavljanja djelatnosti poduzeća, a ne prema sjedištu poduzeća.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:

Marin Brkarić, dipl.iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u svojemu je izlaganju obrazložio razloge zbog kojih se predlaže predmetni Prijedlog zakona i dao pojašnjenja pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakona, pa je tako kao ključne promjene u Prijedlogu zakona naveo: produženje postojećeg zakonskog roka za 2 godine, radi usklađivanja sa Zakonom i to kod obavljanja ugostiteljske djelatnosti u kampovima koji se kategoriziraju, a do stupanja na snagu Zakona nisu ishodili rješenje o kategorizaciji, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova. Naime, veliki broj kampova zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu kojim upravljaju nisu bili u mogućnosti ishoditi potrebnu dokumentaciju za obavljanje djelatnosti. Rok je nužno produžiti da bi se izbjegla moguća velika gospodarska šteta u turizmu (procjenjuje se da bi oko polovica postojećih smještajnih kapaciteta u kampovima morala ostati izvan funkcije). Nadalje, radi obogaćivanja i raznolikosti ugostiteljske ponude, predlaže se uvođenje posebnih standarda i oznaka kvalitete i za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, „Restorani“, i „Barovi“. Nastavno s ciljem obogaćenja turističke ponude na ruralnom području predlaže se povećanje broja gostiju (izletnika) kojima se istodobno mogu pružiti pojedine ugostiteljske usluge na seljačkom domaćinstvu sa dosadašnjih 50 na 80. Zatim, podnositelj zahtjeva za ishođenje rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu više neće morati nužno biti vlasnik objekta i/ili zemljišta na kojem će se pružati ugostiteljske usluge, jer Prijedlog uvodi mogućnost da podnositelj zahtjeva može biti i osoba koja ima pravo korištenja objekta i/ili zemljišta na kojem će pružati ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu. Ova novost uvodi se radi motiviranja ljudi na bavljenje seoskim turizmom, a i s obzirom na činjenicu da Hrvatska u ovome trenutku broji svega 262 seljačka domaćinstva koja pružaju usluge u turizmu. Nadalje, Prijedlogom će se omogućiti muzejima da u svojim poslovnim prostorijama i prostorima obavljaju ugostiteljsku djelatnost, u okviru radnog vremena muzeja. Ujedno se Hrvatskoj glazbenoj mladeži omogućuje pružanje ugostiteljskih usluga u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu iz razloga što se djelatnost Centra ocjenjuje značajnom za promociju Istre i Hrvatske u cjelini. Prijedlog uvodi i zabranu oglašavanja odnosno reklamiranja nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga bilo neposredno ili posredno, putem javnih glasila, interneta, promidžbenog materijala, a sa svrhom sprečavanja sive ekonomije. S ciljem poboljšanja učinkovitosti inspekcijskih nadzora predlažu se i određene izmjene u davanju jačih ovlaštenja gospodarskim inspektorima tijekom nadzora, te se predlažu i određene izmjene kaznenih odredbi zakona.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo članova Odbora kratkoćom vremena u kojemu se raspravlja o Prijedlogu izmjena i dopuna s obzirom da su članovi Odbora dobili materijale vezano za predmetni Prijedlog neposredno prije samog početka sjednice, zatraženo je dodatno pojašnjenje predlagatelja vezano uz mogućnost da pružatelji ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu ne moraju biti isključivi vlasnici objekta i/ili zemljišta već to mogu biti i osobe koje imaju pravo korištenja istog, s obzirom da je ista mogućnost uskraćena privatnim iznajmljivačima.

Predstavnici Hrvatske obrtničke komore izrazili su nezadovoljstvo predloženim izmjenama o povećanju gostiju (izletnika) u seoskom turizmu sa 50 na 80, kojima se istodobno mogu pružati ugostiteljske usluge.

Članovi Odbora na kraju provedene rasprave, konstatirali su, da je potrebno po završetku ljetne turističke sezone krenuti u izradu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:

Marin Brkarić, dipl.iur.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. travnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 69. alineje 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo i to posebice u dijelu što se odnosi na programe u turizmu od naročite važnosti za gospodarski razvoj Republike Hrvatske.
Uvodno izlaganje o razlozima zbog kojih se predlaže Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf, s Konačnim prijedlogom zakona, podnio je gospodin Branko Grgić, državni tajnik u Ministarstvu turizma.
Izmjenama Zakona o igralištima za golf predlaže se brisanje određenja da su igrališta za golf od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, postupak izvlaštenja više neće biti moguć kroz postojeći Zakon o golfu, već će se isti provoditi sukladno Zakonu o izvlaštenju, naime, izmjenama bi se omogućilo da korisnik izvlaštenja, ako postoje razlozi koji opravdavaju potrebu hitnog stupanja u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, podnese zahtjev za stupanje u posjed nadlažnom uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu. Zahtjev će mu biti odobren ako podnese dokaz da je prijašnjem vlasnku na ime naknade dana druga odgovarajuća nekretnina ili mu je plaćena naknada. Nadalje, izmjenama se briše i odredba o donjoj granici površine golf igrališta od 85 hektara, te definira da igralište za golf mora imati najmanje 9 rupa. Također, precizira se i odredba o gustoći izgrađenosti građevina tako da one ne smiju zauzimati više od 25 posto od ukupne tlocrtne površine na kojoj se planira gradnja ugostiteljsko-turističkih građevina namijenjenih smještaju. Što se pak tiče mogućnosti etažiranja Prijedlogom izmjena i dopuna, ona se usklađuju s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kojima se uređuje mogućnost etažiranja ugostiteljsko-turističkih građevina. Minimalno tehnički standardi za igralište za golf uredit će se Pravilnikom koji će donijeti ministar turizma.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma, gospodin Branko Grgić, naglasio je kako Hrvatska u ovome trenutku i nakon 20 godina ima svega 3 igrališta za golf, za razliku od nama konkurentnih turističkih zemalja, primjerice; Španjolska ima 300 igrališta za golf, Slovenija 11, Austrija 150.

Predlagatelj je zaključno rekao da golf kao mogućnost obogaćivanja turističke ponude u vansezonskim razdobljima jedna je od odrednica ukupnosti razvoja turizma, stoga se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf nastoji poboljšati njegova primjena pojednostavljivanjem pojedinih odredbi toga Zakona i primjenom općih propisa koji reguliraju područje gradnje i izvlaštenja.

- Odbor za turizam je već kod prvog Prijedloga zakona o golf igralištima o kome je raspravljano na sjednici Odbora 2. prosinca 2008. godine zatražio da zakon ide u dva čitanja, a ne po hitnom postupku, što nije prihvaćeno;
- Postojeći Zakon nakon godinu i pol ide u izmjenu, a nisu doneseni ni popratni akti;
- U članku 3. stavak 1. koji kaže kako ,,igralište za golf u užem smislu jest teren izgrađen i pripremljen za igranje golfa s najmanje 9 rupa“ trebalo bi prvenstveno zatražiti mišljenje struke o toj odredbi.
- Postavljeno je pitanje da li i druge europske zemlje imaju Zakon o golfu;
- Da Zakon kao takav, ne pomaže razvoju golfa, već bi se prvenstveno trebali preusmjeriti na poticajne mjere koje bi pridonijele njegovom razvoju, pa je s tim u vezi navedeno: donošenje Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, mogućnost davanja koncesije hotelima da uz postojeće objekte prošire ponudu izgradnjom golf igrališta i druge mjere;
- Da Zakon mora biti kompatibilan s europskim zakonodavstvom;
- Svi prisutni su izrazili podršku razvoju golfa u Hrvatskoj, kao jednom od mogućih načina proširenja turističke ponude i produljenja turističke sezone.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora odlučio je  (5 glasa ZA i 6 glasa PROTIV) ne poduprijeti donošenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predsjednik Odbora predložio je i da se Zakon o igralištima za golf („Narodne novine“ br. 152/2008.) stavi van snage. S tim u vezi donijet je većinom glasova (6 glasa ZA i 5 glasa PROTIV) slijedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za turizam predlaže Hrvatskome saboru da Zakon o golf igralištima („Narodne novine“ br. 152./08.) stavi van snage.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK:
        Marin Brkarić, dipl.iur., v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 26. studenog 2009. godine razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 21. studenoga 2009. godine.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama za 2011. i 2012. godinu na temelju članka 140.Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo i to u dijelu koji se odnosi na raspored sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u razdjelu 090 – Ministarstvo turizma.

Uvodno izlaganje o načelima na kojima se temelji projekcija predloženog Državnog proračuna za 2010. godinu podnio je gospodin Stanko Kršlović iz Ministarstva financija, a dodatna pojašnjenja i obrazloženja u svezi pojedinih računa u kojima se iskazuju planirana sredstva za pojedine namjene i programe u turizmu, podnio je gospodin Želimir Kramarić, ravnatelj u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja rečeno je kako Državni proračun za  2010. godinu ne donosi bitnije promjene u dosadašnjoj ekonomskoj politici, te kako će se nastaviti sa štednjom koja je započela ovogodišnjim rebalansima proračuna. Predlagatelj je izvjestio članove Odbora o prihodima, rashodima, osnovnim makroekonomskim procjenama te procjenama ukupnog manjka Državnog proračuna za 2010. godinu. Proračun za iduću godinu rađen je na projekciji rasta BDP-a za 0,5%, a predviđeni deficit proračuna središnje države iznosio bi  2,5% BDP-a, dok je očekivana stopa inflacije 3%.

Prijedlogom proračuna u idućoj se godini ukupni prihodi planiraju u iznosu od 112,8 milijardi kuna, što predstavlja rast od 1,5% u odnosu na 2009. godinu, te rashodi u iznosu od 121,4 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 904,7 milijuna kuna, odnosno 0,8% rashoda iz 2009. godine.

Rashodi su u velikoj mjeri povećani zbog činjenice kako je došlo do povećanja troškova nužnih za prilagodbu EU. Ti troškovi prilagodbe, uz povećanje troškova za kamate, u 2010. znače povećanje rashoda za 3,4 milijarde kuna.

U strukturi prihoda najveći dio čine porezni prihodi 65,5 milijardi kuna, odnosno 58,1%, doprinosi 35,8%, prihodi od prodaje roba i usluga 3%, prihodi od imovine 1,4%, pomoći 1,2%, te ostali prihodi 0,5%.

Ukupno planirani iznos predviđen za Ministarstvo turizma za 2010. godinu smanjen je u odnosu na 2009. godinu za 3,9%, odnosno sa 235.837.659 kn na 226.642.200 kuna. Stavke na kojima se planira uštedjeti su međunarodna suradnja, poticaj za povećanje konkurentnosti turističkog tržišta, razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, kulturna, tradicijska i prirodna baština u funkciji turizma, te administracija i upravljanje.
Unatoč padu ukupnog proračuna u turizmu, planiraju se veća sredstva za promidžbu, pa i stavka razvoja turističkog sektora raste za 11% sa dosadašnjih 105,8 milijuna kuna na 117,7 milijuna kuna, zatim, planiraju se povećana sredstva za razvoj selektivnih oblika turizma za 10%, a na studije, projekte i programe u turizmu planira se iduće godine potrošiti 1,760,000 kuna.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja i Ministarstva turizma u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

- da se turizmu kao vitalnoj i održivoj gospodarskoj djelatnosti, unatoč različitim nepovoljnim okolnostima treba pružiti svu moguću potporu
- da unatoč trenutačnoj teškoj gospodarskoj situaciji te recesiji, turizmu, kao vitalnoj grani, koja donosi profitabilnost državi, nisu se proračunom za 2010.  trebala smanjiti predviđena sredstva
- da bi se ostvario dodatni poticaj razvoju turizma, potrebno je potaknuti smanjenje fiskalnih i parafiskalnih davanja.
- iskazana je potpora mjerama udruženog oglašavanja, kao jednom od značajnih čimbenika u razvoju turističkog sektora
- da je temeljna pretpostavka za ostvarenje mogućih učinaka u turizmu 2010. godine osiguranje raspoloživih sredstava za promotivne aktivnosti na svim razinama

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM je glasova (6 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučio o neprihvaćanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, te predlaže Hrvatskome saboru DA NE DONESE

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU S PRIJEDLOGOM PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA 2011. I 2012. GODINU

Nakon provedenog glasanja o Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2010. godinu, Odbor za turizam VEĆINOM JE glasova (7 glasova ZA) donio slijedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za turizam Hrvaskoga sabora ocjenjuje neprihvatljivim smanjenje sredstava Državnog proračuna u razdjelu 090 Ministarstvo turizma, kojim se proračunska sredstva za  2010. godinu smanjuju u odnosu na proračun 2009. godine za 3,9%, s obzirom da je turističko gospodarstvo u 2009. godini unatoč recesiji ostvarilo dobre rezultate mjerene fizičkim, a vjerujemo i financijskim pokazateljima.

Za svojega izvjestitelja Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

                                                                                                PREDSJEDNIK:
                                                                                                Marin Brkarić 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 26. studenog 2009. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA ( 6 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru DA NE DONESE

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOGA PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU.

Za svojega izvjestitelja na sjednici hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

                                                                                 PREDSJEDNIK:
                                                                                 Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br.444; koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona  na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
6. studenoga 2008. godine stupio je na snagu novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda („Narodne novine“ br.125/08 i 55/09),kojim se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Zakon se u punom opsegu počeo primjenjivati 6. svibnja 2009. godine. Zakonom su u cilju zaštite zdravlja građana utvrđene mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda, štetnih sastojaka cigareta i obvezne oznake na pakiranjima duhanskih proizvoda te preventivne mjere protiv pušenja.Zakonom se propisuje potpuna zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima, javnim prostorima, u svim odgojnim, obrazovnim, zdravstvenim ustanovama, uz izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela.
Osnovni cilj mjera propisanih Zakonom je zaštita 68% nepušača od štetnog dima cigareta te utjecaj na promjenu ponašanja i prestanak pušenja kod 32% pušača.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja gospodin Golem, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.
Potaknuta posljedicama globalne financijske krize koja je pogodila ne samo Republiku Hrvatsku, već i cijeli svijet, te kao jedan od negativni elemenata prouzročila određene oscilacije prometa u ugostiteljskim objektima, a na temelju izrađenih projekcija mogućih kretanja prometa nakon završetka ljetnog perioda, te se za sljedećih tri mjeseca može očekivati veći utjecaj Zakona na ugostiteljske objekte u kojima se uslužuje isključivo piće, posebno u manjim objektima gdje tehnički nije moguće osigurati prostor sukladno Zakonu, a i poradi zaštite radnih mjesta zaposlenih u gospodarstvu i ugostiteljstvu, Hrvatska Vlada uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda uređuje se da površina prostora za pušenje ne smije biti manja od 10 metara kvadratnih, te da prostor ne smije zauzimati više od 20 posto ukupne površine javnog, odnosno prostora za usluživanje u ugostiteljskim objektima.U slučaju da neki kafić ne može ispuniti takve uvjete vlasnik objekta može prostor za usluživanje odrediti isključivo pušačkim prostorom, cijeli kafić može proglasiti pušačkim prostorom uz jasnu oznaku o dozvoli pušenja. Zabrana pušenja i dalje ostaje za restorane, bolnice, škole, aerodrome. Propisuje se i da uz ventilacijski sustav, prostor za pušenje mora biti opremljen i sustavom za filtriranje.Izmjenama se pooštrava i mogućnost reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda na način da se ono zabranjuje u prostorima gdje se prodaje duhan. Zakonskim prijedlogom uređuje se i iznimka od zabrane pušenja i to u posebnim za pušače određenim prostorima pružatelja socijalne skrbi duševno bolesnim osobama, kao i u posebnim za pušače određenim prostorima u kaznionicama i zatvorima.
U raspravi članova Odbora iznesen je prijedlog da se u Saboru objedinjeno provede rasprava o Prijedlogu Odbora za turizam u odnosu na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.Prijedlog nije usvojen ( ZA 5 glasova, PROTIV 4 glasa, SUZDRŽANIH 1).

Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora  odlučio je (4glasa ZA, 2 glasa PROTIV i 4 glasa SUZDRŽANA) ne poduprijeti donošenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za svojega izvjestitelja Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK:
        Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 28. srpnja 2009. godine razmotrio je Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
U ime predstavnika predlagatelja  uvodno izlaganje o Prijedlogu zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije  podnijela je gospođa Vesna Žulj, v.d. ravnateljica u Ministarstvu pravosuđa, ističući na početku svojega izlaganja kako se već u više navrata pokušavalo izraditi zadovoljavajući prijedlog zakona, od kojih su neki i prošli proceduru Vlade, ali zbog određenih pravnih dvojbi nisu bili u konačnici doneseni.
Temeljna tendencija Prijedloga zakona je rješavanje otvorenih pitanja uređivanja vlasničkopravnih odnosa na građevinskom zemljištu koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala društvenih poduzeća odnosno trgovačkih društava. Procjenjuje se kako samo u kampovima nije procijenjeno cca 22.000.000 m2 zemljišta, dok se sveukupna površina zemljišta koja nije prilikom pretvorbe i privatizacije unesena u društveni kapital pravnih subjekata procjenjuje na 100.000.000 m2.
Ovim Prijedlogom zakona definiraju se pojmovi turističkog i neprocijenjenog građevinskog zemljišta, zatim, utvrđuju se titulari vlasništva nad turističkim zemljištem posebno na zemljištu u kampovima i posebno na zemljištu na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja, također se određuju i titulari vlasništva odnosno suvlasništva, a vezano uz opseg procjene vrijednosti društvenog kapitala u postupku pretvorbe, zemljišta i građevina, uređuje se pitanje koncesija gdje su predviđeni omjeri  da 60% naknade za koncesije pripada Republici Hrvatskoj, a 40% jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze kampovi, također se regulira i pitanje razvrgnuća suvlasničke zajednice između Republike Hrvatske i trgovačog društva, Vlada će ujedno i osnovati poseban fond za razvoj turističke infrastrukture i turističke resorne osnove do čijeg će se osnivanja sredstva naknada za koncesije uplaćivati u proračun Republike Hrvatske, uređuje se i pitanje preostalog turističkog zemljišta na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednost društvenoga kapitala, a sada postaje vlasništvo jedinica lokalne samouprave na čijem se području to zemljište nalazi, kao i činjenica da jedinice lokalne samouprve ne mogu otuđiti zemljite, osim iznimno prodati ga trgovačkom društvu ako je to nužno za redovnu uporabu građevine, utvrđuje se i pravo kao i uvjeti za naturalni povrat oduzetog zemljišta prijašnjim vlasnicima koji su pravodobno podnijeli zahtjev za povrat.
Predstavnica predlagatelja gospođa Vesna Žulj osvrnula se u svojem izlaganju na dopis Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge ugostitelja i turizma ističući podatak kako je formirana Radna skupina koju čine predstavnici Ministarstva turizma i Ministarstva pravosuđa, koja će razmotriti sve primjedbe i sugestije od zainteresiranih strana.Činjenica je kako je prijedlog tek u prvom čitanju, te je zajednička težnja svih da se donese uistinu djelotvoran i efikasan Zakon.
U raspravi članova Odbora istaknuli su potrebu donošenja Zakona u cilju definiranja vlasničko pravnog statusa neprocijenjenog turističkog i ostalog građevinskog zemljišta u toku postupka pretvorbe i privatizacije.
Kako se radi o zemljištu na najatraktirvnijim lokacijama koje se koristi bez naknade reguliranjem pravnog statusa tog zemljišta otvaraju se mogućnosti investicijskih aktivnosti u cilju daljnjeg razvoja hrvatskog turizma.
Zatraženo je da predlagatelj preispita sukladnost prijedloga Zakona sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonom o koncesijama, te da se skrate rokovi definirani članom 29. i 36. Zakona.
Izneseno je mišljenje da se izmijeni član 15. Zakona na način da se naknada od koncesije dijeli tako da 1/3 pripada Republici Hrvatskoj, 1/3 općini ili gradu, a 1/3 jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi zemljište. 

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM  je glasova (5 glasova ZA i 3 glasa SUZDRŽANA) ODLUČIO PRIHVATITI

1. PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE.

2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme i izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK:
       Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo posebice u dijelu koji se odnosi na poziciju – 090 – Ministarstva turizma.

Uvodno izlaganje o načelima na kojima se temelji Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu podnijela je gospođa Ivana Jakir-Bajo, predstavnica Ministarstva financija Republike Hrvatske, dok je dodatna pojašnjenja glede razdjela - 090 - Ministarstva turizma podnio gospodin Robert Pende, ravnatelj Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

Gospođa Ivana Jakir-Bajo uvodno je istaknula kako se na prethodna dva rebalansa u 2009. godini čija je tendencija bila smanjenje rashoda državnog proračuna ovim predloženim rebalansom, povećava prihodovna strana državnog proračuna. Kako bi se što ravnomjernije rasporedio teret postojeće ekonomske krize na sve skupine stanovništva odlučilo se na povećanje stope poreza na dodanu vrijednost i uvođenje novog oblika posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, a uvođenjem naknade na određene usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, namjera je omogućiti raspodjelu sredstava iz sektora koji su u manjoj mjeri pogođeni ekonomskom krizom na dijelove gospodarstva i skupine stanovništva koji su u puno većoj mjeri pogođeni negativnim ekonomskim kretanjima u državi. Gospođa Jakir-Bajo istaknula je podatak o 6.5 milijardi kuna za koliko je smanjen proračun u prva dva rebalansa, ističući kako se povećanjem postojeće stope PDV-a sa 22% na 23% za 502 milijuna kuna povećavaju sredstva kao posljedica povećanja stope PDV-a, uvođenjem poreza na plaće 2% povećat će se sredstva za 755 milijuna kuna. Ovim rebalansom državnog proračuna rashodi su smanjeni za 978,6 milijuna kuna, a preraspodjelom i uvođenjem potpora za očuvanje radnih mjesta povećani su za 718,1 milijuna kuna, stoga je ukupno neto smanjenje na razini državnog proračuna 260,5 milijuna kuna.

Na temelju ukupnih prihoda u iznosu od 111,2 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 120,5 milijardi kuna, planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 9.3 milijardi kuna ili 2,8 % procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu.

Gospodin Robert Pende, ravnatelj Ministarstva turizma RH istaknuo je kako su za poziciju – 090 – Ministarstva turizma proračunom za 2009. godinu bila predviđena sredstva u iznosu od 238.421.209 kuna, a koja su ovim novim rebalansom proračuna smanjena za iznos od 2.583.550 kuna, čime novi plan za 2009. godinu iznosi 235.837.659 kuna Najveće uštede odnose se na stavke razvojnog malog i srednjeg poduzetništva 2.000.000 kn kao rezultat trenutne obustave programa „Poticaj za uspjeh“, te uštede na stavci razvoj selektivnih oblika turizma, poticanje seoskog turizma kao novi program koji se nažalost neće u ovakvim uvjetima ekonomske krize i financijskih ograničenja do kraja izrealizirati.

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju i rizike koji prijete financijskoj stabilnosti države, Odbor za turizam odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA POZICIJU – 090 – MINISTARSTVA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:
Marin Brkarić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo posebice u dijelu koji se odnosi na poziciju - 090 – Ministarstva turizma.

Uvodno je izlaganje o načelima na kojima se temelji projekcija predloženog Prijedloga izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, podnijela gospođa Ivana Jakir – Bajo iz Ministarstva financija, dok je dodatna pojašnjenja i obrazloženja u svezi razdjela – 090 - Ministarstva turizma podnio gospodin Robert Pende, ravnatelj Ministarstva turizma.

Gospođa Jakir-Bajo istaknula je da se u 2009. godini prelijevanje financijske krize na hrvatsko gospodarstvo očitovalo u realnom padu bruto domaćeg proizvoda od 6,7% u prvom tromjesečju. Podaci za prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na međugodišnje smanjenje ekonomske aktivnosti na razini čitave 2009. godine i to: industrijske proizvodnje 9,4% trgovine na malo 17%, broj turističkih noćenja 9,4%, robni izvoz 15,5%, robni uvoz 25,5%. Uslijed slabljenja inflatornih pritisaka koje generira domaća potrošnja, kao i troškovnih i uvezenih inflatornih pritisaka, u ovoj se godini očekuje smanjenje prosječne inflacije na 2,7%.

Ukupni rashodi su smanjeni za 780,6 milijuna kuna, te iznose po novom planu 120,8 milijardi kuna.
Predloženim rebalansom državnog proračuna najveće smanjenje rashoda odnosi se na ministarstva i druge proračunske korisnike u vidu smanjenja troškova provođenja njihovih programa, zatim, predviđeno je i smanjenje osnovice plaća državnih dužnosnika za 5%, kao i smanjenje mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru za 10%.
Planirani manjak državnog proračuna za 2009. godinu iznositi će 11 milijardi kuna ili 3,3% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Gospodin Robert Pende, ravnatelj Ministarstva turizma RH u svojem je izlaganju istaknuo kako ukupna preraspodjela unutar razdjela 090 Ministarstva turizma iznosi 7 milijuna kuna, te kako se sa novim proračunom obuhvaća i 14 novih razvojnih programa. Ujedno je rekao kako je Ministarstvu turizma bilo planom za 2009. godinu namijenjeno 238.421.209.- kuna, te da se ta brojka novim planom 2009. godine nije mijenjala.

U raspravi Odbora prevladalo je mišljenje da, sa obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju i rizike koji prijete financijskoj stabilnosti države, potrebno je donijeti predmetni rebalans državnog proračuna koji se odnosi na poziciju 090 Ministrstva turizma.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora je VEĆINOM GLASOVA (8 glasova) „za“ I (1 glas) „suzdržan“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

1. IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU U DIJELU ŠTO SE ODNOSI NA POZICIJU 090 – MINISTARSTVO TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE.

2. ZADUŽUJE SE MINISTARSTVO TURIZMA DA UPUTI U PROCEDURU DONOŠENJE ZAKONA O TURISTIČKIM ZEMLJIŠTIMA.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PRED SJEDNIK:
Marin Brkarić, v.r.

Odbor za turizam Hrvaskoga sabora na 18. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11.srpnja 2009.godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (7 glasova „ za“ i 2 „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:
Marin Brkarić, v. r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine razmotrio je Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. svibnja 2009.godine.

Odbor za turizam razmotrio je predmetno Izvješće na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo posebice u dijelu što se odnosi na poziciju – 090 – Ministarstvo turizma – za koju je poziciju  planirano ukupno 223,5 mlna kuna od čega je realizirano više od 98 % sredstava.

Uvodno izlaganje podnijela je  gospođa Ivana Jakir-Bajo, iz Ministarstva financija Republike Hrvatske, te gospodin Ivo Mujo, državni tajnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

U provedenoj raspravi posebno je istaknuta važnost sredstava namijenjenih za povećanje konkurentnosti turističkog tržišta u visini od 223,5 mlna kuna (ostvareno 97,3 %) programi obrazovanja i obuke  kadrova u turizmu u visini od 4,9 mlna kuna, kao i isfinancirani projekti ulaganja u hotelsku i ugostiteljsku industriju, programi sufinanciranja ulaganja u turističku infrastrukturu, razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, te posebno usmjeravanje značajnih sredstava za turističku promidžbu Republike Hrvatske u visini od gotovo 90 milijuna kuna, a što je do sada najviša razina sredstava za tu namjenu.

Posebno se napominje da izdvajanje iz Državnog proračuna na poziciji 1691 – Studije, projekti i programi u turizmu u visini od 3,4 milijuna kuna uključuju višegodišnja ulaganja u Projekt izrade Satelitske bilance turizma, a čiji rok dovršenja nije predviđen,  kao i financiranje Studije hrvatskog turizma, a koja je Radna skupina za izradu Dubinske analize stanja u sektoru turizma i ugostiteljstva započela radom 22. travnja ove godine.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu u dijelu što se odnosi na poziciju 090 – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske;

2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da do kraja ove godine izvijesti Hrvatski sabor o roku dovršenja Dubinske analize hrvatskog turizma, Satelitske bilance hrvatskog turizma i Strategije razvoja turizma, i  dostavi spomenute dokumente.

Za svojega izvjestitelja Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2009. godine uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predloženi zakon na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja u svojemu je izlaganju obrazložio razloge zbog kojih se predlaže predmetni Zakon i dao pojašnjenja pojedinih predloženih rješenja.

U općoj raspravi, Odbor se jednoglasno izjasnio o potrebi donošenja predloženoga Zakona, a u raspravi o tekstu izražena su različita mišljenja u svezi mogućih posljedica primjene odredbi članka 2. kojim se predviđaju mjere u slučaju kampiranja na privatnom zemljištu izvan organiziranoga kampa. Pojedini članovi Odbora smatraju da su mjere za suzbijanje pojava kampiranja izvan organiziranoga kampa potrebne i opravdane, ali da s njihovom provedbom ne bi trebalo započeti u tijeku ovogodišnje turističke sezone. Naime, moguća postupanja pečaćenja kamp prikolica, kučica za kampiranje i odgovarajuće kamp opreme mogla bi izazvati nepovoljne medijske učinke na stranim tržištima i to u sezoni koja će se odvijati u nepovoljnim okolnostima.

Na temelju provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasa ZA i jedan glas PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da DONESE

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ
DJELATNOSTI

uz slijedeći AMANDMAN

U Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, u članku 3. na kraju stavka 1. nakon riječi ”stupaju na snagu” brišu se riječi ”osmog dana od dana objave u Narodnim novinama” i zamjenjuju riječima i brojkama ”1. siječnja 2010. godine”.

Obrazloženje:
Smatra se da bi početak primjene rigoroznih mjera propisanih člankom 2. predloženoga Zakona i to u tijeku turističke sezone moglo imati negativne odjeke i slati nepotrebne medijske poruke, i to u sezoni koja se odvija u posebno otežanim okolnostima.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:
Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na svojoj 12. sjednici održanoj 11. veljače 2009. godine  razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno izlaganje o potrebi donošenja Zakona o zaštiti od buke s obrazloženjem pojedinih članaka podnio je gospodin Nenad Lamer, ravnatelj Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

U provedenoj raspravi o potrebi donošenja Zakona o zaštiti od buke u svezi njegova usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe, članovi Odbora izrazili su nezadovoljstvo člankom 6. stavak 2. spomenutog Zakona.  U raspravi je naglašeno da u Republici Hrvatskoj gdje je turizam jedna od strateških grana nisu dobra ograničenja kakva se iznose u članku 6. stavak 2.,ujedno je pokrenuto i pitanje tko će definirati što je to otvoreni prostor, a što otvoreni naseljeni gradski prostor. Članovi Odbora iznijeli su stav kako bi definiranje trebalo prepustiti jedinicama lokalne samouprave.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam jednoglsno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE

uz slijedeći AMANDMAN:

AMANDMAN    

Na članak 6.

U članku 6. mijenja se stavak 2. i glasi: ”U razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna dopuštena je upotreba elektroakustičkih i akustičkih uređaja na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u vremenu određenom od strane jedinice lokalne samouprave.

U članku 6. stavak 3., drugi red, iza riječi ”članak” brišu se riječi ”do 24 sata”, dok ostatak stavka ostaje nepromijenjen.

Obrazloženje: 

Odredbama članka 6. stavku 2. određuje se da bi najdulje vrijeme  uporabe elektroakustičkih i akustičkih uređaja na otvorenom prostoru u objektima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti trebalo biti do 24 sata. Tom odredbom značajno bi se utjecalo na raznolikosti i ponudu hrvatskog turizma, te stvorila ograničenja koja ne bi bila u prilogu podizanja kvalitete turističkog proizvoda.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na svojoj 12. sjednici održanoj 11. veljače 2009. raspravio je Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008.
Odbor za turizam razmotrio je predloženu Strategiju na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo i na temelju članka 69. stavka 1. alineje šest istoga Poslovnika kao matično radno tijelo u dijelu što se odnosi na utvrđivanje i  praćenje provedbe politike zaštite i očuvanja kakvoće turističkoga prostora.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, Odbor za turizam dao je potporu osnovnim ciljevima i mjerama održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka, te zaštite okoliša. Ti se temeljni ciljevi objašnjavaju novim odlomkom 4. – Načela, a u odlomku Održiva Hrvatska (str.4) dodatno se dopunjuju postavljeni strateški ciljevi.  Iz toga proizlazi da nije sasvim jasno koji su to opći ciljevi predložene strategije, te da je sama Strategija u nekim dijelovima previše načelna.
Naime, uobičajeno je da se određenom strategijom postavljaju određeni strateški ciljevi razvoja, a zadaćama, mjerama i aktivnostima operacionalizirani ciljevi, čiji dio u predloženoj strategiji nedostaje. Tako se na primjer u odlomku 3.- Održiva proizvodnja potrošnja – u analizi stanja daju se usmjerenja za održivi razvitak Republike Hrvatske u osam ključnih područja, od kojih je sa stajališta turizma osobito važno poglavlje 8.- Zaštita jadranskog mora, priobalja i otoka. 
Stajalište je Odbora da je potrebno učiniti sve kako bi se sačuvale prednosti Jadranskog mora, priobalja i otoka te zaštitio prostor od nekontrolirane urbanizacije, divlje gradnje, betonizacije i apartmanizacije.
U odlomku 3. Održive proizvodnje i potrošnje u točki 17. određuje se smjernica 17. – Razvijati turizam u skladu s kriterijima gradnje, prihvatnim kapacitetima te učinkovita prilagodba ograničenjima i mogućnostima koje pružaju zaštićena područja s ciljem da se očuvaju biološke raznolikosti, prirodne i kulturne baštine. Kod toga treba posebno napomenuti da je postojećim zakonima utvrđena obveza donošenja mjerila prihvatnoga potencijala, što se tiče priobalja i prihvata brodica, što do sada nije učinjeno. Takvi bi se parametri trebali respektirati prilikom donošenja prostornih planova. Također se u Strategiji nautički turizam pretjerano naglašava kao jedan od najvećih čimbenika zagađenja na prostoru, što nikako nije u skladu sa mišljenjem samog Odbora.
 
Odbor se založio da se protekom godine dana podnese izvješće Hrvatskom saboru o sprovedbi Strategije održivog razvoja Republike Hrvatske.

Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

STRATEGIJU ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

         PREDSJEDNIK:
         Marin Brkarić 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo i to u dijelu koji se odnosi na raspred sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u razdjelu 090-Ministarstvo turizma.
Uvodno izlaganje o načelima na kojima se temelji projekcija predloženog Državnog proračuna za 2009. godinu podnio je gospodin Niko Raič, ravnatelj u Ministarstvu financija, a dodatna pojašnjenja i obrazloženja u svezi pojedinih računa u kojima se iskazuju planirana sredstva za pojedine namjene i programe u turizmu, podnio je gospodin Želimir Kramarić, ravnatelj u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske.
Gospodin Marin Brkarić, predsjednik Odbora u uvodnom je izlaganju istaknuo da predviđeno smanjenje proračunskih sredstava Ministarstvu turizma u 2009. u odnosu na 2008. godinu od 6,3% upitno zbog činjenice da se prognozama Svjetske turističke organizacije predviđa usporavanje rasta međunarodne turističke potražnje i čak smanjivanje obujma međunarodnog turističkog prometa u 2009. oko 2%. Imajući u vidu nezamjenjivi doprinos prihoda od turizma kako u povećanju nacionalnog društvenog proizvoda tako i u povećanju deviznih prihoda koji se u 2008. godini procjenjuju u visini većoj od 7 milijardi EUR-a i čime se u velikoj mjeri poboljšava devizna likvidnost Republike Hrvatske, predlagatelj je kod koncipiranja Državnoga proračuna trebao imati u vidu ove navedene nepobitne činjenice. Održavanje razine turističkoga prometa i prihoda u 2009.  na razini 2008. godine, u očekivanim učincima financijske krize bio bi veliki doprinos ukupnome gospodarstvu Republike Hrvatske. 
U opsežnoj i sadržajnoj raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna istaknuto je više različitih mišljenja i stajališta i to:
- da se turizam tijekom svojega razvoja  pokazao kao vitalna i održiva gospodarska djelatnost unatoč različitim nepovoljnim okolnostima, te da se toj djelatnosti treba pružiti svu moguću potporu;
- da je nužno ubrzati postupak privatizacije turističkih tvrtki, kako bi se stvorile pretpostavke za njihovo pozitivno poslovanje i pozicioniranje na turističkom tržištu;
- da je ocjena ostvarivanja predviđenih prihoda, kao i dinamika priliva tih prihoda predloženoga Državnoga proračuna možda nedovoljno realna, pa bi trebalo koncipirati određene varijante kada se radi o turizmu, kako bi se osigurala učinkovita promidžba i priprema turističke sezone tijekom prvog tromjesečja 2009. godine;
- da je s obzirom na ukidanje subvencija inozemnim organizatorima putovanja i avio-prijevoznicima sukladno propozicijama  pravne stečevine EU nužno osigurati znatno veća sredstva za promociju hrvatskoga turizma i to od Hrvatske turističke zajednice i učinkovitijeg rada njezinih turističkih predstvništava u inozemstvu, do davanja određenih poticaja turističkim agencijama i organizatorima putovanja u zemlji i inozemstvu;
- da je temeljna pretpostavka za ostvarenje mogućih učinaka u turizmu 2009. godine osiguranje raspoloživih sredstava za promotivne aktivnosti na svim razinama u prvome tromjesečju 2009. godine.
  
Na temelju provedene rasprave, Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM je glasova (5 glasova ZA i 4 glasa PROTIV) odlučio o neprihvaćanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, te predlaže Hrvatskome saboru DA NE DONESE

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU S PRIJEDLOGOM PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA 2010. i 2011.GODINU

Za svojega izvjestitelja Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK:
        Marin Brkarić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008.godine.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora VEĆINOM GLASOVA (5 glasova ZA i 4 glasa PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru DA NE DONESE

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOGA PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

         PREDSJEDNIK:
         Marin Brkarić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na svojoj 8. sjednici održanoj 3. listopada 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.
Odbor za turizam raspravio je ovaj Konačni prijedlog zakona na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo i na temelju članka 69. istoga Poslovnika kao i matično radno tijelo u dijelu što se odnosi na djelatnost ugostiteljstva i turizma.
U uvodnom izlaganju gospodin Marin Brkarić, predsjednik Odbora podsjetio je nazočne da je Odbor za turizam imao ozbiljne primjedbe prigodom donošenja Zakona o trgovini, a pet članova Odbora podnijeli su i amandmane na odredbe toga Zakona, a koje se odnose na radno vrijeme u trgovini.
U raspravi o Zakonu sa zadovoljstvom je ustvrđeno da su se u tekstu predloženih izmjena i dopuna kojima se uređuje radno vrijeme trgovina upravo ugrađeni oni prijedlozi koje je dao ovaj Odbor, kako u raspravi tako i u podnijetim amandmanima.
U raspravi je došlo do izražaja zajedničko stajalište da bi se u pripremama pojedinih zakona nadležna ministarstva i Vlada Republike Hrvatske trebali respektirati  mišljenja i primjedbe različitih stručnih udruga i tijela, a osobito onih koji se ističu u području lokalne uprave i samouprave.
Na temelju provedene rasprave Odbor za turizam jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

  ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK
        Marin Brkarić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 29. svibnja 2008. godine razmotrio je Godišnji financijski izvještaj Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2007. godinu.

Odbor je razmotrio predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, i to u dijelu što se odnosi na financiranje programa od značaja za ukupni turistički razvitak Republike Hrvatske.

Uvodno izlaganje, u ime predlagatelja, o aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u području poticanja programa i projekata razvoja u turizmu i u svezi toga otvaranja novih kreditnih linija podnijela je gospođa Ružica Adamović, članica Uprave ove Banke.

U svojemu je izlaganju gospodin Marin Brkarić, predsjednik Odbora, posebno istaknuo pozitivnu ulogu i potporu Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kako u financiranju priprema turističke sezone, tako i u poticanju programa malog i srednjeg poduzetnika u području turizma, a posebice u otvaranju posebne kreditne linije za financiranje programa u turističkim seljačkim gospodarstvima.

U provedbenoj raspravi u predmetnom Izvješću članovi Odbora dali su potporu aktivnostima i usmjerenju politike HBOR-a u području poticanja razvojnih programa u turizmu, te se založio da se te aktivnosti i intenziviraju, uz nužnu financijsku potporu iz domaćih i inozemnih izvora.
Na temelju provedene rasprave predsjednik Odbora predložio je da se predsjedniku Hrvatskog sabora proslijedi slijedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnji financijski izvještaj Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2007. godinu.

Predloženi zaključak jednoglasno je prihvaćen.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK:
Marin Brkarić,v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na svojoj 2. sjednici održanoj 13. ožujka 2008. godine razmotrio je Prijedlog zakona o trgovini, prvo čitanje koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od  6. ožujka 2008. godine.
Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je Prijedlog zakona o trgovini na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora i to u dijelu što se odnosi na politiku razvoja hrvatskog turizma imajući u vidu da se gotovo jedna trećina turističke potrošnje ostvaruje upravo u sektoru trgovine. Naime, trgovina je jedan od važnih segmenata i sastavnica turističke potrošnje.
Kada se radi o općim pitanjima koje valja urediti predloženim zakonom daje se potpora o potrebnoj prilagodbi sektora trgovine sa praksom zemalja sa razvijenim gospodarstvom i novo nastalim uvjetima na tržištu i time stvoriti pravni temelj za daljnji razvoj trgovačke djelatnosti.
Međutim u pojedinostima u samom tekstu predloženoga zakona može se ustvrditi da isti nije prilagođen zahtjevima moderne turističke potražnje. 
U vrlo opsežnoj i sadržajnoj raspravi  u kojoj su sudjelovali svi nazočni članovi Odbora, najveći se dio pitanja odnosio na zakonom predviđeno radno vrijeme prodavaonica (članak 58. i članak 60.). Kod ovih je pitanja iznijeto više prijedloga i mišljenja i to:  
- da bi u članku 60. predloženog zakona trebalo imajući u vidu namjeru produljenja turističke sezone, rad prodavaonica  trebalo proširiti na razdoblje od 1. travnja do 1. listopada odnosno na cijelu godinu,
- da  bi zbog produljenja turističke sezone, trebalo ukinuti  predviđeno ograničenje rada trgovina nedjeljom u turističkim mjestima,
- da nije opravdano da tijekom turističke sezone, a posebice u primorskom dijelu Hrvatske trgovine moraju završiti radom najkasnije do 21 sat, posebno imajući u vidu praksu u drugim turističkim zemljama Mediterana;
- da bi trebalo dozvoliti znatno liberalniji pristup određivanju radnoga vremena trgovina, posebice kada se radi o trgovinama na                                                                 
jadranskome području Hrvatske, kod čega bi trebalo dati i odgovarajuće ovlasti lokalnoj upravi i samoupravi;
- da bi trebalo glede radnoga vremena voditi posebnu pažnju što se tiče kako gradova uz obalu, tako i na kontinentalnom dijelu Hrvatske;
- da bi jedinice lokalne samouprave u općinama, gradovima i županijama trebale dobiti ovlasti o utvrđivanju početka i završetka radnoga vremena u trgovinama na malo u svojim područjima.

Na temelju provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se PRIJEDOLOG ZAKONA O TRGOVINI izuzev u dijelu radnog vremena u djelatnosti trgovine.

2. Predlaže se da radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine propisuju jedinice lokalne samouprave.

3. Sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave upućuju se predlagatelju zbog pripreme konačnog prijedloga zakona.

Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK:

        Marin Brkarić