Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za turizam raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja u svojemu je izlaganju obrazložio razloge zbog kojih se predlaže predmetni Prijedlog zakona i dao pojašnjenja pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakona, pa je tako kao ključne promjene u Prijedlogu zakona naveo: produženje postojećeg zakonskog roka za 2 godine, radi usklađivanja sa Zakonom i to kod obavljanja ugostiteljske djelatnosti u kampovima koji se kategoriziraju, a do stupanja na snagu Zakona nisu ishodili rješenje o kategorizaciji, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova. Naime, veliki broj kampova zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu kojim upravljaju nisu bili u mogućnosti ishoditi potrebnu dokumentaciju za obavljanje djelatnosti. Rok je nužno produžiti da bi se izbjegla moguća velika gospodarska šteta u turizmu (procjenjuje se da bi oko polovica postojećih smještajnih kapaciteta u kampovima morala ostati izvan funkcije). Nadalje, radi obogaćivanja i raznolikosti ugostiteljske ponude, predlaže se uvođenje posebnih standarda i oznaka kvalitete i za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, „Restorani“, i „Barovi“. Nastavno s ciljem obogaćenja turističke ponude na ruralnom području predlaže se povećanje broja gostiju (izletnika) kojima se istodobno mogu pružiti pojedine ugostiteljske usluge na seljačkom domaćinstvu sa dosadašnjih 50 na 80. Zatim, podnositelj zahtjeva za ishođenje rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu više neće morati nužno biti vlasnik objekta i/ili zemljišta na kojem će se pružati ugostiteljske usluge, jer Prijedlog uvodi mogućnost da podnositelj zahtjeva može biti i osoba koja ima pravo korištenja objekta i/ili zemljišta na kojem će pružati ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu. Ova novost uvodi se radi motiviranja ljudi na bavljenje seoskim turizmom, a i s obzirom na činjenicu da Hrvatska u ovome trenutku broji svega 262 seljačka domaćinstva koja pružaju usluge u turizmu. Nadalje, Prijedlogom će se omogućiti muzejima da u svojim poslovnim prostorijama i prostorima obavljaju ugostiteljsku djelatnost, u okviru radnog vremena muzeja. Ujedno se Hrvatskoj glazbenoj mladeži omogućuje pružanje ugostiteljskih usluga u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu iz razloga što se djelatnost Centra ocjenjuje značajnom za promociju Istre i Hrvatske u cjelini. Prijedlog uvodi i zabranu oglašavanja odnosno reklamiranja nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga bilo neposredno ili posredno, putem javnih glasila, interneta, promidžbenog materijala, a sa svrhom sprečavanja sive ekonomije. S ciljem poboljšanja učinkovitosti inspekcijskih nadzora predlažu se i određene izmjene u davanju jačih ovlaštenja gospodarskim inspektorima tijekom nadzora, te se predlažu i određene izmjene kaznenih odredbi zakona.
U raspravi je izraženo nezadovoljstvo članova Odbora kratkoćom vremena u kojemu se raspravlja o Prijedlogu izmjena i dopuna s obzirom da su članovi Odbora dobili materijale vezano za predmetni Prijedlog neposredno prije samog početka sjednice, zatraženo je dodatno pojašnjenje predlagatelja vezano uz mogućnost da pružatelji ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu ne moraju biti isključivi vlasnici objekta i/ili zemljišta već to mogu biti i osobe koje imaju pravo korištenja istog, s obzirom da je ista mogućnost uskraćena privatnim iznajmljivačima.
Predstavnici Hrvatske obrtničke komore izrazili su nezadovoljstvo predloženim izmjenama o povećanju gostiju (izletnika) u seoskom turizmu sa 50 na 80, kojima se istodobno mogu pružati ugostiteljske usluge.
Članovi Odbora na kraju provedene rasprave, konstatirali su, da je potrebno po završetku ljetne turističke sezone krenuti u izradu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor za turizam Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI
Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Marina Brkarića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK:
Marin Brkarić, dipl.iur.