1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 106. sjednici održanoj 17. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu ovršnog zakona, P.Z.E. br. 676, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2019. godine.
2. Utvrđuje se da tekst Prijedloga ovoga Zakona sadrži izjavu o usklađenosti Prijedloga s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.
3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) podupire donošenje ovoga Zakona.
4. Na tekst Prijedloga Odbor ističe kako je potrebno pravno i nomotehnički doraditi izričaj pojedinih odredaba, a osobito:
- potrebno doraditi samu strukturu prijedloga zakona jer prema nomotehničkim pravilima unutarnja podjela može sadržavati dio, glavu, poglavlje i odjeljak (ne razdjel). Nadalje, svi članci ne moraju imati naslov, ali ako ga ima jedan onda ga trebaju imati svi
- članak 3. – potrebno je doraditi uvodnu rečenicu („Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: ...“) i istaknuti pojmove koji se definiraju
- članak 7. – u stavku 3. riječi: „a osobito“ kod nabrajanja su suvišne, nisu primjerene normativnom izričaju propisa (isto i u člancima 91., 338. i 340.)
- članak 26. – u točki 2. s obzirom da se poziva na određeni članak Zakona o parničnom postupku potrebno je navesti i broj “Narodnih novina“ u kojem je taj Zakon objavljen, kao i njegove izmjene i dopune (bilo bi bolje općenito propisati zbog eventualnih izmjena i dopuna toga Zakona)
- članak 40. – sadržajno stavak 7. treba stajati iza stavka 2.
- članak 58. – u stavku 2. riječi: „osim u slučaju iz članka 59. ovoga Zakona“ su suvišne, jer se u tom članku propisuje druga okolnost koja zahtjeva drugačije postupanje suda (isto u članku 59. stavku 1., riječi: „osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka“ su suvišne)
- članak 61. – ako se u normativnom dijelu propisa navode brojevi članaka mora se navesti i kojeg Zakona, jedino kada se u prekršajnim odredbama u zagradi poziva na određeni članak zakona onda se u zagradi navodi samo broj članka (isto i u člancima 127, 300, 356, 357 i 365.)
- članak 63. – u stavku 4. propisani rok za donošenje navedene uredbe potrebno je staviti u prijelazne i završne odredbe (isto i u članku 213. stavku 10.)
- članak 67. – u stavku 3. nepotrebno se zakonom propisuje visina posebne naknade (400,00 kuna)
- članak 72. – potrebno je doraditi izričaj stavka 3. kao u stavku 2. („U slučaju iz stavka 1. ...“)
- članak 108. – u stavku 3. radi jasnoće iza riječi: „Očekivano“ potrebno je dodati riječi: „vrijeme završetka“
- članak 120. – u stavku 5. riječi: „stavka 1. do 4.“ su suvišne
- članak 147. – kada se propisuje iznimka potrebno je navesti od koje odredbe članka
- članak 148. – u naslovu iznad članka potrebno je navesti koje glave, ... „ove Glave Zakona“ ... (isto i u člancima 186., 190., 225., 227., 250., 265., 276., 288., 297., 316., 332., 349. i 358.)
- članak 171. – u stavku 3. riječ: „ona“ potrebno je zamijeniti sa riječima: „Hrvatska gospodarska komora“ (nije primjereno koristiti osobne zamjenice u normativnom dijelu teksta prijedloga)
- članak 182. – potrebno je doraditi izričaj druge rečenice odredbe stavka 1. i ujednačiti s ostalim odredbama (navesti kako se u tom slučaju odredbe članka 169. ovoga Zakona primjenjuju ...)
- članak 203. – u stavku 3. druga rečenica je suvišna
- članak 216. – radi preglednosti i jasnoće potrebno je razraditi odredbe stavaka 6. i 7.
- članak 347. – u stavku 2. riječi: „U tom se slučaju“ potrebno je zamijeniti riječima: „U slučaju iz stavka 1.“
- članak 350. – potrebno je doraditi izričaj bez navođenja podstavaka
- članak 395. – u stavku 1. potrebno je samo pobrojati članke u kojim se navode pravilnici (bez podstavaka), te tarifu zasebno propisati. Nadalje, članak je sadržajno potrebno staviti iza odredbe članka 402.
- članak 396. – potrebno je radi jasnoće razraditi odredbu stavka 3.
- članak 397. – stavak 1. je suvišan jer zbog jedinstva pravnog sustava neprimjereno je isticati kako pojedine odredbe članka nekog zakona ne utječu na stečena pojedina prava (mogu se eventualno posebno propisati iznimke koje bi ta prava ograničavala)
- članak 403. - pravno i nomotehnički nije prihvatljivo da se istim zakonom utvrđuje prestanak važenja drugih zakona, već je potrebno prestanak važenja pojedinog zakona utvrditi donošenjem posebnog zakona o prestanku važenja toga zakona.
5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNICA
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Marija Jelkovac