10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma, drugo čitanje, P.Z. br. 629, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. veljače 2024. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predloženim zakonom potvrđuje se navedeni Ugovor o financiranju, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. 

Europska investicijska banka je na sjednici Odbora direktora, održanoj 13. prosinca 2023. godine, odobrila Republici Hrvatskoj okvirni zajam u iznosu od 900 milijuna eura, kojim je predviđeno financiranje i/ili sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje željezničke infrastrukture kao i projekata usmjerenih na poboljšanje putničkog prijevoza. 

Ugovor o financiranju potpisan je 22. siječnja 2024. u Zagrebu i u Luxemburgu i  odnosi se na zajam u iznosu od 400 milijuna eura, dok će preostali iznos odobrenog okvirnog zajma u iznosu od 500 milijuna eura biti predmetom sljedećih ugovora o financiranju, prema potrebi i sukladno dinamici korištenja prvog dijela zajma.

Predviđeni iznos prve tranše ovog Ugovora o financiranju (u iznosu od 400 milijuna eura), čiji je rok korištenja 5 godina, iznosi 108,5 milijuna eura. Prva tranša se odnosi na financiranje i sufinanciranje projekata koji se planiraju realizirati u 2024. godini, a sredstva za realizaciju projekata kao i sredstva za podmirenje financijskih obveza su planirana Državnim proračunom za 2024. godinu. Predviđeni rok otplate prve tranše je 25 godina s počekom 5 godina, a indikativna stopa za I. tranšu iznosi 3,234 posto. Što se tiče budućih tranši, njihovi točni iznosi i rokovi za njihovo podmirenje će se utvrđivati naknadno, tijekom povlačenja istih, u skladu s planiranom dinamikom izvršavanja projekata, a sredstva za podmirenje financijskih obveza za Republiku Hrvatsku će se osigurati u Državnom proračunu za naredne godine. Naime, svaka pojedina tranša pretpostavlja utvrđivanje zasebnih uvjeta otplate i iznosa same tranše u skladu s odredbama Ugovora o financiranju.

Tijekom rasprave o istarskim željezničkim prugama član Odbora istaknuo je da na popisu indikativnih projekata nema niti jednog projekta koji je vezan za spajanje Istre s ostatkom Hrvatske. U odgovoru je predlagatelj naglasio da će Republika Hrvatska uz dva postojeća koridora, od travnja ove godine, biti na još dva TEN-T koridora, od kojih je jedan i to koridor Baltik – Jadran značajan za Istru. Istra će također realizacijom projekata ovoga Ugovora dobiti 4 nova baterijska vlaka, punionicu u Puli i Lupoglavu te će se obnoviti svi željeznički kolodvori.

U raspravi je pohvaljeno što se radi na realizaciji projekata vezanih za modernizaciju pruga od lokalnog značaja. U nastavku je raspravljano o željezničko-cestovnim prijelazima kojih je već više od stotinu ukinuto, ali problem stvaraju „divlji prijelazi“ koji utječu na smanjenje brzine vlakova na tim mjestima te se poziva lokalna samouprava da inicira rješavanje ovih problema, a  Ministarstvo unutarnjih poslova na djelovanje sukladno zakonu. 

Članovi Odbora smatraju da će realizacija Ugovorom navedenih projekata dovesti do povećanja kapaciteta i modernizaciji željezničke infrastrukture te će značajno utjecati na poboljšanje sigurnosti putnika, a posljedično će pozitivno utjecati na smanjenje gužvi na cestama i promicanje održivog razvoja željezničkog sektora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 26. siječnja 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o Međunarodnoj organizaciji za sredstva pomorske navigacije, drugo čitanje, P.Z. br. 608, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. prosinca 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim Zakonom potvrđuje navedena Konvencija kako bi njene odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da u ovoj fazi postupka nisu moguće izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora.

Međunarodna organizacija sredstava za pomorsku navigaciju (IALA) osnovana je 1957. godine kao nevladina međunarodna udruga. Stupanjem na snagu Konvencije o Međunarodnoj organizaciji za sredstava pomorske navigacije, IALA će se iz nevladine međunarodne udruge transformirati u vladinu međunarodnu udrugu. Konvencija će stupiti na snagu devedesetog dana nakon datuma pohranjivanja tridesetog instrumenta o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, a do sada je Konvenciju ratificiralo, prihvatilo ili joj pristupilo 25 država. Time će se osigurati snažnija međunarodna primjena IALA standarda, preporuka i smjernica u pogledu uređivanja i održavanja plovnih putova; postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe; ujednačenog pružanja usluga nadzora i upravljanja pomorskim prometom; digitalizacija pomorskih poslovnih procesa; stručno osposobljavanje djelatnika nadležnih za poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Potvrđivanjem navedene Konvencije, Republika Hrvatska značajno bi unaprijedila status snažne i moderne pomorske administracije, unaprijedila sigurnost plovidbe te bila uključena u procese donošenja odluka, smjernica i specifikacija vezanih uz poslove sigurnosti plovidbe iz djelokruga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a u okrilju organizacije IALA. Iz navedenog razloga Republika Hrvatska ima interes potvrditi Konvencije o Međunarodnoj organizaciji za sredstva pomorske navigacije te postati njena članica.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Konvencije o Međunarodnoj organizaciji za sredstva pomorske navigacije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 26. siječnja 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) - Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici, drugo čitanje, P.Z. br. 613, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. siječnja 2024. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da su Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Slovenije, upoznate kako je postojeći cestovni most preko potoka Kamenica, između hrvatskog naselja Obrež i slovenskog naselja Božakovo na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici dotrajao i ne udovoljava tehničkim i infrastrukturnim uvjetima potrebnim za siguran i nesmetan promet i prelazak granice. Dogovorile su se, da svim putnicima, a posebno stanovnicima pograničnog područja, omoguće sigurniji i brži prelazak državne granice. U skladu s navedenim, odlučile su zajednički izgraditi novi cestovni most preko potoka Kamenica na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici te je postignuta suglasnost da se pristupi sklapanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici. 

Po uspješno okončanim pregovorima, navedeni Sporazum potpisan je u Opatiji 29. ožujka 2023. Sporazumom se uspostavlja pravni okvir za izgradnju ovog cestovnog mosta odnosno utvrđuju odredbe kojima se uređuje osiguranje projektnih, imovinskopravnih i tehničkih uvjeta potrebnih za izgradnju mosta i priključnih prometnica te se utvrđuju nadležna tijela za provedbu Sporazuma.

U raspravi je pohvaljena inicijativa i dana potpora suradnji dviju država u izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica zbog njegovog značaja za svakodnevni život stanovnika ovog pograničnog područja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova “za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) - Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. prosinca 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 530, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. studenoga 2023. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja iznio je kako se ovim zakonskim prijedlogom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2021/2118, a čime će se proširiti obuhvat primjene zakona u odnosu na pojam vozila i upotrebe vozila, uvesti nova pravila u pogledu upotrebe vozila u događanjima i aktivnostima povezanima s motornim sportom, provjere osiguranja, primjene isključenja obveze osiguranja, minimalnih iznosa pokrića, zaštite oštećenih osoba u pogledu štete nastale kao posljedica nezgoda koje su se dogodile bilo u njihovoj državi članici boravišta ili u državi članici koja nije njihova država članica boravišta u slučaju nesolventnosti društva za osiguranje, zaštite oštećenih osoba u nezgodama koje uključuju prikolicu koju vuče vozilo, potvrda o odštetnim zahtjevima za štetu nanesenu trećim osobama te u pogledu informiranja oštećenih osoba, regulira se osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila vodeći računa o njihovim specifičnostima, povećava se pravna sigurnost uvođenjem jedinstvenog počeknog roka. 
Također je istaknuo da na tekst Prijedloga zakona nije bilo suštinskih primjedbi već su pojedine odredbe teksta Konačnog prijedloga zakona nomotehnički dorađene.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (7 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. prosinca 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice COM (2023) 445, D.E.U. broj 23/021, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. studenoga 2023. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/23-07/458, Urbroj: 50301-21/06-23-2) na sjednici održanoj 14. studenoga 2023. godine.
Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. 

Predmetni Prijedlog direktive EK objavila je u sklopu inicijative ”Revizija Direktive o masama i dimenzijama” te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

Cilj ove inicijative je poboljšati energetsku i operativnu učinkovitost cestovnog prijevoza teškim vozilima te osigurati slobodno kretanje robe i pošteno natjecanje na unutarnjem tržištu cestovnog prijevoza i to kroz uklanjanje prepreka uvođenju vozila s nultim emisijama, poticanje intermodalnog prijevoza, usklađivanje pravila o najvećoj dopuštenoj masi i dimenzijama teških vozila i poboljšanje provedbe pravila.

Republika Hrvatska podržava Prijedlog direktive jer se radi o prijedlogu promjena koje su ograničenog opsega i time bez značajnih otvorenih pitanja. 

Većina država članica izražava zabrinutost jer smatra da bi prihvaćanje navedenih izmjena Direktive utjecalo na održavanje cesta i infrastrukturu zbog većih opterećenja, a također potencijalno odvlačilo teretni prijevoz s željeznica na ceste što bi utjecalo na realizaciju  strategije europskog zelenog plana. 

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (7 glasova „ZA“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE VIJEĆA 96/53/EZ O UTVRĐIVANJU NAJVEĆIH DOPUŠTENIH DIMENZIJA U UNUTARNJEM I MEĐUNARODNOM PROMETU TE NAJVEĆE DOPUŠTENE MASE U MEĐUNARODNOM PROMETU ZA ODREĐENA CESTOVNA VOZILA KOJA PROMETUJU UNUTAR ZAJEDNICE COM (2023) 445, D.E.U. BROJ 23/021

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 30. studenoga 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 597, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. studenoga 2023. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama i prijedlozima gđe Nikolete Radionov Karlović, imenovane članice Odbora, na navedeni akt.
Uvodno, predstavnik predlagatelja iznio je kako će se ovim zakonskim prijedlogom u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe Direktive (EU) 2022/738 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/1/EZ o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni  prijevoz tereta. 
Navedenom Direktivom omogućava se korištenje unajmljenih vozila za cestovni prijevoz koja su registrirana i stavljena u promet u drugoj državi članici (što osnovnom Direktivom nije bilo omogućeno). Predlaže se ograničenje trajanja korištenja unajmljenog vozila na najviše dva uzastopna mjeseca nakon čega unajmljeno vozilo je potrebno registrirati u skladu s nacionalnim propisima, ograničava se broj unajmljenih vozila na maksimalno 25%  u ukupnom broju vozila kojima se obavlja djelatnost te se ujedno ograničava korištenje takvih vozila za prijevoz za vlastite potrebe.
Nadalje, proširuje se područje primjene predmetnog Prijedloga zakona na javni prijevoz tereta i prijevoz tereta za vlastite potrebe u međunarodnom cestovnom prijevozu vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 3.500 kg na vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2.500 kg te su i ta vozila u obvezi biti licencirana. 
Pobliže se uređuju definicije automatiziranog cestovnog prijevoza putnika, centra za osposobljavanje vozača i ispitnih centara te se propisuju uvjeti za obavljanje automatiziranog cestovnog prijevoza putnika.
Ovim Prijedlogom zakona brišu se definicije kategorija linija (direktne, ekspresne i putničke linije) te se dodjeljuje javna ovlast Hrvatskoj gospodarskoj komori za izdavanje međužupanijskih dozvola za prijevoz putnika. Također su izvršene određene promjene koje se odnose na obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika u unutarnjem cestovnom prometu, kao i promjene koje se odnose na sklapanje ugovora o javnoj usluzi, a kojima se pojednostavljuje postupak usklađivanja voznih redova. Propisuje se i pravna zaštita u postupcima sklapanja ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi. 
Nadalje, omogućava se obavljanje unutarnjeg prijevoza putnika tj. kabotaža temeljem EU dozvola.
Prijedlogom zakona propisuje se obveza za vozače autotaksi vozila da ishode karticu autotaksi vozača i koja za vrijeme vožnje mora biti istaknuta u vozilu i vidljiva putnicima te se daje ovlast Agenciji za komercijalnu djelatnost za izdavanje kartice. Također, propisuje se obveza posjedovanja dozvola za međunarodni prijevoz tereta za strane prijevoznike i prijevoznike Europske unije koji obavlja izvanredni prijevoz tereta za ili iz trećih zemalja. 
U raspravi je predlagatelj prihvatio prijedlog imenovane članice Odbora te će prilikom izrade teksta Konačnog prijedloga zakona predložiti brisanje članka 97. važećeg Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Također je suglasan s prijedlogom da se u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2024. uvrsti donošenje posebnog zakona koji će regulirati pitanje ugovora o prijevozu u cestovnom prometu. 
U nastavku rasprave članovi Odbora osvrnuli su se na propisanu obvezu za vozače autotaksi vozila kojom moraju imati istaknutu karticu za vrijeme vožnje u vozilu na način da je potpuno vidljiva putnicima. Smatraju da će se na ovaj način pojačati sigurnost za putnike, a uvjeti i postupak za njezino izdavanje pridonijet će boljoj kontroli, kako hrvatskih vozača tako i onih iz trećih zemalja.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je (7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                       Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekciju planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.
Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 28,5 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 32,6 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2024. godinu iznosi 4,1 milijardi eura ili 5% bruto domaćeg proizvoda. U 2025. godini ukupni prihodi projicirani su u iznosu od 30.1 milijardi eura, a u 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura.
Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2024. iznosi ukupno 1.559.364.543 eura, što je smanjenje ukupnog plana, u odnosu na plan za 2023. za 44.973.366 eura ili 2,8%.

Prijedlog plana za 2024. u limitu iznosi 1.151.326.266 eura što je povećanje u limitu, u odnosu na plan za 2023. za. 131.904.500 eura ili 12,9%. Planirani rashodi na izvorima i računima koji nisu u limitu iznose 408.038.277 eura, što je smanjenje u odnosu na plan za 2023. godinu za 176.877.866 eura ili 30,2%.
Projekcija financijskog plana za 2025. iznosi ukupno 1.715.225.625 eura (u limitu 1.193.884.731 eura), a za 2026. iznosi 1.750.221.824 eura (u limitu 1.279.039.098 eura).
Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2024. godinu, 28,67% plana se odnosi na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine) temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,11 eura, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,03 eura naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva. Za pripremu i provedbu EU projekata planirano je oko 382 milijuna eura što je oko 24,5% od ukupnog plana. Od navedenog iznosa oko 113 milijuna eura se odnosi na sredstva pomoći EU iz mehanizma za oporavak i otpornost.  

U okviru financijskog plana Ministarstva, planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Ukupna sredstva za navedene agencije za 2024. iznose 96,5 milijuna eura. Također su osigurana sredstva za 10 državnih lučkih uprava koja ukupno iznose oko 157 milijuna eura. 
Predstavnici izvanproračunskih korisnika, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su svoje financijske planove za 2024. godinu te projekcije za 2025. i 2026. godinu. 
Ukupni prihodi Hrvatskih cesta za 2024. godinu planirani su u iznosu od 375 milijuna eura, 441 milijuna eura za 2025. godine te 455 milijuna eura za 2026. godinu. Najveći udio prihoda poslovanja odnosi se na naknade iz goriva te prihode od povlačenja sredstava iz EU fondova. Ukupni planirani rashodi iznose 475 milijuna eura u 2024. godini, 641 milijuna eura u 2025. te 755 milijuna eura u 2026. godini. Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na rashode za usluge redovitog održavanja državnih cesta. Projicirani prihodi i rashodi rezultiraju manjkom od oko 100 milijuna eura u 2024. godini. Osim već započetih projekata, u sljedećem trogodišnjem razdoblju planirano je 17 novih strateških projekata.
Hrvatske autoceste u 2024. planiraju prihode u iznosu 518 milijuna eura te rashode u iznosu od 413 milijuna eura. Najveći dio prihoda odnosi se na prihod od naplate cestarine. Projicirani prihodi i rashodi rezultiraju viškom od 105 milijuna eura. Planirani prihodi za 2025. iznose 577 milijuna eura te za 2026. iznose 538 milijuna eura. Planom građenja predviđen je nastavak investicijskog ciklusa započetog ranijih godina i nova investicijska ulaganja u autoceste. Planirani su kapitalni projekti izgradnje  autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica od granice Republike Mađarske do Belog Manastira, izgradnju obilaznice Novog Vinodolskog na pravcu autoceste A7 i dr. Također su planirana sredstva za uvođenje elektroničkog sustava naplate cestarina.

HŽ Putnički prijevoz planira u 2024. prihode u iznosu 159 milijuna eura, a rashode u iznosu od 160 milijuna eura. Planirani prihodi za 2025. iznose 128 milijuna eura te za 2026. iznose 151 milijun eura. Ukupni rashodi za 2024. planirani su u iznosu od 160 milijuna eura. Do 31.12.2024. nastavlja se provedba pilot-projekta besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola te povoljnijeg prijevoza redovnih studenata. Također će se nastaviti mjere besplatnog prijevoza za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije te besplatan prijevoz ukrajinskih državljana. U 2024. planirano je provođenje pilot-projekta besplatnoga željezničkog prijevoza umirovljenika i osoba starijih od 65 godina. Iz zajma Europske investicijske banke planira se financiranje nabave 6 novih elektro dizel-motornih vlakova (za relaciju Zagreb – Split), 4 baterijska vlaka za splitsko i istarsko područje te 4 elektrobaterijska vlaka za relacije Zagreb – Krapina i Zagreb – Bjelovar. 

Nadalje je Odbor raspravljao o nastavku ulaganja u željezničku infrastrukturu. Predstavnik HŽ infrastrukture istaknuo je da planirani ukupni prihodi za 2024. godinu iznose 490 milijuna eura od čega se 90,7% odnosi na tekuće i kapitalne pomoći iz proračuna, pomoći iz prijenosa EU sredstava i institucija i tijela EU, a 9,3% na prihode od imovine i prodaje roba i usluga, a u odnosu na plan za 2023. godinu veći su za 24,6%. Ukupni rashodi za 2024. godinu planirani su u  iznosu od 442 milijuna eura. Planirani ukupni prihodi za 2025. iznose 516 milijuna eura te za 2026. iznose 599 milijuna eura. U raspravi je istaknuto da su investicijski ciklusi na održavanju, obnovi, modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture povećani. 

U raspravi su pohvaljene povećane aktivnosti, naročito u željezničkom sektoru, uz napomenu da su planirani puno veći prihodi od rashoda. Nadalje je raspravljano o potrebi bržeg završetka realizacije započetih cestovnih i željezničkih projekata na području Brodsko – posavske županije. Predstavnik HŽI istaknuo je veliki projekt Okučani – Vinkovci koji je u pripremi, a predstavnik resornog ministarstva najavio je realizacije kredita u iznosu od 900 milijuna eura od strane Europske investicijske banke tijekom sljedeće godine, kojim sredstvima će krenuti velika rekonstrukcija i obnova regionalnih i lokalnih pruga, a sredstva neće uključivati glavne koridore. U raspravi je izraženo mišljenje o potrebi obnove pruge Vinkovci – Brčko kojom bi se vratio barem dio nekadašnjeg prometa što bi mnogo značilo za stanovnike ovoga područja.
Tijekom rasprave pohvaljene su mjere u željeznici kojima se preko različitih kategorija poduzimaju mjere kojima bi se putnici vratili u vlakove, ali članovi Odbora smatraju da je potrebno bolje uskladiti vozne redove prema stvarnim potrebama putnika s obzirom na njihove dnevne obveze (škola, radno vrijeme i sl.). Predstavnici željezničkog sektora naglasili su da su u stalnoj međusobnoj koordinaciji, ali s obzirom na to da su radovi na željeznici gotovo svugdje te je propusna moć pruga na mnogim mjestima smanjena, uz brzine od 43km/h, čime se narušava  kvaliteta usluge (radovi, zamjenski autobusi), a situacija će se za nekoliko godina popraviti kada se završe radovi na glavnim dionicama te uključe u promet novi vlakovi. Također je izražena spremnost za korigiranje voznih redova na relacijama na kojima je to moguće učiniti. Istaknuto je da će zbog bolje prometne povezanosti i sprječavanja iseljavanja stanovništva iz ruralnih krajeva u novom voznom redu biti uvedeni dodatni brzi vlakovi na relacijama Zagreb - Požega, Zagreb – Sisak, Zagreb – Zabok, Zagreb – Duga Resa i Zagreb – Križevci. 
U raspravi je istaknuta izgradnja Tehničko-logističkog centra Zagreb uključivo obnovu radionice za održavanje željezničkih vozila u Splitu te izgradnja punionica za baterijske vlakove na lokacijama Lupoglav i Požega. U nastavku rasprave članovi Odbora osvrnuli su se na poslovanje društva Pružne građevine, za koje je rečeno da i sa strojnim parkom kojeg trenutno posjeduju mogu puno napraviti, ali im je potrebna i nužna, adekvatna restrukturizacija. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 1 glas ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2025. I 2026. GODINU
te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu  i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2024. godinu i projekcije plana za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese  

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 27,7 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 29,3 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a, što predstavlja povećanje od 159 milijuna eura u odnosu na originalni plan.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Tekući financijski plan iznosi ukupno 1.518.106.551 eura (u limitu 914.463.288 eura), a nakon rebalansa 1.604.337.909 eura (u limitu 1.019.421.766 eura), što je ukupno povećanje plana nakon rebalansa za 86.231.358 eura. Time je financijski plan u limitu nakon rebalansa veći za 104.958.478 eura, a za Izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova (koji nisu u limitu) smanjen je za 18.727.120 eura. Plan u limitu sadrži rashode koji se financiraju iz općih prihoda i utječu na deficit.

Povećanje limita odnosi se na povećanje sredstava za naknadu u cijeni goriva za HC d.o.o. u iznosu od 72.000.000 eura, naknadu u cijeni goriva za HŽ Infrastrukturu d.o.o. u iznosu od 20.000.000 eura, poticanje redovitih pomorskih, putničkih i brzobrodskih linija i poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu od 12.958.478 eura. Povećana su sredstva za Potporu županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta u iznosu od 14.876.134 eura te za Izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture u iznosu od 4.976.900 eura.

Najveća smanjenja odnose se na cestovne, željezničke i projekte unaprjeđenja lučke infrastrukture uslijed problema u provedbi i kašnjenja u izvođenju radova, poteškoća u rješavanju imovinsko pravnih odnosa, ishođenja potrebnih dozvola te dugotrajnost odobrenja postupaka nabave. 

Vezano za smanjenje sufinanciranja javne usluge u cestovnom prijevozu putnika, tijekom rasprave postavljen je upit na ovu temu. U odgovoru je predlagatelj naglasio da  je  ugovor o javnoj usluzi do sada potpisalo 5 županija (Zagrebačka, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska županija i Požeško-slavonska županija) te  se uskoro očekuje potpisivanje PSO ugovora i s drugim županijama. Problemi prilikom provedbe vezani su za poštivanje EU regulative, duljini natječaja te je potrebno i organizacijski uspostaviti mrežu potrebnih linija.

Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2023. godinu te projekcije za 2024. i 2025. godinu. 

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta, u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023. godinu iznose 397,28 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 17,4 % u odnosu na originalni Plan. Rashodi poslovanja u Izmjeni Plana iznose 443,24 milijuna eura, a povećani su u odnosu na originalni plan za 11.8 %. Predviđen deficit je u iznosu od 45,96 milijuna eura, što je smanjenje od 12 milijuna eura. Predlagatelj je naglasio da je Društvo stopostotno izvršilo planirano održavanje državnih cesta.

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u prijedlogu ovih Izmjena  Financijskog plana za 2023. godinu iznose 487.616.741 eura, što predstavlja smanjenje od 0,90% u odnosu na usvojeni Plan. Ukupni rashodi iznose 360.784.981 eura i povećani su u odnosu na usvojeni Plan za 4,27%. Prihodi i rashodi poslovanja rezultiraju viškom koji se u odnosu na usvojeni Plan smanjuje za 19.242.790 eura i sada iznosi 126.831.760 eura.

Ukupni prihodi HŽ Putnički prijevoza u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023. godinu iznose 191.148.028 eura te su za 4,4% manji u odnosu na usvojeni Plan. Ukupni rashodi u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023. godinu iznose 194.095.169 eura te su 6,5% manji u odnosu na usvojeni Plan, što rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 2.947.141 eura. Poslovna godina 2023. započela je dobrim pokazateljima u smislu povećanja broja prevezenih putnika te ostvarenih putničkih kilometara i prihoda od prijevoza. Porast broja putnika temelji se ponajviše na besplatnim putovanjima djece i učenika, povoljnijem prijevozu redovnih studenata i besplatnom prijevozu stanovnika Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom. Remonti pruga nastavljaju se na većem dijelu mreže HŽ-a, prvenstveno na dionicama sa značajnim udjelima putnika kao što su Zagreb GK – Zaprešić, Zaprešić – Zabok – Krapina, Dugo Selo – Vrbovec, na pojedinim dionicama od Dugog Sela do Vinkovaca, Križevci – Koprivnica – Botovo DG, na pojedinim dionicama od Zagreba do Rijeke i Sisak – Sunja – Novska. 

Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture u novom Planu za 2023. godinu iznose 393.557.804 EUR i smanjeni su za 0,1% u odnosu na usvojeni Plan. Ukupni planirani rashodi u novom planu smanjeni su za 6.469.257 eura i iznose 398.446.840 eura. Ukupan manjak u novom planu za 2023. iznosi 4.889.036 eura i u odnosu na usvojeni Plan manji je za 5.909.130 eura što je u cijelosti rezultat smanjenja ukupnih rashoda. U novom Planu projekcije rashoda su projekti obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture po programima investicijskih aktivnosti su projekti iz programa obnove i modernizacije pruga za međunarodni, regionalni i lokalni promet, program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb, program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te sljedećih odluka:

• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, 
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. listopada 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da je Vlada RH donijela novi paket mjera za zaštitu od inflacije najugroženijih skupina u društvu u rujnu 2023. godine. Također, u srpnju 2023. godine RH pogodilo je jako olujno nevrijeme za što je potrebno osigurati dodatna sredstva za sanaciju njegovih posljedica. Nadalje, stopa povećanja mirovina od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 % i radi se o najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999.

Slijedom navedenog, a kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga za izvanproračunske korisnike. Također, mijenja se i iznos proračunske zalihe. Nadalje, produžen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o povlasticama u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 566, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim novim Prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, pored povlastica u putničkom željezničkom i putničkom pomorskom prometu uređuju povlastice i u cestovnom prometu. 

U RH prema podatcima službene evidencije društva HAC d.o.o. evidentirano je 20.731 korisnika koji ostvaruju pravo na oslobađanje plaćanja cestarine za upotrebu autoceste i objekata s naplatom (most, tuneli, vijadukti i sl.). Prema podatcima nadležnih županija ukupan broj osoba koje imaju važeći znak pristupačnosti za parkiranje na posebno označenim mjestima je 48.993 korisnika te je prema podatcima Agencije za obalno  linijski pomorski promet aktivno  4.716 iskaznica, odnosno broj osoba koji ostvaruje pravo na besplatni prijevoz trajektom za sebe, pratnju i vozilo na državnim linijama.

Najveća promjena je uvođenje Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom kojom te osobe ostvaruju prava iz područja mobilnosti i to u željezničkom, pomorskom i cestovnom prometu na teritoriju Republike Hrvatske. Također, uređuje se i uvođenje EU iskaznice za osobe s invaliditetom, koja će se izdavati istovremeno s nacionalnom iskaznicom (kao obostrani dokument) za mobilnost i kojom se potvrđuje status osobe s invaliditetom u zemljama Europske unije te ostvarivanje prava iz područja turizma, kulture, sporta i zabave. Time se osigurava provedba EU strategije „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030”. S tim u vezi, tijekom rasprave, naglašeno je da će i strani državljani prilikom boravka u Republici Hrvatskoj, ostvarivati ista prava temeljem EU iskaznice. Europska komisija predložit će uvođenje EU iskaznice do kraja 2023., ona će biti unificirana i trebale bi je priznati sve države članice.

Prijedlogom zakona uređuje se centralizirani sustav za izdavanje Parkirališne karte za osobe s invaliditetom koji je do sada bio uređen Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, na način da se ista izdavala na razini županija. Nova iskaznica će se izdavati na zaštićenom obrascu te time onemogućiti falsificiranje iste. S tim u vezi, raspravljano je o potrebi bolje kontrole i nadzora korištenja parkirališne karte za osobe s invaliditetom (radi zlouporaba) od strane  tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravne osobe koju je za tu svrhu osnovala jedinica lokalne samouprave, a koje obavljaju i policijski službenici. 

Uspostavlja se informatički sustav koji će centralizirati sva prava u području mobilnosti na jednom mjestu. Sustav će uspostaviti društvo AKD (Agencija za komercijalnu djelatnost proizvodno, uslužno i trgovačko d.o.o.).

Radi funkcionalnosti novog IT sustava i usklađivanja s ostalim propisima kojima je reguliran status osoba s invaliditetom usklađena je terminologija kako bi se prava mogla automatizmom utvrđivati temeljem Središnjeg registra prava osoba s invaliditetom iz područja mobilnosti. Također se osigurava izdavanje iskaznica bez naknade za korisnike čime se olakšava ostvarivanje prava za sve korisnike povlastica u prometu.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se prava učenika osnovnih i srednjih škola, umirovljenika te studenata kojima oni i njihovi pratitelji ostvaruju povlastice za organizirana putovanja vlakom i brodom radi izvršavanja ciljeva i zadataka obrazovnog programa. Također povlastice ostvaruju vojni i civilni invalidi rata.

Financijska sredstva za uspostavu novog sustava te za izdavanje iskaznica su osigurana projektom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) „Unapređenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti“.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o povlasticama u prometu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 561, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. rujna 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim zakonom u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS2), koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023. te su sve države članice Europske unije obvezne preuzeti predmetnu Direktivu u svoje zakonodavstvo do 17. listopada 2024. Preuzimanje Direktive NIS2 u RH provodi se predloženim Zakonom i njegovim podzakonskim aktima koji će se donijeti u zadanom roku što podrazumijeva i funkcionalnost svih nadležnih tijela koja se do tada trebaju uspostaviti ili prilagoditi na nove nadležnosti. Zakonski prijedlog regulira opsežnu materiju i sadrži 116 članaka i 4 priloga. Većinu odredbi Prijedloga zakona potrebno je promatrati u međusobnom odnosu imajući u vidu potpuni pregled cjelokupnog teksta te vodeći računa da se njime mora osigurati ispravan prijenos okvira kibernetičke sigurnosti koji su zadani Direktivom NIS2.  Cilj Direktive NIS2 je učinkovito upravljanje organizacijom i sigurnosnim procesima u kibernetičkom prostoru EU-a te nacionalnim kibernetičkim prostorima država članica. 

Predloženi zakon predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću u RH, odnosno transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC). Uvodi se zajednička visoka razina mjera kibernetičke sigurnosti kakva je propisana za sve države članice EU-a. Mjere trebaju biti razmjerne stupnju izloženosti pojedinog subjekta rizicima, a dužni su ih provoditi sami subjekti obveznici i to sukladno vlastitoj procjeni rizika. 

U ovom Prijedlogu zakona tri su grupe nadležnih tijela. Nadležna tijela za provedbu posebnih zakona uključuju tzv. autonomne sektore, odnosno sektore u kojima je kibernetička sigurnost propisana sektorskim propisima na EU, odnosno nacionalnoj razini. Tu su trenutno  tri sektora nadležnih tijela: bankarstvo i Hrvatska narodna banka (HNB), infrastruktura financijskog tržišta i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) te zračni promet i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo. 

Nadležna tijela za provedbu zahtjeva kibernetičke sigurnosti obuhvaćaju dvije grupe sektora, podsektora i vrsta subjekata. Prva grupa uključuje tri tzv. polu-autonomna sektora: javni sektor i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) kao nadležno tijelo, sektor elektroničkih komunikacija i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) kao nadležno tijelo, te pružatelji usluga povjerenja i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) kao nadležno tijelo.   

Druga grupa nadležnih tijela za provedbu zahtjeva kibernetičke sigurnosti obuhvaća najveći broj sektora, podsektora i vrsta subjekata (Prilog I. i II.), ukupno 30 sektora, podsektora i vrsta subjekata. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je nadležno tijelo za provedbu zahtjeva kibernetičke sigurnosti za tri sektora. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) predstavlja središnje državno tijelo za područje kibernetičke sigurnosti koje ustrojava Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost te pokriva preostalih 27 sektora. Nadležna CSIRT  tijela (tijela za prevenciju i zaštitu od kibernetičkih incidenata) se utvrđuju za svaki pojedini sektor, podsektor i vrstu subjekta (Prilog III). Nadležna CSIRT tijela za RH su: Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, koji ustrojava SOA, te Nacionalni CSIRT, ustrojen u CARNET-u (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (8 glasova ”ZA” i 1 glas ”SUZDRŽAN”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/18/EZ o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa COM (2023) 270, D.E.U. broj 23/014, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 19. rujna 2023. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/23-07/302, Urbroj: 50301-21/06-23-3) na sjednici održanoj 11. srpnja 2023. godine.

Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. Opći cilj revizije Direktive 2009/18/EZ je osigurati visoku razinu pomorske sigurnosti i zaštite od onečišćenja morskog okoliša u cijeloj Europskoj uniji. Također je potrebno osigurati jasan, jednostavan i ažuriran pravni okvir kojim se povećava ukupna razina sigurnosti. 

Republika Hrvatska pozdravlja odluku da se pokrene izmjena navedene Direktive. Sporno za RH je proširenje primjene Direktive 2009/18/EZ na sve brodice i jahte za gospodarsku namjenu. Obveza provođenja sigurnosnih istraga od strane države proizlazi iz međunarodnih konvencija kojima je RH potpisnica. S tim u vezi, potrebno je prilikom izmjena Direktive 2009/18/EZ uzeti u obzir da fokus sigurnosnih istraga mora i nadalje ostati na pomorskim nesrećama u kojima sudjeluju brodovi. Ovaj Prijedlog direktive briše dio koji se odnosi na 12 putnika, što znači da bi se odnosio na sve brodice i jahte za gospodarsku namjenu (charter plovila). 

Naime, u morskom prostoru RH godišnje ima oko 1100 do 1200 pomorskih nezgoda i nesreća, od čega 90-95% otpada na brodice i jahte. Uzevši u obzir činjenicu da je hrvatska charter flota s više od 4000 plovila jedna od najvećih na svijetu te s obzirom na to da je godišnji broj nezgoda i nesreća oko tisuću, u konačnici bi se značajno povećao opseg poslova istražnog tijela. Time bi se dovelo u pitanje svrsishodnost i obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća brodova, što je primarna obveza države. Tim više, što je u prijedlogu izmjena ove odredbe, izostala kvalitetna analiza i obrazloženje širenja primjene predmetne Direktive na brodice i jahte za gospodarsku namjenu (charter). Također bi europski propisi iz ovog područja trebali težiti koherentnosti i ujednačenosti te RH kao dobar primjer dobre prakse ukazuje na područje primjene Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove, a koja isključuje brodice i jahte iz svoje primjene. U skladu s navedenim RH bi mogla pristati na zadržavanje odredaba postojeće Direktive 2009/18/EZ (primjena na brodice i jahte ako prevoze više od 12 putnika) iako smatra da bi najbolje rješenje bilo potpuno brisanje brodica i jahti iz područja primjene direktive.

Zaključno se predlaže dodati odgovarajuću odredbu kojom bi se utvrdilo kako se  završna izvješća o pomorskim nesrećama ne mogu koristiti u sudskim postupcima.  

Izmjena Direktive 2009/18/EZ zahtjeva izmjene i dopune Uredbe o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i nezgoda. Predviđa se kako će za potrebe uspostave upravljanja kvalitetom te za troškove održavanja sustava biti potrebna dodatna financijska sredstva. Također, u slučaju proširenja primjene na brodice i jahte za gospodarsku namjenu, te ribarske brodove iznad 15 m dužine, bit će potrebno zapošljavanje barem jednog dodatnog istražitelja pomorskih nesreća. Također bi se trebala ustrojiti ispostava Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu sa sjedištem u nekom od obalnih gradova (dodatni troškovi najma, režija te nabava dodatnog službenog vozila uz podmirenje troškova goriva).

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas “SUZDRŽAN”) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/18/EZ o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa COM (2023) 270, D.E.U. broj 23/014

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 28. rujna 2023. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 26. svibnja 2023. 

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. 

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da se tržište elektroničkih komunikacija nastavilo razvijati i u 2022., a prihodi i ulaganja rasti. Prihodi na tržištu iznosili su gotovo 12 milijardi kuna (1,6 milijardi EUR) i rasli su 3,8% te su operatori prosječno uložili oko 25% svojih prihoda, što je na razini iz prethodnih godina. Najvažnija usluga na tržištu je širokopojasni pristup internetu s ukupnim prihodima od oko 5,7 milijardi kuna (750 milijuna EUR) od čega na pokretne mreže otpada 3,8 milijardi kuna (500 milijuna EUR), a na nepokretne 1,9 milijardi kuna (250 milijuna EUR). Ulaganja u mreže s visokim kapacitetom prijenosa podataka su nastavljena i napravljen je značajan iskorak u pokrivenosti 5G signalom. U godini dana broj pokrivenih kućanstava 5G signalom porastao je s 34% na 82,5%, od čega u ruralnim područjima s devet na 73,5%. Nadalje, podaci o stanju dostupnosti brzina širokopojasnog pristupa pokazuju da je u većim gradovima, gdje postoji veći komercijalni interes operatora, dostupnost mreža velikih brzina puno veća (oko 61%) nego u ruralnim područjima (oko 20%).

Tržište poštanskih usluga nastavlja se razvijati sukladno trendu u proteklom razdoblju: rast ukupnih prihoda, pad opsega pismovnog i značajni rast paketnog segmenta. Na poslovanje značajno utječe veća digitalizacija te zamjena klasičnih poštanskih usluga s elektroničkim uslugama.  Ukupni prihodi u 2022. narasli su 5,9% na približno 2,1 milijardu kuna (278 milijuna EUR) iako se ukupno broj obavljenih usluga smanjio 0,5% (tiskanice i pismovne pošiljke smanjenje, paketi povećanje).

Na tržištu željezničkih usluga poslovalo je sedamnaest teretnih i jedan putnički prijevoznik. Vozili su infrastrukturom u duljini 2617 km kojom je upravljao ujedno i najveći operator uslužnih objekata – HŽ Infrastruktura (HŽI). Prijevoz putnika povećan je u odnosu na 2021. za oko 37,3%, ali se još nije vratio na razinu prije pandemije. Robe je prevezeno 5,9% više nego 2021. i to ukupno 16,3 milijuna tona. 

Tijekom 2022. provedeno je 85 inspekcijskih nadzora u području elektroničkih komunikacija, u području poštanskog prometa 39 (usmjereno na kakvoću obavljanja usluge i prava korisnika poštanskih usluga) te je provedeno 10 inspekcijskih nadzora u području željezničkih usluga (6 nadzora nad upraviteljem infrastrukture i 4 nad putničkim prijevoznikom).

Ukupni prihodi HAKOM-a tijekom 2022. iznosili su 64.891.312 kuna (8.612.557 EUR) i najvećim dijelom ostvareni su od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, zatim od naknada za obavljanje drugih poslova te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Na smanjenje prihoda u odnosu na prethodno razdoblje najvećim dijelom utjecalo je smanjenje pojedinih naknada te mogućnost obročnog plaćanja kako bi se utrošio preneseni višak prihoda iz prethodnih godina. Rashodi su istovremeno iznosili 94.371.240 kuna (12.525.215 EUR). Manjak prihoda tekuće godine pokriven je viškom prihoda iz prethodnih godina. U obrazloženju upita vezano za smanjenje prihoda u odnosu na rashode HAKOM-a rečeno je da je sustav dugoročno održiv.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.

U nastavku je istaknuto da se sve veća pažnja posvećuje kibernetičkoj sigurnosti. Tako su tijekom 2022. prijavljena četiri značajnija sigurnosna incidenta (jedan incident bio je vezan uz neovlašteno preuzimanje osobnih podataka korisnika uz prijetnju objave neovlaštenih podataka, dok su ostala tri bila vezana uz prekid dostupnosti usluge fiksnog interneta, usluge emitiranja i elektroničke pošte) te je HAKOM poduzeo odgovarajuće mjere u svrhu osiguranja sigurnosti mreža i usluga. I u 2022. godini, HAKOM je nastavio s raznim aktivnostima vezanim za zaštitu djece, starijih osoba te osoba s invaliditetom.

Nadalje se raspravljalo o radijskim smetnjama s područja Talijanske Republike (ometanje hrvatskih tv signala je riješeno), koje i dalje otežavaju kvalitetan prijam hrvatskih radijskih programa duž cijelog priobalja te je rečeno da se aktivno radi na rješavanju ovoga problema. 

Istaknut je problem nepredviđenih roaming troškova u pograničnim područjima kada se mobitel ili korišteni uređaj sam spoji na mrežu stranog operatora, a koji ima domet i unutar granica Republike Hrvatske. Kako bi se izbjegle takve situacije, prijedlog je da se ručno odabere mreža, umjesto opcije automatskog traženja mreže jer je signal prisutan s obje strane granice.  U nastavku je raspravljano o pravu na prigovor građana u situacijama kada operator ne isporuči određenu uslugu, odnosno periodično je ne isporučuje (pr. sportske emisije). 

Također je ukazano na probleme vezane za isporuku nekih poštanskih usluga. U prvom redu to su kašnjenja u dostavi računa za režije (građanima se na sljedećem računu zaračunavaju kamate) te drugih pismena. Predstavnik predlagatelja  napomenuo je da računi za režije i sl. pripadaju masovnim pošiljkama te nisu predmet mjerenja kakvoće poštanske usluge koja je u granicama kvalitete. Dodatno je rečeno da se često obavijest o prispijeću pošiljke ostavlja u poštanskom sandučiću bez provjere da li je osoba prisutna na adresi. Zbog nedostatnog broja poštara, naročito u priobalju, a sukladno činjenici da je dostava najskuplji dio poštanske usluge, potrebno je pristupiti reformi ovog sustava kako bi bolje funkcionirao. 

Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2022. godinu

                                    PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                                                  Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 10. srpnja 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, drugo čitanje, P.Z. br. 439, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. srpnja 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odboru su nakon prihvaćanja predloženoga zakona u Hrvatskom saboru u prvom čitanju, pristigle pisane primjedbe i prijedlozi Hrvatske gospodarske komore, zaključci s Okruglog stola Visoke škole Aspira Split, predstavka Inicijative za legalnost Lošinj te dopis glavnih tajnika ICOMIA (International Council of Marine Industry Association - međunarodne udruge koja okuplja nacionalne rekreacijske udruge pomorske industrije i predstavlja ih na međunarodnoj razini) i EBI (European Boating Industry – Korporativni ured u Bruxellesu, predstavlja europsku industriju rekreacijske plovidbe i nautičkog turizma u Europi i svijetu).

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom stvaraju uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje. Izričaj Konačnog prijedloga Zakona u odnosu na prvo čitanje dorađen je pravno i nomotehnički. Nastavno na raspravu na sjednici Hrvatskog sabora i primjedbe sa sjednica saborskih tijela dodatno su razrađene odredbe vezane za pomorske, lučke redare kao i čuvare zakonom zaštićenih dijelova prirode. U suradnji s Državnim odvjetništvom dodatno su dorađene pojedine odredbe vezane uz definiranje i upravljanje pomorskim dobrom (članci 6.,8. i 9.), planiranje te građenje na pomorskom dobru (članak 14.) kao i status te predlaganje granice pomorskog dobra (članci 18., 20., 21. i 22.), a sve u cilju što bolje zaštite pomorskog dobra, sprečavanja devastacija pomorskog dobra i osiguravanja da pomorsko dobro, kao opće dobro uvijek bude dostupno svim građanima Republike Hrvatske.

Konačni prijedlog Zakona usklađuje se sa Zakonom o koncesijama, mijenja se postupak davanja koncesija na pomorskom dobru (članci 48.-59.) te se koncesija na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na rok od najdulje pet godina (članak 63.). Također se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja na rok od dvije do pet godina (članak 71.). Vlada RH uredbom će propisati vrste djelatnosti i visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola. Na temelju zaprimljenih ponuda temeljem javnog natječaja dozvola se daje najpovoljnijem ponuditelju na rok od 2 do najdulje 5 godina. Iznimno dozvola se može dati na rok do 20 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i sl.) uz mogućnost ograničenja opće upotrebe u smislu ograđivanja i naplate ulaska.

Nastavno, osnovat će se ustanova za upravljanje pomorskim dobrom, a čiju će nadležnost i organizaciju urediti Vlada RH posebnim zakonom u roku od dvije godine od donošenja ovog Zakona (članak 9. stavci 5. i 6.). Navedena ustanova za cilj ima integralno upravljanje pomorskom dobrim te očuvanje pomorskog dobra kao općeg dobra dostupnog svima. Vlada RH će posebnom odlukom osnovati i Stručni savjet za planiranje i gradnju na pomorskom dobru, koji će izdavati suglasnosti na planove uređenja prostora jedinicama lokalne samouprave, a bit će sastavljen od 9 članova imenovanih od istaknutih stručnjaka arhitekture, pejzažne arhitekture, zaštite okoliša i prirode, urbanizma, krajobraza i dr. 

Uvodi se pojam ekološke štete na pomorskom dobru te odgovornosti za istu (članak 9.). U bitnome ekološka šteta je svaka šteta na okolišu i prirodi prouzročena onečišćenjem, ili uništenjem obale i podmorja odnosno mora i biljnog i životinjskog svijeta u moru i na morskoj obali, te svako naruženje krajolika, kao i svako uništenje izvorne strukture mora i morske obale te ekosustava koje ima značenje protupravnog prekidanja biološkog ciklusa koji bi, da nije prekinut, rezultirao rastom, razvojem i umnažanjem prirodnog bogatstva kao općeg dobra.

Nadalje se jasnije definiraju kriteriji te postupak predlaganja granice pomorskog dobra (članak 18. do 27.). Granica pomorskog dobra obuhvaća pojas kopna uz more koji prema članku 6. Zakona čini pomorsko dobro. Prilikom predlaganja granice pomorskog dobra Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra dužno je prijedlogom u cijelosti obuhvatiti kopno koje je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem, kopno koje je po svojim prirodnim obilježjima i izvornom statusu nekretnine pomorsko dobro. Također, kod izrade prijedloga granice pomorskog dobra Županijsko povjerenstvo za granice može uzeti u obzir i morski rub ceste s pripadajućim zemljištem i površinama definirane kao takve posebnim propisom kojim se uređuju ceste ili kopneni rub šetnice.

Konačnim prijedlogom Zakona definiraju se morske plaže (članci 76.-81), sidrišta i privezišta. Morske plaže dijele se na javne morske plaže (prirodne morske plaže i uređene morske plaže) te morske plaže posebne namjene. Morske plaže ne smiju se isključiti iz opće upotrebe, moraju biti dostupne svima te se na njih ne smije naplaćivati ulaz.

Kako bi se zadovoljilo načelo zadovoljavanja javnog interesa koncesija za javnu plažu u naselju mora se dati na način da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana. Također, koncesija za javnu plažu izvan naselja mora se dati na način da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 60 posto  kopnenog i 40 posto morskog dijela plaže koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana. Na prirodnim morskim plažama nije moguće dati koncesiju ukoliko je prirodna morska plaža izvan građevinskog područja, a na uređenoj morskoj plaži moguće je dati koncesiju na zahtjev za obavljanje gospodarske aktivnosti na rok od najdulje pet godina. Takva plaža ne smije se ograditi, ne smije se naplaćivati ulaz niti može isključiti iz opće upotrebe, koju obavlja hotel, kamp ili turističko naselje minimalne kategorizacije četiri zvjezdice ili više, a koji su izgrađeni izvan pomorskog dobra i s kojim je uređena morska plaža infrastrukturno povezana te gdje je izvršeno ulaganje u infrastrukturu od strane hotela, kampa ili turističkog naselja s kojim je u neposrednoj vezi.

Vlada RH odlukom utvrđuje vojna područja na pomorskom dobru koja se isključuju iz opće upotrebe i kojima upravlja Ministarstvo obrane uključujući vojne luke (članak 137.). 

Usklađenjem sa Zakonom o sportu propisuje se obveza koncesionara da u sportskim lukama ima natjecatelje u tri uzrasne kategorije – koncesija se može dati pravoj osobi u sustavu sporta (poticanje vrhunskog sporta) (članak 142.). 

Također se uvodi pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra (članak 16.). Uvodi se dužnost županijske lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje samo iznimno (članak 115. i 116.). Isto tako, uvodi se jedinstvena lučka tarifa u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja koja objedinjava lučke pristojbe i lučke naknade (članak 99.). Nadalje se uvode pomorski redari koji nadziru provedbu odluke o redu na pomorskom dobru (članak 151.) te lučki redari koji nadziru provedbu reda u lukama otvorenim za javni promet (članak 165.).  

Konačnim prijedlogom Zakona definirano je kako nadzor nad pomorskom dobrom u zaštićenim dijelovima prirode nadziru čuvari zakonom zaštićenih dijelova prirode koji prate te nadziru provodi li se odluka o redu na pomorskom dobru unutar zaštićenih dijelova prirode sukladno Zakonu (navedeno je usuglašeno s ministarstvom nadležnim za okoliš)

Nasipi, građevine i druge građevine vidljive na DOF-u 5/2011 mogu se zadržati u prostoru ako ispunjavanju sve uvjete propisane člankom 14. i drugim odredbama ovoga Zakona kao i odredbama drugih propisa koji uređuju prostorno planiranje i gradnju (Prijelazne i završne odredbe, članak 209.,210.,212.).

Nasipi, građevine i druge građevine koje nisu vidljive na DOF-u 5/2011 bit će uklonjene (članci 211. i 213.). Isti će se ukloniti na temelju izvršnog rješenja inspektora pomorskog dobra kojim se nalaže uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom. Inspektor pomorskog dobra dužan je navedeno rješenje donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

U raspravi je rečeno da je donošenje uredbi i pravilnika iz ovoga Zakona potrebno što prije donijeti zbog postupka davanja koncesija za sljedeću sezonu. Također predloženi plan upravljanja pomorskim dobrom zahtjeva suglasnosti koje nisu postojale do sada. Tijekom rasprave rečeno je da je intencija da se gradi što manje i da bude unificirano.

U daljnjoj raspravi problematizirano je pitanje davanja koncesija za gospodarsko korištenje na zahtjev. U obrazloženju je rečeno da se propisuju taksativno slučajevi kada je moguće ishoditi koncesiju na zahtjev, koja je predviđena i u krovnom propisu Zakonu o koncesijama. U nastavku je raspravljano o založnom pravu na koncesiji. U ovom prijedlogu se pravo na koncesiju može opteretiti samo jednim založnim pravom. Isto tako, založno pravo na koncesiji stječe se upisom u Upisnik koncesija (a ne u zemljišnim knjigama). Izraženo je mišljenje da se mogućnost založnog prava na koncesiji može ostvariti samo ukoliko je u javnom interesu, odnosno uz odobrenje nadležnog ministarstva te da tu mogućnost trebaju imati oni koji imaju kapital i iskustvo tj. da kod određenih vrsta koncesija treba postojati ulazni prag.

Tijekom rasprave izražena je bojazan da će koncesionari za obavljanje sporednih djelatnosti na pomorskom dobru (štandovi, iznajmljivanje skutera, sandolina i sl.) davati osobama po znatno višoj cijeni nego što je ugovoreno koncesijom i time ostvariti značajnu dobit, odnosno zarađivati od podzakupa te je postavljeno pitanje da li se to može ugovorom o koncesiji ograničiti. Cilj je da lokalno stanovništvo prihoduje. 

Vezano za prekršajne odredbe, izraženo je nezadovoljstvo visinom kazni (članak 204.)  za gradonačelnika odnosno ravnatelja javne ustanove (nesrazmjerno visini njihovih primanja), a također je izraženo mišljenje da treba biti kažnjena odgovorna osoba.  

Većina članova Odbora smatra da se novim zakonskim okvirom daju bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava se učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te se štiti javni interes i opća upotreba pomorskog dobra.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

Na temelju članka 196. Poslovnika Hrvatskoga sabora na tekst Konačnog prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Odbor jednoglasno (8 glasova „za“) podnosi sljedeći

AMANDMAN

I. Na članak 107.

U članku 107. stavku 3. dosadašnja točka 3. postaje stavak 4.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak  5.

Obrazloženje
Amandmanom se nomotehnički uređuje izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 6. srpnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 530, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. lipnja 2023. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno, predstavnik predlagatelja iznio je kako se ovim zakonskim prijedlogom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2021/2118, čime se proširuje obuhvat primjene zakona u odnosu na pojam vozila i upotrebe vozila, uvode nova pravila u pogledu upotrebe vozila u događanjima i aktivnostima povezanima s motornim sportom, provjere osiguranja, primjene isključenja obveze osiguranja, minimalnih iznosa pokrića, , zaštite oštećenih osoba u nezgodama koje uključuju prikolicu koju vuče vozilo te potvrda o odštetnim zahtjevima za štetu nanesenu trećim osobama. Propisuje se obveza naknade štete iz Garancijskog fonda za štete koje oštećene osobe nisu mogle naplatiti zbog nastanka razloga za prestanak društva za osiguranje odnosno otvaranja postupka likvidacije ili stečaja društva za osiguranje. Uređuju se odredbe u svezi rješavanja odštetnih zahtjeva te prava oštećenih osoba na podnošenje tužbe. Nadalje, regulira se osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila.
Novčani iznosi izraženi u kunama zamjenjuju se s iznosima u eurima zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli na štete koje nastaju prilikom naleta vozila u prometu na divljač, koji su postali učestali u mnogim županijama, odnosno gradovima i naseljenim mjestima. Naime, sudska praksa u posljednjih desetak godina pokazala je da su lovačka društva u pravilu odgovorna i time trpe iznose visokih novčanih odštetnih kazni, a u budućnosti će ovaj teret pasti na jedinice lokalne samouprave. Zbog toga je u raspravi kao rješenje ovoga problema, predloženo da se kroz obvezno osiguranje ugradi i osiguranje od štete naleta motornog vozila na divljač u prometu. Smatraju da time ne bi došlo do značajnijeg porasta premije po polici osiguranja vozila, ali bi znatno financijski olakšalo financijsko poslovanje i opstanak lovačkih društva. Predlagatelj je u odgovoru istaknuo da će, ukoliko dobije analize, razmotriti rješavanje ovoga pitanja na radnoj skupini koja se bavi izradom predloženog Zakona. Također je rečeno da i sada postoji mogućnost ovog osiguranja u sklopu dobrovoljnih polica, ali se rijetko koristi u praksi.
U daljnjoj raspravi predloženo je da se omogući, zbog rasta police osiguranja za skutere i sl. vozila, periodično osiguranje i to na šest mjeseci (odjava zimi i automatska prijava za ljetne mjesece). 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je (9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                       Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 26,6 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 28,1 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Tekući financijski plan za 2023. godinu iznosi ukupno 1.405.401.996 eura (u limitu 863.766.456 eura), a nakon rebalansa 1.527.796.552 eura (u limitu 914.580.523 eura), što je ukupno povećanje plana nakon rebalansa za 122.394.556 eura. Tekući plan Ministarstva za 2023. godinu u limitu je nakon rebalansa veći za 50.814.067 eura, a na ostalim izvorima (koji nisu u limitu) povećan je za 71.580.489 eura. Plan u limitu sadrži rashode koji se financiraju iz općih prihoda i utječu na deficit.

Povećanje limita, između ostalog, odnosi se na povećanje sredstava za financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture, potporu u provedbi CEF projekata željezničkog sektora, poticanje redovitih pomorskih, putničkih i brzobrodskih linija (Agencija za obalni linijski pomorski promet), nadoknadu dijela troška dizelskog goriva, koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika kako bi se ublažili inflatorni pritisci potrebni za provedbu mjera Vlade RH za pomoć stanovništvu. Najveća smanjenja sredstava u limitu iskazana su na projektima: Modernizacija lučkog područja luke Šibenik (LU Šibenik) te CEF Projekt - unapređenje infrastrukture luke Rijeka - produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (LU Rijeka). Povećana su sredstva za sanaciju od potresa i vraćanje infrastrukture u prvobitno stanje (područje prijevoza, pošta i telekomunikacija) iz Fonda solidarnosti.

Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2023. godinu te projekcije za 2024. i 2025. godinu.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta d.o.o. u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023. godinu iznose 338,47 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 0,35% u odnosu na originalni Plan. Rashodi poslovanja u Izmjenama Plana iznose 179,10 milijuna eura, a povećani su u odnosu na originalni plan za 8,14%. Izmjenama Financijskog plana Hrvatske ceste imaju predviđen manjak u iznosu od 57,96 milijuna eura, što je povećanje od 14,09 milijuna eura, a uzrokovano je povećanjem cijena radova i povećanjem kamatnih stopa na tržištu. Ukupan planirani iznos za povlačenja sredstava za financiranje EU projekata i programa iznosi 83,30 milijuna eura, što je povećanje od 1,03 milijuna eura, odnosno 1,25% u odnosu na prvotno planirano i odnosi se na veće planirano povlačenje sredstava za sanaciju državnih cesta oštećenih u potresu.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023. godinu iznose 492.069.120 eura, što predstavlja povećanje od 7,0% u odnosu na usvojeni Plan. Povećanje prihoda odnosi se na stavku Kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava za odobrena bespovratna financijska sredstva u iznosu od 32.172.085 eura koja se najvećim dijelom odnose na sanaciju oštećenja od potresa na dionicama autoceste A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, dionica Jakuševec – Kosnica i dionica naplatna postaja Zagreb istok – Križ (31.982.616 eura). Ukupni rashodi u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana iznose 345.994.570 eura i povećani su u odnosu na usvojeni Plan za 35.891.065 eura ili 11,57%. Prihodi i rashodi poslovanja rezultiraju viškom koji se u odnosu na usvojeni plan smanjuje za 3.719.980 eura i sada iznosi 146.074.550 eura.

Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. u novom planu iznose 394.117.931 eura, odnosno povećani su za 7,92% u odnosu na usvojeni Plan, što je rezultat povećanja pozicija skupine 63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna. Ukupni planirani rashodi u novom Planu smanjeni su za 33.272 eura i iznose 404.916.097 eura. U ovim izmjenama i dopunama, smanjenje rashoda za nabavu nefinancijske imovine tj. izdataka za investicijske projekte u željezničku infrastrukturu rezultat su promijenjene dinamike realizacije planiranih projekata. Istovremeno, povećanje rashoda poslovanja, većim dijelom posljedica su razlike u planiranoj i stvarnoj dinamici podmirenja obveza. Ukupan manjak u novom planu za 2023. iznosi 10.798.166 EUR i u odnosu na plan za 2023. godinu manji je za 28.962.259 EUR što je gotovo u cijelosti rezultat povećanja ukupnih prihoda uslijed izmjene izvora financiranja projekata gradnje, obnove i modernizacije željezničke infrastrukture odnosno povećanja limita pozicija Državnog proračuna uz istovremeno smanjenje primitaka od zaduživanja.
U raspravi je ponovo istaknuta problematika financiranja županijskih uprava za ceste te je predlagatelj u obrazloženju naglasio da se očekuje još jedan rebalans ove godine te da se u tekućem razdoblju, iz Fonda solidarnosti Europske unije, primarno saniraju ceste oštećene u potresu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te sljedećih odluka:

• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, 
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. svibnja 2023. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da su se uz društveno-ekonomske posljedice pandemije te intenziviranje obnove potresom pogođenih područja pojavili i novi izazovi poput geopolitičkih prestrojavanja, nestabilnosti financijskih tržišta što je rezultiralo snažnim izazovima u kreiranju ekonomske pa tako i fiskalne politike.

Globalni porast cijena energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada RH u 2022. godini započela s paketima mjera za zaštitu kućanstva i gospodarstva, posebice najranjivijih skupina društva i poduzeća od rasta cijena. U 2023. godini doneseni su i novi paketi mjera koji utječu kako na prihodovnu stranu tako i na rashodovnu stranu državnog proračuna. 
Nadalje, utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu.

Kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanju rashoda i izdataka, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Uz navedeno, mijenja se i iznos jamstvene pričuve.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 10. svibnja 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta, drugo čitanje, P.Z. br. 449, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. svibnja 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim zakonom proširuje mogućnost da se u Hrvatsku komoru inženjera tehnologije prometa i transporta mogu udružiti i magistri inženjeri, koji su završetkom stručnog diplomskog studija prometa stekli 300 ECTS bodova. Time se osigurava pravednost, kao i jačanje ove Komore. 

Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da učlanjenje u Komoru ne predstavlja obvezu, već pravo. Ujedno se u prekršajnoj odredbi propisuje novčana kazna izražena u eurima jer je Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 7 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKOJ KOMORI INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici održanoj 20. travnja 2023. godine Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. travnja 2023. godine.

Odbor je navedene Prijedloge odluka razmotrio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sukladno odredbi članka 11. stavaka 1. i 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 76/22), utvrđeno da Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: Agencija) upravlja Vijeće koje ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća Agencije, a jedan zamjenik predsjednika Vijeća Agencije. U smislu odredbe članka 11. stavaka 3. i 5. citiranog Zakona, predsjednika i članove Vijeća Agencije imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na temelju objavljenog javnog poziva, a zamjenika predsjednika Vijeća Agencije, na prijedlog predsjednika Vijeća Agencije, imenuje Vijeće Agencije većinom glasova.

Predsjednik i članovi Vijeća Agencije imenuju se na razdoblje od pet godina te mogu biti ponovno imenovani, sukladno odredbi 4. citiranog članka.

Kako dosadašnjem predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima Vijeća Agencije mandat istječe 27. travnja 2023. godine Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. travnja 2023. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Agencije, zbog isteka mandata.

Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Vijeća Agencije.

Nakon provedene rasprave o Prijedlogu odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Odbor je jednoglasno (10  glasova ”ZA”) utvrdio sljedeće

M i š lj e nj e

Podržava se Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, kojom Vlada Republike Hrvatske predlaže da se razriješe dužnosti radi isteka mandata Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Darko Josipović zamjenik predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te članovi Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti: mr.sc. Mislav Hebel, Ante Milas i dr.sc. Nikola Popović.

Nakon provedene rasprave o Prijedlogu odluke o imenovanju predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN”) utvrdio sljedeće

M i š lj e nj e

Podržava se Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, kojom Vlada Republike Hrvatske predlaže da se imenuje Tonko Obuljen za predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te za članove: dr.sc. Nikola Popović, Ante Milas, Marko Jukić i mr.sc. Mislav Hebel.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 8. veljače 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta, prvo čitanje, P.Z. br. 449, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. siječnja 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim zakonom proširuje mogućnost da se u Hrvatsku komoru inženjera tehnologije prometa i transporta mogu udružiti i magistri inženjeri, koji su završetkom stručnog diplomskog studija prometa stekli 300 ECTS bodova. Omogućavanjem udruživanja magistara inženjera prometa u Hrvatsku komoru inženjera tehnologije prometa i transporta osigurava se pravednost, kao i jačanje Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona predlaže se da učlanjenje u Komoru ne predstavlja obvezu, već pravo.

Republika Hrvatska kao država članica Europske unije preuzela je obvezu uvođenja eura kao službene valute, pa je stoga ovaj Prijedlog zakona predviđen i kao reformska mjera (RM, EURO) te se istim propisuju prekršajne odredbe u valuti eura.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je odlučio (7 glasova ”ZA”) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 20. siječnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, prvo čitanje, P.Z. br. 439, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim preporukama s okruglog stola održanog na temu turističkih koncesija na pomorskom dobru u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom stvaraju uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje te se stvaraju uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru, a posebno u lučku suprastrukturu, sukladno strateškim odrednicama čime će se osigurati održivi razvoj, uz poštivanje i promicanje primjene najviših standarda ekološke zaštite pomorskog dobra. Naime, važeći Zakon donesen je 2003. godine te je utvrđeno da je određena pitanja potrebno  drugačije regulirati kako bi se modernizirao pristup upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama te ga je potrebno uskladiti s drugim posebnim zakonima.  

Najvažnije novine Prijedloga zakona odnose se na uređenje postupka određivanja granica pomorskog dobra kao preduvjeta za njegovu zaštitu i stavljanje u funkciju, uređenje pitanja nasipavanja obale, uređenje pojma plaža i njihov razvrstaj, uvođenje dozvola umjesto koncesijskih odobrenja, a koje se daju temeljem natječaja te uspostava sustava lučkih redara. 

Glavni ciljevi koji se žele postići su zaštita pomorskog dobra, učinkovito i transparentno upravljanje pomorskim dobrom, gospodarska valorizacija pomorskog dobra te zaštita javnog interesa. 

U raspravi je istaknuto da pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zaslužuje i obvezuje da ga s jedne strane očuvamo za budućnost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa strateškim pristupom gospodarski koristimo.

Pojedini članovi Odbora mišljenja su da je ovim zakonskim prijedlogom trebalo jasnije definirati pojam i odrediti granicu pomorskog dobra. Rečeno je da postoji mogućnost dvosmislenog tumačenja nekih odredbi, pogotovo odredbi koje se odnose na plaže, što bi moglo ugroziti opće dobro. Izražena je bojazan da će koncesionari ispred hotela imati zaštitare koji će onemogućavati prilaz plažama. Iz ovih razloga predloženo je vraćanje Prijedloga zakona u javno savjetovanje. Vezano za preporuke s okruglog stola o temi turističkih koncesija na pomorskom dobru koje su pristigle iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predlagatelj će ih razmotriti do drugog čitanja. Posebno se to odnosi na određivanje pojma pomorsko dobro te donošenje prostornih planova.

U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na pristupačnost plaža što je bilo i u fokusu zainteresirane javnosti. Predlagatelj je istaknuo da ovaj zakonski prijedlog u dijelu zaštite javnog interesa posebno vodi računa o morskim plažama te dostupnost plaža svima. 

Tijekom rasprave izraženo je mišljenje da je tekst ovog zakonskog prijedloga kompliciran te da samo prijelazne i završne odredbe imaju 6 stranica. 

Istaknuto je da formulacija članaka 82. i 84. ostavlja prostor za sumnju da će plaže ispred hotela, kampa i turističkog naselja biti javno dostupne. Stoga je zatražena jasnija formulacija ovih članaka, kao i pojma “funkcionalna gospodarska cjelina” (tko je utvrđuje i što označava). Predlagatelj je u raspravi naglasio da ovim Prijedlogom zakona nije dopušteno ograđivanje plaža niti na bilo koji drugi način onemogućavati pristup plažama. Plaže ispred hotela, kampova i turističkih naselja također su javne plaže te ako bude potrebno, to će se dodatno definirati u Konačnom prijedlogu zakona. Isto tako, dodatno će se definirati morske plaže za posebne namjene (nudističke, plaže za pse te plaže za bolnice u sustavu javnog zdravstva). U daljnjoj raspravi rečeno je da mogući nesporazumi nastaju i zbog toga što su neki hoteli ograđeni (na što imaju pravo), ali ne i plaže. 

Nadalje, ako je morska plaža dana u koncesiju Prijedlog zakona propisuje koji postotak površine plaže, kopnenog i morskog dijela, koncesionar smije koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti. Koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora se davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni, dok se koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja daje u omjeru najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže. Također, koncesionar treba održavati cijelu plažu, a koncesije se mogu davati samo na mjestima gdje su utvrđene granice pomorskog dobra. Predlagatelj se na upit izjasnio da se već dane koncesije ne mogu retroaktivno mijenjati te će ostati do isteka koncesije. Nakon toga će se otvoriti i plaže koje su izgradnjom resorta bile u koncesiji. 

U nastavku rasprave predlagatelj je istaknuo da je za oko 30% državne obale utvrđena granica pomorskog dobra, a više od 20% je provedeno u zemljišnim knjigama i to uglavnom u gradovima i više naseljenim mjestima. Problem je neuređen katastar (odstupanja naročito na otocima, zbog erozije i sl.). Kako 70% pomorskog dobra nije određeno, članovi Odbora su istaknuli potrebu što žurnijeg utvrđivanja njegovih granica te upis u zemljišne knjige i katastar, iako se to u velikom dijelu radi o nenaseljenim područjima (južne obale nekih otoka, škrape i dl). Sustav treba urediti i zbog bespravne gradnje i devastacije na pomorskom dobru jer je uređenje postupka određivanja granica pomorskog dobra preduvjet za njegovu zaštitu i stavljanje u funkciju. 

Predlagatelj se osvrnuo na prigovore vezane za ograničenje prava pristupa i korištenja pomorskog dobra i naglasio da se to odnosi isključivo na vojne luke, LNG terminale, brodogradilišta i dijelove javnih luka u kojima je granični prijelaz i carina te da i do sada nije bila omogućena opća upotreba takvog prostora.
Postavljeno je pitanje nezakonito izgrađenih malih molova koji često nagrđuju izgled obale. Rečeno je da je rješavanje ovog pitanja ostavljeno jedinicama lokalne samouprave kojima su ovim zakonskim prijedlogom dane veće ovlasti, odgovornost i rokovi za provedbu. Tako uklanjanje ovih nasipa ide na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada o trošku jedinice lokalne samouprave na čijem području se nasip nalazi. Iznimno, jedinica lokalne samouprave može prostornim planom i u suradnji s lučkom kapetanijom, u roku od dvije godine omogućiti zadržavanje u prostoru takvih građevina, u osobito opravdanim razlozima (ako bi njegovo uklanjanje izazvalo štetu prirodi i okolišu ili nerazmjerne troškove uz uvjet da takav nasip ne ugrožava sigurnost plovidbe) u kojem slučaju se iste u cijelosti smatraju pomorskim dobrom.

Postavljen je upit vezano za zatvorene ulaze na pontonska privezišta koja služe za privez brodica i jahti, ali je to obrazloženo sigurnosnim razlozima (krađama, igrom djece i sl.). Isto tako, obzirom na to da se radi o koncesijama u gospodarske svrhe izneseno je mišljenje da bi država trebala prihodovati i od PDV-a i od poreza na dobit.

Koncesijska odobrenja zamjenjuju dozvole, koje se daju temeljem provedenog javnog prikupljanja ponuda na rok od 5 godina što je ocijenjeno pozitivnim u odnosu na dosadašnja koncesijska odobrenja koja su se uglavnom izdavala na rok od 1 godine. Članovi Odbora suglasni su da će se na ovaj način ovlaštenicima dozvola osigurati povrat sredstava i veća ulaganja u sadržaje. Također treba omogućiti da lokalno stanovništvo uprihoduje za vrijeme turističke sezone. Mnogi žive od turizma na pomorskom dobru te im treba omogućiti ostanak, ponuditi puno više i omogućiti da ne ostanu bez nekih dosadašnjih djelatnosti. 
 Kako su sredstva ostvarena na pomorskom dobru namjenska sredstva koja je jedinica lokalne samouprave dužna uložiti u pomorsko dobro, očekuje se da će naša obala biti čišća i urednija, da će se graditi šetnice, koje će osigurati pristup pomorskom dobru te tuševi i sanitarni čvorovi na plažama koje nisu u koncesiji. Pozitivno je ocijenjeno da su ovim Prijedlogom zakona dane veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave. 

Nadalje je raspravljano pitanje založnog prava na koncesiji te je članke 66.-68. potrebno jasnije formulirati.
U tekstu Prijedloga zakona uočena je nomotehnička pogreška (Čl. 14. stavci 5. i 7.). 
U daljnjoj raspravi problematizirale su se odredbe vezane za pojam vrhunski sport te da treba zakonski bolje regulirati i očuvati razna druga sportska i ribolovna društva koja ne ulaze u ovu kategoriju, a tradicionalno koriste dijelove pomorskog dobra. 

Postavljen je upit hoće li se posebnim pravilnikom propisati način osposobljavanja i potrebne kvalifikacije komunalnih redara za njihove ovlasti u nadzoru pomorskog dobra (tko će ih zapošljavati, da li će plaće biti motivirajuće i sl.).

U nastavku rasprave iznesen je stav da u upravno vijeće županijskih lučkih uprava treba za člana imenovati i predstavnika jedinice lokalne samouprave jer daje sredstva za financiranje, a nema pravo odlučivanja. Potrebno je pronaći način njihovog uključivanja, neovisno od činjenice da pojedine županije imaju velik broj jedinica lokalne samouprave, ali sukladno tome da se radi o važnim pitanjima za lokalnu zajednicu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova ”ZA”, 1 glas ”PROTIV” i 2 glasa ”SUZDRŽAN”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekciju planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.
Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 24,9 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 26,7 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% BDP-a. U 2024. godini ukupni prihodi Državnog proračuna planirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura.
Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2023. iznosi ukupno 1.405.401.996 eura, što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na tekući plan za 2022. za 6,7%. Prijedlog plana u limitu iznosi 863.766.456 eura, što je smanjenje za 2,9%. Projekcija financijskog plana za 2024. iznosi ukupno 1.275.318.975 eura, a za 2025. iznosi 1.456.621.096 eura.
Od ukupnog Financijskog plana je 38,4% sredstava planirano za pripremu i provedbu EU projekata. Najvećim dijelom to se odnosi na sredstva pomoći EU iz mehanizma za oporavak i otpornost te sredstva pomoći iz Fonda solidarnosti EU (sanacija šteta od potresa iz ožujka i prosinca 2020.). Oko 25,5% plana, predviđeno je na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine), a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici.
Najznačajniji projekti, koji će se sufinancirati sredstvima EU u narednom trogodišnjem razdoblju su: OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, za kojeg je u narednom trogodišnjem razdoblju planirano ukupno oko 307 milijuna eura. U okviru ovog projekta planirana su sredstva za 24 potprojekata od kojih su vrijednosno najznačajniji: Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Projekt izgradnje državne ceste od čvora Škurinje do luke Rijeka, Sanacija opasnih mjesta na državnim cestama (uklanjanje crnih točaka), Obnova voznog parka HŽ Putnički prijevoz novim elektromotornim vlakovima, Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog prometa, Izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca-Sanacija opasnog mjesta na državnoj cesti D57, Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka, Nabava autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza, Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci i Hrvatski Leskovac-Karlovac, te Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja Vinkovci–Vukovar.  Također se planira nastavak razvoja infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije radi ujednačavanja pokrivanja hrvatskog teritorija brzim i ultra-brzim širokopojasnim pristupom internetu. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u narednom trogodišnjem razdoblju planirano je ukupno oko 424 milijuna eura i to za 23 projekta. Financijski najznačajniji je projekt istraživanja, razvoja i proizvodnje vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture te elektronički sustav naplate cestarine.   
    U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Ukupna sredstva za navedene agencije za 2023. iznose 77,4 milijuna eura. U okviru financijskog plana Ministarstva osigurana su sredstva za 10 državnih lučkih uprava te ukupno iznose oko 138 milijuna eura. 
Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2023. godinu te projekcije za 2024. i 2025. godinu. 
Ukupni prihodi poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. planirani su u iznosu  od 337,68 milijuna eura, 297,91 milijuna eura u 2024. i 403,53 milijuna eura u 2025. godini. Najveći udio se odnosi na kapitalne pomoći iz proračuna – naknada iz goriva te sredstva za financiranje EU projekata i programa. Ukupni rashodi poslovanja za 2023. godinu iznose 165,62 milijuna eura, 154,39 milijuna eura za 2024. godinu i 158,66 milijuna eura za 2025. Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na rashode za usluge redovitog održavanja cesta. Projicirani prihodi i rashodi rezultiraju manjkom od oko 44 milijuna eura u 2023. godini.
U raspravi su istaknuta ulaganja: cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom, spojna cesta čvor Vučevica na A1 – čvor na D8 – Trajektna luka Split, Brza cesta čvor Okučani – Gradiška, Čvor Donja Zdenčina (A1) – most na Kupi kod Lasinje te Drvenik-čvor Račva. U programu gradnje i rekonstrukcije brzih cesta istaknuta su ulaganja u spojnu cestu D403 čvor Škurinje-luka Rijeka, brze ceste: Nuštar-Vukovar, Varaždin-Ivanec-Krapina i Kašina-Zlatar Bistrica. Također se kontinuirano radi na izgradnji obilaznica gradova radi izmještanja teretnog prometa, rekonstrukcija i uređenje cesta na otocima te na osiguranju cestovno-željezničkih prijelaza. 
Hrvatske autoceste d.o.o. u 2023. planiraju prihode u iznosu od 459 milijuna eura. Najveći dio prihoda odnosi se na prihod od naplate cestarine. Rashodi za 2023. iznose 310 milijuna eura. Planom građenja Hrvatskih autocesta d.o.o. predviđen je nastavak investicijskog ciklusa započetog ranijih godina i nova investicijska ulaganja u autoceste. 
Glavnina ulaganja u izgradnju autocesta u razdoblju 2023. – 2025. godina odnosi se na kapitalni projekt nastavka izgradnje Autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, Autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva i Autoceste A11 Zagreb – Sisak, dok manji dio ulaganja obuhvaća ostale projekte koji se prenose iz prethodnih godina, a odnose se na izgradnju čvorova, uređenje odmorišta, zidove za zaštitu od buke, kao i projekte koji se u manjem obujmu planiraju započeti u 2023. i narednim godinama. Ukupni višak za 2023. godinu planiran je iznosu od 149 milijuna eura.
HŽ Putnički prijevoz planira u 2023. prihode u iznosu od oko 200 milijuna eura te ukupne rashode u iznosu od 207 milijuna eura. Nabava novih motornih vlakova prioritet je s obzirom da je postojeći vozni park prosječno star više od 40 godina i neadekvatan za pružanje kvalitetne usluge, izuzev 40 novih motornih vlakova. U 2023. planira se isporuka 18 elektromotornih vlakova, 6 dizel-motorna vlaka i 2 baterijska vlaka.  Do kraja 2022. očekuje se i isporuka 3 elektromotorna vlaka. Projicirani prihodi i rashodi rezultiraju manjkom od 7,6 milijuna eura u 2023. godini.
Nadalje je raspravljano o nastavku ulaganja u željezničku infrastrukturu. Ukupno planirani prihodi iznose za 2023. iznose 365 milijuna eura, a rashodi 404,9 milijuna eura. Predstavnik HŽ Infrastrukture istaknuo je da se od ukupno planiranih prihoda za 2023. godinu, 87% odnosi se na tekuće i kapitalne pomoći iz proračuna, pomoći iz prijenosa EU sredstava i institucija i tijela EU, a 12% na prihode od imovine i prodaje roba i usluga, a u odnosu na plan za 2022. godinu veći su za 32%. U raspravi je istaknuto da se intenzivirao  investicijski ciklus na željezničkoj infrastrukturi.
Članovi Odbora su u raspravi postavili pitanje vezano za završetak izgradnje brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina i s tim u vezi, spojne ceste Začretje – Krapina. Također se raspravljalo o mogućnosti subvencioniranja cestarine ili besplatnog korištenja autoceste Zagreb-Macelj stanovnicima toga područja. Nadalje je raspravljano o sredstva namijenjenim za izvlaštenje pomorskog javnog dobra te o poslovanju Agencije za obalni linijski pomorski promet. Tijekom rasprave izražena je bojazan da je moguće povećanje cestarine Bina-Istre i Zagreb-Macelja, obzirom na smanjene subvencije.
U nastavku rasprave članovi Odbora raspravljali su o potpori županijskim upravama za ceste te je rečeno da Ministarstvo svake godine, kroz rebalans, iznađe rješenje za pomoć ŽUC-evima. 
    Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 2 glasa ”PROTIV”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2024. I 2025. GODINU
te sljedećih odluka:

- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu  i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 413, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom 
uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2023. godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese  

ZAKON O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a.
    U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Tekući financijski plan za 2022. godinu iznosi ukupno 9.885.005.956 kn, a nakon rebalansa 9.921.598.194 kn, što je ukupno povećanje plana nakon rebalansa za 36.592.238 kuna. 
Time je financijski plan u limitu veći za 409.650.000 kn, a na ostalim izvorima smanjen za 373.057.762 kuna. Najveće povećanje limita odnosi se na povećanje sredstava naknada u cijeni goriva (trošarina) za HC d.o.o. u iznosu od 200.000.000 kuna i za HŽI d.o.o. u iznosu od 100.000.000. kuna. Ostala nužna povećanja sredstava u limitu osigurana su uštedama na stavkama plana Ministarstva kroz preraspodjelu sredstava (ukupno 427.113.778 kuna). 
Također su povećana sredstva za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija; potporu županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta; upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa, potporu u provedbi CEF projekata željezničkog sektora; nadoknadu dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu putnika i dr.
Najveća smanjenja odnose se na cestovne, željezničke i projekte unaprjeđenja lučke infrastrukture uslijed problema u provedbi i kašnjenja u izvođenju radova te dugotrajnost odobrenja postupaka javne nabave. Smanjeno je sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika (Ugovore o javnoj usluzi za 2022. godinu potpisale su samo Zagrebačka i Koprivničko-križevačka županija). Kasni modernizacija lučkog područja luke Šibenik I luke Rijeka radi odstupanja u planiranoj dinamici radova, realizacija ribarske luke Vela Lamjana – Kali i Komiža (LU Split) i dr.
Povećana su sredstava za program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, kao potpora društvu Croatia Airlines d.d. 
     Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2022. godinu te projekcije za 2023. i 2024. godinu. 
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2022. godinu iznose 3.119,81 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 0,97 % u odnosu na originalni Plan. Rashodi poslovanja u Izmjeni Plana iznose 1.026,15 milijuna kuna, a povećani su u odnosu na originalni plan za 0,78 %. Predviđen deficit je u iznosu od 303,69 milijuna kuna, što je povećanje od 45,69 milijuna kuna, a posljedica je istovremenog smanjenja EU prihoda i povećanja rashoda (troškovi sudskih postupaka, povećanje cijena, puno viša cijena otkupa zemljišta od prvotno planirane, planiranje dodatnih radova i povećanja cijena na projektu Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom).
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. Prijedlogom ovih izmjena i dopuna povećani su 8,49%, a rashodi 10,35%. u odnosu na usvojeni Plan. Najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine za 2022. godinu planiran u iznosu od 2.550.000.000 kuna koji je ovim prijedlogom plana uvećan za 180.000.000 kuna. Prihodi i rashodi poslovanja rezultiraju suficitom koji u odnosu na usvojeni plan raste za 468.843.095 kuna i sada iznosi 1.262.736.780 kuna.
Ukupni prihodi HŽ Putnički prijevoz u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2022. godinu iznose 753.129.782 kune te su 4,3 % manji u odnosu na usvojeni plan. Najveće odstupanje bilježi se na stavci prijenosa EU sredstava gdje je došlo do smanjenja prihoda za 118.934.000 kuna. U raspravi je rečeno da će dogovoreni novi vlakovi biti isporučeni sljedeće godine te se zbog promjene u dinamici realizacije povlačenje dijela sredstava prenosi u 2023. godinu. Ukupni rashodi iznose 976.445.954 kune te su 11,7 % manji u odnosu na usvojeni plan. HŽ Putnički prijevoz za 2022. rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 223.316.172 kune.
Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture u novom Planu za 2022. godinu iznose 2.088.633.100 kn i smanjeni su za 7,92% u odnosu na usvojeni Plan. Ukupni planirani rashodi za 2022. godinu u novom planu smanjeni su za 398.921.200 kn i iznose 2.726.099.800 kn. Planirano zaduživanje manje je za 107.500.000 kn. Ukupno smanjenje u odnosu na Plan za 2022. godinu iznosi 2.616.000 kn, a rezultat je smanjenja planirane otplate glavnice po EBRD i IBRD zajmovima za 2.686.000 kn uz istovremeno povećanje planirane otplate po kreditima od financijskih institucija izvan javnog sektora u iznosu od 70.000 kn.
U raspravi je rečeno da je promijenjena dinamika planirane realizacije infrastrukturnih projekata uslijed značajnog povećanja cijena ključnih, strateških materijala, uz dodatnu otežavajuću okolnost rata na području Ukrajine, što je u konačnici rezultiralo usporavanjem radova na pojedinim projektima obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture. Članovi Odbora posebno su istaknuli potrebu tekućeg održavanja željezničke infrastrukture. Velika su ulaganja u projekte izgradnje novih pruga, a 20 lipa iz trošarina za održavanje sadašnje infrastrukture je nedovoljno. U raspravi je rečeno da je potrebno osigurati još 500 milijuna kuna godišnje da bi brzine na željezničkim prugama ostale iste te da ne bi došli u situaciju ukidanja nekih linija. Izneseno je da od 2616 km željezničkih pruga, za 1800 km država treba osigurati sredstva za održavanje te kako to nije moguće sufinancirati iz EU fondova. Stoga članovi Odbora apeliraju da se osiguraju dostatna financijska sredstva za održavanje postojeće infrastrukture, u cilju opstanka željezničkog prijevoza. Modernizacija postojeće željezničke infrastrukture bitna je kako za uspostavu koridora teretnog prijevoza tako i za budućnost putničkog prijevoza. S tim u vezi, rečeno je da je osiguranje dodatnih sredstava posebno bitno prije potpisivanja novih ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, za početak barem financiranje postojeće infrastrukture TENT-e mreže.
Također je raspravljano o realizaciji projekata u Brodsko-posavskoj županiji. Jedna od slabijih točaka brodskog cestovnog prometa je i povezivanje industrijske zone Đuro Đaković s autocestom te je rečeno da se radi o projektu koji je u svakom proračunskom planu, ali još nikako nije realiziran. U daljnjoj raspravi postavljeni su upiti o statusu projekata na više dionica, kao što je projekt Lepoglavske spojnice, dionice Oštarije – Škrljevo te drugim investicijskim projektima. Istaknuto je da će do 2025. hrvatskim prugama voziti novih 70 putničkih vlakova. 
Predlagatelj je pojasnio razloge osiguranja dodatnih 109.650.000 kn u Prijedlogu rebalansa, a odnosi se na plaćanje obveza po Nagodbi koja će se sklopiti između RH i društva HŽ Cargo d.o.o. Namjera je da se HŽ Cargu namiri manje preneseni temeljni kapital na ime ulaganja u javno dobro, a na što HŽ Cargo ima pravo kao pravni sljednik iza HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o.
Zaključno je rečeno da je modernizacija željezničke infrastrukture jedna od bitnih strateških ciljeva jer moderna željeznica je ekonomična, energetski efikasna i ekološki prihvatljiva te bitan gospodarski faktor.   
    Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”protiv”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. listopada 2022. godine. 
    Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim Prijedlogom zakona omogućuje Vladi RH da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. Dodatno, propisan je način povrata troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je temeljem zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Također, kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se i iznos jamstvene zalihe.
    Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 15. lipnja  2022. 
    Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. 
        Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da su ukupni prihodi iznosili 100,3 milijuna kuna i najvećim dijelom ostvareni su od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, naknada za obavljanje drugih poslova HAKOM-a te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Na povećanje prihoda, u odnosu na prethodnu godinu, utjecala je naplata naknada na temelju izdanih dozvola za upotrebu radiofrekvencijskog spektra za mreže pokretnih komunikacijskih generacija nakon provedenog postupka javne dražbe. Rashodi su ostvareni u iznosu od 85 milijuna kuna.
Ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija iznosili su 11,6 milijardi kuna što je  najviše u posljednjih pet godina. Najvažnija usluga na tržištu je širokopojasni pristup internetu s ukupnim prihodima od oko 5,37 milijardi kuna od čega na pokretne mreže otpada 3,5 milijardi, a na nepokretne 1,87 milijardi kuna. Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim mrežama krajem 2021. iznosi 87%. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Tijekom 2021. uloženo je oko 4,2 milijarde kuna, 60% više nego prethodne godine. Pozitivno je što ulaganja rastu i u nepokretnim i u pokretnim mrežama. Snažan skok ulaganja u pokretnim mrežama povezan je uz dodjelu spektra operatorima i izgradnju 5G mreže. 
Tržište poštanskih usluga u fazi je promjena zbog digitalizacije društva. Poštanske usluge na kraju 2021. pružalo je ukupno 24 davatelja, jedan davatelj više nego prethodne godine. Ukupni prihodi u 2021. narasli su 9,1%, (paketne usluge) odnosno iznose približno 2 milijarde kuna, iako se ukupni broj obavljenih usluga smanjio (tiskanice i pismovne pošiljke). U raspravi je pohvaljeno da se broj poštanskih ureda nije mijenjao i da je veći od minimalno propisanih 700 te na državnoj razini iznosi 1016. Rečeno je da nikako opcija ne smije biti zatvaranje poštanskih ureda iz demografskih razloga, naročito na otocima.
Na tržištu željezničkih usluga upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj je HŽ Infrastruktura čiji su ukupni prihodi na istoj razini kao i 2019. te su iznosili  137 milijuna kuna. Prijevoz putnika željeznicom obavlja HŽ Putnički prijevoz, a teret i robu teretni prijevoznici, kojih je registrirano ukupno 11. Prevezeno je 15,4 milijun tona robe što je 1,5% više nego u prethodnoj godini. Novi teretni prijevoznici povećali su svoj udjel u prevezenoj robi u odnosu na HŽ Cargo za 0,3% dok je proteklih godina taj rast bio izraženiji. 
Nakon drastičnog smanjenja broja prevezenih putnika u 2020. uzrokovanog lockdownom u 2021. broj prevezenih putnika je porastao, no oporavak nije ni približno dosegao brojku iz 2019. Uslugama putničkog prijevoza koristilo se ukupno 13,5 milijuna putnika, oko 3,3 posto više nego u 2020., ali i dalje značajnih 31,8 posto manje nego 2019. 
    Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
    U nastavku sjednice raspravljano je hrvatskom medijskom tržištu, odnosno regulatornom okviru za radio. Predstavnik HAKOM-a istaknuo je da Agencija za elektroničke medije samostalno odlučuje o koncesiji nakon što dobije ponude od HAKOM-a (snagu i  lokaciju), a HAKOM vrši nadzor nad radom odašiljača. 
    Nadalje se raspravljalo o radijskim smetnjama s područja Talijanske Republike, koje otežavaju kvalitetan prijam hrvatskih radijskih programa duž cijelog priobalja. Predloženo je da se ovaj problem pokuša riješiti diplomatskim putem te da se prigovor uputi Europskoj komisiji kako bi se i hrvatski europarlamentarci uključili u njegovo rješavanje.  Pohvaljeno je što su smetnje na hrvatskim televizijskim kanalima u većem dijelu uklonjene. U nastavku se raspravljalo ometanje radijskih frekvencija na području Vukovarsko-srijemske županije, odnosno grada Otoka te o legalizaciji linijske infrastrukture. 
Istaknuto je da su krajem 2020. dobivena sredstva u okviru novog ciklusa Instrumenta tehničke pomoći EU-a, a tijekom 2021. definiran je projekt „Jačanje kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa“, koji će omogućiti Uredu za zakonodavstvo Vlade RH, tijelima državne uprave te HAKOM-u praktičnu primjenu procjene učinaka propisa, razvoj boljih propisa i donošenje optimalnih odluka u interesu građana i gospodarstva. Projekt je službeno započeo u siječnju 2022., a kraj se očekuje u prvoj polovici 2023. godine.
I u 2021. godini, HAKOM se aktivno uključio u razne aktivnosti vezane za zaštitu djece na internetu objavljivanjem brošura te prigodnim radionicama za djecu i roditelje. Također je nastavio aktivnosti vezane uz osobe s invaliditetom na području elektroničkih komunikacija, željezničkog prijevoza i poštanskih usluga.
    Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga, a uz to je pregledno i sveobuhvatno te urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.
    Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2021. godinu
    
PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 7. listopada 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 298, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je iznio da se ovim Konačnim prijedlogom Zakona vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU u području socijalnih uvjeta za mobilne radnike u obavljanju djelatnosti cestovnog prometa. Kako bi se spriječilo različito postupanje u državama članicama i osigurala pravedna naknada za vozače propisuju se posebna pravila, zahtjevi i mjere kontrole u pogledu upućivanja vozača, koja se primjenjuju na poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici koja poduzimaju transnacionalnu mjeru, kao i na vozače zaposlene u tim poduzećima.

Istovremeno, osiguravaju se primjereni uvjeti poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za cestovne prijevoznike. Uvodi se obveza prijevozniku da podnese izjavu o upućivanju vozača putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta nadležnim tijelima države članice u koju je upućen. Propisuje se vođenje evidencije unutar Središnjeg informacijskog sustava za prikupljanje, pohranjivanje, obradu i čuvanje tahografskih podataka u pogledu radionica koje obavljaju poslove vezane za tahografe. Također su za određene prekršaje povišeni iznosi novčanih kazni. Nadalje, prekršajne odredbe propisuju se i u valuti eura, a stupit će na snagu kada euro postane službena valuta u Republici Hrvatskoj.

Konačni prijedlog Zakona, u odnosu na prvo čitanje, nomotehnički je dorađen. Osim toga, dodan je novi članak 5. kojim se detaljnije uređuje vođenje evidencije radnog vremena mobilnih radnika te dužnost poslodavaca prenošenja podataka iz tahografa u središnji informacijski sustav za obradu tahografskih podataka.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese  

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) BR. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da su u predmetnom Zakonu, u prekršajnim odredbama, propisane novčane kazne izražene u kunama te je potrebno prilagoditi tekst i izraziti kazne u eurima, a također iznose osiguranja potrebne za obavljanje agencijske djelatnosti. 

Slijedom navedenoga, predloženim Zakonom vrši se usklađivanje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) BR. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je s obzirom na to da su u Zakonu prekršajne odredbe propisane kao novčane kazne izražene u kunama, potrebno  prilagoditi tekst zakona te izraziti kazne u eurima. Slijedom navedenoga, predloženim Zakonom vrši usklađivanje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR.181/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. VELJAČE 2011. O PRAVIMA PUTNIKA U PRIJEVOZU AUTOBUSIMA I IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 2006/2004

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) BR. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je da se predloženim Zakonom vrši usklađivanje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ŽELJEZNICI
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) BR. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se predloženim Zakonom vrši usklađivanje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O UGOVORIMA O PRIJEVOZU U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) BR. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da predmetni Zakon pripada u kategoriju propisa koji sadržava određen broj pozivanja na kunu te je potrebno izmijeniti njegove odredbe povezane s kunom, prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. 

Sukladno navedenom, predloženim Zakonom vrši se usklađivanje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O INSPEKCIJI CESTOVNOG PROMETA I CESTA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 383,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 378, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br.181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) BR. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 379, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 380, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 381 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 382.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da predmetni Zakon pripada u kategoriju propisa koji sadržava određen broj pozivanja na kunu te je potrebno  izmijeniti njegove odredbe povezane s kunom prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. 

Sukladno navedenom, predloženim Zakonom vrši se usklađivanje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O CESTAMA
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 5. srpnja 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 298, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. lipnja 2022.  
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je iznio da se ovim Prijedlogom zakona vrši daljnje usklađivanje  zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU u području socijalnih uvjeta za mobilne radnike u obavljanju djelatnosti cestovnog prometa.
Kako bi se spriječilo različito postupanje u državama članicama i osigurala pravedna naknada za vozače propisuju se posebna pravila, zahtjevi i mjere kontrole u pogledu upućivanja vozača, koja se primjenjuju na poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici koja poduzimaju transnacionalnu mjeru, kao i na vozače zaposlene u tim poduzećima. Istovremeno, osiguravaju se primjereni uvjeti poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za cestovne prijevoznike.
Uvodi se obveza prijevozniku da podnese izjavu o upućivanju vozača putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta nadležnim tijelima države članice u koju je upućen. Propisuje se vođenje evidencije unutar Središnjeg informacijskog sustava za prikupljanje, pohranjivanje, obradu i čuvanje tahografskih podataka u pogledu radionica koje obavljaju poslove vezane za tahografe. 
Detaljnije i jasnije uređuju se prekršajne odredbe, a uzimajući u obzir planirano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj novčane kazne iskazuju se u kunama i eurima. 
U raspravi, predstavnik predlagatelja dao je ponašnjenje na upit člana Odbora vezano uz mobilne radionice te vrste uređaja za bilježenje u cestovnom prijevozu (analogni, digitalni, pametni). Nadalje, izneseno je kako je obveza digitalnog tahografa u Republici Hrvatskoj uvedena od početka 2009. godine za sva novoregistrirana vozila. 

Nakon provedene rasprave, predloženi Zakon nije dobio potrebnu većinu nazočnih članova Odbora (4 glasa ”ZA”, 5 glasova ”SUZDRŽAN”).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 5. srpnja 2022. godine, raspravio je Prijedlog strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2032. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2022. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je kako je predloženi strateški dokument izrađen u skladu sa Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda te u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Provedena je detaljna analiza postojećeg stanja u sektoru, u cilju utvrđivanja trenutnog statusa razvoja i potreba za daljnjim razvojem unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj.

Glavni prioriteti prometa unutarnje plovidbe su uspostavljanje i održavanje uvjeta za siguran promet unutarnjim i međunarodnim vodnim putovima, reorganizacija sektora, razvoj međunarodnih luka na unutarnjim vodnim putovima u skladu s međunarodnim standardima, te unapređenje pristupa lukama i njihovo povezivanje s drugim vidovima prometa.

Predloženom Strategijom definiraju se ciljevi i mjere čija bi provedba kroz narednih deset godina trebala rezultirati konkurentnim i modernim sustavom unutarnje plovidbe koji će biti integriran u europsku prometnu mrežu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je  većinom glasova (6 glasova ”ZA”, 3 glasa “SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

STRATEGIJU RAZVITKA RIJEČNOG PROMETA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2032. GODINE 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 10. lipnja 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 286, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova. 

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se predmetnim Zakonom u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, koji predstavlja kodifikaciju i sveobuhvatnu reformu regulatornog okvira Europske unije u području elektroničkih komunikacija. 

Novim Zakonom omogućit će se ubrzani razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža koje će osigurati potrebnu povezivost i dostupnost mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže te njihovu uporabu od strane svih građana i poduzetnika. Također, očekuje se daljnji razvoj tržišnog natjecanja, kako u području infrastrukture, tako i u području pružanja usluga, i to kroz osiguranje uvjeta za nova ulaganja u elektroničke komunikacijske mreže i usluge.

Primjenom Zakona će se osim poticanja ulaganja omogućiti daljnji razvoj povezivosti i uspostave elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina uz razvoj 5G mreža, jačati tržišno natjecanje i ujednačavanje korisničkih prava na području cijele Europske unije, kako bi se korisnicima omogućio što veći izbor usluga uz konkurentne cijene. Također će se  zadržati postojeći mehanizam regulacije tržišta od strane neovisnog regulatornog tijela uz ograničavanje prethodne regulacije na isključivo nužna područja, zadržati djelotvorna, učinkovita i usklađena uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora te održati sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s posebnim naglaskom na zaštitu nacionalne kritične infrastrukture.

Predloženim Zakonom po prvi put se zakonski uređuje: obveza operatorima koji do sada nisu bili predmet regulacije, a usluge pružaju putem interneta, bez vlastite mreže i infrastrukture (Viber, WhatsApp, Facebook Messanger i sl.); postupak procjene sigurnosnog rizika proizvođača i dobavljača opreme za elektroničke komunikacijske mreže, čime se provodi strateška mjera iz Paketa mjera Europske unije za kibernetičku sigurnost 5G mreža (tzv. 5G Toolbox) te procjena sigurnosnog rizika kojom se utvrđuje rizik za nacionalnu sigurnost.

Također, novi mehanizam će u postupku usklađivanju radiofrekvencijskog spektra između država članica EU-a, kao i s trećim zemljama, omogućiti djelotvornije rješavanje sporova i uklanjanje štetnih smetnja koje onemogućuju uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na području RH.
Uređuje se pitanje pristupačnosti elektroničkih komunikacijskih usluga, odnosno zahtjeva u pogledu jednakovrijednog pristupa i izbora za krajnje korisnike s invaliditetom, uključujući komunikaciju prema hitnim službama 

Članovi Odbora raspravljali su o predloženim odredbama koji se odnose na uređivanje odredbi o pravu puta i visini naknade za pravo puta. Tijekom javnog savjetovanja, kao i na tematskoj sjednici Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora najveći dio komentara bio je usmjeren na uređivanje ove problematike. Također, Odbor je zaprimio pisano mišljenje Udruge gradova u kojem traže da se podnese amandman na članak 64. stavak 3. predmetnog Prijedloga zakona. Smatraju da je citirani stavak potrebno precizirati ili brisati jer bi ova odredba mogla stvoriti značajnu pravnu nesigurnost za tijela javne vlasti i umanjiti njihove prihode od trećih strana, a infrastrukturnim operatorima ne bi donijela dodatne pogodnosti.
U nastavku rasprave predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Europska komisija podnijela tužbu Sudu Europske unije protiv Republike Hrvatske zbog isteka roka za preuzimanje navedene Direktive u nacionalno zakonodavstvo, a navedeni indikator potrebno je ispuniti do 30. lipnja 2022. godine, radi isplate punog iznosa druge rate financijskih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u iznosu od 700 milijuna EUR, predlaže donošenje predmetnog Zakona po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Uz sljedeći amandman koji je jednoglasno prihvaćen (7 glasova ”ZA”):

I. Na članak 64.
U članku 64. stavku 3. iza riječi „pristojba“ dodaju se riječi „u vezi s elektroničkom komunikacijskom mrežom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom“.

Obrazloženje: Predloženom dopunom precizira se i ujedno postiže pravna sigurnost infrastrukturnog operatera i tijela javne vlasti bez negativnih financijskih učinaka za obje strane.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 18. svibnja 2022. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja  2022. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija rekao kako se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. predlaže povećanje ukupnih prihoda za 6,6 milijardi kuna, na 171 milijardu kuna. Rashodna strana raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna. Povećanje rashoda najvećim dijelom odnosi se na sustav zdravstva, mirovine i mirovinska primanja, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama, osiguranje zaliha plina, nabavu robnih zaliha te prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica. Procjenjuje se da će planirani deficit općeg proračuna u 2022. godini prema ESA 2010 metodologiji iznositi 13,4 milijardi kuna odnosno 2,8%. Nadalje, izneseno je da se očekuje realni rast BDP-a od 3%, rast indeksa potrošačkih cijena od 7,8%, rast zaposlenosti od 2,8%.

Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture iznio je kako je tekući financijski plan za 2022. godinu iznosio ukupno 10.229.298.867 kuna, a nakon rebalansa iznosi 9.885.005.956 kuna, dok iznos u limitu ostaje isti, 6.291.882.489 kuna. U limitu je ukupno preraspodijeljeno 252.541.830 kuna odnosno 2,5% sredstava. Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana Ministarstva nakon rebalansa iznosi 344.292.911 kuna, a rezultat je većeg smanjenja nego povećanja planiranih sredstava na stavkama i izvorima koji nisu u limitu te ne utječu na deficit. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na planirana sredstva pomoći EU, iz razloga što očekivana dinamika provedbe pojedinih podprojekata, za koje su sredstva planirana u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, nije u potpunosti postignuta zbog dugotrajnosti postupaka javne nabave.

Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2022. godinu te projekcije za 2023. i 2024. godinu. 

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta Prijedlogom ovih izmjena i dopuna smanjeni su 2,34%, a rashodi su povećani za 4,79% u odnosu na originalni plan. Predviđen je deficit u iznosu od 258,00 milijuna kuna, što je jednako usvojenom planu. Najznačajniju stavku prihoda poslovanja čini naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta (0,80 kuna po litri naplaćene trošarine na energente) propisana Zakonom o cestama. Povećani su prihodi od prodaje nefinancijske imovine i prihodi po posebnim propisima. Nastavljaju se aktivnosti na povlačenju sredstava za financiranje EU projekata i programa u ukupnom iznosu od 1.214,24 milijuna kuna. Smanjena su sredstva za financiranje EU projekata i programa za 83,94 milijuna kuna jer je izmijenjena dinamika povlačenja sredstava zbog ex-post kontrola projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom. Povećanje rashoda se odnosi na radove na sanaciji posljedica potresa i povećanje troškova zbog rasta cijena energenata.

Prijedlogom ovih izmjena i dopuna prihodi i rashodi poslovanja Hrvatskih autocesta povećani su 0,05%, što će rezultirati suficitom koji u odnosu na usvojeni plan raste za 373.000 kuna. Nastavljaju se investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica Beli Manastir – Halasica dužine 17,5 kilometara te započinje nastavak izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, Sektor Križišće – Žuta Lokva i nastavak izgradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Također, nastavljaju se aktivnosti na projektima financiranim iz bespovratnih sredstava EU fondova (Crocodile 2 Croatia i Crocodile 3 Croatia) kao i manji projekti izgradnje, sanacije, održavanja i opremanja autoceste ugovoreni tijekom 2020. i 2021. godine. 

Ukupni planirani prihodi HŽ Putničkog prijevoza predloženim izmjenama i dopunama povećani su za 2,7%, a rashodi 0,04% u odnosu na usvojeni plan, što rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 226.995.479 kuna. Do povećanja prihoda došlo je kao naknada za javnu uslugu vezano uz nastavak mjera besplatnog željezničkog prijevoza za stanovnike Sisačko-moslavačke županije na svim relacijama unutar Republike Hrvatske. Također, provodi se pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske. Nadalje, na smanjenje vlastitih prihoda od prijevoza utjecalo je smanjenje broja prevezenih putnika uslijed pandemije i remonti pruga na većem dijelu mreže HŽ-a što znatno smanjuje kvalitetu i količinu prijevoza, iako je u prvom tromjesečju 2022. primjetan blagi oporavak. Do kraja ove godine očekuje se isporuka još pet vlakova (ove godine sveukupno deset), a do kraja 2024. još trideset vlakova. 

Ukupni planirani prihodi HŽ Infrastrukture prijedlogom ovih izmjena i dopuna manji su za 12,40% u odnosu na usvojeni plan. Smanjenje planiranih sredstava ponajprije se temelji na smanjenju prihoda od prijenosa EU sredstava kojima se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu iz OPKK i CEF programa, u iznosu od 236.054.000 kuna.

Povećana su ulaganja i obim radova na 250 km pruga, u tijeku su natječaji za dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac i Dugo Selo-Novska. U Prijedlogu izmjene plana za 2022. godinu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka. 

U raspravi je izneseno kako se, unatoč sporijoj provedbi projekata uslijed niza ograničavajućih okolnosti, nastavljaju financirati važni projekti. Raspravljano je o tekućoj likvidnosti i poteškoćama u poslovanju društava te je izneseno mišljenje da, zbog rasta cijena, u ovom trenutku nije moguće procijeniti kretanje rashoda poslovanja do kraja godine. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, 
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić, dipl.ing.građ.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 18. svibnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske izvijestio je da se radi o novom prijedlogu akta s obzirom da je na snagu stupio novi Zakon o proračunu koji drugačije uređuje procese vezane za izvršavanje proračuna nego što je bilo uređeno ranijim zakonom. Predloženim aktom propisuju se uvjeti preuzimanja višegodišnjih obveza na teret Državnog proračuna. Propisane su nove odredbe vezano za uvjete izdavanja državnih jamstava u ime i za račun Republike Hrvatske. Nadalje, daje se mogućnost Hrvatskoj agenciji za malo gopodarstvo, inovacije i investicije i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da, u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 i u okviru drugih mjera podrške gopodarstvu, u ime Republike Hrvatske izdaju državna jamstva.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, bez rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić, dipl.ing.građ.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 13. svibnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 214, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim primjedbama koje je dostavio gradonačelnik Grada Vinkovaca i Udruga Moto Gymkhana Croatia.

Uvodno je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo da je povećana prisutnost električnih romobila, monocikala, segwaya i sl. u cestovnom prometu, nametnula potrebu zakonskog reguliranja uvjeta njihovog sudjelovanja u prometu na cestama. Stoga se  ovim zakonskim prijedlogom definiraju zasebne kategorije vozila uvođenjem pojmova “osobno prijevozno sredstvo” i “pomoćno pješačko sredstvo”. Predmetnim Zakonom uređuje se pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjeti koje moraju ispunjavati predmetna vozila, kao i vozači navedenih vozila kada sudjeluju u prometu.

Uvodi se novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika u odnosu na vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču. Uvode se i novi pojmovi, kao što su zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni, osobna prijevozna sredstva, pomoćna pješačka sredstva i jahač.

Propisuje se obveza liječnicima za izdavanjem upozorenja vozaču o privremenoj nesposobnosti za upravljanje vozilima zbog trenutnog zdravstvenog stanja, na određeni rok, a najduže šest mjeseci te dostava obavijesti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji. U raspravi je rečeno da će se ova pitanja detaljno urediti Pravilnikom koji donosi ministar zdravstva, a trebalo bi ga donijeti u roku od 12 mjeseci. S tim u vezi, raspravljano je i o razini sigurnosti medicinske dokumentacije koja se koristi putem aplikacije e-zdravlje.

Konačni prijedlog Zakona, u odnosu na prvo čitanje, nomotehnički je dorađen. Osim toga, usvojene su primjedbe i prijedlozi istaknuti tijekom rasprave o Prijedlogu zakona, koji su se odnosili na obvezu nošenja zaštitne kacige za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava te je ispravljen članak 15. Konačnog prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 114. važećeg Zakona. Prihvaćen je prijedlog da se interventna vozila Hrvatskog crvenog križa uvrste u članke Konačnog prijedloga Zakona kojima se reguliraju vozila s pravom prednosti prolaska. Isto tako, prihvaćen je prijedlog koji se odnosi na obvezu posjedovanja kutije prve pomoći prilikom sudjelovanja u prometu na cestama te se uvodi novčana kazna za prekršitelje. Također se za korištenje slušalica vozačima prilikom upravljanja biciklom i osobnim prijevoznim sredstvima uvodi novčana kazna u iznosu od 300 kuna, a koja je umanjena u odnosu na Prijedlog zakona kada je iznosila 1000 kuna.

Nadalje je raspravljano o problematici i mogućnostima uvođenja obveze izdavanja police osiguranja za bicikle, kao i za osobna prijevozna sredstva, obzirom da se očekuje povećanje njihovog broja, a što je i sukladno zelenoj tranziciji. Naime, zbog toga se očekuje povećan broj prometnih nesreća u kojima su uključena ova vozila te bi osiguranje i neki vid evidencije kojom bi vozilo dobilo registarski broj, uvelike koristilo prilikom očevida i naknade štete. Također je raspravljano o mogućnosti da se ukine kazna za neobavljeni tehnički pregled do isteka roka od 15 dana, od dana isteka registracije.

Predmetnim Zakonom propisuje se sankcioniranje nesavjesnih vozača koji parkiraju vozila na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila, propisuje se ukidanje registarskih pločica s crvenim i zelenim brojkama i slovima, definira se koridor za prolazak vozila hitnih službi prilikom nastanka incidentne situacije, ujednačuju se sankcije prema svim vozačima jednako, bez obzira na državu izdavanja vozačke dozvole te se povećava novčana kazna za prekršaj neprilagođene brzine kretanja. 
Završno je istaknuto da cilj predmetnih izmjena i dopuna Zakona nije kažnjavanje, već  osobna odgovornost građana te edukacija. Članovi Odbora podržali su predmetni Zakon te smatraju da će doprinijeti sigurnosti prometa na cestama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ”ZA” i 1 ”SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese:

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 29. travnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, drugo čitanje, P.Z.E. br. 228, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2022. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da će se ovim prijedlogom Zakona provesti usklađivanje s propisima Europske unije te stvoriti preduvjeti za daljnji razvoj infrastrukture za alternativna goriva, odrediti način uspostave registra punionica, kao i usporedba jediničnih cijena alternativnih i konvencionalnih goriva. U Republici Hrvatskoj alternativna goriva koja se koriste u prometu obuhvaćaju: električnu energiju, vodik, biogoriva,  prirodni plin i ukapljeni plin (UNP). 

Konačni prijedlog Zakona, u odnosu na prvo čitanje, nomotehnički je dorađen. Osim toga, proširena je odredba članka 1. stavka 3., i na područja koja su ključna za osiguravanje pretpostavki za sigurnost ljudi i postrojenja (područje zaštite na radu, zaštite od požara i tehnoloških eksplozija te područje zapaljivih tekućina i plinova).  Dodan je novi članak 4. kojim je izvršena izmjena članka 4. stavka 10. kojom je ispravljeno pozivanje na odredbu vezano za izradu izvješća o provedbi NOP-a. U članku 7., dodane su odredbe kojima se uređuju sustavi za opskrbu motornih vozila stlačenim prirodnim plinom (SPP-om), kao i propisi kojima se uređuje ukapljeni naftni plin. Predlagatelj je u Konačnom prijedlogu zakona uzeo u obzir planirano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Rečeno je da je cilj ovog Zakona razviti infrastrukturu za alternativna goriva kako bi se postigao razvoj održivog tržišta i prometnog sustava te postigli manji, odnosno minimalni negativni učinci po okoliš.

Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese  

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 8. travnja 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije COM (2021) 556, D.E.U. br. 21/036, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 16. ožujka 2022. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/22-07/67, Urbroj: 50301-21/06-22-3) na sjednici održanoj 1. ožujka 2022. godine.

Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta je Državni zavod za mjeriteljstvo. Republika Hrvatska podržava postrožavanje standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije i to smanjenje neto emisija iznosit će najmanje 55% do 2030. godine.

Republika Hrvatska trenutačno nema proizvođača vozila koja koriste pogonske motore s unutarnjim izgaranjem, a stoga niti očekivana opterećenja za automobilsku industriju i potencijalno veće troškove proizvodnje. 

Republika Hrvatska ističe zabrinutost, kao i neke druge države članice s nižom stopom BDP-a, da bi posljedično mogao nastati problem s kapacitetima za recikliranje i zbrinjavanje otpadnih baterija iz prve generacije električnih vozila koji će vjerojatno završiti u manje razvijenim zemljama. Također, ambiciozni ciljevi u vezi s datumom postupnog ukidanja tradicionalnih vozila također moraju uzeti u obzir realnu procjenu vremena potrebnog za stvaranje infrastrukture za punjenje baterija, osnaživanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u pogledu osiguranja izvora energije i potrebne mrežne infrastrukture, kao i realnu kupovnu moć građana. Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva na razini EU te spriječilo produbljivanje jaza među državama članicama, potrebna su daleko veća financijska sredstva od onih koja su državama članicama s nižim BDP-om raspoloživa.

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske zajedno sa spornim/otvorenim pitanjima istaknutim u predmetnom Stajalištu.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI UREDBE (EU) 2019/631 U POGLEDU POSTROŽAVANJA STANDARDNIH VRIJEDNOSTI EMISIJA CO2 ZA NOVA OSOBNA VOZILA I NOVA LAKA GOSPODARSKA VOZILA U SKLADU S POVEĆANJEM KLIMATSKIH AMBICIJA UNIJE COM (2021) 556, D.E.U. BR. 21/036

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 8. travnja 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 COM (2021) 557, D.E.U. br. 21/040, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 30. ožujka 2022. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/22-07/99, Urbroj: 50301-21/06-22-3) na sjednici održanoj 21. ožujka 2022. godine.

Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Prijedlogom revizije, između ostalog, planira se povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora s 32% na 40% do 2030. Predlažu se i podciljevi za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, grijanju i hlađenju, zgradama te industriji. Utvrđuje se cilj smanjenja intenziteta stakleničkih plinova od 13% u prometu, što predstavlja nepoznanicu u odnosu na postojeće dokumente, rečeno je u predmetnom Stajalištu. S tim u vezi, istaknuto je da je potrebno razjasniti razloge zbog kojih je došlo do promjene metodologije, a također nije jasno definirano iz kojih obnovljivih izvora se predviđa koristiti energija za cestovni promet.

Stoga se izražava zabrinutost zbog prijedloga da se promijene kriteriji održivosti za bioenergiju koji se odnose na uštedu emisija stakleničkih plinova iz razloga što države članice trenutno rade na primjeni postojećeg kriterija na temelju paketa „Čista energija za sve Europljane“ te se zbog predloženih izmjena pojavljuju dodatne nepoznanice vezano za funkcioniranje sustava na način kako ga je predvidjela Europska komisija. 

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske zajedno sa spornim/otvorenim pitanjima istaknutim u predmetnom Stajalištu.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA, UREDBE (EU) 2018/1999 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA I DIREKTIVE 98/70/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA U POGLEDU PROMICANJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA TE O STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE VIJEĆA (EU) 2015/652 COM (2021) 557, D.E.U. BR. 21/040

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 8. travnja 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (preinaka) COM (2021) 558, D.E.U. br. 21/041, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 30. ožujka 2022. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/22-07/99, Urbroj: 50301-21/06-22-3) na sjednici održanoj 21. ožujka 2022. godine.

Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Republika Hrvatska je prepoznala potrebu za provođenjem daljnjih mjera energetske učinkovitosti kao jednog od puteva prema dekarbonizaciji te podržava smanjenje emisija stakleničkih plinova od 55% u 2030. Također smatra prijedlog Europske komisije vrlo ambicioznim te će se zalagati da nacionalni ciljevi energetske učinkovitosti budu indikativni. Istodobno s provođenjem energetske tranzicije, smatra da je potrebno zaštiti i najugroženije skupine građana od dodatnog financijskog opterećenja uzrokovanog porastom cijena energenata i visokom cijenom provođenja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

U dosadašnjoj praksi u Republici Hrvatskoj pokazalo se da je izgradnja pogona za proizvodnju energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora, najučinkovitija mjera za borbu protiv energetskog siromaštva. Stoga se zalaže da se sva energija iz obnovljivih izvora energije koja je proizvedena za vlastite potrebe, računa kao doprinos cilju energetske učinkovitosti, jer će u protivnom biti teško ispuniti zacrtane ciljeve. S druge strane, energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije namijenjena potrošnji ne bi se smatrala uštedama energije, već bi se računala u doprinos povećanja udjela obnovljive energije. 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI (PREINAKA) COM (2021) 558, D.E.U. BR. 21/041

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 11. ožujka 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/40/EU o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza COM (2021) 813, D.E.U. br. 21/035., koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 22. veljače 2022. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/22-07/51, Urbroj: 50301-21/06-22-4) na sjednici održanoj 15. veljače 2022. godine.
Predstavnik predlagatelja nadležnog tijela državne uprave za izradu predmetnog Stajališta iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uvodno je istaknuo da je Direktiva 2010/40/EU osmišljena kao okvir za ubrzavanje i usklađivanje uvođenja upotrebe inteligentnih prometnih sustava (ITS) koji se primjenjuju na cestovni promet i njegovu povezanost s ostalim vrstama prijevoza. Republika Hrvatska podržava reviziju predmetne Direktive koja će snažnije poduprijeti razvoj povezane i autonomne mobilnosti. Prijedlog je EK postavila u okviru novog paketa “Učinkovita i zelena mobilnost”. Naglasak je stavljen na razvoj platformi za multimodalna putovanja koje uključuju razvoj urbane mobilnosti temeljene na integraciji različitih načina prometovanja. 
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE 2010/40/EU O OKVIRU ZA UVOĐENJE INTELIGENTNIH PROMETNIH SUSTAVA U CESTOVNOM PROMETU I ZA VEZE S OSTALIM VRSTAMA PRIJEVOZA COM (2021) 813, D.E.U. BR. 21/035

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 11. ožujka 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013 COM (2021) 812, D.E.U. br. 21/036, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 22. veljače 2022. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/22-07/51, Urbroj: 50301-21/06-22-4) na sjednici održanoj 15. veljače 2022. godine.
Predstavnik predlagatelja nadležnog tijela državne uprave za izradu predmetnog Stajališta iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uvodno je istaknuo da za razliku od postojeće Uredbe koja je organizirana prema dvoslojnoj strukturi TEN-T mreže koja se dijeli na osnovnu i sveobuhvatnu, revidirana Uredba organizirana je prema vrsti prijevoza. Prijedlog sadrži posebne zahtjeve i karte za europske prometne koridore te novi posredni tok do 2040. godine.  
Novi Prijedlog uredbe je od važnosti za RH zbog značajnih proširenja TEN-T mreže i ETC koridora na hrvatskom teritoriju, što će omogućiti kvalitetnu integraciju hrvatskih prometnica s europskom mrežom prometnica, uspostavu efikasnog multimodalnog prijevoza, značajan razvoj pomorskih luka i luka unutarnjih plovnih putova te značajan razvoj logističkih i distributivnih centara, a što će sve u konačnici značajno utjecati i na dodatni gospodarski rast RH. 
Revizija TEN-T uredbe usmjerena je na postizanje četiri glavna cilja. Prvi cilj joj je učiniti promet ”zelenijim” uz povećanje udjela željezničkog i pomorskog prometa. Drugi cilj je omogućiti učinkovit prijevoz poticanjem multimodalnosti i interoperabilnosti između različitih vidova prijevoza na TEN-T mreži te omogućiti bolju integraciju urbanih čvorova u samu mrežu. Treće, prijedlogom se nastoji povećati otpornost TEN-T mreže na klimatske promjene i druge prirodne opasnosti ili katastrofe koje je uzrokovao čovjek. Posljednje, Prijedlog uredbe ukazuje na poboljšanje učinkovitosti alata za upravljanje TEN-T mrežom, na racionalizaciju instrumenata izvješćivanja i praćenja te na reviziju TEN-T mreže.
RH podržava reviziju TEN-T Uredbe, čija će implementacija i uvrštavanje novih koridora i ostalih prometnica u RH na TEN-T mrežu, između ostalog, omogućiti velika infrastrukturna ulaganja sufinancirana sredstvima iz EU fondova. To će značajno djelovati na poboljšanje cjelokupne prometne mreže u RH putem poboljšanja kvalitete prijevoza, povećanja broja putnika i količine prevezenog tereta te intenziviranja razvoja integriranog prijevoza u putničkom prijevozu i multimodalnog sustava u teretnom prijevozu. 
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske zajedno sa spornim/otvorenim pitanjima istaknutim u predmetnom Stajalištu.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O SMJERNICAMA UNIJE ZA RAZVOJ TRANSEUROPSKE PROMETNE MREŽE, IZMJENI UREDBE (EU) 2021/1153 I UREDBE (EU) BR. 913/2010 TE STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) BR. 1315/2013 COM (2021) 812, D.E.U. BR. 21/036

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 20. (elektroničkoj) sjednici održanoj 17. veljače 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinom cilju smanjenja emisija na razini cijeloga gospodarstva i o pravilnoj provedbi globalne tržišno utemeljene mjere COM (2021) 552, D.E.U. br. 21/017, koje je predsjedniku Odbora, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 24. siječnja 2022. godine. Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila ga je Zaključkom (Klasa: 022-03/21-07/462, Urbroj: 50301-21/22-21-2) na sjednici održanoj 6. prosinca 2021. godine.

Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta Republike Hrvatske je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ovim se Prijedlogom direktive uvode izmjene zakonodavstva o sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) u pogledu njegove primjene na zrakoplovstvo kako bi se osiguralo: da zrakoplovstvo pridonosi cilju smanjenja emisija do 2030. u skladu s europskim zelenim planom; da se ETS EU-a mijenja prema potrebi s obzirom na Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo i da se dodjela emisijskih jedinica za zrakoplovstvo revidira kako bi se povećala dražbovna prodaja.

Republika Hrvatska podržava sektorske doprinose u naporima za dostizanje klimatskog cilja do 2030. te je svjesna potrebe revizije ETS EU-a u pogledu smanjenja emisija iz zrakoplovnog sektora. Ujedno izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica na poslovanje zrakoplovnih kompanija s obzirom na to da globalna politika ne postavlja jednako ambiciozne ciljeve smanjenja emisija kao što ih postavlja EU, a ujedno je zrakoplovni sektor jedan od sektora koji je najviše pogođen posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE 2003/87/EZ U POGLEDU DOPRINOSA ZRAKOPLOVSTVA UNIJINOM CILJU SMANJENJA EMISIJA NA RAZINI CIJELOGA GOSPODARSTVA I O PRAVILNOJ PROVEDBI GLOBALNE TRŽIŠNO UTEMELJENE MJERE COM (2021) 552, D.E.U. BR. 21/017

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 26. siječnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 211, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. siječnja 2022. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je napomenuo da je na 9. sjednici, 15.12.2021., sukladno prijedlogu Kluba zastupnika HDZ-a, donesen zaključak da je o Prijedlogu zakona provedena rasprava u prvom čitanju. 
Donošenjem ovoga Zakona ostvarit će se potrebni preduvjeti za učinkovitije obavljanje javnog linijskog i povremenog obalnog pomorskog prometa, a kojim se osigurava redovna pomorska povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno. Razlike između rješenja koja su predložena Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona proistekla su iz primjedbi Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te koja su bila predmet rasprave u Hrvatskom saboru. Stoga je Konačni prijedlog Zakona nomotehnički dorađen te sadržajno usklađen s odredbama Uredbe (EEZ) broj 3577/72 i EU pravilima o državnim potporama. Preciznije su uređena pitanje povlaštenog i besplatnog prijevoza u obalnom linijskom pomorskom prometu. Nadalje, osigurava se pravo na besplatan prijevoz svim vatrogascima i njihovim vozilima, neovisno radi li se o djelatnicima profesionalnih postrojbi ili članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Dodatno se napravljene izmjene u člancima koji uređuju tržište linija bez obveze javne usluge i onima koji uređuju način određivanja linija s obvezom javne usluge, a radi potrebnog dodatnog usklađivanja s Uredbom (EEZ) broj 3577/72 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža), kako je tumači Komunikacija Europske Komisije o tumačenju predmetne Uredbe iz 2014. te naknadna praksa Suda Europske unije, a koje je dodatno uskladilo resorno ministarstvo nakon provedene rasprave u Hrvatskom saboru te nakon konzultacija s Europskom komisijom.  
Predmetnim se izmjenama u dijelu načina određivanja linija s obvezom javne usluge (odredbe članaka koje uređuju državne, županijske, međužupanijske i lokalne linije), izrijekom unosi obveza provođenja javnih savjetovanja sa zainteresiranom javnošću radi iskazivanja interesa otočnog stanovništva i brodara, tijekom kojih će se provodi SNCM test na način kako ga je definirala praksa Suda Europske unije s ciljem da se testom utvrdi može li se opći gospodarski interes ostvariti bez nametanja obveze javne usluge svim brodarima, odnosno bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi.
Dodatno, izmjene navedenih članaka tiču se i tržišta linija bez obveze javne usluge (tzv. sezonskih linija), koje brodari preuzimaju u održavanje isključivo radi ostvarenja vlastitih gospodarskih interesa i na vlastiti poduzetnički rizik, s ciljem da se isto tržište liberalizira te uklone nepotrebne administrativne barijere kako bi se olakšao pristup tržištu, ali uz daljnju zaštitu temeljnih načela koja se štite u hrvatskim vodama: sigurnost plovidbe, zaštitu putnika i drugih osoba i imovine u vezi s pomorskim prijevozom, kao i osiguranje kontinuiranog i nesmetanog rada u hrvatskim lukama kako su uređeni posebnim podzakonskim propisima. Na navedeni način, poduzetnici na tržištu sezonskih linija neće biti opterećeni brojnim administrativnim restrikcijama, ali će se, uz primjenu propisa koji uređuju sigurnost plovidbe i red u lukama, osiguravati kvaliteta usluge i brodova koji obavljaju tu uslugu. 
U raspravi je rečeno da bi brodari profitabilnih linija trebali imati obvezu preuzimanja, npr. u paketu, i nekih linija koje to nisu. Istaknut je primjer brodske linije Split-Sućuraj (Brač) koju žele brojni prijevoznici, dok brodska liniju Split-Rogač (Šolta) nije atraktivna za prijevoznike. Predlagatelj je u odgovoru istaknuo da se dopušta mogućnost natjecanja na profitabilnim linijama, ali su brodari u obvezi cjelogodišnjeg upravljanja tim linijama, što je implementirano i u ovom Konačnom prijedlogu zakona. S tim u vezi, rečeno je da je osim ekonomske izrazito važno očuvati socijalnu kategoriju, odnosno održavanje neprofitabilnih linija zbog otočnog stanovništva i razvoja svih otoka. Također je istaknuto da Jadrolinija uspješno obavlja linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, i izvan turističke sezone. 
U nastavku rasprave podržano je poticanje uvođenja brodova s pogonom na alternativna goriva, čime će se doprinijeti smanjenu stakleničkih plinova s brodova, kao i podizanju kvalitete pružanja usluga u javnom linijskom pomorskom prijevozu. Napomenuto je da je potrebno zaštititi interese hrvatskih brodogradilišta kojima je potrebno dulje vrijeme za prilagodbu, čime će se zaštiti interesi hrvatske industrije, a u konačnici doprinijeti i smanjenju iseljavanja hrvatskih građana.   
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je većinom glasova (7 glasova ”za” i 3 glasa ”suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

Uz sljedeći amandman koji je jednoglasno prihvaćen (10 glasova ”za”):

I.    Na članak 69.

U članku 69. stavku 1. riječi „aktu o povjeravanju javne usluge“ i riječi "aktu o ovlaštenju" zamjenjuju se riječima "aktu o povjeravanju obavljanja javne usluge".

Obrazloženje: Predloženom izmjenom usklađuje se naziv akta s nazivom akta iz članka 5. točke 2. konačnog prijedloga zakonskog teksta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
              Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekciju planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna. planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% BDP-a. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.

Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2022. iznosi ukupno 10.229.298.867 kn, što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na tekući plan za 2021. za 7,5%. Prijedlog plana za 2022. u limitu iznosi 6.291.882.489 kn.

Od ukupnog Financijskog plana je 41,5% sredstava planirano za pripremu i provedbu EU projekata. Najvećim dijelom to se odnosi na sredstva pomoći EU iz mehanizma za oporavak i otpornost te sredstva pomoći iz Fonda solidarnosti EU (sanacija šteta od potresa iz prosinca 2020. u LU Sisak i LK Sisak). 

Oko 26% plana, predviđeno je na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine), a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. 

Najznačajniji projekti, koji će se sufinancirati sredstvima EU u narednom trogodišnjem razdoblju su: OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, za kojeg je u narednom trogodišnjem razdoblju planirano ukupno oko 6 milijardi kn. U okviru ovog projekta planirana su sredstva za 28 podprojekata od kojih su vrijednosno najznačajniji: Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Projekt izgradnje državne ceste od čvora Škurinje do luke Rijeka, Sanacija opasnih mjesta na državnim cestama (uklanjanje crnih točaka), Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog prometa, Izgradnja nadvožnjaka i prilazne prometnice u Vinkovcima, Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić-Čakovec na dionici Zaprešić-Zabok, Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci i Hrvatski Leskovac-Karlovac, Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja Vinkovci–Vukovar te Obnova voznog parka HŽ Putnički prijevoz novim elektromotornim vlakovima. Također se planira nastavak razvoja infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. 

U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Ukupan iznos za navedene agencije, planiran je u iznosu od 562.847.991 kuna za narednu godinu, dok planirana sredstva za 10 državnih lučkih uprava ukupno iznose 1.058.810.849 kn. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje državnog proračuna. 

Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2022. godinu te projekcije za 2023. i 2024. godinu.

Predstavnici Hrvatskih cesta istaknuli su da će društvo u 2022., prihodovati od kapitalne pomoći iz proračuna – naknade iz goriva, sredstava za financiranje EU projekata i programa te će nastaviti obavljati poslove građenja i redovitog održavanja cesta. Osvrnuli su  se, između ostalog na ulaganja: spojna cesta čvor Vučevica na A1 – čvor na D8 – Trajektna luka Split, Brza cesta čvor Okučani – Gradiška, Most na Savi kod Gradiške te Čvor Donja Zdenčina (A1) – most na Kupi kod Lasinje. U programu gradnje i rekonstrukcije brzih cesta istaknuta su ulaganja u brzu cestu D12 (Podravski ipsilon) Farkaševac – Bjelovar, Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje (Mađarska) (Podravski ipsilon) te brzu cestu D10 (Podravski ipsilon) Kloštar Vojakovački – Križevci. Posebno su se osvrnuli na projekt Multimodalne platforme splitske aglomeracije, brze ceste Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, projekt spojne ceste Škurinje – luka Rijeka. Istaknut je i nastavak projekta cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, most Pelješac s pristupnim cestama.

Hrvatske autoceste prihoduju od cestarina, a planiranje izgradnje i održavanja je u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH. U 2022. planira se nastavak izgradnje dionice Selce - Novi Vinodolski na Autocesti A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva. Također se ubrzava dovršetak izgradnje autoceste A11 Zagreb - Sisak, dionice Lekenik - Sisak, kao prioritetni projekt za dugoročnu revitalizaciju Sisačko - moslavačke županije. U 2022. godini planiran je početak radova na implementaciji novog sustava za naplatu cestarine.

HŽ Putnički prijevoz nastavit će ulaganja u vozni park. U 2022. godini uvrstit će još 9 elektromotornih vlakova, u 2023. uvrstit će 18 elektromotornih vlakova i 2 dizel-električna motorna vlaka, a 2024. još 5 dizel-električnih motornih vlakova i 1 baterijski vlak. Tako bi HŽ Putnički prijevoz, ukupno do kraja 2024., raspolagao sa 69 novih vlakova.

Nadalje je raspravljano o nastavku ulaganja u željezničku infrastrukturu. Predstavnik HŽ Infrastrukture istaknuo je da su se značajno povećale investicije u željezničku infrastrukturu, tako da omjer investicija nasuprot redovnog poslovanja u prosjeku iznosi 75% investicije, a 25% redovno poslovanje. Osvrnuo se na radove na dionici od Dugog Sela do mađarske granice, od Vinkovaca do Vukovara te Virovitica – Pitomača. Rečeno je da je u tijeku natječaj za izvođenje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, a projekt Dugo Selo – Novska je u završnoj fazi. 

Članovi Odbora raspravljali su o revitalizaciji, odnosno obnovi i modernizaciji željezničkih pruga u Istri, potrebi sklapanja PSO ugovora radi transparentnosti željezničkog sustava te potrebi izgradnje novih koridora ukoliko imamo već postojeće (u Krapinsko zagorskoj županiji). 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2023. I 2024. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu  i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (7 glasova „ZA“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, prvo čitanje, P.Z.E. br. 228, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da će se ovim prijedlogom Zakona   izmijeniti i dopuniti postojeći pravni okvir za korištenje alternativnih goriva u prometu i razvoj infrastrukture. Također se prenose i odredbe pravne stečevine EU iz područja alternativnih goriva. U Republici Hrvatskoj alternativna goriva koja se koriste u prometu obuhvaćaju: električnu energiju, vodik, biogoriva i prirodni plin. Cilj je razviti infrastrukturu za alternativna goriva kako bi se postigao razvoj održivog tržišta i prometnog sustava te postigli manji, odnosno minimalni negativni učinci po okoliš.
    Predlaže se dodatno urediti, radi interoperabilnosti, područja vezana za mjesta za punjenje motornih vozila kategorije L, opskrbu električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima, mjesta za opskrbu prirodnim plinom za vozila koja sudjeluju u cestovnom i vodnom prometu te tehničke specifikacije za opskrbu vodikom za vozila cestovnog prometa. Također se određuje uspostava registra punionica za alternativna goriva i njegovo vođenje. 

Odbor je jednoglasno (7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 
zaključak: 
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
 
                                                         Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 214, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Hrvatske nacionalne udruge za e-mobilnost „Strujni krug“, na navedeni akt.
Uvodno je predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova istaknula da je povećana prisutnost električnih romobila i monocikala te segwaya u cestovnom prometu, nametnula potrebu zakonskog reguliranja uvjeta njihovog sudjelovanja u prometu na cestama. Stoga se predlaže definirati ovu zasebnu kategorija vozila i detaljno propisati pravila upravljanja. Također će se urediti pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjeti koje moraju ispunjavati predmetna vozila, kao i vozači navedenih vozila kada sudjeluju u prometu.
Uvodi se novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika u odnosu na vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) te se propisuju sankcije za vozače koji nepropisno koriste vozila s djelomično automatiziranim sustavima. Uvode se i novi pojmovi, kao što su zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni, osobna prijevozna sredstva, pomoćna pješačka sredstva i jahač.  
    Propisuje se obveza liječnicima za izdavanjem upozorenja vozaču o privremenoj nesposobnosti za upravljanje vozilima zbog trenutnog zdravstvenog stanja, na određeni rok, a najduže šest mjeseci te dostava obavijesti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji. 
    Propisuje se sankcioniranje nesavjesnih vozača koji parkiraju vozila na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila, ukidanje registarskih pločica s crvenim i zelenim brojkama i slovima, definira se koridor za prolazak vozila hitnih službi prilikom nastanka incidentne situacije, ujednačuju se sankcije prema svim vozačima jednako, bez obzira na državu izdavanja vozačke dozvole te se povećava novčana kazna za prekršaj neprilagođene brzine kretanja. 
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona, smatrajući da će se reguliranjem upravljanja električnim romobilima i sličnim vozilima, doprinijeti sigurnosti prometa na cestama, naročito u turističkim destinacijama. 
U očitovanju na pisane primjedbe koje je Odbor zaprimio od Hrvatske nacionalne udruge za e-mobilnost „Strujni krug“, predlagatelj je istaknuo da se zbog prakse ostavljanja električnih romobila i sličnih vozila (osobito unajmljenih), bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka, pristupilo predloženom zakonskom rješenju. Nadalje je raspravljano o monitoringu te je rečeno da će nadzor nad prekoračenjem brzine ovih vozila biti isti kao i za sva druga vozila, s ograničenjem brzine na ravnoj cesti od 25 km/h, dok će se ona koja razvijaju veće brzine morati homologírati i registrirati. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                         Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća COM (2021) 559, koje je predsjedniku Odbora, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 5. studenoga 2021. Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila ga je Zaključkom (Klasa: 022-03/21-07/406, Urbroj: 50301-21/32-21-3) na sjednici održanoj 19. listopada 2021.  
Nadležno tijelo državne uprave za izradu predmetnog Stajališta Republike Hrvatske je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Prijedlog je dio sveobuhvatnog skupa međusobno povezanih političkih inicijativa u okviru paketa za ostvarivanje cilja od 55% (Fit for 55). Inicijativom se nastoji osigurati dostupnost i iskoristivost široko rasprostranjene mreže infrastrukture za alternativna goriva u cijeloj Europskoj uniji.
    Iako Republika Hrvatska podržava navedene ciljeve, smatra da će provedba dokumenta imati utjecaj na proračun RH s obzirom na to da će zahtijevati velika ulaganja u prometnu infrastrukturu, punionice za alternativna goriva, ali i energetske sustave. Poseban izazov će predstavljati ciljevi za infrastrukturu opskrbe električnom energijom za brodove u mirovanju u morskim lukama te za teška cestovna vozila.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je utvrdio sljedeće 

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE 
O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O UVOĐENJU INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA I STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE 2014/94/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA COM (2021) 559, D.E.U. BR. 21/010

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                           Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 211, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2021. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da će se donošenjem predloženog Zakona uskladiti odredbe vezane uz postupak ovlaštenja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja s propisima EU. Nadalje, postupci koji prethode davanju potpore u obliku naknade za javnu uslugu s odredbama Zakona o državnim potporama. Isto tako, uskladit će se postupci javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog interesa s odredbama Zakona o javnoj nabavi, dok će se postupci javnog nadmetanja za dodjelu koncesija na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge i linijama bez obveze javne usluge uskladiti sa Zakonom o koncesijama. 

Također se uvodi centralni informacijski sustav javnog linijskog prijevoza (CIS) u koji brodari u realnom vremenu prenose podatke očitane s putničkih karata prilikom ukrcaja putnika i vozila na brod. Agencija za obalni linijski pomorski promet određena je kao nacionalno tijelo za izvršenje Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem, unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, u dijelu u kojem se ta Uredba primjenjuje na pomorski putnički promet te se predlaže Agenciji povjeriti i provedbu inspekcijskog nadzora u području sustava javnog linijskog pomorskog prijevoza putnika, a koja je do sada bila u nadležnosti inspektora sigurnosti plovidbe u lučkim kapetanijama.

Dodatno se  razrađuju odredbe kojima se uređuje besplatni i povlašteni prijevoz, kao i one kojima se brodarima naknađuje usluga besplatnog i povlaštenog prijevoza na linijama s obvezom javne usluge, radi podmirenja neto troškova koje brodari imaju prilikom obavljanja takvog prijevoza. 

Na postavljen upit da li su koncesionari obveznici revizije, predlagatelj je pojasnio da su to samo oni koncesionari koji su u obvezi temeljem Zakona o računovodstvu.

Članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona jer će se njime ostvariti potrebni preduvjeti za učinkovitije obavljanje djelatnosti javnog obalnog pomorskog prometa te pridonijeti zelenoj tranziciji.

Donošenje predmetnog Zakona jedan je od preduvjeta za uspješnu realizaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

Uz sljedeće amandmane koji su jednoglasno prihvaćeni (9 glasova ”ZA”):

I. Na članak 19.

U članku 19. mijenjaju se stavci 2. i 3. na način da glase:

„(2) Državne linije odlukom uspostavlja Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, a nakon provedenog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću radi iskazivanja interesa otočnog stanovništva i brodara, odnosno kako bi se utvrdilo može li se opći gospodarski interes ostvariti nametanjem obveze obavljanja javne usluge svim brodarima, bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi.

(3) Odluka o uspostavljanju državne linije od općeg gospodarskog interesa i s obvezom javne usluge može se donijeti ako je prethodno provedenim javnim savjetovanjem utvrđeno da se opći gospodarski interes ne može ostvariti nametanjem obveze javne usluge bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi te u tom slučaju odluka sadrži specifikaciju relacije na kojoj se obavlja prijevoz od državnog značaja, minimalnu učestalost prijevoza, vrstu i minimalni kapacitet brodova, vrstu prijevoza, naznaku o profitabilnosti linije te obrazloženje razloga namjere sklapanja ugovora o javnoj usluzi s jednim ili više brodara na pojedinim ili svim linijama, ako se sklapanjem tog ugovora ostvaruje opći gospodarski interes koji se ne bi mogao ostvariti nametanjem obveze javne usluge za sve brodare koji namjeravaju održavati predmetnu liniju.“

Obrazloženje: Predloženom izmjenom usklađuje se prijedlog zakonskog teksta s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3577/92 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža)

II. Na članak 20.

U članku 20. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„Na naknadu za povećanu učestalost prijevoza koju jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave daje operatoru temeljem ugovora iz stavka 2. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju pravila o državnim potporama te odredbe članaka 15. do 18. ovoga Zakona.“

(1)    Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Obrazloženje: Predloženim dopunom usklađuje se tekst odredbe s pravilima o potporama.

III. Na članak 69.

U članku 69. stavku 1. riječi "aktu o ovlaštenju" zamjenjuju se riječima "aktu o povjeravanju javne usluge".

Obrazloženje: Predloženom izmjenom usklađuje se naziv akta s nazivom akta iz članka 5. točke 2. prijedloga zakonskog teksta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                                    Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 212, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom želi poboljšati normativno uređenje problematike na unutarnjim vodama, smanjiti administrativna opterećenja i pojednostavniti procedure te uskladiti odredbe ovoga propisa s pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije. Poboljšat će se sigurnost plovidbe, zaštita okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, unaprijediti funkcioniranje luka i pristaništa unutarnjih voda u kontekstu razvoja i davanja koncesija koje predstavljaju podlogu za investicije lučkih operatera u suprastrukturu u javnim lukama kao preduvjet za održivi razvoj unutarnje plovidbe i gospodarskih djelatnosti vezanih uz unutarnje vode. Predloženi zakon uskladit će se sa Zakonom o lučkim kapetanijama i Zakonom o koncesijama.

Zbog obveze Republike Hrvatske da u nacionalni zakonodavni okvir preuzme pravnu stečevinu Europske unije, u novi Zakon implementiraju se odredbe šest EU Direktiva, koje uređuju područja iz zakona.

Predloženim zakonom će se upravno i administrativno poslovanje u unutarnjoj plovidbi objediniti s uređenim, i već u funkciju stavljenim, rješenjima u pomorstvu kao što su evidencije brodaraca, brodarskih knjižica, svjedodžbi, stručnih ispita, upisnika plovila i slično. Isto tako, do sada razdvojene, funkcije sigurnosti plovidbe na moru (razni operativni, stručni, inspekcijski i upravni poslovi) od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, uskladit će se i objediniti kroz jedinstveni administrativni sustav, čime će se osigurati efikasnija, ekonomičnija i kvalitetnija usluga građanima i gospodarskim subjektima. 

Prijedlogom zakona, s ciljem zaštite okoliša jasnije je, i sveobuhvatnije definirana zaštita voda i okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe kao i problematika vezana za vađenje brodova izvan luka, vađenju potonulih stvari i uklanjanje objekata unutarnje plovidbe s vodene površine u unutarnjim vodama i lukama.

U raspravi je dana primjedba na članak 172., vezano za teritorijalnu nadležnost lučkih uprava unutarnjih voda na lučkim i pristanišnim područjima. S obzirom na to da pristanišno područje Nacionalnog parka Krka teritorijalno pripada Šibensko-kninskoj županiji, mišljenje je da pristanišno područje Nacionalnog parka Krka treba biti pod nadležnosti Šibensko-kninske županije. S tim u vezi, predlagatelj je kazao da će se navedena primjedba, koja je iznesena i u javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, razmotriti prilikom izmjena drugih predmetnih zakona koji reguliraju ovu materiju te samo ovim predloženim Zakonom to nije bilo moguće učiniti.

Nastavno je raspravljano pitanje plovila u raspremi. Također je skrenuta pozornost da liberalan način stjecanja dozvole za voditelja brodice, uvelike utječe na sigurnost.

Tijekom rasprave pohvaljeno je donošenje ovoga Zakona te članovi Odbora smatraju da će se njegovom provedbom osigurati integracija sustava prometa unutarnjim plovnim putovima u sveobuhvatni prometni sustav Republike Hrvatske i Europske unije, što će pridonijeti razvoju konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, kao jednog od ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 213, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2021. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se ovim izmjenama i dopunama Zakona nastavlja provedba aktivnosti reformskih mjera cestovnog sektora. Važeći Zakon usklađuje se s odredbama Direktive 2019/520 kojom se utvrđuju potrebni uvjeti za osiguranje interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanje prekogranične razmjene podataka iz registra vozila s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje bilo koje vrste cestarine u Uniji, Direktivom 2019/1936 kojom se nastoji poboljšati sigurnost na cestama kroz izmjene postupaka revizije cestovne sigurnosti i proširenja istih na ceste izvan TEM mreže te se dodatno usklađuju odredbe Zakona s Direktivom 2010/40/EZ od 07. srpnja 2010. godine koje su vezane na inteligentne prometne sustave u cestovnom prometu.

Također propisuje se tko su obveznici plaćanja cestarine te oslobođenje od obveze plaćanja cestarine za vozila hitnih službi. 

Predlaže se ukidanje izuzeća od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti i izjednačavanje uvjeta poslovanja na način da će svi poduzetnici imati obvezu plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti. Ovom odredbom isključuje se primjena Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina kod osnivanja prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Prijedlogom Zakona osigurava se usklađenost financijskih izvještaja Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. te se ograničava iznos naknade za financiranje održavanja i građenja javnih cesta koja se iz Državnog proračuna uplaćuje društvima HC i HAC po litri naplaćene trošarine na energente u skladu s propisima o proračunu. 

Nadalje, uvode se detaljnije regulacije instituta korištenja cestovnog zemljišta, odnosno izrijekom se propisuje da su sve fizičke i pravne osobe koje koriste cestovno zemljište dužne plaćati naknadu i u slučajevima kada nije sklopljen ugovor temeljem kojeg se ostvaruje pravo korištenja cestovnog zemljišta.

Omogućuje se smanjenje proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja, koji se koriste za redovno održavanje nerazvrstanih cesta u zimskoj službi. Naime, predloženi Zakon određuje da se dio troškova financira iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta (trošarina koja se uplaćuje iz Državnog proračuna na račun društva Hrvatske ceste d.o.o.). 

Isto tako, važeći Zakon se usklađuje sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade, tako da će se predloženom izmjenom, znatno olakšati korisnicima izvlaštenja (investitorima) prijevremeno stupanje u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. U raspravi je pohvaljena ova izmjena te članovi Odbora smatraju da će se time  pojednostaviti procedura i ubrzati realizacija brojnih projekata.  
Nadalje, obzirom na to da predložene izmjene i dopune Zakona, propisuju da se dijelovi koji čine javnu cestu nadopunjuju građevinama koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka, tijekom rasprave, postavljen je upit o načinu financiranja njegovog održavanja te je izražena bojazan da bi županijske uprave za ceste mogle imati dodatna financijska opterećenja. 

Nadalje, raspravljano je pitanje bolje iskoristivosti autocesta, osobito onih koje su  sezonskog karaktera (dionice prema Dalmaciji i Istri), a tijekom zimskih mjeseci su uglavnom prazne. U raspravi je zatraženo da se razmisli o uvođenju besplatne cestarine tijekom zimskih mjeseci ili davanju popusta, a sve u svrhu rasterećenja prometa s državnih cesta što bi pridonijelo sigurnosti prometa na cestama. S tim u vezi, raspravljano je i o održivom modelu usmjeravanja prometa (naročito teretnog) s državnih cesta, na autoceste. Bolja iskoristivost autocesta poboljšala bi konkurentnost jer je smanjenje vremena putovanja ključno za mnoge gospodarstvenike.

U raspravi je konstatirano da je donošenje predloženih izmjena i dopuna Zakona, jedan od preduvjeta za povlačenje dodijeljenih sredstava kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 29. listopada 2021. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 153,6 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,3 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2021. godinu planiran je u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7% BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio predstavnik Ministarstva. Tekući financijski plan za 2021. godinu iznosio je ukupno 8.751.048.409 kuna, a nakon rebalansa iznosi 8.500.775.676 kn, dok iznos u limitu ostaje isti (5.850.119.023 kn). U limitu, je ukupno preraspodijeljeno 406.825.920 kn.

Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana ovog Ministarstva, nakon rebalansa, iznosi 250.272.733 kuna, na stavkama i izvorima koji nisu u limitu te ne utječu na deficit. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na planirana sredstva pomoći EU, iz razloga što očekivana dinamika provedbe projekta, za koje su sredstva planirana u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, nije u potpunosti postignuta, uslijed otežane provedbe postupaka javne nabave u slučaju pojedinih podprojekata kao i kašnjenja u provedbi uslijed situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 (kašnjenja u dopremi strojeva, materijala, radnika). 

U raspravi je naglašeno da se nastavlja program dodjele državnih potpora vezano za pandemiju COVID. U raspravi je pohvaljen nastavak financiranja važnih projekata.

Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2021. godinu te projekcije za 2022. i 2023. godinu.

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta prijedlogom ovih izmjena i dopuna povećani su 1,87%, a rashodi 3,46% u odnosu na originalni plan. Najznačajniju stavku prihoda poslovanja čini naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta propisana Zakonom o cestama. Nastavljaju se aktivnosti na povlačenju sredstava za financiranje EU projekata i programa u ukupnom iznosu od 1.251,13 milijuna kuna. Smanjena su sredstava za financiranje EU projekata i programa za 39,50 milijuna kuna zbog izmijenjene planirane dinamike izvođenja radova na strateškim projektima Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom i Projektu izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka. Rashodi se odnose na interventna sredstva za sanaciju šteta na  županijskim  i  lokalnim cestama  na  području  Sisačko-moslavačke  županije  uzrokovanih  potresom te za sufinanciranje dijela troškova zimske službe za nerazvrstane  ceste  na  području jedinica područne i lokalne samouprave  koje  imaju  status brdsko-planinskog područja.

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta u prijedlogu ovih izmjena i dopuna povećani su 1,56%, a rashodi 0,09%. u odnosu na originalni plan. Nastavljaju se investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica Beli Manastir – Halasica dužine 17,5 kilometara te započinje nastavak izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, Sektor Križišće – Žuta Lokva, a do kraja godine očekuje se i potpisivanje ugovora za nastavak izgradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Također, nastavljaju se aktivnosti na projektima financiranima iz bespovratnih sredstava EU fondova (Crocodile 2 Croatia i Crocodile 3 Croatia) kao i manji projekti izgradnje, sanacije, održavanja i opremanja autoceste ugovoreni tijekom 2020. i 2021. godine.

Ukupni planirani prihodi HŽ Putničkog prijevoza prijedlogom ovih izmjena i dopuna manji su 2,8%, a rashodi 13,0% u odnosu na usvojeni plan. Na smanjenje prihoda utjecao je nastavak mjera besplatnog željezničkog prijevoza za stanovnike, volontere i službe koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, što će omogućiti  daljnju normalizaciju uvjeta života stanovništva te pridonijeti aktivnostima na obnovi, revitalizaciji i oporavku gospodarstva ovom potresom pogođenog područja. Također je uveden pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske. Nadalje, na smanjenje vlastitih prihoda od prijevoza, utjecalo je smanjenje broja prevezenih putnika uslijed epidemije.

Tijekom rasprave upozoreno je na potrebu revitalizacije, odnosno obnove i modernizacije željezničkih pruga, kako u Istarskoj, tako i drugim županijama, koje su već desetljećima zanemarene.

Ukupni planirani prihodi HŽ Infrastrukture prijedlogom ovih izmjena i dopuna manji su za 25,43% u odnosu na usvojeni plan. Smanjenje planiranih sredstava primarno se temelji na smanjenju prihoda od kapitalne pomoći od institucija i tijela EU kojim se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu iz CEF programa, u iznosu od 483.500.000 kn te smanjenje prihoda od prijenosa EU sredstava kojim se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu. U obrazlože nju na upit o smanjenju realizacije projekata zbog pandemije, istaknuto je da je smanjenje rezultat promijenjene dinamike realizacije projekata uslijed intenziviranja pandemije koronavirusa (nedostatak radnika, teškoće u transportu i dr.) što je uzrokovalo usporavanje radova na pojedinim projektima obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture, kao i odgode početka radova na tek ugovorenim projektima. U novom planu za 2021. godinu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka. 

U raspravi je istaknuto da se radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih pandemijom COVID-a 19 pristupilo rebalansu proračuna te su pohvaljeni dosadašnji napori u osiguranju potrebnih financijskih sredstava za nastavak planiranih aktivnosti i projekata iz ovog resora. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (5 glasova ”za” i 2 glasa ”suzdržan”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 29. listopada 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 202, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se zbog osiguranja kontinuiteta podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, predloženim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. 

Utvrđuje se pravna osnova za dodjelu sredstava iz državnog proračuna namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Također, utvrđuje se pravna osnova za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, ovim se Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na tri i pol posto radi povećanja  zahtjeva  za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2021. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola koji se odnosi na izmjenu članka 50. (a) Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola koji se odnosi na izmjenu članka 56. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2021. godine.

Odbor je predmetne akte raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da donošenjem ovih Zakona, odredbe navedenih Protokola postaju dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske. Ovaj postupak predstavlja formalni pristanak Republike Hrvatske da bude vezana odredbama ovih Protokola, na temelju čega će ovaj pristanak biti iskazan i na međunarodnoj razini.

Temeljem inicijativa grupa država ugovornica Skupština Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva je na svom 39. zasjedanju, 6. listopada 2016. u Montrealu, usvojila odluke kojima se mijenjaju članci 50. (a) i 56. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Članak 50. (a) Konvencije mijenja se na način da se broj članova Vijeća Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva povećava s 36 na 40, dok se članak 56. Čikaške konvencije mijenja na način da se broj članova Komisije za zračnu plovidbu povećava s 19 na 21.

Odbor je na sjednici jednoglasno (12 glasova “ZA”) donio sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskome saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola koji se odnosi na izmjenu članka 50. (a) Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 156 i Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola koji se odnosi na izmjenu članka 56. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 157, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obrazloženje: Kako se prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (12 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese: 

1. ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA KOJI SE ODNOSI NA IZMJENU ČLANKA 50. (a) KONVENCIJE O MEĐUNARODNOM CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU.

2. ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA KOJI SE ODNOSI NA IZMJENU ČLANKA 56. KONVENCIJE O MEĐUNARODNOM CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 22. srpnja  2021.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Ukupni ostvareni prihodi u 2020. iznosili su 85,5 milijuna kuna, a ukupni rashodi 104,3 milijuna kuna. Značajnu stavku u materijalnim rashodima predstavljao je nepredviđeni trošak arbitraže u arbitražnom sporu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu u iznosu od 21.4 milijuna kuna, što je podmireno iz viška prihoda iz prethodnog razdoblja.

Ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija iznosili su 11,45 milijardi kuna, što je za 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini. Zbog pandemije i potresa koji su pogodili Banovinu i Zagreb, komunikacija na daljinu velikim dijelom zamijenila je fizičku te se tržište elektroničkih komunikacija brzo prilagodilo situaciji. Operatori su osigurali dodatne kapacitete gdje god je to bilo moguće te su u suradnji s HAKOM-om izlazili u susret korisnicima vezano za izmjene njihovih ugovora i naplate usluga te nije zabilježeno povećanje broja pritužbi korisnika. Ostvaren je rast prihoda od usluge širokopojasnog pristupa internetu, ali su smanjeni prihodi od klasičnih telefonskih usluga, uključujući i roaming, što je utjecalo  na smanjenje ukupnih prihoda na tržištu. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Na tržištu je ukupno uloženo 2,5 milijardi kuna. U Republici Hrvatskoj počela je s radom 5G mreža u ranije dodijeljenom spektru, a javna dražba za nove frekvencije održala se najavljenom roku, odnosno u srpnju i kolovozu 2021. 

Na tržištu poštanskih usluga krajem 2020. usluge je pružalo ukupno 23 davatelja, dva davatelja više nego prethodne godine. Ukupno ostvareni prihod tržišta iznosio je 1.815 milijardi kuna (15 milijuna kuna manje nego 2019. godine). Djelomično zatvaranje gospodarstva uslijed pandemije izravno je utjecalo na potražnju za poštanskim uslugama. Ukupan volumen usluga smanjio se na 279 s 311 milijuna usluga, ali su paketske usluge kao visokovrijedne usluge gotovo kompenzirale znatno manje prihode od tiskanica i pismovnih pošiljaka.

Na tržištu željezničkih usluga upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj je HŽ Infrastruktura, koja je ujedno i najveći operator uslužnih objekata. Ukupni prihodi HŽ Infrastrukture od željezničkih usluga u 2020. iznosili su oko 137 milijuna kuna (u 2019. oko 147 milijuna kn). Prijevoz putnika željeznicom obavlja HŽ Putnički prijevoz, a teret i robu teretni prijevoznici, kojih je registrirano ukupno 11. Prevezeno je 15,1 milijun tona robe i 13,1 milijun putnika. Robe je prevezeno 4,2 posto više, a putnika 34 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Putnički prijevoz od 22. ožujka do 10. svibnja 2020. bio je obustavljen zbog epidemiološke situacije i posebnih mjera. Obustava prometa i rjeđa putovanja građana utjecala su na gotovo sedam milijuna manje prevezenih putnika nego u 2019. godini.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a je u odgovoru na postavljen upit o naknadama jedinicama lokalne samouprave (JLS) vezano za projekte razvoja širokopojasne infrastrukture kazao da postoje dva modela. Prema jednom modelu JLS i operator su partneri (plaćat će najam zemljišta te ostalim operatorima dati fer cijenu), a prema drugom modelu vlasnik je jedinica lokalne samouprave te ona raspolaže svojom imovinom pažnjom dobrog gospodara te širokopojasna infrastruktura mora biti dostupna svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima. Naglašeno je da je većina tih mreža trenutno u fazi izgradnje.

U nastavku sjednice raspravljano je o tržištu poštanskih usluga za koje je rečeno da nije ostvarilo željeni rast. Istaknuto je da je ukupan broj poštanskih usluga u stalnom padu, sve poštanske usluge kasne, posebno pošiljke te da su davatelji koji obavljaju zamjenske poštanske usluge tu priliku iskoristile i povećale svoj udio na tržištu. Posebno su istaknuti problemi s poštanskim uslugama na otocima. Rečeno je  da se ne može obavljati kvalitetna usluga ako se u poštanskim uredima obavljaju i mnoge druge usluge (mjenjačnica, prodaja robe i sl.). Stoga je zatraženo da se zakonom utvrdi da poštanski uredi mogu obavljati samo one poslove koji su im propisani kao osnovna djelatnost. Konstatirano je da sustav treba biti fleksibilniji i bolje organiziran, da ima prostora za njegov napredak, neovisno od toga da li je mjerenjem utvrđeno da je kvaliteta obavljanja usluge dostigla 95% kako je propisano Zakonom o poštanskim uslugama.

Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga, a uz to je pregledno i sveobuhvatno te urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2020. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se zbog nastavka ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID-19 pristupilo rebalansu proračuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 150,3 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 167,4 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2021. godinu planiran je u iznosu od 17,1 milijardi kuna ili 4,3% BDP-a.
    U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio predstavnik Ministarstva. Tekući financijski plan za 2021. godinu iznosio je ukupno 8.675.978.194 kuna (u limitu 5.797.544.023 kuna), a nakon rebalansa 8.751.048.409 kuna (u limitu 5.850.119.023 kuna).
    Najveća povećanja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima vezanim za program državnih potpora za najugroženije gospodarske djelatnosti iz sektora prometa, a koji su zbog pandemije COVID-19 pretrpjeli velike gubitke zbog ograničenja u radu. Programom je predviđena jednokratna pomoć u obliku bespovratnih sredstava koja bi temeljem javnog poziva bila dodijeljena gospodarskim subjektima koji obavljanju djelatnosti povremenog linijskog prijevoza putnika te brodarima. Time bi održali likvidnost te se što kvalitetnije pripremili za predstojeću turističku sezonu. U raspravi je istaknuta nužnost i važnost ublažavanja sadašnjeg stanja gospodarstvenika koji se bave povremenim prijevozom putnika osiguranjem dostatnih financijskih sredstava za nastavak njihovog rada. Također je raspravljano o sredstvima za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu i zakonitosti postupka.
    Povećana su sredstva za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa te za poticanje željezničkog putničkog prijevoza (pokriće dijela neostvarenih prihoda HŽPP-a, zbog uvedenog besplatnog prijevoza na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije, za određene kategorije stanovništva i smanjenog broja prevezenih putnika te remonta pruge na dionici DG - S. Marof - Zagreb GK). 
    U raspravi je pohvaljen nastavak financiranja određenih kategorija otočnog stanovništva koji imaju pravo na povlašteni cestovni prijevoz prema zakonu kojim se uređuje način upravljanja i politika razvoja hrvatskih otoka koje je preuzelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od ministarstva nadležnog za regionalni razvoj i fondove Europske unije te su sredstva (u iznosu od 12.575.000 kn) preraspodijeljena na pozicije MMPI.     Povećana su sredstva za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te za modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.
    Najveća smanjenja sredstava u limitu su na aktivnostima/projektima vezanim za modernizaciju lučkog područja luke Šibenik, izgradnju spojne ceste lučkog područja s cestom D-403, OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, projekt unapređenja infrastrukture luke Rijeka, razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije, unapređenje strukturnih reformi željeznice, projekt gradnje i održavanja (LU Osijek) te opremanje lučkih kapetanija plovilima, vozilima, uređajima i ostalom opremom.
    Iznos povećanja ukupnog plana Ministarstva od 22.495.215 kn rezultat je većeg povećanja od smanjenja sredstava planiranih na stavkama i izvorima koji nisu u limitu te se najvećim dijelom odnose na projekte sufinancirane sredstvima pomoći EU. 
    Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2021. godinu te projekcije za 2022. i 2023. godinu. 
Društvu Hrvatske ceste osigurana su interventna sredstva u iznosu od 25 milijuna  kuna za sanaciju šteta  na  županijskim  i  lokalnim cestama  na  području  Sisačko-moslavačke  županije  uzrokovanih  potresom. Dodatnih 10 milijuna  kuna  osigurano je za sufinanciranje dijela troškova zimske službe za nerazvrstane  ceste  na  području jedinica područne i lokalne samouprave  koje  imaju  status brdsko-planinskog područja. Smanjena su sredstva za financiranje EU projekata zbog smanjene planirane dinamike određenih projekata te zbog dugačkih procedura za dobivanje sredstava što rezultira da se sredstva iz fondova često zaprimaju tek nakon što su radovi već izvedeni i plaćeni. U raspravi je naglašeno da je u tijeku 269 projekata te je otvoreno oko 900 ugovora.
    Društvo Autocesta Rijeka–Zagreb se od 31. prosinca 2020. pripojilo Hrvatskim autocestama. Društvo Hrvatske autoceste nastavljaju investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica Beli Manastir – Halasica dužine 17,5 kilometara te se započinje nastavak izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, Sektor Križišće – Žuta Lokva, dionica od km 17+500,00 do km 25+144,55 kao i nastavak izgradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Također, nastavljaju se aktivnosti na projektima financiranima iz bespovratnih sredstava EU fondova kao i manji projekti izgradnje, sanacije, održavanja i opremanja autoceste ugovoreni tijekom 2020. i 2021. godine. 
    HŽ Putničkom prijevozu je prihod po ugovoru o javnim uslugama povećan zbog smanjenja vlastitog prihoda na temelju uvođenja besplatnoga željezničkog prijevoza za stanovnike Sisačko-moslavačke županije, volonterima Hrvatskog Crvenog križa, članovima Stožera civilne zaštite i HGSS-a te predstavnicima ostalih službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta na ovoj relaciji. Nastavak mjere nenaplaćivanja željezničkog prijevoza do 1. srpnja 2021. omogućit će daljnju normalizaciju uvjeta života i rada stanovništva te pridonijeti aktivnostima na obnovi, revitalizaciji i oporavku gospodarstva potresom pogođenog područja. Izostali prihod od 30. prosinca 2020. do 1. srpnja 2021. procjenjuje se na oko 11,2 milijuna kuna. Nadalje, na smanjenje vlastitih prihoda od prijevoza utječe smanjenje broja prevezenih putnika uslijed epidemije. Uz to, manje je povremenih, turističkih i drugih putovanja te su prijevozna sredstva u javnom prijevozu smjela biti popunjena do najviše 40 % zbog čega se na određenim relacijama obavlja dvostruka garniture ili uvrštavaju dodatni vagoni. Uz to, remonti pruge na dionicama državna granica – Savski Marof – Zagreb GK, Zaprešić – Zabok, Dugo Selo – Novska i državna granica – Botovo – Dugo Selo tijekom kojih se uvodi zamjenski autobusni prijevoz narušavaju kvalitetu usluge i dovode do dodatnog pada broja putnika. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planiraju se u iznosu od 680.000 kuna te su manji za 4.320.000 kuna u odnosu na usvojeni plan jer nema tržišne potražnje za kupnju neaktivnih željezničkih vozila.
    HŽ Infrastrukturi se smanjenje planiranih sredstava općeg proračuna primarno temelji na smanjenju prihoda od prijenosa EU sredstava kojim se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu. Smanjenje je rezultat promijenjene dinamike realizacije projekata uslijed intenziviranja pandemije koronavirusa što je uzrokovalo usporavanje radova na pojedinim projektima obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture, kao i odgode početka radova na tek ugovorenim projektima. U novom planu za 2021. godinu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
    U raspravi je istaknuto da se radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih pandemijom COVID-a 19 pristupilo rebalansu proračuna te su pohvaljeni dosadašnji napori u osiguranju potrebnih financijskih sredstava za nastavak planiranih aktivnosti/projekata iz ovog resora. 
     Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                        Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. lipnja 2021. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se zbog osiguranja kontinuiteta podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, predloženim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Također, povećava se godišnja vrijednost novih jamstava za 2021.
Dodatno se utvrđuje pravna osnova za dodjelu sredstava iz državnog proračuna namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Također, utvrđuje se pravna osnova za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave.
Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                         Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 12. (elektroničkoj) sjednici održanoj 5. svibnja 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. travnja 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Konačni tekst prijedloga Zakona u odnosu na prvo čitanje nije sadržajno mijenjan, Ovim zakonskim prijedlogom u nacionalno zakonodavstvo implementiraju se odredbe Direktive (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu. Cilj Europske unije je bez odgađanja znatno smanjiti emisije onečišćivača zraka koje nastaju pri prijevozu, a koje su štetne za zdravlje i okoliš, što će se postići mjerama kojima se potiče prelazak na javni prijevoz te javnom nabavom kojom se promiču čista vozila.

Predloženi zakon odnosi se na obveznike javne nabave te će se propisati minimalni ciljevi javne nabave za udio čistih lakih i teških vozila, a koje obveznici javne nabave moraju uzeti u obzir kod svih postupaka javne nabave vozila koji se provode nakon 2. kolovoza 2021. Uvodi se obveza izvješćivanja Europske komisije o ostvarenim minimalnim ciljevima. Također se proširuje područje primjene Zakona na leasing vozila, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa te na ugovore za određene usluge.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROMICANJU ČISTIH VOZILA U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 14. travnja 2021. godine, raspravio je Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. travnja 2021. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ministar mora, prometa i infrastrukture uvodno je obrazložio Sažetak nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., posebno u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora. Pri tom je naglasio da je Europska komisija predložila plan oporavka kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19. Hrvatskoj će biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna. Od toga su za „Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava“ predviđene investicije u iznosu od 5.5 milijardi kuna. Dodatna sredstva od oko 900 milijuna kuna osigurana su za investicije usmjerene na osiguranje odgovarajuće pokrivenosti širokopojasnog pristupa i kapaciteta za sve sektore koji su ključni za oporavak i otpornost.  
Nadalje je istaknuo da se planira nastavak ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture, a koja za cilj imaju razvoj održivog prometa uz poticanje razvoja pametnih rješenja. U tom smislu, reforma prometnog sektora je sveobuhvatna te su njome obuhvaćene reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih putova. Uz osuvremenjivanje pruga te obnovu nekih dionica planirana je izgradnja 30 km željezničkih pruga, modernizacija luka otvorenih za javni promet, nabava novih putničkih brodova za obalni linijski promet te obnova flote unutarnje plovidbe. 
Tijekom rasprave istaknuto je da je predviđena nabava vozila na alternativni pogon. S tim u vezi, predviđene su investicije za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Također će se omogućiti sufinanciranje kupnje novih vozila i razvoj infrastrukture za alternativna goriva  u cestovnom prometu.
U raspravi  je naglašeno da je prometni sektor teško pogođen krizom uzrokovanom virusom COVID-19 te je nužno dodatno usmjeriti napore na osiguravanje otpornog i snažnog prometnog sustava.  Većina članova Odbora podržava Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., naročito njegove glavne ciljeve. Podržan je nastavak ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture. Najveće investicije odnose se na rekonstrukciju željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Novska, poddionica Kutina-Novska (faza D), osuvremenjivanje pruga te projekte vezane za primjenu zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu.
U raspravi je izrečeno i nezadovoljstvo predloženim planom oporavka. Mišljenje je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti trebao biti za oporavak gospodarstva, a sredstva su,  najvećim dijelom, predviđena za velike infrastrukturne projekte za koje se sredstva mogu osigurati iz drugih izvora. Trebalo bi pomoći privatnom sektoru te njega osposobiti za krizu. S ovim mišljenjem nije se suglasila većina članova Odbora smatrajući da predložene investicije razvoja prometne infrastrukture stvaraju preduvjet za razvoj gospodarstva. Isto tako, hrvatski poduzetnici imaju mogućnost sudjelovati u realizaciji većine projekata. Nastavno je rečeno da je najvažnija brzina i spremnost projekata kako bi se provele predložene investicije do roka realizacije, odnosno do 2026. godine. 
Provedbom projekata očekuje se rekonstruirana željeznička infrastruktura, uspostavljen sustav elektroničke naplate cestarine, razvijen održiv sustav javnog prijevoza i integriran prijevoz putnika te modernizirana i obnovljena flota plovila. 
Tijekom rasprave istaknuto je da su kriteriji za dodjelu sredstava određeni te se odnose na investicije vezane za zelenu tranziciju, za čišću, digitalniju i otporniju budućnost.  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova ”ZA” 1 glas “PROTIV” i 3 glasa “SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći zaključak:

Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta 
nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                                    Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 17. ožujka 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 123, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. ožujka 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom Zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva 2018/645 kojom se mijenja direktiva 2003/59/ EZ o početnim kvalifikacijama i periodičkom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika i Direktiva 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama.

Cilj je ovoga Prijedloga zakona urediti način uzajamnog priznavanja ukupne ili djelomične obuke vozača u drugim državama članicama, prilagoditi sadržaj obuke vozača stvarnim potrebama, precizirati odredbe o izuzeću od primjene obveze stjecanja početnih kvalifikacija i periodičnom osposobljavanju vozača. Nadalje se ukida obveza ishođenja licencije za teretna vozila iznad 12 tona najveće dopuštene mase kojima se obavlja prijevoz tereta za vlastite potrebe, a koja je poduzetnicima stvarala nepredviđene troškove i probleme u poslovanju.

Ovim Prijedlogom zakona propisuje se način na koji se financira županijski linijski prijevoz koji se obavlja kao javna usluga te je unesena odredba da se sredstva osiguravaju iz prodaje voznih karata i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba. Također, propisuje se mogućnost da Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrdi najviše iznose sufinanciranja, kao i mjerila te kriterije na temelju kojih će se sredstvima iz državnog proračuna sufinancirati javna usluga.

U raspravi je istaknuto da se ovim Prijedlogom zakona propisuje zakonska osnova za sufinanciranje cestovnog prijevoza putnika kao javne usluge.

Istaknuto je da je prijevoz putnika na autobusnim linijama već niz godina sve manje isplativ, posebno u slabije naseljenim područjima te su prijevoznici prisiljeni ukidati sve veći broj linija. S jedne strane naši građani u ovim krajevima ostaju izolirani, a s druge strane imamo autobusne prijevoznike kojima je poslovanje dodatno otežano tijekom pandemije. Stoga je rečeno da linije koje za autobusne prijevoznike nisu komercijalne trebaju opstati iz razloga što treba osigurati prijevoz stanovnika zbog njihove gospodarske aktivnosti te kvalitete svakodnevnog života. To će se ostvariti sufinanciranjem javnog cestovnog prijevoza temeljem ovog zakonodavnog prijedloga.

Posebno je napomenuto da prava koja su do sada imali stanovnici otoka trebaju ostati barem na istoj razini. Također je problematizirana situacija drugih slabije razvijenih područja, koja imaju daleko lošiju sliku što se tiče mogućnosti javnog prijevoza, osobito u Slavoniji. Raspravljano je o stanju taxi prijevoznika, posebno vezano za cijene usluge te za broj dozvola za obavljanje djelatnosti.

Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako bi financiranje odnosno sufinanciranje javnog prijevoza od strane jedinica lokalne i područne samouprave trebalo jasnije definirati. U raspravi je istaknuto da se za javnu uslugu u cestovnom prometu treba raspisati  javni natječaj, odnosno poštivati procedura, kako zbog transparentnosti, tako i zbog mogućnosti davanja potpora. Jedino da bi sustav mogao nastaviti funkcionirati potrebno je omogućiti prijelazni period. 
    
Prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (5 glasova “ZA” i 5 glasova “SUZDRŽAN”). 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 11. ožujka 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 83, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. ožujka 2021. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženi Zakon koji je u odnosu na prvo čitanje nomotehnički dorađen, usklađuje s Direktivom 2005/65/EZ na način da se osigura da sve luke iz obuhvata Zakona, bez iznimaka, moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite kako nalaže članak 6. stavak 1. Direktive. Stoga se predloženim Zakonom briše odredba kojom je propisana iznimka da se od izrade takve procjene mogu izuzeti one luke koje godišnje imaju manje od 12 ticanja brodova, članak 7. stavak 4. Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka. 

Donošenjem ovog Zakona, Republika Hrvatska će se u potpunosti uskladiti s europskim zakonodavstvom iz područja sigurnosne zaštite brodova i luka.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 11. ožujka 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. ožujka 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da će se ovim Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe Direktive (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu. Cilj Europske unije je bez odgađanja znatno smanjiti emisije onečišćivača zraka koje nastaju pri prijevozu, a koje su štetne za zdravlje i okoliš, što će se postići mjerama kojima se potiče prelazak na javni prijevoz te javnom nabavom kojom se promiču čista vozila.

U odnosu na Zakon o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu iz 2013. godine, ovim Prijedlogom zakona uvodi se obveza izvješćivanja Europske komisije o ostvarenim minimalnim ciljevima javne nabave za udio čistih lakih i teških vozila, a koje obveznici javne nabave moraju uzeti u obzir kod svih postupaka javne nabave vozila koji se provode nakon 2. kolovoza 2021. Također se proširuje područje primjene Zakona na leasing vozila, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa te na ugovore za određene usluge. Popis usluga na koje se odnosi važeći Zakon je bolje definiran te sada uključuje i usluge javnog cestovnog prijevoza, posebnog cestovnog prijevoza putnika, izvanrednog prijevoza putnika, kao i posebne usluge dostave pošte i paketa.

Članovi Odbora su u raspravi podržali predloženi Zakon jer promiče čista i energetski učinkovita vozila u cestovnom prijevozu. Istaknuto je da Europska unija do 2030. namjerava smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 50%, u odnosu na razine iz 1990.  Predloženi zakon je u smjeru smanjenja emisija onečišćivača zraka koja nastaju pri prijevozu, a što će se postići mjerama koje promiču čista vozila.

U raspravi je naglašeno da se ovaj Prijedlog zakona odnosi samo na obveznike javne nabave te će se propisati minimalni ciljevi javne nabave za udio čistih lakih i teških vozila. S tim u vezi, rečeno je da će povećana potražnja čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, zasigurno smanjiti njihovu sadašnju cijenu. Također je konstatirano da je eliminacijski faktor za kupnju ovih vozila jedino dužnost naručitelja da prilikom javne nabave uzme u obzir energetske učinke i utjecaj na okoliš tijekom razdoblja eksploatacije vozila i sl., a predloženi Zakon ga ne ograničava u pogledu cijene, marke ili tipa vozila.

U raspravi je izrečena primjedba da je početak primjene, 2. kolovoza 2021., u sadašnjoj situaciji, prekratak rok za početak prilagodbe nekim obveznicima javne nabave jer bi morali imati određeni postotak udjela čistih vozila u svom voznom parku. Naročito se to odnosi na naše autobusne prijevoznike koji su trenutno u velikim problemima. Njihova vozila ne udovoljavaju traženim kriterijima. Za ostvarivanje propisanih ciljeva potrebna su veća ulaganja i povećana gospodarska aktivnost, koja su sada zbog pandemije, drastično smanjena.

Tijekom rasprave dan je prijedlog da se u ugovor o javnoj usluzi u cestovnom prijevozu putnika (PSO) ugradi obveza o udjelu čistih vozila izražena u postotku, što bi olakšalo provedbu ovoga Zakona, ali i omogućilo sufinanciranje kupnje tih vozila iz EU fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 10. veljače 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 110, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. veljače 2021. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženi Zakon donosi zbog dodatnog usklađivanja s odredbama Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora, a sukladno pismu službene obavijesti – Povreda br. 2016/2171 – Prijenos Direktive 2012/34/EU u hrvatsko zakonodavstvo na što se Republika Hrvatska obvezala odgovorom Europskoj komisiji u rujnu 2020. godine. Ocjena je Europske komisije da hrvatsko zakonodavstvo nije ispravno prenijelo odredbe članka 46. stavaka 2.,5. i 6. navedene Direktive koje se odnose na postupak usuglašavanja koji provodi upravitelj infrastrukture s podnositeljima zahtjeva (željezničkim prijevoznicima) u slučaju sukoba zahtjeva za infrastrukturni kapacitet.

Predložena izmjena članka 61. Zakona o željeznici odnosi se na situaciju kada nekoliko željezničkih prijevoznika traži od upravitelja infrastrukture dodjelu trasa odnosno pristup željezničkoj infrastrukturi kako bi mogli obavljati svoju djelatnost, prijevoz putnika i/ili tereta, a isti zahtjevi su koliziji (u pogledu vremenskog razdoblja i trasa). Predmetni članak propisuje postupak koji u tom slučaju upravitelj infrastrukture provodi sa željezničkim prijevoznicima kako bi, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurao ispunjavanje njihovih zahtjeva.

Članovi Odbora u raspravi podržali su donošenje ovoga Zakona. Istaknuto je da je u dosadašnjoj praksi upravitelj infrastrukture uspješno rješavao kolidirajuće zahtjeve, odnosno nije bilo problema sa željezničkim prijevoznicima, ali je potrebno urediti ovu problematiku  odgovarajućim zakonskim odredbama. 
U raspravi je zatraženo da se razmotre i pronađu rješenja za ostvarivanje bolje povezanosti istarskih željezničkih pruga s drugim dijelovima Republike Hrvatske, kako bi se   osigurao prometno ravnomjeran regionalni razvoj. Također je ukazano na današnje trajanje  putovanja na relaciji između Splita i Zagreba, u odnosu na nekadašnje. S tim u vezi istaknuto je da će započeta reforma željezničkog sektora poboljšati i pridonijeti kvaliteti svih usluga u željezničkom prometu. 

Članovi Odbora u raspravi su se osvrnuli na perspektivu izgrađenog Ro-La terminala u Spačvi, a koji do sada nije profunkcionirao. 

Nadalje je predlagatelju postavljen upit o razlozima zbog kojih se ne planiraju ulaganja u željezničku prugu Vinkovci-Tuzla-Brčko.

U raspravi je istaknut problem graničnih kontrola prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, prilikom čega se željezničkim operaterima zbog gubitka alociranog pristupa trasi i povezanim mogućim dodatnim troškovima, smanjuje konkurentnost. Rečeno je da se traži rješenje ovog problema, jer je s jedne strane prioritet zaštititi državne granice i povećati kontrolu zbog migrantskog vala koji objektivno produžuje vrijeme pregleda na graničnim prijelazima, a s druge strane treba povećati konkurentnost željezničkog prijevoza.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ŽELJEZNICI

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                                    Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 16. prosinca 2020. godine, raspravio je Izvješće Vlade Republike Hrvatske o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru te Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020. godine
Odbor je navedene akte, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja informirala je članove Odbora o provedenim konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Istaknula je da neovisno o tome u kojoj mjeri Republika Hrvatska već sada ostvaruje svoja prava i legitimne interese putem Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a) u Jadranskom moru, ima pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas (IGP) te početi s njegovom punom primjenom. 
Konzultacije s državama članicama, obavljene su s ciljem unapređenja suradnje u zaštiti Jadranskog mora te održivog razvoja plavog gospodarstva. Na održanim sastancima  Republike Hrvatske i Talijanske Republike potvrđena je usklađenost dviju država u cilju proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, kao i spremnost pristupanja razgovorima o razgraničenju. Dogovoreno je da će u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), Republika Hrvatska i Talijanska Republika pristupiti proglašenju svojih pojaseva nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije u siječnju 2021. 
Predloženom Odlukom proglašava se isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru u skladu s pravnim režimom utvrđenim Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i Pomorskim zakonikom, utvrđuju se morski prostori koje obuhvaća isključivi gospodarski pojas i načini utvrđivanja njegove vanjske granice te uređuje i privremenu vanjsku granicu isključivog gospodarskog pojasa do njezina konačnog utvrđivanja. Isto tako utvrđuje se da se pravni režim isključivog gospodarskog pojasa izvršava u skladu s Pomorskim zakonikom, UNCLOS-om i zakonodavstvom EU te da isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske ostaje morski prostor u kojemu sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava.
Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je u uvodnom izlaganju, između ostalog, istaknuo da daju podršku cijelom procesu proglašenja isključivog gospodarskog pojasa.
U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila da je Italija spremna pristupiti razgovorima o razgraničenju te iako se radi o zahtjevnom postupku, ne bi trebao dugo trajati zbog toga što već imamo razgraničen epikontinentalni pojas, a razgraničenje bi trebalo slijediti upravo tu crtu. U odgovoru na postavljen upit o odnosima sa Slovenijom vezano za arbitražu, kazala je da se arbitražna odluka odnosi na teritorijalno more i granicu na kopnu. Naglasila je da Slovenija nema nikakvih posebnih prava u hrvatskom ZERP-u te se stoga, ne očekuju niti problemi kod proglašavanja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru. 
Tijekom rasprave konstatirano je da se proglašenjem IGP-a ne očekuju novi prihodi od ribarstva jer Republika Hrvatska sa ZERP-om već koristi sve benefite, osim što će se bolje kontrolirati prekomjerno izlovljavanje od strane trećih država i adekvatnije zaštititi hrvatska riba kao i hrvatski ribari. Također je rečeno da za područje Mediterana nema ribolovnih kvota već samo prostornog i vremenskog ograničenja ribolova.
Članovi Odbora smatraju kako je sazrio trenutak u pravnom i političkom smislu da u potpunosti zaštitimo Jadransko more, proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa. Pozdravljena je namjera Republike Italije što se napokon odlučila na ovaj korak, jer nema pune zaštite Jadrana bez dogovora i proglašenja IGP-a obiju država. Naglašeno je da sada možemo promišljati o osnaživanju hrvatske ribarske flote i strategijama usmjerenim na more, kako bi uspješno iskoristili gospodarski potencijal te kontrolu mora i podmorja na hrvatskoj polovici Jadrana.
Isto tako, u raspravi je rečeno da će se proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa poboljšati nadzor, jer ćemo moći obavljati kontrolu brodova država članica Europske unije u plovidbi, ako postoji opravdana sumnja da krše međunarodne standarde za zaštitu okoliša i što je, osim za morski okoliš, od izuzetne važnosti za sigurnost plovidbe.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeći 

Z a k lj u č a k

1.    Prihvaća se Izvješće Vlade Republike Hrvatske o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

2.    Podržava se Prijedlog Odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, i zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da na trilateralnom sastanku u siječnju 2021. godine, između Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije, podupre snaženje suradnje  u svijetlu proglašavanja isključivih gospodarskih pojaseva Republike Hrvatske i Talijanske Republike u 2021. godine, nakon čega će se donijeti Odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Hrvatskom saboru.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.        

                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 10. prosinca 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma iz Cape Towna iz 2012. o provedbi odredaba Torremolinos protokola iz 1993. na Torremolinos međunarodnu konvenciju o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977., drugo čitanje, P.Z. br. 82, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da navedeni Sporazum sadrži obvezujuće mjere za sigurnost plovidbe ribarskih brodova duljine veće od 24 metra koji plove na otvorenom moru, na način da uređuje glavne odrednice sigurnosti plovidbe takvih brodova kao što su stabilitet, sposobnost za plovidbu, strojeve i električne instalacije, sredstva za spašavanje, komunikacijsku opremu, protupožarnu zaštitu i konstrukciju brodova.

S obzirom na to da Sporazum još nije stupio na snagu, a na razini Europske unije već su utvrđeni stroži sigurnosni standardi koji se temelje na Torremolinos protokolu, donošenjem ovog Zakona ubrzat će se stupanje na snagu navedenog Sporazuma na međunarodnoj razini.

U raspravi je rečeno da će Republika Hrvatska, kao pomorska zemlja, potvrđivanjem ovog međunarodnog ugovora utvrditi svoje čvrsto mjesto među skupinom zemalja koje se odgovorno odnose prema sigurnosti ribarskih brodova i radnika na istima.

Također je rečeno da se uz potrebu podizanja standarda sukladno gospodarskom razvoju  te osim brige o kvaliteti i sigurnosti, moramo založiti i biti oprezni kod prihvaćanja međunarodnih ugovora u cilju očuvanja naše kulture sukladno višestoljetnoj brodarskoj tradiciji.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZ CAPE TOWNA IZ 2012. O PROVEDBI ODREDABA TORREMOLINOS PROTOKOLA IZ 1993. NA TORREMOLINOS MEĐUNARODNU KONVENCIJU O SIGURNOSTI RIBARSKIH BRODOVA IZ 1977.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 10. prosinca 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009., drugo čitanje, P.Z. br. 81, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da navedena Konvencija  predstavlja novi međunarodnopravni instrument, koji u duhu zaštite okoliša i zdravlja ljudi te sigurnosti plovidbe, propisuje unificirana pravila o recikliranju brodova, procesu rastavljanja brodova koji su izvan upotrebe, odnosno više nisu sposobni za sigurnu plovidbu i to u materijale od kojih se ponovno izgrađuju novi brodovi ili koji se kao sirovina koriste u nekoj drugoj industriji.

S obzirom na to da Konvencija još nije stupila na snagu, a na razini Europske Unije je već donesena Uredba kojoj je primarni cilj olakšati i ubrzati njezinu ratifikaciju, Republika Hrvatska će potvrđivanjem ovog međunarodnog ugovora doprinijeti bržem stupanju na snagu Konvencije, ne samo na europskoj, već i na globalnoj razini koja i odgovara međunarodnom karakteru plovidbe i postupku recikliranja brodova.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVENCIJE IZ HONG KONGA ZA SIGURNO I OKOLIŠNO PRIHVATLJIVO RECIKLIRANJE BRODOVA IZ 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 10. prosinca 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta „Hrvatska – dovršetak autoceste na koridoru Vc“, drugo čitanje, P.Z. br. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. prosinca 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta „Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc“, sklopljen u srpnju 2020. godine.

Zajmom će se društvu Hrvatske autoceste d.o.o. osigurati dio sredstava za financiranje dijela projekta „Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc”, čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi 107 milijuna eura, pri čemu je EBRD spreman financirati dio potrebnih sredstava u iznosu od 55 milijuna eura, za navedeni projekt.

Sukladno Planu poslovanja društva Hrvatske autoceste d.o.o. za 2020. godinu, Zajmoprimac planira dovršetak koridora Vc u Republici Hrvatskoj izgradnjom dionice autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj. Radi se o prometnici u izgradnji koja se proteže od granice s Mađarskom do granice s Bosnom i Hercegovinom. Preostali neizgrađeni dio je dionica između hrvatsko–mađarske granice i grada Beli Manastir (duljine 5,0 km) i dionica između grada Beli Manastir i mosta Halasica (duljine 17,5 km). Obje neizgrađene dionice autoceste A5 od granice Mađarske do mosta Halasica čini preostali neizgrađeni dio Paneuropskog koridora Vc (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče) kroz Hrvatsku. Koridor Vc dio je sveobuhvatne TEN-T mreže.

Tijekom rasprave postavljen je upit o cijeni izgradnje navedenih dionica s obzirom da se radi o ravničarskom kraju, a također je raspravljano i o rokovima dovršetka kako ovih dionica tako i svih dijelova koridora Vc koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu.

U raspravi je istaknuto da je projekt dovršetka Vc koridora jedan od prioritetnih projekata za Republiku Hrvatsku i od iznimnog je značaja za gospodarski razvoj Slavonije i Baranje, čijom realizacijom će se osigurati bolja prometna povezanost istočnog dijela Hrvatske, ali i bolja prometna povezanost s našim susjedima, Madžarskom i BiH. U prometnom će smislu, svakako, pridonijeti skraćenju vremena putovanja i povećanju sigurnosti prometa.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE DIJELA PROJEKTA „HRVATSKA – DOVRŠETAK AUTOCESTE NA KORIDORU Vc

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 10. prosinca 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, prvo čitanje, P.Z.E. br. 83, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je slijedom inspekcijskog nadzora koji je provela Europska komisija vezano za primjenu Uredbe (EZ) br. 725/2004 i odredbi kojima je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2005/65/EZ, zaključeno da treba pristupiti odgovarajućim izmjenama važećeg Zakona na način da se osigura da sve luke iz obuhvata Zakona, bez iznimaka, moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite kako nalaže članak 6. stavak 1. Direktive.

Stoga se ovim Prijedlogom zakona briše odredba kojom je propisana iznimka da se od izrade takve procjene mogu izuzeti one luke koje godišnje imaju manje od 12 ticanja brodova, članak 7. stavak 4. Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka.

Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka primjenjuje se na hrvatske luke u koje pristaju brodovi u međunarodnoj plovidbi. Lučka uprava odnosno ovlaštenik koncesije luke posebne namjene odgovoran je za sigurnosnu zaštitu takve luke, što se prije svega odnosi na obvezu izrade procjene i plana sigurnosne zaštite luke odnosno lučkog operativnog područja te na primjenu mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite. Izradu procjena i planova sigurnosne zaštite luka obavljaju priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka.

Donošenjem ovog Zakona, Republika Hrvatska će se u potpunosti uskladiti s europskim zakonodavstvom iz područja sigurnosne zaštite brodova i luka, a podrobnijim definiranjem sastava Povjerenstva, doprinijet će se jačoj pravnoj sigurnosti i jasnoći izričaja zakonskog teksta, bez trošenja proračunskih sredstava.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se čitav svijet pa tako i Republika Hrvatska suočava s posljedicama zdravstvene krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Stoga se pristupilo rebalansu proračuna prema kojem ukupni planirani prihodi  iznose 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna. Ukupni manjak proračuna ove godine iznosit će 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. No, kada se tomu dodaju i izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće konsolidirane države po ESA 2010 metodologiji ove će godine iznositi 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Tekući financijski plan za 2020. godinu iznosio je ukupno 7.814.318.534 kn, a nakon rebalansa smanjen je za 322.820.745 kuna. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na smanjenje planiranih sredstava pomoći EU iz razloga što očekivana dinamika provedbe projekta, za koje su sredstva planirana u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, nije u potpunosti postignuta, uslijed otežane provedbe postupaka javne nabave kao i kašnjenja u provedbi uslijed situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 koja je onemogućila dolazak inozemnih izvođača radova na gradilište, kao i dopremanje potrebne opreme. Plan u limitu je, nakon rebalansa, porastao za 45 milijuna kuna i dio je od ukupno 90 milijuna kuna pomoći društvu Croatia Airlines za nadoknadu štete koja je izravno uzrokovana izvanrednim događajima vezanim uz pojavu pandemije bolesti COVID-19.

Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i to društava: Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka – Zagreb, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2020. godinu te projekcije za 2021. i 2022. godinu. 
U raspravi je istaknuto da se radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih epidemijom koronavirusa pristupilo rebalansu proračuna te su pohvaljeni dosadašnji napori u osiguranju potrebnih financijskih sredstava za nastavak planiranih aktivnosti/projekata iz ovog resora.
Također je pojašnjen način preraspodjele financijskih sredstava unutar Ministarstva te je rečeno da se u ovim okolnostima pandemije treba pokazati propulzivnost u osiguranju projekata financiranih iz fondova EU. 

Članovi Odbora raspravljali su o dugotrajnom problemu održivog financiranja županijskih uprava za ceste. Naglašeno je da je ovaj Odbor, u više navrata, zahtijevao rješenje problema osiguranja dostatnih sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta. S tim u vezi, očekuju da će se najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o cestama, riješiti način financiranja ŽUC-eva.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 5 glasova ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Autoceste Rijeka – Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                  
Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih epidemijom koronavirusa i potrebi za osiguranjem sredstava za saniranje posljedica epidemije te za provedbu mjera za pomoć gospodarstvu uz zadržavanje održivosti financiranja predlaže donošenje ovog Zakona. 

Predloženim Zakonom smanjuje se iznos proračunske zalihe, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se iznos jamstvene zalihe te godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2020. godinu. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora većinom glasova (6 glasova „za“ i 5 glasova „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                  
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekciju planova za 2022. i 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok ukupno planirani rashodi iznose 157,9 milijardi kuna. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8 posto, u 2021. se očekuje realni rast BDP-a od 5 posto, odnosno 3,4 posto u 2022. te 3,1 posto u 2023. godini.

Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2021. iznosi ukupno 8.675.978.194 kn, što je povećanje za 11 posto u odnosu na tekući plan za 2020., a nakon rebalansa, za 15,81 posto. Iako ukupan plan za 2021. godinu raste, on se u limitu smanjuje te iznosi 5.797.544.023 kn, što je smanjenje nakon rebalansa za 3,28 posto. Projekcija financijskog plana za 2022. je u odnosu na ukupan plan za 2021. viša za 11,06 posto dok je za 2023. u odnosu na projekciju za 2022. viša za 5,31 posto.

Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2021. godinu iznos od oko 60 posto plana odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine) te za  pripremu i provedbu EU projekata.

Vrijednosno najznačajniji projekti, koji će se sufinancirati sredstvima pomoći EU u narednom trogodišnjem razdoblju su: Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Projekt izgradnje državne ceste od čvora Škurinje do luke Rijeka, Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog prometa, Izgradnja nadvožnjaka i prilazne prometnice u Vinkovcima, Sanacija opasnih mjesta na državnim cestama, Izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci i Hrvatski Leskovac-Karlovac, Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja Vinkovci–Vukovar te Obnova voznog parka HŽ Putnički prijevoz novim elektromotornim vlakovima. Također se planira razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. 

U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti.

Od 1. siječnja 2021. godine državne lučke uprave postaju proračunski korisnici te su u okviru financijskog plana Ministarstva, planirana i sredstva za 10 državnih lučkih uprava. 

Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka–Zagreb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2021. godinu te projekcije za 2022. i 2023. godinu. 

Hrvatske autoceste, između ostalog, u 2021. godini planiraju početak izgradnje dionice Autoceste A7 Selce–Novi Vinodolski te su u tijeku pripremne aktivnosti za početak izgradnje dionice Lekenik–Sisak. 

Predstavnik društva Autocesta Rijeka-Zagreb, istaknuo je da se sukladno Odluci Vlade RH, očekuje pripajanje društva Autocesta Rijeka-Zagreb društvu Hrvatske autoceste do kraja ove godine. U raspravi je kazao da njihovo društvo obavlja poslove redovitog održavanja 187 km cesta, naplatu cestarina te se, između ostalog, osvrnuo na planirani projekt proširenja  kapaciteta  autoceste  Zagreb-Karlovac.

Prioritet za HŽ Putnički prijevoz nabava je novih elektromotornih vlakova s obzirom da je postojeći vozni park prosječno star više od 40 godina. Također je rečeno da su ovogodišnji prihodi smanjeni, ali bi se to trebalo promijeniti pružanjem adekvatne i kvalitetnije usluge putnicima.

Nadalje je raspravljano o važnosti povezivanju hrvatskih luka u željezničku mrežu te projektima i ulozi HŽ Infrastrukture. Istaknuto je da je jedan od glavnih prioriteta Republike Hrvatske ulaganje u željezničku infrastrukturu kako bi željeznica preuzela veći udio prometa u odnosu na ceste, kao održivije opcije. Predstavnik HŽ Infrastrukture istaknuo je da se planira realizacija projekata iz programa obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet u  2021. u iznosu od 596 milijuna kuna te se posebno osvrnuo na projekt rekonstrukcije teretnog dijela kolodvora Rijeka, obnovu dionice Savski Marof-Zagreb, Ogulin-Moravice i Greda-Sunja-Novska.

Na sjednici je raspravljano o projektu povezivanja „Lepoglavskom spojnicom“ unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske čijom će se izgradnjom omogućiti bolja povezanost sjevera Hrvatske sa Zagrebom, što će u konačnici doprinijeti razvitku gospodarstva ovog dijela Hrvatske.

Postavljen je upit o mogućnosti uspostave pruge Vinkovci-Brčko-Tuzla za kojeg je rečeno da nije u planu zbog mogućih problema vezano za međudržavni sporazum, ali je u planu povezivanje luke Ploče i luke Vukovar preko Bosne i Hercegovine, a prioritet je projekt Luka Rijeka-Brajdica.

Članovi Odbora osvrnuli su se na ulaganja u cestovnu infrastrukturu, a predstavnica društva Hrvatske ceste je u odgovoru na postavljeni upit pojasnila proceduru vezano za prikazana financijska sredstva u projektu izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta.

Tijekom rasprave ukazano je na nesrazmjer ulaganja u razvojne željezničke i cestovne projekte na području Istarske i Požeško-slavonske županije, u odnosu na druge hrvatske županije. Istaknut je problem „prometnog čepa“ na raskrižju Matulji, raspravljano je o budućnosti luke Bršica, izgradnji i rekonstrukciji željezničkih pruga u Istri te izgradnji druge cijevi tunela Učka i dr. U raspravi je isto tako zatraženo da se ozbiljno razmotri slaba željeznička i cestovna povezanost na području  Požeško-slavonske županije te osigura prometno ravnomjeran regionalni razvoj na razini cijele Republike Hrvatske.

Kao i prilikom rasprave o rebalansu Državnog proračuna zatraženo je da se pronađe održiv model, odnosno omoguće redovni prihodi županijskim upravama za ceste, kroz najavljene izmjene Zakona o cestama ili na neki drugi odgovarajući način.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za”, 2 glasa ”protiv” i 3 glasa ”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom Saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2022. I 2023. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu  i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka – Zagreb za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

        
PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 51, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu,  opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom,  poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 5 glasova ”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 1. listopada 2020. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 18. lipnja  2020. 
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. 
Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Ukupni ostvareni prihodi u 2019. iznosili su 93 milijuna kuna, a ukupni rashodi 78,5 milijuna kuna.
Ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija u posljednje dvije godine ustalili su se na razini od 11,5 milijardi kuna. Najveći dio prihoda čini usluga širokopojasnog pristupa internetu putem pokretne i nepokretne mreže. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Na tržištu je ukupno uloženo gotovo 2,8 milijardi kuna. Broj korisnika telefonske usluge u nepokretnim mrežama u neprekidnom je padu. 
Na tržištu poštanskih usluga na kraju 2019. bio je ukupno 21 davatelj, što je za jedan manje nego prethodne godine. Ukupno ostvareni prihod iznosio je 1.8 milijardi kuna, što je za 172 milijuna kuna više nego prethodne godine. Navedeno povećanje predstavlja rast na godišnjoj razini za oko deset posto, prvenstveno zbog povećanja broja paketskih usluga i usluga s dodanom vrijednosti, a manjim dijelom zbog povećanja broja ukupnih usluga. Ukupno je ostvareno 311 milijuna poštanskih usluga, što je za oko 0,6 posto više nego u prethodnoj godini, čime je prekinut višegodišnji pad broja usluga. 
Na tržištu željezničkih usluga HAKOM nadgleda zakonitost i regulira pružanje usluga na željezničkoj infrastrukturi te korištenje uslužnih objekata i s njima povezanih usluga. Jedini upravitelj infrastrukture i najveći operator uslužnih objekata na tržištu željezničkih usluga i dalje je HŽ Infrastruktura, a željezničke usluge pružaju željeznički prijevoznici, ali i druge pravne osobe čija primarna djelatnost nije željeznički prijevoz. Od deset registriranih teretnih prijevoznika, osam je registrirano u Republici Hrvatskoj, a dva posjeduju dozvolu jedne od ostalih država članica EU-a. Ukupni prihodi HŽ Infrastrukture od željezničkih usluga su na nešto višoj razini od prethodne godine te iznose oko 147 milijuna kn. 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
Na početku rasprave istaknut je dugogodišnji problem ometanja signala od strane Italije, koji uz sve napore od strane HAKOM-a i nadležnih ministarstava, još nije otklonjen.
Članovi Odbora raspravljali su o mogućnostima davanja osobnih podataka od strane operatora u slučajevima životne ugroze (turisti na Biokovu i sl.).
Posebno je problematiziran aktualni incident s nedostupnim govornim uslugama jednog operatora koji je pokazao da treba unaprijediti povezivanje sustava hitnih službi na javne komunikacijske usluge. Također je izraženo mišljenje da se radi o velikom propustu u komunikacijskoj infrastrukturi te treba imati bolja rješenja za ovakve i u budućnosti slične situacije.
Tijekom rasprave rečeno je da je postizanje većih brzina širokopojasnog pristupa internetu preduvjet za ostanak stanovništva u ruralnim sredinama te uvelike utječe na njihovo gospodarstvo i tu bi operatori trebali povećati svoja ulaganja. 
U nastavku sjednice raspravljalo se o nemogućnosti ostvarivanja godišnje naknade za pravo puta od gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ovom pravcu uskoro se očekuje rješenje ili kroz novi Zakon o elektroničkim komunikacijama koji je u izradi ili će se posebnim zakonom riješiti pitanje svih linijskih infrastruktura. 
Također je raspravljano o dospijeću računa s kamatama koje operatori elektroničkih  komunikacija naplaćuju zbog sporosti Hrvatske pošte te višim cijenama nekih poštanskih usluga u odnosu na susjednu državu. 
Predsjednik Vijeća odgovorio je na postavljena pitanja vezano za upravljanje radijskim frekvencijama, a također je razjasnio njihovu ulogu u reguliranju tržišta poštanskih usluga te dao odgovore na upite vezano za odluke HAKOM-a.
Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga te je samo Izvješće pregledno i sveobuhvatno urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (10 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2019. godinu
    

                                            PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                                
  Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 1. listopada 2020. godine, raspravio je Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava za 2017., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno izlaganje dala je predstavnica Državnog ureda za reviziju. Istaknula je da je obavljena financijska revizija 24 lučke uprave, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2017. godinu. 
O financijskim izvještajima lučkih uprava izraženo je 16 bezuvjetnih mišljenja i 8 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 12 bezuvjetnih, 11 uvjetnih i 1 nepovoljno mišljenje izraženo i to u odnosu na Županijsku lučku upravu Opatija-Lovran-Mošćenička Draga. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, programe i projekte te postupke javne nabave te su naložene mjere za njihovo otklanjanje. 
Lučke  uprave  obuhvaćene  revizijom (24) ostvarile  su  ukupne  prihode  za 2017.  u  iznosu 473 milijuna kn, rashode u iznosu 387 milijuna kn te višak prihoda iznosi 86 milijuna  Ukupno ostvareni prihodi i rashodi lučkih uprava obuhvaćenih revizijom čine oko 90 posto ukupno ostvarenih prihoda i rashoda.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade u kojem se ističe da nema primjedbi na predmetno Izvješće.
U kraćoj raspravi rečeno je da uočene nepravilnosti zasigurno utječu na poslovanje lučkih uprava te je napomenuto da se izvješća Državnog ureda za reviziju dostavljaju i državnom odvjetništvu na postupanje.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava za 2017.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                         Pero Ćosić