Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 1. listopada 2020. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 18. lipnja 2020.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Ukupni ostvareni prihodi u 2019. iznosili su 93 milijuna kuna, a ukupni rashodi 78,5 milijuna kuna.
Ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija u posljednje dvije godine ustalili su se na razini od 11,5 milijardi kuna. Najveći dio prihoda čini usluga širokopojasnog pristupa internetu putem pokretne i nepokretne mreže. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Na tržištu je ukupno uloženo gotovo 2,8 milijardi kuna. Broj korisnika telefonske usluge u nepokretnim mrežama u neprekidnom je padu.
Na tržištu poštanskih usluga na kraju 2019. bio je ukupno 21 davatelj, što je za jedan manje nego prethodne godine. Ukupno ostvareni prihod iznosio je 1.8 milijardi kuna, što je za 172 milijuna kuna više nego prethodne godine. Navedeno povećanje predstavlja rast na godišnjoj razini za oko deset posto, prvenstveno zbog povećanja broja paketskih usluga i usluga s dodanom vrijednosti, a manjim dijelom zbog povećanja broja ukupnih usluga. Ukupno je ostvareno 311 milijuna poštanskih usluga, što je za oko 0,6 posto više nego u prethodnoj godini, čime je prekinut višegodišnji pad broja usluga.
Na tržištu željezničkih usluga HAKOM nadgleda zakonitost i regulira pružanje usluga na željezničkoj infrastrukturi te korištenje uslužnih objekata i s njima povezanih usluga. Jedini upravitelj infrastrukture i najveći operator uslužnih objekata na tržištu željezničkih usluga i dalje je HŽ Infrastruktura, a željezničke usluge pružaju željeznički prijevoznici, ali i druge pravne osobe čija primarna djelatnost nije željeznički prijevoz. Od deset registriranih teretnih prijevoznika, osam je registrirano u Republici Hrvatskoj, a dva posjeduju dozvolu jedne od ostalih država članica EU-a. Ukupni prihodi HŽ Infrastrukture od željezničkih usluga su na nešto višoj razini od prethodne godine te iznose oko 147 milijuna kn.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
Na početku rasprave istaknut je dugogodišnji problem ometanja signala od strane Italije, koji uz sve napore od strane HAKOM-a i nadležnih ministarstava, još nije otklonjen.
Članovi Odbora raspravljali su o mogućnostima davanja osobnih podataka od strane operatora u slučajevima životne ugroze (turisti na Biokovu i sl.).
Posebno je problematiziran aktualni incident s nedostupnim govornim uslugama jednog operatora koji je pokazao da treba unaprijediti povezivanje sustava hitnih službi na javne komunikacijske usluge. Također je izraženo mišljenje da se radi o velikom propustu u komunikacijskoj infrastrukturi te treba imati bolja rješenja za ovakve i u budućnosti slične situacije.
Tijekom rasprave rečeno je da je postizanje većih brzina širokopojasnog pristupa internetu preduvjet za ostanak stanovništva u ruralnim sredinama te uvelike utječe na njihovo gospodarstvo i tu bi operatori trebali povećati svoja ulaganja.
U nastavku sjednice raspravljalo se o nemogućnosti ostvarivanja godišnje naknade za pravo puta od gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ovom pravcu uskoro se očekuje rješenje ili kroz novi Zakon o elektroničkim komunikacijama koji je u izradi ili će se posebnim zakonom riješiti pitanje svih linijskih infrastruktura.
Također je raspravljano o dospijeću računa s kamatama koje operatori elektroničkih komunikacija naplaćuju zbog sporosti Hrvatske pošte te višim cijenama nekih poštanskih usluga u odnosu na susjednu državu.
Predsjednik Vijeća odgovorio je na postavljena pitanja vezano za upravljanje radijskim frekvencijama, a također je razjasnio njihovu ulogu u reguliranju tržišta poštanskih usluga te dao odgovore na upite vezano za odluke HAKOM-a.
Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga te je samo Izvješće pregledno i sveobuhvatno urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (10 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2019. godinu
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić