Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 51. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 13. travnja 2023., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, drugo čitanje, P.Z.E. br. 423, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. travnja 2023. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da su, u odnosu na zakonski prijedlog koji je razmotren u prvom čitanju, u Konačni prijedlog zakona unesene izmjene koje su uglavnom nomotehničke prirode a iznesene su od strane Odbora za zakonodavstvo i Ministarstva pravosuđa i uprave.
Ukratko se osvrnula i na najvažnije izmjene i dopune Zakona koje se predlažu radi njegove jasnije primjene te ispunjenja obveza iz Direktive (EU) 2016/681 o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela.
Slijedom navedenog, naglasila je da se prikupljanje podataka odnosi isključivo na međunarodne letove, dok se isključuju letovi unutar Hrvatske kao i preleti zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor, podaci se prikupljaju i obrađuju ne samo na komercijalnim letovima već i na privatnim letovima, a isključuju se letovi državnih zrakoplova te onih koji se koriste za vojne, policijske, carinske i druge službene svrhe.
Propisuje se prikupljanje podataka i o članovima posade zrakoplova (trenutno se prikupljaju podaci samo o putnicima) i proširuje se svrhe korištenja podataka, uz već propisanu svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena, omogućuje se korištenja podataka i nakon završenog kaznenog postupka u odnosu na osobe kojima je izrečena kaznena sankcija za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela propisana ovim Zakonom.
Nadalje, osim zračnim prijevoznicima obveza dostave podataka o putnicima propisuje se i gospodarskim subjektima koji pružaju usluge povezane s putovanjima i rezervacijama letova, primjerice putničkim agencijama i organizatorima turističkih putovanja koji pružaju usluge povezane s putovanjima, uključujući rezervacije letova, ali, kako je naglasila predstavnica predlagatelja, pružatelje tih usluga se ne obvezuje na prikupljanje ili čuvanje dodatnih podataka o putnicima, niti se putnike obvezuje na davanje dodatnih podataka od onih koje već dostavljaju organizatorima putovanja.
Subjekti koji nemaju potrebnu tehničku infrastrukturu, npr. mali zračni prijevoznici koji ne lete prema točno određenom i javnom rasporedu, podatke prenose elektroničkim sredstvima koje odredi Jedinica za informacije o putnicima MUP-a, a koji jamče odgovarajuću razinu sigurnosti. 
Uvodi se i obveza prijevoznicima da izvijeste Jedinicu za informacije o putnicima MUP-a o svim promjenama mjesta odredišta leta, izvršenim prije ili tijekom putovanja, a koje mogu nastati uslijed izvanrednih događaja, npr. zatvaranja zračne luke, tehničkih kvarova ili drugih događaja zbog kojih je tijekom leta ili je neposredno prije polaska bilo nužno promijeniti planirano mjesto odredišta.

U raspravi su podržane predmetne izmjene i dopune Zakona, koje su usmjerene na postizanje veće sigurnosti zračnog prometa, a time i sigurnosti Republike Hrvatske i njezinih građana.
Zatraženo je pojašnjenje u odnosu na obvezu zračnog prijevoznika iz članka 6. Konačnog prijedloga zakona iz kojeg proizlazi da RH prikuplja PNR podatke sa svih komercijalnih i privatnih letova, neovisno da li se radi o letovima između EU i trećih zemalja odnosno o letovima unutar EU, a uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u kojoj jasno stoji da nije moguće prikupljati podatke sa svih letova unutar EU već samo s onih za koje postoji osnovana sumnja da su sigurnosno rizični.
S time u vezi postavljeno je i pitanje što u članku 6. obuhvaća pojam „druge države“, s obzirom da se uobičajeno koriste pojmovi „države članice“ za države Europske unije, „države članice EGP-a“ (Norveška, Island Lihtenštajn) i Švicarska Konfederacija, a ostale su „treće zemlje“.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da je vezano za izričaj odnosno pojmove koji se koriste u pitanju problem koji se javlja kod prevođenja prijedloga akata s engleskog jezika  i prilagodbe izričaja na hrvatski jezik.
Vezano za pitanje zašto se iz dostave PNR podataka izostavljaju letovi koje obavljaju državni i drugi zrakoplovi koji se koriste u vojne, policijske, carinske ili druge službene svrhe predstavnica predlagatelja je istaknula da je isto uobičajeni protokol.

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJENOSU I OBRADI PODATAKA O PUTNICIMA U ZRAČNOM PROMETU U SVRHU SPRJEČAVANJA,  OTKRIVANJA, ISTRAŽIVANJA I VOĐENJA KAZNENOG POSTUPKA ZA KAZNENA DJELA TERORIZMA I DRUGA TEŠKA KAZNENA DJELA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić