Zagreb - Odbor za vanjsku politiku na svojoj sjednici raspravio je o hrvatskoj vanjskoj politici u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije (ZVSP) i u kontekstu euroatlantske sigurnosti te je jednoglasno usvojio zaključak Odbora.
Predsjednik Odbora Andro Krstulović Opara uvodno je naglasio kako je jedan od ciljeva Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti te kako je u brojnim susretima zadnjih dana svjedočio kako situacija oko izglasavanja odluke o hrvatskom sudjelovanju u NSATU aktivnosti negativno utječe na hrvatsku reputaciju te ruši njezin međunarodni kredibilitet zbog čega je i održana ova sjednica kako bi se ta situacija razmotrila iz perspektive vanjske politike i njezinog utjecaja na međunarodne odnose. Predsjednik Odbora referirao se i na Zaključke Europskoga vijeća od 17. listopada 2024., u kojima se Vijeće dodatno potiče na pružanje vojne pomoći Ukrajini „uz potpuno poštivanje sigurnosne i obrambene politike određenih država članica i uzimajući u obzir sigurnosne i obrambene interese svih država članica“.
U svom obraćanju, ministar vanjskih i europskih poslova, dr.sc. Gordan Grlić Radman, govoreći o aktivnostima koje Hrvatska provodi u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, rekao je kako Hrvatska to čini uvijek vodeći računa o nacionalnim interesima i vanjskopolitičkim prioritetima. U fokusu ZVSP-a je potpora Ukrajini od početka ruske agresije. Hrvatska je posebno solidarna s Ukrajinom jer se isto tako morala braniti od agresije u vrijeme svog osamostaljenja, a Ukrajina je bila među prvim državama koje su priznale Hrvatsku. Dodao je kako vjeruje da je taj cilj ispunjen Deklaracijom iz Dubrovnika, a do potpisivanja Sporazuma o dugoročnoj suradnji i podršci koju su u Dubrovniku 9. listopada 2024. potpisali predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Uz to, Hrvatska je uz organizaciju Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju i Prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme od početka rata uputila i financijsku pomoć Ukrajini u iznosu od 300 milijuna eura, osigurala privremenu zaštitu za više od 28.000 raseljenih osoba iz Ukrajine, a što se tiče humanitarne pomoći Hrvatska je na 3. mjestu na svijetu. Također u okviru EU-a, Hrvatska će nastaviti pridonositi zajedničkoj vojnoj potpori Ukrajini kroz Europski instrument vojne pomoći (EPF) te angažman u okviru misija i operacija pod okriljem Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) EU-a koje su važan instrument ZVSP-a Europske unije u jačanju međunarodne sigurnosti, upravljanju krizama te jačanju sigurnosnih kapaciteta država članica.
Na poziv Odbora da objasni što je NSATU i koje su dobrobiti NSATU-a za Hrvatsku kao članice NATO-a, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić izjavio je kako je prema prijedlogu Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u aktivnosti NATO-a za sigurnost i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), koja je usvojena na samitu NATO-a u Washingtonu u srpnju ove godine, a na kojem je uz potpredsjednika Vlade i ministra obrane te ministra vanjskih i europskih poslova bio i predsjednik Republike Hrvatske, predloženo da dva časnika OSRH-a budu raspoređena u Wiesbaden u Saveznoj Republici Njemačkoj, na rotacijskoj osnovi, gdje će biti sjedište NSATU. U Deklaraciji sa samita u Washingtonu stoji da će NSATU djelovati na teritoriju država članica NATO saveza. Cilj NSATU aktivnosti je koordinacija savezničke pomoći Ukrajini vezano za prijenos materijalnih sredstava i logistike. Ujedno, hrvatsko sudjelovanje u toj aktivnosti pridonijelo bi jačanju postojećih koalicija poput one za razminiranje u kojoj pomažemo svojim iskustvom iz Domovinskog rata, ali i tehnikom te bi omogućilo da budemo dio organizacije koja ima uvid u trenutne potrebe ukrajinskih oružanih snaga. Ministar Anušić je naglasio kako Hrvatska ima nacionalna ograničenja koja zabranjuju prelazak pripadnika OSRH-a izvan granica zemalja NATO saveza, što uključuje i Austriju i Švicarsku pa isto tako i Ukrajinu. Ministar je zaključio da ova situacija nevjerojatno šteti ugledu Republike Hrvatske, našem članstvu u NATO-u i svim onim naporima koje smo od samostalnosti do danas uspjeli postići kroz djelovanje diplomacije, pripadnika Oružanih snaga, hrvatskih branitelja, policije i svih onih koji su 90-ih godina sudjelovali u obrani Hrvatske te nakon toga dali svoj doprinos za njezin ulazak u NATO i EU. -Danas smo dovedeni u situaciju da u ovom vremenu geopolitičkih izazova okrećemo leđa našim saveznicima koji su nam pružili potporu za vrijeme Domovinskog rata, zaključno je rekao ministar obrane.
Zaključno je predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara rekao kako je namjera sazivanja sjednice bila potreba za javnom, transparentnom te argumentiranom raspravom. Naglasio je da vladinog prijedloga ne bi bilo da je predsjednik prihvatio prijedlog o upućivanju hrvatskih časnika u NSATU, no svojim odbijanjem i populističkim porukama je kondicionirao nepotrebnu raspravu štetnu za međunarodnu reputaciju Hrvatske. Nametnuta nepotrebna i populistička rasprava u predizborno vrijeme ozbiljno narušava teško stečeni vanjskopolitički ugled i položaj Republike Hrvatske kao saveznika i partnera. Rasprava na Odboru trebala je pojasniti prijedlog vladine odluke i odgovoriti na pitanja koja su se pojavila u javnom prostoru. Krstulović Opara izrazio je žaljenje što su članovi Odbora iz Socijaldemokratske partije izjavom na konferenciji za medije odbili sudjelovanje na sjednici i pridružili se politikantstvu i zbunjivanju javnosti. Predsjednik Republike odbijanjem davanja prethodne suglasnosti na Vladin prijedlog odluke, dok na samitu NATO-a u Washingtonu nije imao primjedbe na odluku o upućivanju časnika u NSATU, poslao je u javnost kontradiktorne poruke koje su zahtijevale održavanje argumentirane, javne rasprave o tome što je NSATU i koja je važnost hrvatskog sudjelovanja u toj aktivnosti te njezin utjecaj na međunarodni kredibilitet Republike Hrvatske.
Nakon rasprave Odbor za vanjsku politiku jednoglasno sa 7 glasova „za“ donio je Zaključak koji glasi:
„Odbor za vanjsku politiku smatra da je Hrvatska postigla najviši stupanj integracije u slobodnom i demokratskom društvu zapadnog svijeta. Teško stečena prava nose sa sobom i vrijednosti te obveze solidarnosti, savezništva i prijateljstva, posebno sa zemljama članicama Europske unije i NATO-a, kojima pripadamo.
Odbor drži kako naša jasna i odlučna potpora i pravo napadnutoj Ukrajini na obranu od ruskog agresora predstavlja naš čvrsti politički stav s obzirom na naše jedinstveno iskustvo Domovinskog rata. Stoga je upućivanje dvojice hrvatskih časnika u potpornu misiju u Wiesbadenu u okviru NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) sastavni dio hrvatske vanjske politike i izraz njene solidarnosti i potpore Ukrajini i ukrajinskom narodu.
Odbor za vanjsku politiku upozorava da ugrožavanje kredibiliteta Republike Hrvatske unutar EU i NATO ne može biti dio naše politike. Izlaženje iz okvira suradnje u okviru NATO-a nikako se ne smije dogoditi jer sigurnost našeg savezničkog okvira ima temelje na vrijednostima uzajamne pomoći, solidarnosti i zajedničkog stvaranja boljeg i sigurnijeg društva za naše građane.
Odbor podsjeća na odbijanje sudjelovanja Republike Hrvatske u EUMAM misiji Europske unije za vojnu pomoć koju Hrvatski sabor nije podržao 16. prosinca 2022. godine te smatra da bi moguće odbijanje sudjelovanja Republike Hrvatske u NSATU Republiku Hrvatsku uvrstilo na stranu kojoj ne pripadamo.
Odbor drži da je podupiranje ruskog agresora koji napada Ukrajinu i destabilizira čitavi europski kontinent neprihvatljivo i nedopustivo jer su Hrvatska i njeni građani jasno iskazali svoju pripadnost europskim vrijednostima mira koje su teško stečene i sačuvane.
Odbor poziva na usvajanje Vladinog Prijedloga odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) u Wiesbadenu u Saveznoj Republici Njemačkoj jer bi, u suprotnom, iz perspektive vanjske politike to dodatno narušilo naše međunarodne odnose i međunarodni kredibilitet.“
Odbor za vanjsku politiku nadležan je za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa te za pitanja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije te na svojim sjednicama raspravlja pitanja međunarodne sigurnosti.