Zagreb - Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja održao je u srijedu sastanak s predstavnicima Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
Sastanku su prisustvovali članice Odbora za pravosuđe Danijela Blažanović, Urša Raukar-Gamulin te predstavnici AmCham-a, izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić, predsjedavajući AmCham-ovog Odbora za pravosuđe Marko Porobija, direktor za javne politike AmCham-a Dražen Malbašić, zamjenica predsjedavajućeg AmCham-ovog Odbora za pravosuđe Jadranka Orešković, te voditeljica odnosa s javnim dionicima Vanja Bačun.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Grmoja uvodno je pozdravio prisutne i zahvalio na interesu da se Odboru predstave stajališta AmChama o digitalizaciji sustava vođenja knjiga poslovnih udjela i izmjenama Zakona o parničnom postupku.
Izvršna direktorica AmChama-a Doko Jelušić prisutnima je objasnila organizaciju i rad Američke gospodarske komore dok je direktor za javne politike Malbašić dodatno objasnio principe rada uz napomenu da stajališta pojedinih odbora koja pripremaju stručnjaci iz određenih područja moraju odobriti svi odbori Komore.
U nastavku sastanka predsjedavajući AmCham-ovog Odbora za pravosuđe Marko Porobija predstavio je stajalište o digitalizaciji sustava vođenja knjiga poslovnih udjela. Istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji preko 250 tisuća društava s ograničenom odgovornošću i jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću, koja čine 90 posto svih poslovnih subjekata. - Postupak prijenosa poslovnih udjela u društvima uređen je Zakonom o trgovačkim društvima iz 1995. godine, a ugovor o prijenosu je formalan, dugotrajan, zahtjeva troškove, u papirnatom je obliku te u konačnici negativno utječe na investitore, kazao je Porobija dodavši kako bi se cijeli sustav prijenosa poslovnih udjela pojednostavio, ubrzao i unaprijedio po pitanju sigurnosti potrebno ga je digitalizirati i stvoriti jedinstven depozitorij koji bi bio povezan sa sudovima, poreznom upravom i svim drugim dionicima koji sudjeluju u procesu.
Članica Odbora za pravosuđe Danijela Blažanović, koja je radila u odvjetništvu i vrlo dobro poznaje tematiku, naglasila je da FINA ima puno aplikativnih rješenja i raspolaže sa velikom bazom podataka. - FINA surađuje sa sudovima i ostalim institucijama, stoga bi mogla biti opcija da se uključi u proces digitalizacije, uz napomenu da je u Hrvatskoj puno resora digitalizirano, a upravo bi trebalo iskoristiti iskustvo FINA-e, rekla je Blažanović.
-FINA je svakako jedna od opcija, građanima je stalo do toga da imaju jednostavne alate jer su svjesni kompleksnosti te je potrebno izraditi tehnička rješenja i kapacitete za velik broj ljudi, kazao je Marko Porobija i dodao kako je važno da se ova tema prepozna i uzme u planiranje.
Vezano za Zakon o parničnom postupku Jadranka Orešković ukazala je na značaj ovog Zakona. - Učinkovit i predvidiv parnični postupak ključan je za stabilno poslovno okruženje, zaštitu ugovornih odnosa i poticanje ulaganja, kazala je i naglasila kako je Zakon do sada izmijenjen 30 puta, uvijek s tendencijom da se postupak ubrza i smanji broj neriješenih predmeta. Mišljenja je da se postojeći zakonski alati u tom smislu ne primjenjuju te treba naći rješenja kako stimulirati suce da se pridržavaju zakonskih rokova. Istaknula je da AMCham predlaže da je za skraćivanje trajanja parničnih postupaka najvažnija koncentracija postupka te u praksi osigurati poštivanje propisanih rokova i pravila postupanja, uz sankcije za njihovo nepridržavanje. Nadalje, kazala je kako je pri izradi plana upravljanja postupkom potrebno utvrditi nesporne činjenice u komunikaciji sa strankama te jasno propisati rokove za pribavljanje dokaznih sredstava i podnošenje pisanih očitovanja. - Ako je postupak dugotrajan, to utječe i na kvalitetu presude te osim toga, nisu dovoljno prepoznati niti alternativno rješavanje sporova i medijacija, rekla je Orešković i zaključila kako su prema dostupnim informacijama, u pripremi zakonska rješenja koja bi trebala ubrzati postupak.
- Zlouporabe odugovlačenja postupaka ima i na strani sudaca, stranaka te odvjetnika i to bi trebali sankcionirati, a pravosuđe bi prvenstveno trebalo služiti građanima, kazala je članica Odbora Blažanović dodavši da bi profesionalno odrađen posao suca i odvjetnika te dobro poznavanje spisa od strane suca ubrzalo okončanje postupka. Kao primjer je navela radne sporove, koji bi trebali biti dovršeni u roku 6 mjeseci, a traju i po nekoliko godina što je, kako je rekla, nedopustivo.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Grmoja zahvalio je predstavnicima AmCham-a na izlaganju te naglasio da će na idućim sjednicama Odbora ostale članove upoznati sa njihovim stajalištima.