Zagreb- Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir otvorila je konferenciju „Klima i urbanizam“ koja se održala u srijedu u organizaciji časopisa Komunal. U svom uvodnom predavanju govorila je o EU zelenim politikama, klimatskim promjenama i proizvodnji hrane.
- Klimatske promjene predstavljaju veliki izazov u svim segmentima našeg života i rada, pa ih je važno uzeti i u obzir kod urbanističkog planiranja, kako bi se smanjio njihov utjecaj na gradove, istaknula je predsjednica Odbora Marijana Petir te upozorila da prostorno planiranje mora biti razumno i omogućiti odvijanje poljoprivredne aktivnosti tamo gdje je to moguće jer je, kako je rekla, važno da ne raste šikara, da nam polja ne budu zapuštena, a parcele neuredne, već da se na njima proizvodi hrana.
- Poljoprivredni proizvođači iseljeni su s područja Jakuševca, ali zato je smetlište i dalje tamo, nesanirano, kakvo je bilo i prije nekoliko godina kada je poljoprivrednicima objašnjeno da se ne uklapaju u urbani koncept grada. Koncept: smetlište može, poljoprivredna proizvodnja ne može, loš je koncept, naglasila je Petir.
Istaknula je da dok god neka proizvodnja, a posebno proizvodnja hrane ne zadire u funkcioniranje pružanja osnovnih životnih usluga – potrebno ju je podupirati. - No, isto tako se jasno i glasno trebamo boriti protiv megalomanskih projekata koji bi mogli imati bespovratni utjecaj na prirodu, okoliš i očuvanje proizvodnih resursa poput onih koji se najavljuju i gradovima i općinama u Sisačko-moslavačkoj županiji, jer su takvi projekti apsolutno neprihvatljivi, kazala je Petir.
Dodala je da smo svjedoci promjene klimatskih uvjeta i dovoljno svjesni da klima neće čekati odluke političara, pa se jednostavno moramo prilagoditi, kako načinom života, tako i načinom proizvodnje. Tome velik doprinos, kako je istaknula Petir, može dati zelena arhitektura u urbanim područjima koju ne treba promatrati samo sa aspekta centra nekog grada već i s aspekta prigradskih naselja. Rekla je da su to područja u kojima poljoprivredno zemljište nije u dovoljnoj mjeri stavljeno u funkciju proizvodnje hrane i te trendove trebamo preokrenuti kako bismo na tim resursima proizvodili hranu, a privođenjem kulturi ovih površina, smanjili i utjecaj i štete koju divljač čini na usjevima i nasadima.
Predsjednica Odbora je upozorila da veću brigu treba povesti i o učinkovitijem korištenju urbanih vrtova u gradovima, koji uz održavanje zemljišta u funkciji proizvodnje imaju i svoju društvenu ulogu, koja, u današnje vrijeme nije zanemariva.
Nastavno je podsjetila kako je Odbor za poljoprivredu izdao vrlo jasne preporuke općinama i gradovima u više navrata, kako snažnije integrirati prirodu i zelene površine u urbano tkivo grada pa je tako uputio poziv jedinicama lokalne samouprave da u svojim komunalnim redovima prepoznaju važnost pčela i pčelarstva kako bi se, stvorili uvjeti za obavljanje djelatnosti urbanog pčelarstva i smanjenja „ilegalnog“ pčelarenja.
- Pozvali smo ih i da zabrane primjenu pesticida te da podrže sadnju medonosnog bilja na javnim površinama koje održavaju, ali i da kompenzacijskim mjerama podrže poljoprivrednike na svom području koji će odustati od upotrebe zaštitnih sredstava na bazi glifosata, rekla je Petir i dodala kako je Odbor pozvao sve državne institucije i jedinice lokalne i regionalne samouprave da kroz kratke lance opskrbe hanom osiguraju dostupnost lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i meda u javnim ustanovama kojima su osnivači, poput škola, vrtića, bolnica, domova za stare i nemoćne, vojarni, kantina i sl.
Posebno je naglasila kako je važno skinuti stigmu s poljoprivredne proizvodnje kao najvećeg izvora stakleničkih plinova i najsnažnijeg zagađivača okoliša jer to ne odgovara istini. Nadodala je kako modna industrija emitira više stakleničkih plinova nego avio i pomorski prijevoz zajedno, a neke procjene su da bi ova industrija mogla do 2050. godine potrošiti četvrtinu svjetskog ugljika.
- I to nitko ne spominje kao problem, ali su zato problem emisije koje potječu iz proizvodnje hrane pa se pred poljoprivrednike stalno stavljaju novi zahtjevi što je nemoguće ostvariti sa manje novca, kazala je, te se kritički osvrnula na prijedlog Europske komisije koji se odnosi na Zajedničku poljoprivrednu politiku i Višegodišnji financijski okvir u novom proračunskom razdoblju.
Predsjednica Odbora Petir istaknula je da svi segmenti društva, gospodarstva, zajednice trebaju dati svoj doprinos očuvanju prirode, okoliša i bioraznolikosti, a preduvjet za to je sinergijsko djelovanje i edukacija, te održivo ponašanje pojedinaca koje mora krenuti od obiteljskog stola, radnih mjesta do šire zajednice, jer političke odluke koje neće pratiti promjena navika i ponašanja, ne mogu dati rezultate i ostat će mrtvo slovo na papiru.
Na konferenciji je u okviru panela posvećenom utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane u gradovima sudjelovao zastupnik i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.
- Današnja rasprava na konferenciji pokazuje kako klima utječe na rezultate u poljoprivredi, ali i na kvalitetu zraka i vode. Urbane biljke i stabla filtriraju onečišćujuće tvari i apsorbiraju ugljikov dioksid, dok zelena infrastruktura može pomoći u upravljanju oborinskim vodama i smanjenju bujičnih poplava, rekao je Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Komunal.
Zaključio je da više zelenila u gradovima utječe i na bioraznolikost, na pčele i na cijelu floru i faunu te pojasnio kako zelene površine pružaju staništa za razne biljne i životinjske vrste, povećavajući bioraznolikost u urbanim područjima.
- Ljudska dobrobit se oslikava kroz smanjenje stresa uslijed korištenja gradskih vrtova ili uzgojem hrane u vertikalnim vrtovima. Pristup zelenim površinama povezan je sa smanjenim stresom, poboljšanim mentalnim zdravljem i povećanom tjelesnom aktivnošću, završio je Kavran te najavio kako će sve navedeno biti tema novih rasprava i dijaloga koje će časopis pokrenuti u jesenskom razdoblju.