Porto - Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a u sastavu voditelj Mihael Zmajlović, član Nikola Mažar i zamjenik člana Zvonimir Troskot sudjelovali su na 32. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a. Najveći skupštinski godišnji događaj održao se pod općom temom „Obilježavanje 50 godina Završnog akta iz Helsinkija: Odgovor na novu stvarnost u OESS-u“ uz sudjelovanje više od 200 parlamentaraca iz Sjeverne Amerike, Europe i Srednje Azije.
Zasjedanje je otvoreno govorima u kojima se pozdravlja 50. obljetnica OESS-a kao vrijeme za aktiviranje iste smjele i strateške vizije koja je dovela do usvajanja Završnog akta iz Helsinkija 1975. godine. Govoreći na otvaranju sjednice, predsjednik Portugalske Republike Marcelo Rebelo de Sousa, predsjednik portugalskog parlamenta José Pedro Aguiar-Branco, predsjednica PS OESS-a Pia Kauma (Finska), glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres i voditeljica portugalskog izaslanstva PS OESS-a Paula Cardoso istaknuli su trajnu važnost dijaloga i suradnje. Govornici su podsjetili na pedesetogodišnje nasljeđe OESS-a ističući njegove uspjehe u upravljanju posthladnoratovskim previranjima izgradnjom sigurnosti kroz dijalog i konsenzus, no izrazili su žaljenje što je rat Ruske Federacije protiv Ukrajine u velikim razmjerima bacio sjenu na ovo obilježavanje.
Zastupnik Zmajlović sudjelovao je u radu Stalnog odbora Skupštine kojem su godišnja izvješća podnijeli predsjednica Pia Kauma, glavni tajnik PS OESS-a Roberto Montella i blagajnik Johan Büser (Švedska). Stalni odbor odobrio je proračun za financijsku godinu 2025.-2026. Izaslanici su dodijelili 21 dodatnu točku za raspravu na glavnim odborima i na plenarnim sjednicama.
Kao član Drugog odbora PS OESS-a – Glavnog odbora za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš, zastupnik Zmajlović sudjelovao je u razgovorima kojima je istaknuta usmjerenost odbora na ekonomsku otpornost, održivost okoliša i tehnološku transformaciju usred složenih globalnih izazova, kao i rastuće nestabilnosti na Bliskom istoku. Tom prigodom sudionici su upozorili i na šire implikacije izazova na globalnu energiju i trgovinu te su navedeni ekonomski i ekološki utjecaji rata u Ukrajini. Nakon široke rasprave koja je dotaknula niz tema, uključujući klimatske promjene, cirkulaciju mozgova i nepravedne prepreke trgovini, odbor je usvojio 12 amandmana prije nego što je glasovanjem prihvaćena rezolucija koja je dio Deklaracije iz Porta.
Zastupnik Mažar je kao član Prvog odbora PS OESS-a – Glavnog odbora za politička putanja i sigurnost, prisustvovao raspravi kojom je istaknuta važnost rada odbora i njegova doprinosa posebno u svijetlu goruće teme rata Ukrajini. Na odboru je predstavljeno izvješće i nacrt rezolucije s naglaskom na osudu rata i pozivom na trajnu podršku Ukrajini. Druge teme obuhvaćene izvješćem uključivale su napredak u mirovnim pregovorima između Armenije i Azerbajdžana te problematiku nestabilnosti Bliskog istoka. U raspravi su delegati pozdravili nedavni granični sporazum između Tadžikistana i Kirgistana te pokrenuli pitanja odgovornost za ratne zločine, kontrolu naoružanja i proces normalizacije između Armenije i Azerbajdžana. Odbor se složio s nizom amandmana prije nego što je glasovanjem usvojio rezoluciju koja je sastavni dio Deklaracije iz Porta.
Zvonimir Troskot sudjelovao je u radu Trećeg odbora PS OESS – Glavnog odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja. Na odboru je rečeno da se uslijed rata stanje ljudskih prava pogoršava u cijeloj regiji OESS-a. Naglašeno je kako se mehanizmi odgovornosti moraju održati. Pozdravljene su dobre vijesti o nedavnom puštanju bjeloruskih političkih zatvorenika napominjući kako taj čin šalje jasnu poruku o važnosti međunarodne solidarnosti. Govoreći o ratu u Ukrajini izraženo je žaljenje zbog ogromne humanitarne katastrofe, od broja vojnih žrtava, raseljavanja, smrtnih slučajeva civila do patnje djece. Također se govorilo o krizi u Gazi pozivajući na zaštitu civila i poštivanje međunarodnog humanitarnog prava. U raspravi su članovi pokrenuli pitanja koja uključuju političke zatvorenike, vladavinu prava, nazadovanje demokracije i nasilje temeljeno na spolu. Odbor je glasovanjem prihvatio rezoluciju s 18 amandmana koja je dio Deklaracije iz Porta.
Deklaracija iz Porta, koju je PS OESS-a jednoglasno usvojila na završnoj plenarnoj sjednici, ponavlja kontinuiranu važnost Završnog akta iz Helsinkija i ponovno se obvezuje na poštivanje i promicanje njegovih načela, uključujući poštivanje suverene jednakosti, suzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica te poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Snažno se usredotočujući na rat Ruske Federacije protiv Ukrajine u punom opsegu, Skupština zahtijeva trenutni prekid svih agresija i potpuno povlačenje ruskih snaga s cijelog teritorija Ukrajine. Nadalje, pozdravlja međunarodne inicijative usmjerene na postizanje mirovnog sporazuma i potiče da se takve inicijative usklade s Poveljom UN-a, načelima i obvezama OESS-a, kao i međunarodnim pravom. Deklaracija iz Porta sadrži preporuke u svim dimenzijama sigurnosti s mnogim važnim temama, poput kritične infrastrukture i nuklearne sigurnosti, nestašice vode i migracije, umjetne inteligencije i zlouporabe tehnologije, situacije na Bliskom istoku, demografske promjene, organiziranog kriminala, rodne ravnopravnosti, radikalizacije mladih i nasilnog ekstremizma, energetske sigurnosti, dobrog upravljanja, pomorske sigurnosti, manjina i ranjivih skupina, reproduktivnog zdravlja, trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja, klimatskih promjena i institucionalne suradnje OESS-a.
Skupština je izabrala novo vodstvo, a Pere Joan Pons (Španjolska) izabran je na dvogodišnji mandat za predsjednika PS OESS-a. Skupština je izabrala četiri nova potpredsjednika: Eugenija Zoffilija (Italija), Lucie Potůčkovu (Češka), Gábora Hajdua (Rumunjska) i Irene Charalambides (Cipar). Johan Büser (Švedska) ponovno je izabran za blagajnika. Tri glavna odbora izabrala su svoje vodstvo za sljedeću godinu.
Zadnjeg dana rada Skupština je raspravljala o situaciji na Bliskom istoku i stanju OESS-a 50 godina nakon Helsinkija te je saslušala obraćanja tajnika OESS-a Feriduna Sinirlioğlua, ravnateljice Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) Marie Telalian, predsjednika Parlamentarne skupštine NATO-a Marcosa Perestrella i predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Theodorosa Rousopoulosa te veleposlanika Jouni Laaksonena, voditelja finske Radne skupine za predsjedanje OESS-om 2025.
Potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Luís Graça (Portugal) te glavni tajnik Roberto Montella su u svom obraćanju Skupštini napomenuli kako će rad parlamentaraca u Portu značajno doprinijeti realizaciji sveobuhvatne sigurnosti za milijardu građana područja OESS-a.
Hrvatsko izaslanstvo je u okviru programa 32. godišnjeg zasjedanja sudjelovalo na sastanku Grupe puta svile gdje je Mihael Zmajlović potpredsjednik, sastanku Parlamentarnog tima za potporu Ukrajini u kojem je član Nikola Mažar te u nizu popratnih skupštinskih događaja koji su se bavili demografskim padom i budućnošću slobodnih društava, trgovinom ljudima, mladima u oružanim sukobima i obilježavanjem Završnog akta iz Helsinkija iz 1975. Također su sudjelovali u događajima koji su posvećeni rodnim pitanjima, suzbijanju propagande, migracijama, borbi protiv terorizma, pitanjima mladih i Ukrajini.