Zasjedanja Hrvatskog sabora do 1848. godine i do preustroja iz staleške u predstavničku parlamentarnu instituciju rijetko su bila praćena tiskanom riječi, a nije objavljen ni jedan tiskani zapisnik. O dotadašnjem radu Sabora objavljeno je tek nekoliko informacija u tadašnjim zagrebačkim listovima „Agramer politische Zeitung“ i „Ilirske narodne novine“.
No, 1848. godine u novim političkim okolnostima i napetim hrvatsko-mađarskim odnosima, poraslo je zanimanje javnosti za rad novoustrojenog Hrvatskog državnog sabora, a nakon sjednice tiskan je i objavljen prvi Zapisnik Sabora. Uz postojeće novine, sjednicu toga Sabora pratile su, za tu namjenu pokrenute „Saborske novine“ koje je izdavao Lavoslav Župan, a uređivao Eduard Vrbančić. Prvi broj „Saborskih novina“ izašao je 6. lipnja 1848. godine u malom formatu na samo 4 stranice. Pretplata je iznosila 2 forinte, ali ne postoje podaci o nakladi lista. Osnovna namjera tih dnevnih novina bilo je promicanje hrvatskih nacionalnih interesa u državnim odnosima s Mađarima prenoseći istupe narodnjaka u Saboru. Iako je izdavač novina očekivao velik interes javnosti, ali i same institucije parlamenta za Saborske novine, tada popularne „Novine dalmatinsko-hervatsko-slavenske“ koje je izdavao Ljudevit Gaj redovitije su i bolje informirale o radu Sabora, pa su nakon samo 15 brojeva „Saborske novine“ prestale izlaziti 29. srpnja 1848. godine.
Hrvatski sabor svoje je službeno glasilo dobio 1954. godine kada je pokrenut "Bilten Sabora Narodne Republike Hrvatske". Deset godina kasnije o saborskim se događanjima i raspravama moglo pobliže saznati iz "Biltena Sabora Socijalističke Republike Hrvatske", a od 1975. godine bez prekida je izlazio „Delegatski vjesnik“, kojega su 1990. godine zamijenila „Izvješća Hrvatskoga sabora“.