11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 33. sjednici održanoj 3. ožujka 2026. raspravljao je o Prijedlogu zakona o digitalnoj zaštiti djece, prvo čitanje, P. Z. br. 213, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Možemo! aktom od 27. listopada 2025. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, od 2. ožujka 2026.

U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila da ovaj prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece stavlja zaštitu i interes djece u prvi plan i ima za cilj sigurnije digitalno okruženje, zdravije digitalne navike, veću odgovornost platformi i očuvanje privatnosti i mentalnog zdravlja djece. Kako u Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstveni zakonodavni okvir koji izravno uređuje digitalnu sigurnost djece, škole odluke donose fragmentirano, a platforme ne provode učinkovitu provjeru dobi niti sustavno djeluju u području prevencije digitalnog nasilja. Predmetni Prijedlog zakona uredio bi četiri ključna područja: korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, sigurnost školskih mreža, provjeru dobi i roditeljski nadzor i prevenciju i postupanje u slučajevima digitalnog nasilja. 
Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije istaknuli su da se predloženi zakon u velikoj mjeri preklapa s postojećim zakonodavnim i strateškim rješenjima ali i da ne uključuje integrirani interdisciplinarni pristup koji uključuje javnozdravstvenu, edukacijsku i psihosocijalnu dimenziju zaštite djece. Vlada RH je mišljenja da isti nije usklađen s europskim zakonodavnim okvirom te smatra da bi samo cjeloviti pristup omogućio adekvatan odgovor na suvremene digitalne izazove, što dostavljeni Prijedlog zakona nema.

U raspravi koja je uslijedila svi su se složili kako je pitanje digitalne zaštite i sigurnosti djece od izuzetne važnosti. Zabrinjava i činjenica o velikom porastu teškoća mentalnog zdravlja, odnosno problema povezanih s intenzivnom upotrebom društvenih mreža koje uzrokuju depresivnost, anksioznost, poremećaj pažnje, koncentracije, hranjenja, sna, samoozljeđivanja, suicidalnih misli i dr. kod djece i mladih. Pohvaljena je predložena zakonska inicijativa, međutim, pojedini članovi bili su mišljenja kako država treba sustavno djelovati i imati aktivniju ulogu u oblikovanju zakonodavnog i regulativnog okvira na ovom području.
      
Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (3 „za“ i 6 „protiv“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O DIGITALNOJ ZAŠTITI DJECE, P. Z. br. 213, predlagatelja Kluba zastupnika Možemo!
  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      

PREDSJEDNICA  ODBORA 

dr. sc. Ivana Kekin 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 32. sjednici održanoj 16. veljače 2026. raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja dr. sc. Alenu Ružiću za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2026.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 84., članka 119. stavka 6. i stavka 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, na zajedničkoj sjednici s Odborom za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i Odborom za obitelj, mlade i sport.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom  glasova  (7 „za“ i  3 „protiv“) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr.sc. Alenu Ružiću, dr. med. za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 31. sjednici Odbora održanoj 5. veljače 2026. raspravljao je o Izvješću o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2026. godine.

Odbor je raspravio o Uredbi o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Na temelju članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji (u daljnjem tekstu: Uredba).

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu temeljem zakonske ovlasti. Naime, navedenom Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj asistenciji izvršuje se odluka Ustavnog suda kojom su bile ukinute pojedine odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.

Tako će sada i djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije, a uslugu osobne asistencije moći će koristiti i korisnici usluge pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelj ili drugi članovi obitelji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja na temelju drugih propisa, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida. Povećan je maksimalan broj sati na 24 sata dnevno, ovisno o individualnoj potrebi korisnika, a jedini kriterij ne može biti samo stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti, nego će pri određivanju broja sati usluge članovi komisije trebati uzeti u obzir i materijalne i socijalne okolnosti korisnika, kao i njihove specifične individualne potrebe.

U raspravi postavljeno je pitanje realizacije pojedinih mjera koje se ne mogu realizirati bez donošenja novog pravilnika te s tim u vezi potrebe njegovog donošenja u što skorije vrijeme. Kako je objasnila predstavnica ministarstva, ministarstvo ima obvezu donijeti novi pravilnik u roku od 60 dana, na način da se pravilnikom formira sastav i način rada komisije te da se uvedu i nove liste procjene potreba, posebice s kategorijama djece s teškoćama.

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći
z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici Odbora, održanoj 22. siječnja 2026. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 247 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2025.

Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 247, provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z. br. 248 i  Prijedlogom zakona o Listi profesionalnih bolesti, prvo čitanje, P.Z. br. 249. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim prijedlogom zakona mijenja definicija pojma azbest te se proširuje popis bolesti na način da obuhvaća i bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom (azbestoza pluća i plak poplućnice, difuzna zadebljanja poplućnice, azbestoza pluća, plak poplućnice, kronični pleuralni izljev), mezoteliom seroznih membrana uzrokovan azbestom te maligne tumore dišnog sustava (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma) radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2023/2668. 

Time će se omogućiti jasnija primjena odredbi u praksi, učinkovitija provedba stručnog nadzora radnika te unaprijediti dijagnostika i pravodobno prepoznavanje profesionalnih bolesti.

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM NADZORU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.             

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin            

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici Odbora, održanoj 22. siječnja 2026. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z. br. 248 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2025.

Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z. br. 248 provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 247 i  Prijedlogom zakona o Listi profesionalnih bolesti, prvo čitanje, P.Z. br. 249. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim prijedlogom zakona mijenjaju dodredbe o profesionalnim bolestima uzrokovanim azbestom na način da se dopunjuje popis bolesti za koje je utvrđeno da mogu biti posljedica izloženosti slobodnim vlaknima. Ujedno, pojednostavljuje se postupak isplate novčanih naknada predviđanjem isplate cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto obročne isplate kroz tri godine.  

Svrha predloženog Zakona je proširiti popis profesionalnih bolesti koje daju pravo na novčanu naknadu. lzmjenom odredbe o isplati novčanih naknada skratit će se trajanje postupka isplate te pojednostaviti administrativne procedure, na način da ce se umjesto obročne isplate kroz tri godine, vršiti isplata cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva. 

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBEŠTEĆENJU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin  

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici Odbora, održanoj 22. siječnja 2026. raspravljao je o Prijedlogu zakona o listi profesionalnih bolesti, prvo čitanje, P.Z. br. 249 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2025.

Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o Listi profesionalnih bolesti, prvo čitanje, P.Z. br. 249 provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z. br. 248 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 247.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je svrha donošenja novog Zakona o listi profesionalnih bolesti proširenje popisa bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu. Novim zakonom predviđa se ažuriranje Liste profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj uključivanjem raka probavnog sustava i raka jajnika, čime se uspostavlja pravna osnova za njihovo priznavanje kao profesionalnih bolesti te omogućuje ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za oboljele radnike. 

Zakonom se također uređuje pitanje utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem, s ciljem uklanjanja pravne nesigurnosti i osiguravanja pravilne i dosljedne primjene propisa. Predložena  rješenja osiguravaju jačanje  pravne  sigurnosti  te  učinkovitiju  provedbu postupaka, čime se unaprjeduje zaštita prava osiguranika u području profesionalnih bolesti.

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin        

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na  30. sjednici održanoj 22. siječnja 2026. jednoglasno (8 glasova „ZA“) je donio sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda: Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 247, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, prvo čitanje, P.Z. br. 248 i  Prijedlogu zakona o Listi profesionalnih bolesti, prvo čitanje, P.Z. br. 249 88 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

Kako su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora.         
                                      
PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ivana Kekin
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku na 28. sjednici Odbora, održanoj 10. prosinca 2025., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br . 1102/2008 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako je navedena Uredba donesena s ciljem potpunog ukidanja uporabe žive u Europskoj uniji, u pogledu zubnog amalgama i drugih proizvoda kojima je dodana živa, a koji podliježu ograničenjima izvoza, uvoza i proizvodnje. Uredbom se proširuje zabrana uporabe zubnog amalgama od 1. siječnja 2025., pri čemu  doktori dentalne medicine i dalje mogu koristiti zubni amalgam kada se to smatra nužnim zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta uz vođenje evidencije. Uvodi se zabrana izvoza zubnog amalgama od 1. siječnja 2025. godine kao i uvoz i proizvodnja zubnog amalgama od 1. srpnja 2026. godine. 
Zakonskim prijedlogom unaprjeđuju se odredbe o nadležnim tijelima, tj. ministarstvu nadležnom za zdravstvo i ministarstvu nadležnom za okoliš, kao i odredbe o zadaćama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao nadležne stručne ustanove koja obavlja stručne poslove u provedbi Uredbe (EU) 2017/852, dodatno se unaprjeđuju važeće odredbe kojima su uređene obveze gospodarskih subjekata u provedbi Uredbe (EU) 2017/852 i Uredbe (EU) 2024/1849 radi njihove jasnoće jasnije uređuju odredbe o nadležnim inspekcijama za provedbu Uredbe (EU) 2017/852 te njihove ovlasti za postupanje i izricanje upravnih mjera, važeće prekršajne odredbe mijenjaju uzimajući u obzir potrebu usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te dopunjuju radi osiguravanja provedbe Uredbe (EU) 2024/1849.     U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje, Konačni prijedlog zakona dorađen je samo u nomotehničkom smislu. 

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su  (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/852 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 17. SVIBNJA 2017. O ŽIVI I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1102/2008

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                        

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ivana Kekin    
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 27. sjednici Odbora, održanoj 4. prosinca 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O KONTAMINANTIMA, drugo čitanje, P.Z.E. br. 171, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. studenoga 2025.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da su Konačnim prijedlogom zakona propisane nove odredbe u odnosu na važeći Zakon, kojima se definiraju uloge nadležnih tijela za izradu godišnjeg plana kontrola prisutnosti kontaminanata u hrani kao i izvještavanje o rezultatima. Prema odredbama Provedbene uredbe komisije (EU) 2022/932 od 2023., države članice Europske unije moraju izraditi plan kontrola prisutnosti kontaminanata ili skupina kontaminanata u hrani koja se stavlja na tržište kao i plan kontrola za hranu životinjskog podrijetla koja ulazi u Europsku uniju i dostaviti te planove Europskoj komisiji, a rezultate analiza službenih uzoraka Europskoj agenciji za sigurnost hrane. Zakonskim prijedlogom uređuju se odredbe kojima se propisuje postupak i obveze u odnosu na uzorkovanje, analizu, ispitivanje, dijagnosticiranje i drugo stručno mišljenje u odnosu na uzorke koji se uzimaju tijekom službenih kontrola za provjeru sukladnosti s najvećim dopuštenim razinama kontaminanata u hrani.
U odnosu na tekst zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona dorađen je u nomotehničkom smislu. Dorađen je i članak 8. na način da uzorak hrane za provjeru najvećih dopuštenih razina kontaminanata uzet u okviru planova kontrola prisutnosti kontaminanata u hrani iz članka 4. Provedbene uredbe (EU) 2022/932, mora biti dostavljen u službeni ili referentni laboratorij ovlašten sukladno zakonu kojim se uređuju službene kontrole hrane, u pravnoj osobi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb.

Nakon izlaganja predlagateljice članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KONTAMINANTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ivana Kekin 

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 25. sjednici, održanoj 26. studenoga 2025., raspravljao je o Prijedlogu državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2026.  godinu i projekcija za  2027. i  2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog Državnog proračuna za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, kojim su u 2026. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 35,7 milijardi eura, dok su za 2027. projicirani u iznosu od 35,8 milijardi eura, a za 2028. u iznosu od 36,6 milijardi eura.  U 2026. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, što je 8,3% ili 3,0 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2025. godinu. U 2027. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 39,7 milijardi eura, a u 2028. projiciraju se na razinu od 38,8 milijardi eura. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 35,7 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 39,8 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2026. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,2% bruto domaćeg proizvoda. U 2027. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,95 milijardi eura ili 3,8% BDP-a dok se u 2028. očekuje manjak od 2,2 milijardi eura ili 2,1% BDP-a.  
Predstavnik Ministarstva zdravstva u svom izlaganju obrazložio je ukupni proračun zdravstvenog sustava: Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO),  koji za 2026. iznosi 8.058.867.343,00 eura i isti je veći u odnosu na 2025. za 520 milijuna eura ili za 7%. Ukupni financijski plan iznosi 5.105.256.695,00 eura, od čega limitirani izvori financiranja iznose 1.309.657.796,00 eura. Kako je istaknuo, najznačajnija sredstva planiraju se za provedbu transfera HZZO-u iz državnog proračuna: 585.000.000 eura, koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 
Tijekom rasprave članovi Odbora posebno su se osvrnuli na planirane rashode koji su, osim financiranja redovne djelatnosti ministarstva, planirani  za ukupno 38 ustanova  (od čega 22 opće bolnice kojima su od 1. siječnja 2024. osnivačka prava prenesena na Republiku Hrvatsku). Predstavnik ministarstva iznio je i podatke o planiranim rashodima za pokriće pravomoćnih sudskih presuda za osnovicu i prekovremeni rad u ukupnom iznosu od 5 milijuna eura, zatim planiranim sredstvima za izgradnju nove dječje bolnice u blatu u iznosu od 38.9 milijuna eura, za nastavak opremanja novog središnjeg kompleksa Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u ukupnom iznosu od 66,4 milijuna eura u 2026. (procijenjena vrijednost ukupnog projekta je 100 mil. eura), za financiranje izgradnje nove zgrade kao i obnove postojeće zgrade Kliničke bolnice Dubrava u iznosu od 29 milijuna eura u 2026. (procijenjena vrijednost ukupne investicije KB Dubrava na razini 180 mil eura), za daljnju provedba hitne helikopterske medicinske službe u iznosu od 15 milijuna eura te za podmirenje troškova održavanja postojećih funkcionalnosti CEZIH-a podrške i korektivnog održavanja, kao i nabave novih funkcionalnosti u ukupnom iznosu od 11.5 milijuna eura.

Predstavnik HZZO-a u svom izlaganju je istaknuo da su ukupni prihodi HZZO-a za 2026. godinu planirani u iznosu od 7.068.500.588 eura, u projekciji za 2027. godinu 7.421.169.284 eura i za 2028. godinu 7.696.960.616 eura. Prijedlog financijskog plana HZZO-a za 2026. predstavlja povećanje od 6,4% u odnosu na 2025. zbog procjene većeg iznosa prihoda od doprinosa u narednom razdoblju za 480 milijuna eura  ili za 15%. Prijedlog iznosa ukupnih rashoda za 2026. godinu planiran je u visini od 7.040.743.336 eura, u projekciji za 2027. godinu 7.393.412.032 eura, a u 2028. godini 7.696.960.616 eura. Najznačajniji troškovni element financijskog plana HZZO-a predstavlja bolnička zdravstvena zaštita; kojoj je predviđena potrošnja u iznosu od 2.98 milijardi eura za 2026. (42% udjela u ukupnom financijskom planu) te primarna zdravstvena zaštita s očekivanom potrošnjom od 1,03 milijardi eura (15% udjela u ukupnom financijskom planu). 

Na temelju iznosa planiranih ukupnih prihoda i rashoda, u 2026. i 2027. godini iskazan je višak prihoda u iznosu od 27.757.252 eura koji je namijenjen otplati preostalog dijela beskamatnog zajma dobivenog iz državnog proračuna kao kompenzacijska mjera zbog mjera pomoći gospodarstvenicima u dijelu oslobođenja ili odgode plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: MROSP) u svom izlaganju istaknula je da proračun MROSP-a za 2026. godinu iznosi 12,9 milijardi eura, što je za 9 %  više u odnosu na tekući proračun za 2025. godinu. Od ukupnog iznosa proračuna MROSP-a za 2026. godinu 12.482.343.470 eura  se odnosi na rashode koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, dok se 456.508.610 eura odnosi na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene i vlastiti prihodi). Udio proračuna MROSP-a u ukupnom državnom proračunu je 30%. 
U raspravi nakon iznošenog prijedloga proračuna mišljenja su bila podijeljena: dok su pojedini članovi izrazili svoje zadovoljstvo povećanjem proračuna za MROSP i Ministarstvo zdravstva, kapitalnim ulaganjima, povećanjem plaća za zaposlene te povećanjem naknada za socijalne pomoći i naknade, drugi članovi su bili nezadovoljni ostvarivanjem pojedinih prava,  pogotovo iz sustava socijalne skrbi (inkluzivni dodatak). 
      
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I  2028. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.  
    
PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ivana Kekin    

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 25. sjednici  Odbora, održanoj  26. studenoga 2025., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu. 

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Tako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu u 2026. može provesti do ukupnog iznosa 9,1 milijarda eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,1 milijardu eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u 2026. iznosi 410,7 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 216,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. iznosi 435,0 milijuna eura, a od toga se na izvanproračunske korisnike državnog proračuna odnosi 280,0 milijuna eura. Postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija za 2026. na razini do 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih županija, gradova i općina iz 2025. 
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.  
    
PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ivana Kekin    

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. sjednici Odbora, održanoj 21. listopada 2025. raspravio je o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2025. 

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja, istaknuvši kako Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2024. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće) sadrži pregled provedenih aktivnosti prema prioritetima i posebnim ciljevima Nacionalne strategije, ostvarene vrijednosti pokazatelja ishoda u izvještajnom razdoblju, kao i ključna područja politike prema ovisnostima, s naglaskom na najznačajnije trendove i razvoje u području problematike droga i ovisnosti. Pored navedenog, u izvješću se daje pregled trendova i podataka za 2024. o osobama liječenim zbog problema ovisnosti, kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga, aktivnostima usmjerenim na smanjenje potražnje i dostupnosti droga, alkohola i duhanskih proizvoda te osiguranje društveno odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću. Kako je istaknuto, u razdoblju od 2011. do 2023. godine bilježi se trend porasta konzumacije ilegalnih droga, posebice kanabisa, kokaina i ecstasyja, ali i duhana, alkohola i sedativa. Analiza otpadnih voda provedena u Zagrebu i Splitu dodatno potvrđuje porast konzumacije kokaina, amfetamina i MDMA, dok je razina kanabisa stabilna. Ovisnost o kockanju bilježi blagi porast liječenih, najviše među osobama u dobi 25 - 44 godine, ali i s prisutnim udjelom mladih od 19 - 24 godine.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su Izvješće, koje daje jasan prikaz stanja i poduzetih mjera na suzbijanju ovisnosti, služeći i kao uporište za osmišljavanje i planiranje narednih akcija. Članovi Odbora izrazili su veliku zabrinutost što je prema rezultatima istraživanja provedenog među učenicima u Republici Hrvatskoj u 2024. godini zabilježena najveća konzumacija cigareta u posljednjih mjeseca dana u Europi te smatraju da je potrebno hitno djelovati. Također su izrazili svoju zabrinutost u vezi sve većeg prekomjernog korištenja interneta i digitalnih tehnologija, koje negativno utječu na psihičko i fizičko zdravlje i socijalno funkcioniranje osobe. S tim u vezi, smatraju da treba brzo pristupiti zakonskoj regulaciji i ovog područja ovisnosti. 

U nastavku rasprave istaknut je i problem nedostatka stručnjaka koji se bave ranim prepoznavanjem određenih ponašanja djece u odgojno obrazovnim ustanovama, potrebom jačanja međuresorne suradnje i preventivnim djelovanjem.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2024. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 
                        
PREDSJEDNICA ODBORA 
dr. sc. Ivana Kekin
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 23. sjednici  Odbora, održanoj  15. listopada 2025., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom, kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga. S tim u vezi, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura. Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 4 “protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 23. sjednici, održanoj 15. listopada 2025. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2025.  godinu i projekcija za  2026. i  2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025.

Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2025.  godinu i projekcija za  2026. i  2027. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, kojim su prihodi povećani za 30 milijuna eura (na 33 milijarde eura), a rashodi smanjeni za 223 milijuna eura (na 36,8 milijardi eura) s 37,0 na 36,8 milijardi eura. Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura. Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura.

U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2025. godinu ukupni financijski plan Ministarstva zdravstva povećava za 3.2% odnosno za 154.307.570 eura. Tako se tekući plan razdjela 096, koji iznosi 4.834.482.562 eura povećava na iznos 4.988.790.132 eura. Kako je istaknuo, najznačajniji elementi povećavanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za pokriće obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala, osiguranje dodatnih sredstava za povećanje  materijalnih prava zaposlenih u zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska i osiguranje dodatnih sredstava za namjensku pomoć vezanu za izravnanja decentraliziranih funkcija u sustavu zdravstva. 
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) istaknuo je da su Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025.g. planirani ukupni prihodi na razini 6.646.050.964 eura, dok se ukupni rashodi planiraju na razini 6.618.193.712 eura. Ukupno povećanje financijskog plana HZZO-a iznosi 1.8%, odnosno  119.195.625 eura i rezultat je povećanja prihoda od doprinosa koje se sada planiraju na godišnjoj razini od 5.5 milijardi eura. Predloženo povećanje prihoda prati i povećanje rashoda i to: rashodi obveznog zdravstvenog osiguranja zbog porasta plaća povećavaju se za 1.6% ili 98 milijuna eura, na način da ukupni plan iznosi 6.33 milijardi eura, a rashodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja povećavaju se za 7% ili 20 milijuna eura, na način da ukupni plan dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja iznosi 0.3 milijardi eura.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, novi plan Razdjela 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznositi 11.863.724.725 eura, od čega se iznos od 11.379.118.172 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 484.606.553 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno povećanje  u odnosu na tekući plan iznosi 598.605.939 eura. Kako je predstavnica Ministarstva istaknula, ključna obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalne i porodiljne naknade.

Rebalansom za 2025. godinu na razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike najveće povećanje proračunskih sredstava u okviru glave 08620 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje- iznosi 506.789.080 eura, a odnosi se na: godišnji dodatak korisnicima mirovine i usklađivanje mirovina,  te u okviru glave 08665 Hrvatski zavod za socijalni rad-  u iznosu od 177.107.764 eura, koje se odnosi na plaće za zaposlene i socijalne naknade (inkluzivni dodatak, roditelje njegovatelje i naknadu za ugroženog kupca energenata).

Najveće smanjenje proračunskih sredstava u okviru glave 08605 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predviđeno je u iznosu od 42.243.963 eura, od čega se najveći dio smanjenja odnosi na troškove osobne asistencije zbog izmjene izvora financiranja, izgradnju centara za starije, decentralizirane funkcije, troškove stanovanja i troškove administracije te smanjenje proračunskih sredstva u okviru glave 08660 Proračunski korisnici u socijalnoj skrbi u iznosu od 23.445.300 eura, a odnosi se na rashode za zaposlene, materijalne rashode i kapitalne investicije za ustanove socijalne skrbi.
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tako su postavljena pitanja u vezi samog financijskog plana unutar ministarstava te preraspodjela unutar pojedinih pozicija na kojima su postignute određene uštede. S tim u vezi, izražena je također bojazan za obustavljanje pojedinih projekata sufinanciranih od strane Europske unije. Predstavnici ministarstva zdravstva pojasnili su kako niti jedan projekt neće biti obustavljen, već će se svi programi predviđeni prema NPOO-u ispoštovati. Izražena je i bojazan za smanjenje proračunskih sredstava u okviru glave  08605 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u iznosu od 42.243.963 eura, od čega se najveći dio smanjenja odnosi na troškove osobne asistencije, izgradnju centara za starije, decentralizirane funkcije, troškove stanovanja i troškove administracije. Predstavnica ministarstva s tim u vezi pojasnila je da je smanjenje zbog izmjene izvora financiranja te da se kontinuirano ulaže u sve te institucije i da su gotovo sva prava rasla,  tako se npr. i osobna asistencija financira iz EU izvora, što se može vidjeti na stavci učinkoviti ljudski potencijali. Postavljena su i pitanja u vezi inkluzivnog dodatka za isplate kojeg su osigurana sredstva do kraja godine.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 4 „protiv“ i  1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I  2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.        

PREDSJEDNICA ODBORA 
dr.sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 23. sjednici  Odbora, održanoj  15. listopada 2025., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom, kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga. S tim u vezi, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura. Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 4 “protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku na 21. sjednici Odbora, održanoj 18. rujna  2025., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 181 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje  hrvatsko zakonodavstvo s Direktivom (EU) 2024/505. Naime, 3. ožujka 2024. stupila je snagu Direktiva (EU) 2024/505 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ u pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu osposobljenih u Rumunjskoj. U cilju ispunjavanja obveza propisanih Direktivom (EU) 2024/505, nužno je što prije osigurati usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije te je potrebno izmijeniti odredbu članka 55. Zakona kojom se uređuju stečena prava specifična za medicinske sestre odgovorne za djelatnost opće njege, a koje su osposobljene u Rumunjskoj. Implementiranjem Direktive (EU) 2024/505 doprinosi se olakšavanju mobilnosti radne snage u zdravstvenim sektorima Europske unije, olakšavajući medicinskim sestrama pristup tržištima rada u državama članicama Europske unije, kao i smanjenju administrativnih prepreka. 

U raspravi izraženo je zadovoljstvo ovakvog zakonskog rješenja kojim se pridonosi ubrzavanju procesa zapošljavanja i mobilnosti radne snage, pogotovo u slučajevima deficitarnog zdravstvenog kadra, naročito medicinskih sestara. Međutim, zamjenica pučke pravobraniteljica istaknula je, s čime su se složili i pojedini članovi Odbora, potrebu olakšavanja pristupa skupinama slabijeg imovinskog stanja tržištu rada, na način da ih se oslobodi plaćanja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija kao što je predviđeno i za neregulirane profesije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su  (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                        

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin        

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 21. sjednici, održanoj 18. rujna 2025. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008, prvo čitanje, P. Z. br. 176, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2025.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja objasnio ja da se ovim zakonskim prijedlogom osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1849, unaprjeđuju odredbe o nadležnim tijelima, tj. ministarstvu nadležnom za zdravstvo i ministarstvu nadležnom za okoliš, kao i odredbe o zadaćama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao nadležne stručne ustanove koja obavlja stručne poslove u provedbi Uredbe (EU) 2017/852, dodatno unaprjeđuju važeće odredbe kojima su uređene obveze gospodarskih subjekata u provedbi Uredbe (EU) 2017/852 i Uredbe (EU) 2024/1849 radi njihove jasnoće, jasnije uređuju odredbe o nadležnim inspekcijama za provedbu Uredbe (EU) 2017/852 te njihove ovlasti za postupanje i izricanje upravnih mjera i mijenjaju važeće prekršajne odredbe mijenjaju uzimajući u obzir potrebu usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi pohvaljeno je zakonsko reguliranje koje ima za cilj normativno urediti posljednje preostale oblike namjerne uporabe žive u proizvodima u Europskoj uniji kojima se doprinosi ciljevima Europskog zelenog plana, kao i Strategije Europske unije o održivosti u području kemikalija i Akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja. Naime, s ciljem potpunog ukidanja uporabe žive u Europskoj uniji, donesena je Uredba (EU) 2024/1849 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/852 o živi u pogledu zubnog amalgama i drugih proizvoda kojima je dodana živa, a koji podliježu ograničenjima izvoza, uvoza i proizvodnje. 

U raspravi postavljeno je također pitanje roka smanjivanja upotrebe zubnih amalgama na nacionalnoj razini, što je već potaknuto Odlukom o donošenju Nacionalnog plana mjera ukidanja upotrebe dentalnog amalgama  2020. - 2025. Predstavnica Ministarstva zdravstva objasnila je kako doktori dentalne medicine i dalje mogu koristiti zubni amalgam kad se to smatra nužnim zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta uz vođenje evidencije i izvješćivanje o količinama žive u opravdanoj upotrebi. HZZO prati korištenje zubnog amalgama u okviru pružanja dentalne skrbi iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a navedeno praćenje temelji se na obvezi ugovornih doktora dentalne medicine, odnosno doktora dentalne medicine - radnika ugovornih zdravstvenih ustanova da kontinuirano dostavljaju mjesečna izvješća Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje o izvršenim dijagnostičko-terapijskim postupcima, što uključuje i primjenu dentalnih materijala.  
Uredbom (EU) 2024/1849 uvodi se zabrana izvoza zubnog amalgama od 1. siječnja 2025. kao i uvoz i proizvodnja zubnog amalgama od 1. srpnja 2026.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 , u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 
               

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin        

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 20. sjednici Odbora, održanoj 4. srpnja 2025. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O KONTAMINANTIMA, prvo čitanje, P.Z.E. br. 171, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. srpnja 2025.

Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim Zakonom o kontaminantima usklađuju odredbe važećeg Zakona o kontaminantima s propisima Europske unije u području kontaminanata u hrani i propisima kojima su uređene službene kontrole hrane. Kako je istaknuto, Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. kojom su bile definirane najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani zamijenjena je Uredbom Komisije (EU) 2023/915 оd 25. travnja 2023. o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

Navedeno usklađivanje zahtjeva značajne izmjene odredbi važećeg Zakona o kontaminantima, stoga se predlaže donošenje ovog Zakona kojim se uređuju sljedeća pitanja: utvrđuju se nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, obveze subjekata u poslovanju s hranom, obveze službenih laboratorija, službene kontrole kao i upravne mjere i prekršajne odredbe. Također, dodana je nadležnost ribarske inspekcije, s obzirom da je Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, propisana nadležnost istih za provedbu službenih kontrola u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima i na iskrcajnim mjestima.

Nakon izlaganja predlagateljice članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O KONTAMINANTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 19. sjednici Odbora, održanoj 1. srpnja 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, drugo čitanje, P.Z. br. 148, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2025.  

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u svom izlaganju iznio je razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, istaknuvši dopunu odredbe članka 1. na način da iznimno, osigurane osobe iz članka 7. stavka 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nemaju obvezu osobnog pristupa Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen, ako imaju status osobe s invaliditetom kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta.  

U raspravi, pohvaljene su predložene zakonske izmjene koje su usmjerene na povećanje naknada plaće koje mogu ostvariti osiguranici u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad. 

Zamjenica pučke pravobraniteljice ponovila je već ranije iznijete (i neuvažene) primjedbe pučke pravobraniteljice na Konačni prijedlog zakona, koja između ostalog predlaže da se na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika, zbog svog specifičnog položaja, i beskućnici. Pravobraniteljica i dalje preporučuje da se ukine obveza periodičnog osobnog pristupanja HZZO-u te predlaže doraditi članak 7. stavak 8. tako da svima bude zajamčeno Ustavno pravo na žalbu. Zbog transparentnosti  ponovno ukazuje na potrebu obrazloženja temeljem čega je određeno predloženo povećanje na 80 posto proračunske osnovice kod određivanja minimalnog iznosa naknada, odnosno određivanja maksimalnog iznosa na 225,5 posto proračunske osnovice, kao i   da se iz članka 5. izbace stavci 4. i 5. te da se udaljenost utvrđuje (kao i iznos) od adrese prebivališta/boravišta osigurane osobe do adrese zdravstvene ustanove u koju je u pućena na liječenje/ugovornog subjekata HZZO-a. 

U raspravi predsjednica Odbora ponovno je istaknula potrebu usklađivanja (jednom godišnje) iznosa naknade za dugotrajna bolovanja (npr. za onkološke bolesnike) s rastom plaća.

Članovi Odbora u raspravi su se dotakli i financiranja bolnica i  određivanja  cijena zdravstvenih usluga, smatrajući da bi važan element promjene sustava ugovaranja zdravstvene zaštite trebao biti novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema izvršenju/ishodima, naglašeno je u raspravi. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 „za“ i 1 „suzdržan“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.  

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 19. sjednici  Odbora, održanoj  1. srpnja 2025., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 163  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je predstavnik predlagatelja istaknuo, predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku, radi nastavka provođenja reformi reguliranih profesija. S tim u vezi, predlaže se ukidanje obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za primalje-asistentice, fizioterapeutske tehničare, prvostupnike fizioterapije, zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarne inženjere, sanitarne tehničare, prvostupnike radne terapije, prvostupnike radiološke tehnologije, dentalne tehničare, dentalne asistente i farmaceutske tehničare. Ujedno, propisuje se mogućnost rada pod nadzorom u najduljem trajanju od tri mjeseca za zdravstvene radnike kojima se ukida obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita, a koji se po prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su stekli stručnu kvalifikaciju.

Nadalje, ovim zakonskim prijedlogom postrožavaju se i uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji, odnosno uvjeti za prijam u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti, na način da protiv radnika, koji u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, ne smije biti pokrenut kazneni postupak niti isti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno Kaznenom zakonu.

Zamjenica pučke pravobraniteljice iznijela je primjedbe pučke pravobraniteljice na tekst Zakona, smatrajući da bi nadležnim komorama u onim profesijama u zdravstvu u kojima su ukinuti pripravništvo i obveza polaganja stručnog ispita trebalo ukinuti javnu ovlast izdavanja odobrenja za rad, jer bi nadležna komora svojim odobrenjem još jednom potvrdila kvalifikaciju koja je već potvrđena svjedodžbom, osim u slučaju inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Rasprava je provedena i u vezi članka 15. stavka 1. u dijelu prijedloga za oslobađanje od obveze obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita, gdje je ključna godina upisa, a ne godina završetka školovanja, što prema mišljenju pojedinih članova Odbora znači da bi se na osobe koje su u istoj godine završile školovanje primjenjivala različita pravila.

Pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da bi za ukidanje pripravničkog staža trebalo postojati neko prijelazno razdoblje, odnosno postojati neke prijelazne odredbe kojima bi se ili precizirale pojedine odredbe, nadzor i mentorstvo, odnosno provjerile kompetencije te unijele eventualne potrebne izmjene studijskih programa. 
S mišljenjem pučke pravobraniteljice da bi članku 47. stavku l. točku 5. Zakona trebalo dodati još i kaznena djela iz glave IX-Kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva te glave IXX kaznenih djela koje bi trebalo biti osnova otkaza ugovora o radu, odnosno zapreka  za zasnivanje radnog odnosa, složili su se pojedini članovi Odbora, dok drugi nisu bili istog mišljenja, postavljajući i pitanje rehabilitacije za kazneno djelo, koja bi prema njihovom mišljenju trebala biti predviđena u Zakonu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su  glasova (7 „za“,  2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                                                                                

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 19. sjednici Odbora, održanoj 1. srpnja 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI, drugo čitanje, P.Z. br. 121 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2025.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom uređuje  sadržaj i organizacijski oblici obavljanja djelatnosti, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje logopedske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom sveučilišnih magistara logopedije te nadzor nad provođenjem logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

U odnosu na razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona dorađeni su pojmovi na način da se precizira da se prevencija, probir i savjetodavni rad te evaluacija terapijskog rada u smislu ovoga Zakona odnose isključivo na područje logopedske djelatnosti. Uvedeno je pravo na žalbu protiv rješenja koje se donosi povodom zahtjeva za izdavanje odobrenja za samostalan rad magistara logopedije, preciznije se je utvrdilo gdje se može obavljati logopedska djelatnost te pod kojim uvjetima, kao i što je dorađen članak 56. kojim se jasnije uredilo prijelazno razdoblje te se propisalo da trgovačkim društvima i fizičkim osobama - obrtnicima koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju postupke iz logopedske djelatnosti, prestaje pravo na obavljanje postupaka iz logopedske djelatnosti po isteku roka od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po sili zakona. Također, magistar logopedije koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja postupke iz logopedske djelatnosti može podnijeti zahtjev za donošenje rješenja Ministarstva zdravstva o početku obavljanja logopedske djelatnosti sukladno ovom Zakonu.

U raspravi pohvaljene su sve predložene mjere kojima će se regulirati logopedska djelatnost, naručito rad logopeda koji obavljaju tu djelatnost u privatnim praksama. Pozdravljeno je i osnivanje Hrvatske komore logopeda, predviđeno ovim Zakonom. Također, izraženo je mišljenje da će zakonska regulacija djelatnost doprinijeti ujednačavanju kvalitete pružanja usluge.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.   

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 18. sjednici Odbora, održanoj 24. lipnja 2025., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 162 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je predstavnica predlagatelja istaknula, predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku radi što bržeg usklađivanja Zakona o ograničavanju duhanskih i srodnih proizvoda s pravnom stečevinom Europske unije, a u skladu s predmetom povrede br. 2023/0222,  kojim je utvrđeno neispunjenje obveza u vezi s obavješćivanjem Europske komisije o nacionalnim mjerama preuzimanja Delegirane Direktive (EU) 2022/2100, sukladno kojem je Republika Hrvatska pozvana žurno poduzeti potrebne mjere za usklađenje.

Ovim zakonskim prijedlogom osigurava se prijenos u pravni poredak Republike Hrvatske Delegirane direktive Komisije (EU) 2022/2100 od 29. lipnja 2022., o izmjeni Direktive 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu povlačenja određenih izuzeća za grijane duhanske proizvode (SL L 283 od 3.11.2022., u dijelu uporabe aroma u grijanim duhanskim proizvodima, kao i u dijelu označavanja grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje. Nadalje, ovim zakonskim prijedlogom uvodi se novi pojam „grijani duhanski proizvodi“, mijenjaju se odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode na način da se arome ne smiju više koristiti niti u grijanim duhanskim proizvodima, uređuje se označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje, uvodi se zabrana prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, dorađuju se odredbe u vezi s ovlastima nadležnih inspektora Državnog inspektorata radi unaprjeđivanja postupanja u poduzimanju upravnih i prekršajnih mjera te se mijenjaju prekršajne odredbe radi njihove prilagodbe uvođenju eura, kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH I SRODNIH PROIZVODA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 17. sjednici Odbora, održanoj 21. svibnja 2025., raspravljao je o Prijedlogu zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 154 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga u nacionalno zakonodavstvo u cijelosti prenosi Direktiva (EU) 2019/882. Donošenje Zakona po hitnom postupku predlaže se kako bi se odredbe Zakona mogle primijeniti od 28. lipnja 2025., od kada se očekuje primjena ovoga propisa u svim državama članicama te se zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj trebaju uskladiti sa zahtjevima pristupačnosti u ostalim državama članicama Europske unije. 

Zakonom se promiče potpuno i učinkovito ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom poboljšanjem pristupa proizvodima i uslugama široke potrošnje koji svojim prvotnim dizajnom ili naknadnim prilagodbama zadovoljavaju potrebe osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Okruženje s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje uključivije društvo i olakšava samostalan život osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. 

Tijela nadležna za postupke vezane uz primjenu ovoga zakona dužna su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale provedbu ovoga propisa, uključujući osiguravanje financijskih sredstava i ljudskih resursa, te su dužna osigurati kontinuirane edukacije stručnjaka koji će neposredno raditi na poslovima vezanim za zahtjeve pristupačnosti proizvoda i usluga na koje se ovaj zakon primjenjuje, a u suradnji sa savezima i udrugama osoba s invaliditetom. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O ZAHTJEVIMA ZA PRISTUPAČNOST PROIZVODA I USLUGA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 13. sjednici održanoj 18. ožujka 2025. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio pravobranitelji za osobe s invaliditetom aktom od 28. ožujka 2024. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 
Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj) iznoseći podatke za 2023. godinu, tijekom koje je u odnosu na 2022. godinu došlo do porasta od 20% obraćanja građana (ukupno su se obratili 2.988 puta). Najviše obraćanja odnosilo se na socijalnu skrb, njih 584, nadalje 301 u odnosu na više područja, 267 u odnosu na područje pristupačnost i mobilnost, 214 zapošljavanje i rad, 184 ostala područja, 168 zdravstvo, 164 odgoj i obrazovanje, 115 vezano za imovinsko-pravne poslove, 93 pravosuđe, 82 skrbništvo, 82 mirovinsko osiguranje, 69 život u zajednici 69, 64 rad udruga, 52 suzbijanje nasilja, 39 obiteljsko - pravnu zaštitu i 12 sport.
Najviše prepreka bilo je u ostvarivanju prava i dugotrajnosti postupaka (naročito postupka vještačenja, kada je u 2023. zaprimljeno 143.874 zahtjeva, a na mišljenje se čekalo i do 16 mjeseci), kao i u nedostatnosti kapaciteta izvaninstitucionalnih socijalnih i zdravstvenih usluga za djecu i odrasle osobe s invaliditetom. Zabrinjava činjenica da su u najtežoj situaciji isključenosti osobe s invaliditetom smještene u ustanovama, njih gotovo 8.000 te da više od polovice osoba s invaliditetom koje žive u ustanovama čine osobe s teškoćama mentalnog zdravlja. Kako je istaknuto, proces deinstitucionalizacije već godinama stoji usprkos tome što su u EU fondovima osigurana sredstva za njegovu provedbu, a nisu dovoljno razvijene ustanove i programi specifično namijenjene njihovim potrebama. S tim u vezi, posebno je teška situacija djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju kojima je potrebna intenzivna stručna i multidisciplinarna pomoć. 

U području zdravstva istaknuti su problemi vezani uz potrebu uspostavljanja učinkovitije palijativne skrbi, zastarjelosti ortopedskih pomagala kao i potrebi uvažavanja mišljenja korisnika ortopedskih pomagala, nedostatku medicinskog osoblja poput pedijatara, stomatologa, dječjih i adolescentnih psihijatara, medicinskih sestara, fizioterapeuta i drugog osoblja što također utječe na dostupnost zdravstvene usluge koja je ili zakašnjela ili izostaje, pogotovo u ruralnim područjima ili na otocima. Evidentne su i pritužbe koje se odnose na obvezu osobnog tromjesečnog pristupanja u prostorije HZZO-a radi reguliranja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju te s tim u vezi potrebe da se u slučajevima postojanja trajnog invaliditeta osobe oslobode obveze periodičnog dokazivanja zdravstvenog statusa.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obrazložila je kako dostavljeno Mišljenje Vlade RH sadrži objedinjeno obrazloženje svih nadležnih ministarstava po pojedinim područjima.
U raspravi pohvaljeno je Izvješće koje na sistematski način prikazuje bitne podatke i probleme, ali nudi i adekvatna rješenja. Prisutni su se složili s detektiranim problemima u vezi deinstitucionalizacije, rane razvojne podrške, mentalnog zdravlja i nedostatka stručnog osoblja te su se složili s potrebom boljeg osiguravanja regionalne ravnomjernosti pružatelja usluga i povećanja dostupnosti socijalnih usluga u županijama. Predsjednica Odbora ustvrdila je kako se nažalost problemi koji trajno postoje u nizu sustava, najviše prelamaju upravo na osobama s invaliditetom, što nam ovo Izvješće i pokazuje.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA  ODBORA 
dr. sc. Ivana Kekin
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 12. sjednici, održanoj 11. ožujka 2025. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedloga zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 126 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače  2025.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

Na početku sjednice predsjednica Odbora izrazila je dvojbu u vezi opravdanosti provođenja rasprave na Odboru o ovom Zakonu po hitnom postupku, s obzirom na to da još nije izglasano da li će se isti uvrstiti na dnevni red plenarne sjednice, odnosno donijeti po hitnom postupku, kao i zbog brojnih komentara u e-savjetovanju, s čime se nije složila većina članova te je rasprava ipak provedena.
S tim u vezi, predstavnica predlagatelja istaknula je kako su razlozi za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku u skladu s mjerama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te rokovima (početak ove godine), a kako se ne bi izgubila značajna sredstva. 

Kako je istaknula, Zakonom se postiže bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade. Nadalje, predloženim izmjenama omogućit će se: priznavanje prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta, odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji i žrtvama rodno uvjetovanog nasilja dok god postoji potreba, odobravanje usluge boravka, iznimno, korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga. Također, drukčijim načinom određivanja naknade za rad Povjerenstva na jednostavniji način će se urediti naknada za rad članova Povjerenstva, a općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug kandidata koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi. Istaknula je i kako će se skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućit lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi. 

Tijekom rasprave više puta je naglašena potreba adekvatnijeg reguliranja zajamčene minimalne naknade (u daljnjem tekstu: ZMN) za samce, starije osobe i osobe potpuno nesposobne za rad. Također, iznesena su mišljenja kako bi postotak iznosa ZMN-a trebao biti povećan i žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima kojima su priznate usluge smještaja u kriznim situacijama, jer su u povećanom riziku od beskućništva jednom kada izađu iz privremenog smještaja. Isto se predlaže za beskućnike u prihvatilištu, s obzirom da ova najugroženija skupina siromašnih građana niti ne može steći uvjete za promjenu svojeg položaja i izlazak ne samo iz siromaštva, već i beskućništva, budući da su to osobe bez vlastitih prihoda i nekretnina u svom vlasništvu, a priznaje  im se pravo na ZMN u visini od 50 posto iznosa ZMN-a.

Zamjenica pučke pravobraniteljice pohvalila je prijedlog izmjena i dopuna zakonskog prijedloga da se trenutno zdravstveno stanje korisnika ZMN-a uzima u obzir prilikom ocjene mogućnosti odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade, iako je mišljenja da bi se općenito trebao ukinuti institut rada za opće dobro bez naknade. 

Predsjednica Odbora istaknula je na kraju rasprave kako se, na žalost, niti ovim zakonskim izmjenama neće postići osnovni cilj, a to je da se osobama u siromaštvu i osobama u riziku od siromaštva pomogne da izađu iz siromaštva te da se općenito smanji stopa siromaštva u Hrvatskoj, stoga je pozvala predlagatelja da prihvati preporuke pučke pravobraniteljice iznesene na Odboru.

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7„za“  i 1 „suzdržan“) predložili Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O   SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 
                                

PREDSJEDNICA  ODBORA 
dr. sc. Ivana Kekin
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 12. sjednici Odbora, održanoj 11. ožujka 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU, drugo čitanje, P.Z. br. 42 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. ožujka 2025.

Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je iznijela zakonske promjene u odnosu na prvo čitanje što su u raspravi posebno pohvalili svi članovi Odbora, naglašavajući kako one predstavljaju veliki iskorak u napretku i doprinosu suzbijanju ovisnosti o igrama na sreću i klađenju, koje je sve ozbiljniji društveni problem. Nove mjere društveno odgovornog priređivanja, ograničavanja oglašavanja i brojnih drugih mjera svakako će osigurati priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način i smanjiti negativne posljedice priređivanja igara na sreću na pojedinca i društvo u cjelini, a pogotovo kod mladih, naglašeno je tijekom rasprave.

U raspravi su pohvaljene sve predložene mjere: ograničavanja postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje isključivo u prostore u kojima se priređuju igre na sreću odnosno na uplatna mjesta kladionica, u prostore casina i automat klubova, obvezna identifikacija svih igrača u zemaljskim poslovnicama kojom se obvezuje igrače na identifikaciju prije sudjelovanja u igri, reguliranje zabrane rada nedjeljom, donošenje Uredbe kojom će Vlada Republike Hrvatske odrediti minimalnu udaljenost prostora za igre na sreću od drugih objekata i ustanova, javne prostore u kojima se mogu priređivati lutrijske igre, vanjsko uređenje i oglašavanje na vanjskim dijelovima prostora za igre na sreću te prostore u kojima je obvezna primjena tehničkog modela identifikacije. 
Pohvaljena je i postojeća zabrana oglašavanja u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu i mladež koja se proširuje zabranom oglašavanja igara na sreću u svim tiskanim medijima, dok se oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim i radijskim programima te sadržajima elektroničkih publikacija zabranjuje u vremenu od 6:00 do 23:00 sata, uz izuzetak internet stranica priređivača sa stečenim pravom priređivanja u Republici Hrvatskoj. Normativnim rješenjima zabranjuje se također oglašavanje bonusa, osim na internet stranicama priređivača igara na sreću koji imaju stečeno pravo priređivanja igara na sreću u Republici Hrvatskoj, zabranjuje se oglašavanje na javno vidljivim površinama uz izuzetak vanjskih dijelova prostora u kojima se priređuju igre na sreću, na kojima je dozvoljeno oglašavanje koje ne poziva na igre na sreću, propisuje se odredba kojom vanjski izgled prostora casina, automat klubova i uplatnih mjesta kladionica mora biti takav da onemogućuje uvid u stolove za igre na sreću, automate za igre na sreću, samoposlužne terminale za klađenje te ponudu i rezultate igara klađenja. 
Također,  regulira se oglašavanje igara na sreću putem sponzorstva. Nadalje, u cilju smanjenja poticanja na sudjelovanje u igrama na sreću, zabranjuje se pojavljivanje poznatih osoba i osoba od medijskog utjecaja u oglašavanju igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama. Kreatorima sadržaja na društvenim mrežama također se zabranjuje promocija, oglašavanje i video prijenos igara na sreću uživo. 
Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo zakonskom implementacijom svih novih normativnih rješenja, koja će imati učinak na smanjenje dostupnosti i vidljivost igara na sreću maloljetnicima i ranjivim skupinama (osobama u riziku od razvoja ovisnosti o igrama na sreću), smanjenje poticanja igrača na sudjelovanje u igrama na sreću te posljedično smanjenje incidencije ovisnosti o igrama na sreću i troškova liječenja ovisnika.

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 8 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

                                
PREDSJEDNICA  ODBORA 
dr. sc. Ivana Kekin
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 11. sjednici, održanoj 18. veljače  2025. raspravljao je o Prijedlogu zakona o logopedskoj djelatnosti, prvo čitanje, P. Z. br. 121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače  2025.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja objasnila je da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje logopedska djelatnost, obavljanje logopedske djelatnosti, izdavanje odobrenja za samostalan rad, odredbe vezane za osnivanje organizacijskih oblika za obavljanje logopedske djelatnosti, dužnosti i odgovornosti magistra logopedije, stegovna odgovornost magistra logopedije, osnivanje i organizacija rada Hrvatske komore logopeda, vođenje Registra magistara logopedije Hrvatske komore logopeda, stručni nadzor nad radom magistara logopedije te upravni nadzor nad zakonitošću rada Hrvatske komore logopeda. Logopedska djelatnost obavlja se u sustavu zdravstva, socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja, a uključuje prevenciju, probir, procjenu, dijagnostiku i rehabilitaciju, odnosno terapiju, savjetodavni rad i  edukaciju.
U raspravi pohvaljeno je reguliranje ove profesije specifičnim zakonom, Zakonom o logopedskoj djelatnosti, kao i postojanje regulatornog tijela - Logopedske komore, kako bi se osigurao adekvatni zakonski okvir te uspostavio mehanizam koji bi osiguravao kompetentnost i potrebnu stručnost u pružanju usluga ove vrste. Izraženo je i mišljenje kako je nemoguće zanemariti da se u polivalentnom prostoru u kojem djeluju logopedi mora definirati stručno djelovanje i drugih stručnjaka, kroz njihove standarde zanimanja. Isto bi trebalo slijediti i za ostale struke, kako bi se jasno prepoznavao identitet i područja djelovanja različitih stručnjaka u istom interdisciplinarnom području, kao na primjer uređenje fonetičke djelatnosti, za koju smatraju da bi također bilo potrebno osnovati komoru. Također, izražena je bojazan kakve će posljedice imati „povlačenje“ logopeda iz sustava obrazovanja u medicinski sustav.

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“  i  2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju     da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA  ODBORA 
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 11. sjednici  Odbora,  održanoj  18. veljače 2025. raspravio je o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2025. 

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja, istaknuvši kako Izvješće  o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće ) sadrži pregled provedenih aktivnosti prema prioritetima i posebnim ciljevima Nacionalne strategije, ostvarene vrijednosti pokazatelja ishoda u izvještajnom razdoblju, kao i ključna područja politike prema ovisnostima, s naglaskom na najznačajnije trendove i razvoje u području problematike droga i ovisnosti. Pored navedenog, u izvješću se daje pregled podataka za 2023. o osobama liječenim zbog problema ovisnosti, kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga, aktivnostima usmjerenim na smanjenje dostupnosti alkohola i duhanskih proizvoda te osiguranje društveno odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću. 

Zahvaljujući aktivnostima koje su provedene tijekom 2023. dodatno je osnažena institucionalna infrastruktura za odgovarajuće suočavanje s problematikom vezanom za suzbijanje ovisnosti i zlouporabom droga. Poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prevencijskim i tretmanskim praksama, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provedeni su i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike ovisnosti, a značajni napori usmjereni su i na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja. 
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su Izvješće, koje na sveobuhvatan i detaljan način daje prikaz stanja i poduzetih mjera na suzbijanju ovisnosti, služeći i kao uporište  za osmišljavanje i planiranje narednih  akcija. S tim u vezi postavljeno je i pitanje kad se očekuje donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, s obzirom na to da je prošlo gotovo šest mjeseci od prvog čitanja, a donošenje ovog Zakona važno je prevencijsko područje u ovom segmentu kompleksne problematike ovisnosti, pogotovo kod djece i mladih.
     

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 
                            

PREDSJEDNICA  ODBORA 
dr. sc. Ivana Kekin
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. sjednici Odbora, održanoj 11. veljače 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1322 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 27. LIPNJA 2023. O AGENCIJI EUROPSKE UNIJE ZA DROGE (EUDA) I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1920/2006, drugo čitanje, P.Z.E. br. 88, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2025.          Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) BR. 1920/2006, drugo čitanje, P.Z.E. br. 88, provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 87 i Konačnim prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 86.
    Kako je u uvodu objasnila predstavnica predlagatelja, ovim Zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. godine o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006.
Također, određuju se nadležna tijela za prikupljanje, objedinjavanje i dostavu relevantnih nacionalnih podataka u području droga, definira se  nacionalna kontaktna točka i suradnja s Agencijom Europske unije za droge (EUDA) te se uvodi sudjelovanje u sustavu ranog upozoravanja i izvještavanje o novim trendovima u uporabi postojećih psihoaktivnih tvari. Definira se način određivanja i sudjelovanja nacionalnih laboratorija u radu mreže forenzičkih i toksikoloških laboratorija EUDA-e i sudjelovanje u radu Europske informacijske mreže za droge i ovisnost o drogama. Također, definira se sudjelovanje Republike Hrvatske u radu Upravnog odbora predmetne Agencije.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjeno je vrijeme stupanja na snagu Zakona te je propisano da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, kako bi se provelo pravovremeno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije.

Nakon izlaganja predlagateljice članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1322 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 27. LIPNJA 2023. O AGENCIJI EUROPSKE UNIJE ZA DROGE (EUDA) I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1920/2006

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      

                                                                        
                                                                               PREDSJEDNICA ODBORA
 
                                             dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. sjednici Odbora, održanoj 11. veljače 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, drugo čitanje, P.Z.E. br. 87, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2025.

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 87 provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 86. i Konačnom prijedlogu zakona o provedbi uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) BR. 1920/2006, drugo čitanje, P.Z.E. br. 88. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim Zakonskim prijedlogom osigurava provedba Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive Europske unije 2011/24. Navedenom Uredbom utvrđuju se pravni okvir i postupci za suradnju država članica u području procjene zdravstvenih tehnologija na razini Europske unije te se dopunjuju odredbe važećeg Zakona na način da troškove postupka procjene zdravstvenih tehnologija snosi podnositelj zahtjeva koji je zatražio procjenu zdravstvenih tehnologija, a visinu tih troškova odlukom utvrđuje ministar zdravstva. 

Također, mijenjaju se odredbe važećeg Zakona u dijelu koji se odnosi na novčane kazne na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite i akreditacijskog postupka radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. 

U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjeno je vrijeme stupanja na snagu Zakona te je propisano da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, kako bi se provelo pravovremeno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s predmetnom Uredbom.

 Nakon izlaganja predlagateljice članovi Odbora većinom su glasova ( 11 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 
ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
                                                        

   Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                                                               
                                                                               PREDSJEDNICA ODBORA
 
                                             dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 10. sjednici  Odbora, održanoj  11. veljače 2025., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 119 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku kako bi se odredbe Zakona mogle primijeniti od 1. ožujka 2025. Radi se o povećanju visine novčanih potpora svih skupina korisnika, a predložene mjere predstavljaju izravne potpore obiteljima s novorođenom djecom te će pozitivno utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda roditelja i djece, zbog čega je potrebno što prije stvoriti zakonodavni okvir za povećanje materijalnih prava sadašnjih i budućih korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Kako je naglasila, predložene zakonske izmjene usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Isto tako, predviđena je mjera udvostručenja trajanja plaćenog očinskog dopusta na 20, odnosno 30 radnih dana, a prema predloženom rješenju propisuje se da novčane potpore svih skupina korisnika ne mogu iznositi manje od 114 % proračunske osnovice (503,24 eura) umjesto ranijih 70 % proračunske osnovice (309,01 eura). Kako j istaknula, novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene.

Dodatna sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona iznose 43.342.573,00 eura u 2025. godini i 7.759.924,00 eura u 2026. godini. Dio dodatnih sredstava potrebnih za provedbu u 2025. godini osigurat će se preraspodjelom unutar razdjela 087 Ministarstvo demografije i useljeništva, a razlika sredstva preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.  

 Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su  (12  „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                           

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. sjednici Odbora, održanoj 11. veljače 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2021/2282 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 15. PROSINCA 2021. O PROCJENI ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA I IZMJENI DIREKTIVE 2011/24/EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 86, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2025.

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 86, provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 87 i Konačnim prijedlogom zakona o provedbi uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) BR. 1920/2006, drugo čitanje, P.Z.E. br. 88.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom utvrđuje nadležno tijelo i zadaće nadležnog tijela za provedbu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive Europske unije 2011/24. Utvrđuju se obveze Ministarstva zdravstva kao nadležnog tijela za provedbu Uredbe, kao i samog Zakona prema kojima Ministarstvo sudjeluje u radu Koordinacijske skupine država članica za procjenu zdravstvenih tehnologija, provodi nacionalne procjene i znanstveno savjetovanje o pojedinoj zdravstvenoj tehnologiji te podnosi nacionalna izvješća Europskoj komisiji o provedbi same Uredbe.

U odnosu na tekst Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjeno je vrijeme stupanja na snagu Zakona te je propisano da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, kako bi se provelo pravovremeno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s predmetnom Uredbom.   

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (11 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2021/2282 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 15. PROSINCA 2021. O PROCJENI ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA I IZMJENI DIREKTIVE 2011/24/EU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                               

                                                                PREDSJEDNICA ODBORA
 
                                             dr. sc. Ivana Kekin

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na  10. sjednici održanoj 11. veljače 2025. jednoglasno (12 glasova „ZA“) je donio sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda: Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 87, Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 86 i Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006, drugo čitanje, P.Z.E. br. 88 provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

 Kako su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani načelima,  ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora.         
                                      

 PREDSJEDNICA  ODBORA

                   dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 9. sjednici Odbora održanoj 11. prosinca 2024. raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio pravobranitelj za osobe s invaliditetom, aktom od 22. studenoga 2024.

Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj) u uvodu je istaknuo kako u smislu odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon), pravobranitelj pokreće postupak za imenovanje zamjenika najkasnije u roku od tri mjeseca prije isteka mandata zamjenika, odnosno 30 dana nakon prestanka dužnosti zamjenika iz drugih zakonom određenih razloga. S obzirom da  sadašnjoj zamjenici pravobranitelja mandat ističe 15. prosinca 2024. godine, sukladno člancima 3., 4., 21. i 22. Zakona, objavljen je Javni poziv za izbor dva zamjenika/ce pravobranitelja. Sukladno odredbama članka 21. Zakona, za zamjenike pravobranitelja mogu biti imenovani hrvatski državljani koji imaju završen diplomski sveučilišni studij i najmanje pet godina radnog iskustva. Prednost pri imenovanju jednog od njegovih zamjenika ima osoba s invaliditetom, ukoliko ispunjava sve tražene uvjete propisane natječajem.

Slijedom svega navedenog, ispunjavajući sve prethodno navedene zakonske uvjete, a nakon provedenog postupka za izbor zamjenika/ca pravobranitelja, pravobranitelj predlaže da se za njegove zamjenice imenuju Anica Ježić, dipl. soc. radnica i Gordana Glibo, dipl. novinar.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (8„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ODLUKU O IMENOVANJU ZAMJENICA PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin, dr. med.    

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 9. sjednici Odbora, održanoj 11. prosinca 2024. raspravljao je o Prijedlogu deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina i Klub zastupnika Nezavisni i HS, aktom od 3. prosinca 2024. godine.

Odbor je o  navedenom aktu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno  članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U ime predlagatelja, predstavnica Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice istaknula je područja koja obuhvaća predložena deklaracija a koja se odnose na zaštitu dostojanstva i ljudskih prava osoba starije životne dobi, njihovu zdravstvenu zaštitu, palijativnu skrb, socijalnu skrb i socijalnu uključenost, mirovinska primanja i primjerenost mirovina, zapošljavanje umirovljenika i njihovo cjeloživotno učenje i obrazovanje. 

Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obrazlažući Mišljenje Vlade RH također je istaknuo da predmetni Prijedlog deklaracije obuhvaća sva ključna područja važna za umirovljenike i osobe starije životne dobi s ciljem osiguravanja dostojanstvene, sigurne i mirne starosti te s tim u vezi  naglasio opredijeljenost jačanju svih segmenata i kapaciteta u cilju poboljšanja skrbi o umirovljenicima i starijim osobama, smatrajući kako će Deklaracija biti temelj za daljnje razvojne inicijative.

Tijekom rasprave izražena su i mišljenja kako Prijedlog deklaracije dolazi od strane vladajuće stranke te da su umirovljenicima osim empatije potrebna konkretna rješenja, djela i zakonska rješenja, pogotovo stoga što smo među najstarijim populacijama na svijetu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova („7“za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru da donese 

DEKLARACIJU O PRAVIMA UMIROVLJENIKA I OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI                        

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin, dr. med.    

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 8. sjednici održanoj 26. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu  za  iskazivanje  povjerenja dr. sc. Ireni Hrstić, dr. med., za obavljanje dužnosti ministrice zdravstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio 
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je sukladno članku 85. i članku 119. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković i predložena kandidatkinja za ministricu zdravstva dr. sc. Irena Hrstić, dr. med.

Nakon obrazloženja Prijedloga za iskazivanje povjerenja o predloženoj kandidatkinji od strane predsjednika Vlade Republike Hrvatske provedena je rasprava. 
Članovi Odbora su tijekom rasprave, sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženoj kandidatkinji, na koja je kandidatkinja odgovarala. 
Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku odlučio je većinom  glasova  (7„za“, i 1 „protiv“) poduprijeti iskazivanje povjerenja dr. sc. Ireni Hrstić, dr. med., za obavljanje dužnosti ministrice zdravstva.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                         

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 7. sjednici  Odbora, održanoj  19. studenoga 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o privremenom uzdržavanju, drugo čitanje, P.Z. br. 27, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja istaknula je na početku izlaganja da se donošenjem ovog Zakona omogućuju nova, povoljnija prava i značajan pomak u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze, a osniva se i alimentacijski fond. Povećava se iznos potpore te se produžuje njeno vremensko trajanje. Dosadašnje pravo od svega 50 posto zakonskog minimuma podiže se  na 100-postotni iznos. Produžuje se i vremensko trajanje potpore, pa će pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine života ili do 26-te ako se redovito školuju, a djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi, imat će pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje. Pojednostavljuju se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje. 
Kako je predlagateljica istaknula, konačni prijedlog zakona usuglašen je s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima Hrvatskoga sabora i u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora te je dodatno nomotehnički dorađen izričaj pojedinih odredbi sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 7 „za“ )odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O PRIVREMENOM UZDRŽAVANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

                        
                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                                  Dr. sc. Ivana Kekin  

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 7. sjednici  Odbora, održanoj  19. studenoga 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna. 
Prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može se provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna. Postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6  „za“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                         

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin 
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 7. sjednici, održanoj 19. studenoga 2024., raspravljao je o Prijedlogu državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2025.  godinu i projekcija za  2026. i  2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog Državnog proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, kojim su u 2025. prihodi proračuna  planirani u iznosu od 33 milijarde eura, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a. Očekuje se da će rast BDP-a postupno usporiti s 3,2% u 2025. na 2,8% BDP-a u 2026. te 2,6% u 2027. godini. 
Predstavnik Ministarstva zdravstva u svom izlaganju obrazložio je proračun Ministarstva zdravstva za 2025. godinu, koji po svim izvorima financiranja iznosi 4.831.941.450 eura i isti je veći za 7% u odnosu na 2024., kada je iznosio 4.5 mlrd. eura. Limitirani izvori financiranja u 2025. iznose  1.407.677.548 eura i u odnosu na 2024. veći su za 6%, kada su iznosili 1.32 mlrd. eura. Kao ključne elemente proračuna naveo je: transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koji iznosi 785.2 mil. eura (200 tisuća eura više nego 2024.)  te sanacija štete od potresa za sve zdravstvene ustanove u iznosu od 165 mil. eura, dok je za  izgradnju nove dječje bolnice Blato planiran iznos od 6.3 mil. eura.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da prijedlog financijskog plana za 2025. godinu za razdjel 086 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznosi 11.179.118.786 eura i veći je za 591.221.936 eura u odnosu na tekući financijski plan za 2024., koji iznosi 10.587.896.850 eura. Najznačajnija povećanja odnose se na: Ministarstvo - povećanje sredstava  u iznosu od 27.927.915 eura, što se najvećim dijelom odnosi na povećanje sredstava za osobnu asistenciju, izgradnju i opremanje centara za starije osobe te povećanje sredstava za decentralizirane funkcije i rashode za zaposlene i materijalne rashode, zatim za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - povećanje sredstava u iznosu od 451.809.118 eura, što se odnosi na rashode za mirovine i mirovinska primanja zbog redovnog usklađivanja koje će se provesti tijekom 2025. godine. Uz ostala povećanja, povećanje sredstava namijenjena su Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - povećanje u iznosu od 13.090.911 eura, što se najvećim dijelom odnosi na mjere za zapošljavanje te Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - povećanje sredstava u iznosu 3.397.870 eura, što se odnosi na povećanje sredstava za zapošljavanje osoba s invaliditetom, rashoda za zaposlene te materijalne rashode.
Predstavnik HZZO-a u svom izlaganju je istaknuo da su ukupni prihodi HZZO-a za 2025. godinu planirani u iznosu od 6.526.855.339 eura, ili 8,5% više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu, zbog procjene rasta prihoda od doprinosa pod utjecajem daljnjeg gospodarskog rasta, rasta zaposlenih i bruto plaća. Prema očekivanim makroekonomskim kretanjima u narednim godinama, projekcija ukupnih prihoda za 2026. godinu iznosi 6.879.086.073 eura ili 5,4 % više nego u 2025., a za 2027. godinu 7.151.034.811eura, odnosno 4 % više nego u 2026. Ukupni rashodi za 2025. planirani su u iznosu od 6.499.098.087 EUR ili 8,2 % više u odnosu na važeći plan za 2024. zbog povećanja sredstava predviđenih za zdravstvenu zaštitu kroz povećanje mjesečnih limita bolnicama zbog očekivanog povećanja cijena rada i materijala,  ostalih ugovorenih sadržaja kao i povećanja cijena zdravstvenih usluga. U projekciji za 2026. godinu, ukupni rashodi planirani su u iznosu od 6.851.328.821 eura ili 5,4 % više nego u 2025., a u projekciji za 2027. godinu 7.123.277.559 eura ili 4 % više nego u 2026. godini.  
U raspravi predsjednica Odbora izrazila je nezadovoljstvo visinom povišenja limita domovima zdravlja i bolnica, odnosno cijenom DTP-ova, s obzirom na to da cijena  dijagnostičko terapijskih postupaka (DTP) nije prilagođena potrebama i interesu tj. zdravlju građana. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I  2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
-           Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                           

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, prvo čitanje, P.Z.E. br. 87 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, prvo čitanje, P.Z.E. br. 87 provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 86.     
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite (NN broj 118/18.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. određuju načela i sustav mjera za ostvarivanje i unaprjeđenje sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj te propisuje postupak akreditacije zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika, kao i procjena zdravstvenih tehnologija, a sve radi osiguranja i smanjivanja rizika za život i zdravlje pacijenata. 
Ovim zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2021/2282 kojom se utvrđuje potporni okvir i postupci za suradnju država članica u području zdravstvenih tehnologija na razini Europske unije. Njime se definira mehanizam kojim se utvrđuje da subjekt koji razvija zdravstvenu tehnologiju sve informacije, podatke, analize i druge dokaze potrebne za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija podnosi samo jednom na razini Europske unije te se preciziraju zajednička pravila i metodologija za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija. 
Prijedlogom zakona dopunjuju se također odredbe važećeg Zakona na način da se propisuje da troškove postupka procjene zdravstvenih tehnologija snosi podnositelj zahtjeva koji je zatražio procjene zdravstvenih tehnologija (visinu tih troškova odlukom utvrđuje ministar zdravstva) te se mijenjaju odredbe važećeg Zakona u dijelu koji se odnosi na novčane kazne na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite i akreditacijskog postupka radi uvođenja eura u Republiku Hrvatsku.
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                               

PREDSJEDNICA  ODBORA

                             dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006, prvo čitanje, P.Z.E. br. 88 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije na način da se osigurava provedba Uredbe (EU) 2023/1322, koja je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije od 2. srpnja 2024. godine. 
Isto je neophodno zbog rastućeg opsega u ponudi i potražnji droga te se nameće potreba ulaganja u standardizirano prikupljanje i razmjenu relevantnih podataka i informacija o drogama, kao i potreba unaprjeđenja kapaciteta za identifikaciju novih psihoaktivnih tvari, posebno onih koje mogu predstavljati rizik za zdravlje građana. U tom smislu važno je osnažiti forenzičkotoksikološke kapacitete i osigurati razvoj resursa za rano prepoznavanje novih ugroza i pravodobno upozoravanje skupina u riziku, kao i osigurati odgovarajuće usluge u skladu sa znanstveno utemeljenim praksama u odnosu na politike o drogama, s ciljem osnaživanja spremnosti i odgovora EU. Slijedom navedenoga, revidiran je mandat Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama te je isti sukladno Uredbi (EU) 2023/1322 postao Agencija Europske unije za droge.  
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su ( 7„za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1322 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 27. LIPNJA 2023. O AGENCIJI EUROPSKE UNIJE ZA DROGE (EUDA) I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1920/2006

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                     
                                

                         PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                                                                                                                  dr. sc. Ivana Kekin                                                                                                                              
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 86 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 86. provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, prvo čitanje, P.Z.E. br. 87.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije te se utvrđuje Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) 2021/2282, koje pri provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 i ovoga Zakona surađuje s tijelima javne vlasti, stručnim društvima i organizacijama koji su, u okviru svoje djelatnosti, povezani s procjenom zdravstvenih tehnologija. 
Naime, Uredbom (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU utvrđuje se potporni okvir i postupci za suradnju država članica u području zdravstvenih tehnologija na razini Europske unije, mehanizam kojim se utvrđuje da subjekt koji razvija zdravstvenu tehnologiju sve informacije, podatke, analize i druge dokaze potrebne za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija podnosi samo jednom na razini Europske unije, zajednička pravila i metodologija za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija. Također, Uredbom (EU) 2021/2282 ne ograničavaju se prava država članica Europske unije da provode dopunske kliničke analize zdravstvenih tehnologija za koje je dostupno izvješće o zajedničkoj kliničkoj procjeni, a koje su nužne za njihov cjelokupni nacionalni postupak procjene. 
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O O  PROVEDBI UREDBE (EU) 2021/2282 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 15. PROSINCA 2021. O PROCJENI ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA I IZMJENI DIREKTIVE 2011/24/EU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                           

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 5. sjednici, održanoj 9. listopada 2024. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2024.  godinu i projekcija za  2025. i  2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024.
Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2024.  godinu i projekcija za  2025. i  2026. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu  i projekcija za 2025. i 2026. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, istaknuvši kako  se ovim izmjenama i dopunama ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura, a navedeno povećanje prvenstveno se temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Također, za 2024. godinu  ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. 
U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2024. godinu ukupni financijski plan Ministarstva zdravstva povećava za 207.112.807 eura, odnosno s 4.298.270.378 eura na 4.505.383.185 eura, a limitirani izvori financiranja povećavaju se s 1.309.802.788 eura na 1.325.854.884 eura, tj. za 16.052.096 eura. Kako je istaknuo, najznačajniji elementi povećavanja financijskog plana odnose se na provedbu aktivnosti sanacije štete od potresa (povećanje u iznosu od 36.5 mil. eura), zatim za troškove osiguranja bolnica na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (povećanje u iznosu od 5.2 mil. eura), za provedbu hitne helikopterske medicinske službe (povećanje u iznosu od 2.2 milijuna eura), za provedbe Odluke vlade za refundaciju pravomoćnih sudskih presuda za prekovremeni rad (povećanje u iznosu od 2 mil. eura) te za provedbu aktivnosti izgradnje nacionalne dječje bolnice u Zagreb (povećanje u iznosu od 1.4 mil. eura).
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2024.g. planirani su ukupni prihodi na razini 6.013.557.882 eura dok se ukupni rashodi planiraju na razini 6.004.289.508 eura. Ukupno povećanje financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 446 milijuna eura i rezultat je povećanja prihoda od doprinosa koje se sada planiraju na godišnjoj razini od 4.78 milijardi eura. Predloženo povećanje prihoda prati i povećanje rashoda i to: rashodi obveznog zdravstvenog osiguranja zbog porasta plaća povećavaju se za 7% ili 405 milijuna eura, na način da ukupni plan iznosi 5.7 milijardi eura, a rashodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja povećavaju se za 17% ili 40 milijuna eura, na način da ukupni plan dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja iznosi 0.27 milijardi eura. 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, novi plan Razdjela 086 Ministarstva za 2024. godinu iznositi ukupno 10.587.896.850 eura, od čega se iznos od 10.202.461.423 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 385.435.427 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno smanjenje u odnosu na tekući plan iznosi 283.851 eura. Do najvećeg smanjenja došlo je na Glavi 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (smanjenje od 175.150.198 eura), a najveće povećanje u okviru glave 08665 Hrvatskog zavoda za socijalni rad u iznosu od 165.580.721 eura, koje se odnosi na plaće za zaposlene i socijalne naknade (inkluzivni dodatak, zajamčenu minimalnu naknadu, roditelje njegovatelje i naknadu za ugroženog kupca energenata.
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Većina članova Odbora podržala je izmjene i dopune, no postavljena su i pitanja razloga zbog kojih su prisutne uštede na određenim stavkama, poput smanjenja na području razvoja palijativne skrbi (smanjenje od 2.552.187 eura). Predstavnik Ministarstva zdravstva  s tim u vezi rekao je da je na području Mreže javne zdravstvene službe predviđeno u području palijativne skrbi povećati palijativne kapacitete (umjesto dosadašnjih 344 kreveta  predviđeno je preko 700). Također je postavljeno pitanje u vezi nezadovoljstva dijela zdravstvenih radnika u vezi s „Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama“, na što je predstavnik ministarstva odgovorio da se u narednom periodu planiraju određene zakonodavne izmjene (izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o djelatnostima u zdravstvu), koje će iznjedriti bolja odgovarajuća rješenja. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I  2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.        

PREDSJEDNICA ODBORA          
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 5. sjednici  Odbora, održanoj  9. listopada 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike, a kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka. Također, radi provedbe projekata povećani su zahtjevi za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se ovim Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto. Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, drugih prihoda koji su posebnim propisima utvrđeni kao izvori prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske te iz zaduživanja i drugih primitaka državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (  6„za“ i 3  “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA          
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici Odbora, održanoj 25. rujna 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, prvo čitanje, P.Z. br. 42 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, a temeljem  rezultata provedenih analiza, predlažu izmjene slijedećih područja regulative igara na sreću: obvezna identifikacija svih igrača u zemaljskim poslovnicama kako bi se smanjila mogućnost sudjelovanja u igrama na sreću maloljetnih osoba i omogućila učinkovitija provedba postupka isključenja igrača, ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostava Registra isključenih igrača pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (rok za uspostavu Registra je 30. lipanj 2026.), zatim oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja. Zakonskim prijedlogom reguliralo bi se i oglašavanje igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama tako da se postojeća zabrana proširuje zabranom oglašavanja igara na sreću u svim tiskanim medijima, dok se oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim i radijskim programima zabranjuje u vremenu od 6:00 do 23:00 sata. Također, zabranilo bi se oglašavanje igara na sreću na svim javno vidljivim površinama osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se priređuju igre na sreću.
 U raspravi članovi Odbora pohvalili su ovaj zakonski prijedlog koji prema njihovu mišljenje predstavlja prvi korak u reguliranju ovog područja te izrazili nadu da će on doprinijeti unapređenju sustava odgovornog priređivanja igara na sreću uklanjanjem ili bar umanjivanjem rizika, zaštiti maloljetnika te prevenciji ovisnosti o igrama na sreću koja je postala veliki problem. Složili su se s mišljenjem predsjednice Odbora da bi sadašnji sustav priređivanja igara na sreću trebalo dodatno još više usmjeriti prema društveno odgovornom priređivanju igara na sreću, poboljšati mehanizme sprječavanja razvoja ovisnosti o igrama na sreću, bolje zaštititi maloljetnike i spriječiti njihovo sudjelovanje u igrama na sreću te poboljšati i osnažiti prevenciju ove ovisnosti koja uzima sve više maha među svom populacijom. Složili su se i da bi trebalo bolje regulirati tj. ograničiti pristup kladomatima, kojih na žalost ima oko 3 600, a često predstavljaju uvod u ovisnost o klađenju te otežavaju održavanje apstinencije.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 
                                                            

PREDSJEDNICA  ODBORA

                   dr. sc. Ivana Kekin 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici Odbora, održanoj 25. rujna 2024. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 6 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. rujna 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u Zakon uvrštavaju do sada izostavljeni stručni diplomski studiji i omogućava provedba reformske mjere unaprjeđenja učinkovitosti djelatnosti hitne medicine, predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO). Također, definiraju se kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućava primjena znanja, vještina i samostalna primjena lijekova utvrđenih pravilnikom u životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika. Uređuje se odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara/tehničara i ujedno se dopunjuju ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara, kojoj se omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre/ tehničara. 
U odnosu na tekst zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona u članku 2. brisan je stavak 2. Naime, članak 2. stavak 2. teksta zakona propisivao je da zdravstvenu njegu kao član tima provodi medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje i stekla strukovnu kvalifikaciju medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege, koja je upisana u registar i kojoj je dano odobrenje za samostalni rad u skladu s kompetencijama stečenim strukovnim obrazovanjem. Kako je temeljem navedene zakonske odredbe razvidno da je temeljno obrazovanje za obavljanje djelatnosti medicinske sestre petogodišnja srednja škola, na taj način bi se iz sustava zdravstvene njege isključile one medicinske sestre koje su završile četverogodišnju srednju školu te je sukladno navedenom brisan stavak 2.
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2023.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj), navodeći podatke za 2022., u kojoj se Uredu pravobranitelja obratilo 2.474 građana. Najviše obraćanja, njih 565, odnosilo se na područje socijalne skrbi, zatim na područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256, a višestrukih upita i pritužbi bilo je 237. Na područje zdravstva odnosilo se 148 obraćanja, a na ostala područja 137. Od 294 općih preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama prihvaćeno ih je 101 (34,35%). Djelomično ih je prihvaćeno 20,75 posto, nije prihvaćeno 11,91 posto, nije zaprimljen  odgovor na 17,1 posto, dok je u tijeku razmatranje 15,98 posto preporuka i upozorenja. Najviše preporuka bilo je prihvaćeno u područjima pristupačnosti i mobilnosti, dok je najviše neprihvaćenih preporuka i preporuka na koje nije odgovoreno bilo u područjima odgoja i obrazovanja te socijalne zaštite u kojem je najviše pritužbi osoba s invaliditetom. 

Kako je istaknuo pravobranitelj, unatoč povećanju naknada koje su ostvarene na osnovi invaliditeta tijekom 2022. godine, pritužbe su se odnosile na pogoršanje opće ekonomske situacije koja posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. S tim u vezi, velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači hrvatskog znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi. Uz satnicu koja je najniža na tržištu, osobe s invaliditetom ugrožava i nedostatak radne snage. Nedostaju i pružatelji usluga pomoći u kući, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici te stručni suradnici. 

Osobe s invaliditetom žale se i na povećanje zahtjeva za vještačenjima uslijed preispitivanja pojedinih prava (proizašlo iz izmjena Zakona o socijalnoj skrbi), što je posebno teško pogodilo osobe čiji je invaliditet posljedica trajnog i ireverzibilnog stanja. 

Na navode pravobranitelja referirali su se prema djelokrugu rada ministarstava predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada,  mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kako bi obrazložili Mišljenje Vlade RH. Svi su pohvalili predmetno Izvješće smatrajući da je uloga pravobranitelja upravo ukazivanje na određene nepravilnosti ili propuste u pojedinim područjima te davanje prijedloga za njihovo bolje rješavanje. Također su se složili da su prisutne pojedine teškoće u provedbi na svim područjima te da prostora za poboljšanja uvijek ima.  

U raspravi, istaknuto je područje psihijatrije i mentalnog zdravlja, odnosno osoba s duševnim smetnjama i invaliditetom, koje se prema mišljenju predsjednice Odbora, potpuno izuzelo. Ovom području trebalo bi sustavno pristupiti, kao i detektirati goruće probleme (npr. u području žena s invaliditetom). Istaknut je i problem nedostupnosti javnog prijevoza te pitanje reproduktivnog zdravlja žena s invaliditetom, za koje ne postoje pokazatelji niti se sustavno prati.

Članovi Odbora pohvalili su i podržali predmetno Izvješće te  nakon provedene rasprave jednoglasno (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnijela je pučka pravobraniteljica obrazloživši kako ovo Izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj te analizu i ocjenu stanja vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina. Kako je istaknula, u 2022. godini Ured pučke pravobraniteljice postupao je u ukupno 6.099 predmeta, što je 5,7% više nego prethodne 2021. godine. Najveći broj pritužbi zaprimili su u području zdravstva (411), nakon toga slijede pritužbe u području diskriminacije (376), radnih i službeničkih odnosa (271), pravosuđa (229), gospodarstva i obrta (205), imovinsko-pravnih odnosa (187), socijalne skrbi (172), komunalnih djelatnosti (156) te pritužbe vezane uz prava osoba lišenih slobode (152). Ured je uputio 170 preporuka nadležnim tijelima, a vezano uz ispunjenost preporuka iz Izvješća za 2021. godinu,  nadležna tijela su postupala ili postupaju po 45 posto preporuka, neznatno više u usporedbi s Izvješćem za 2020. godinu, kada su to činili po 43 posto preporuka. 

U području zdravstva, gdje je bilo najviše primjedbi, građani su se obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije liječnika s pacijentima, nedostatne razmjene informacija među različitim liječnicima i njihovog pristupa različitim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima, kao i zbog nejasnoća u postupanju po njihovim pritužbama u zdravstvenom sustavu.

Predstavnici ministarstava očitovali su se po područjima iz svojih resora na Izvješće pravobraniteljice, istaknuvši dosadašnju kvalitetnu suradnju i spremnost na provođenje daljnjih uzajamnih aktivnosti, smatrajući da su sve preporuke koje mogu dovesti do poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada institucija koje odlučuju o pravima građana, osjećaja pravednosti i postizanja veće razine prava svih građana te smanjivanja postojećih nejednakosti, svakako dobrodošle. 
U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na potrebu ujednačavanja prava svih građana, rješavanje problema zdravstvene skrbi u zatvorskom sustavu, potrebu rješavanja problema palijativne skrbi, pitanje prava pacijenata i smanjenja lista čekanja na pojedine dijagnostičke postupke ili zahvate, kao i potrebu boljeg reguliranja postupka upućivanja pritužbi pacijenata u zdravstvu. 

U području socijalne politike i socijalnih prava istaknut je problem pada broja korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) te potrebe provođenja ponovne analize korisnika, kao i potrebe povećanja osnovice za izračun ZMN-a. Ustanovljena je potreba obuhvata većeg broja korisnika jednokratnim naknadama, kao i ubrzavanje postupaka isplate. Također je istaknut problem siromaštva starijih osoba, pogotovo onih koji žive izvan gradova te potrebe uvođenja dodatnih zaštitnih mehanizama u vezi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, kako bi se izbjegle zloupotrebe. Naveden je i podatak za 2022. godinu u kojoj je sklopljeno oko 7 500 takvih ugovora. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2022.GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 1. sjednici Odbora, održanoj 12. lipnja 2024. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 6 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. svibnja 2024.

Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u Zakon uvrštavaju do sada izostavljeni stručni diplomski studiji i omogućava provedba reformske mjere unaprjeđenja učinkovitosti djelatnosti hitne medicine, predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO).

Definiraju se kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućava primjena znanja, vještina i samostalna primjena lijekova utvrđenih pravilnikom u životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika. Uređuje se odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara/tehničara i ujedno se dopunjuju ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara, kojoj se omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre/ tehničara. 

Kako je istaknuto, od lipnja 2023. započelo je specijalističko usavršavanje 138 prvostupnika sestrinstva, od kojih je do sada 100 prvostupnika položilo specijalistički ispit i steklo status specijalista u djelatnosti hitne medicine, a planirano je specijalističko usavršavanje u ovoj djelatnosti za ukupno 375 prvostupnika sestrinstva. Ukupni procijenjeni trošak specijalističkog usavršavanja iznosi 13.272.280,80 eura.

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin