11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 7. sjednici  Odbora, održanoj  19. studenoga 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o privremenom uzdržavanju, drugo čitanje, P.Z. br. 27, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja istaknula je na početku izlaganja da se donošenjem ovog Zakona omogućuju nova, povoljnija prava i značajan pomak u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze, a osniva se i alimentacijski fond. Povećava se iznos potpore te se produžuje njeno vremensko trajanje. Dosadašnje pravo od svega 50 posto zakonskog minimuma podiže se  na 100-postotni iznos. Produžuje se i vremensko trajanje potpore, pa će pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine života ili do 26-te ako se redovito školuju, a djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi, imat će pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje. Pojednostavljuju se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje. 
Kako je predlagateljica istaknula, konačni prijedlog zakona usuglašen je s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima Hrvatskoga sabora i u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora te je dodatno nomotehnički dorađen izričaj pojedinih odredbi sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 7 „za“ )odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O PRIVREMENOM UZDRŽAVANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

                        
                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                                  Dr. sc. Ivana Kekin  

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 7. sjednici  Odbora, održanoj  19. studenoga 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna. 
Prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može se provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna. Postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6  „za“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                         

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin 
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 7. sjednici, održanoj 19. studenoga 2024., raspravljao je o Prijedlogu državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2025.  godinu i projekcija za  2026. i  2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog Državnog proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, kojim su u 2025. prihodi proračuna  planirani u iznosu od 33 milijarde eura, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a. Očekuje se da će rast BDP-a postupno usporiti s 3,2% u 2025. na 2,8% BDP-a u 2026. te 2,6% u 2027. godini. 
Predstavnik Ministarstva zdravstva u svom izlaganju obrazložio je proračun Ministarstva zdravstva za 2025. godinu, koji po svim izvorima financiranja iznosi 4.831.941.450 eura i isti je veći za 7% u odnosu na 2024., kada je iznosio 4.5 mlrd. eura. Limitirani izvori financiranja u 2025. iznose  1.407.677.548 eura i u odnosu na 2024. veći su za 6%, kada su iznosili 1.32 mlrd. eura. Kao ključne elemente proračuna naveo je: transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koji iznosi 785.2 mil. eura (200 tisuća eura više nego 2024.)  te sanacija štete od potresa za sve zdravstvene ustanove u iznosu od 165 mil. eura, dok je za  izgradnju nove dječje bolnice Blato planiran iznos od 6.3 mil. eura.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da prijedlog financijskog plana za 2025. godinu za razdjel 086 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznosi 11.179.118.786 eura i veći je za 591.221.936 eura u odnosu na tekući financijski plan za 2024., koji iznosi 10.587.896.850 eura. Najznačajnija povećanja odnose se na: Ministarstvo - povećanje sredstava  u iznosu od 27.927.915 eura, što se najvećim dijelom odnosi na povećanje sredstava za osobnu asistenciju, izgradnju i opremanje centara za starije osobe te povećanje sredstava za decentralizirane funkcije i rashode za zaposlene i materijalne rashode, zatim za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - povećanje sredstava u iznosu od 451.809.118 eura, što se odnosi na rashode za mirovine i mirovinska primanja zbog redovnog usklađivanja koje će se provesti tijekom 2025. godine. Uz ostala povećanja, povećanje sredstava namijenjena su Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - povećanje u iznosu od 13.090.911 eura, što se najvećim dijelom odnosi na mjere za zapošljavanje te Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - povećanje sredstava u iznosu 3.397.870 eura, što se odnosi na povećanje sredstava za zapošljavanje osoba s invaliditetom, rashoda za zaposlene te materijalne rashode.
Predstavnik HZZO-a u svom izlaganju je istaknuo da su ukupni prihodi HZZO-a za 2025. godinu planirani u iznosu od 6.526.855.339 eura, ili 8,5% više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu, zbog procjene rasta prihoda od doprinosa pod utjecajem daljnjeg gospodarskog rasta, rasta zaposlenih i bruto plaća. Prema očekivanim makroekonomskim kretanjima u narednim godinama, projekcija ukupnih prihoda za 2026. godinu iznosi 6.879.086.073 eura ili 5,4 % više nego u 2025., a za 2027. godinu 7.151.034.811eura, odnosno 4 % više nego u 2026. Ukupni rashodi za 2025. planirani su u iznosu od 6.499.098.087 EUR ili 8,2 % više u odnosu na važeći plan za 2024. zbog povećanja sredstava predviđenih za zdravstvenu zaštitu kroz povećanje mjesečnih limita bolnicama zbog očekivanog povećanja cijena rada i materijala,  ostalih ugovorenih sadržaja kao i povećanja cijena zdravstvenih usluga. U projekciji za 2026. godinu, ukupni rashodi planirani su u iznosu od 6.851.328.821 eura ili 5,4 % više nego u 2025., a u projekciji za 2027. godinu 7.123.277.559 eura ili 4 % više nego u 2026. godini.  
U raspravi predsjednica Odbora izrazila je nezadovoljstvo visinom povišenja limita domovima zdravlja i bolnica, odnosno cijenom DTP-ova, s obzirom na to da cijena  dijagnostičko terapijskih postupaka (DTP) nije prilagođena potrebama i interesu tj. zdravlju građana. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I  2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
-           Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                           

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, prvo čitanje, P.Z.E. br. 87 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, prvo čitanje, P.Z.E. br. 87 provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 86.     
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite (NN broj 118/18.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. određuju načela i sustav mjera za ostvarivanje i unaprjeđenje sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj te propisuje postupak akreditacije zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika, kao i procjena zdravstvenih tehnologija, a sve radi osiguranja i smanjivanja rizika za život i zdravlje pacijenata. 
Ovim zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2021/2282 kojom se utvrđuje potporni okvir i postupci za suradnju država članica u području zdravstvenih tehnologija na razini Europske unije. Njime se definira mehanizam kojim se utvrđuje da subjekt koji razvija zdravstvenu tehnologiju sve informacije, podatke, analize i druge dokaze potrebne za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija podnosi samo jednom na razini Europske unije te se preciziraju zajednička pravila i metodologija za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija. 
Prijedlogom zakona dopunjuju se također odredbe važećeg Zakona na način da se propisuje da troškove postupka procjene zdravstvenih tehnologija snosi podnositelj zahtjeva koji je zatražio procjene zdravstvenih tehnologija (visinu tih troškova odlukom utvrđuje ministar zdravstva) te se mijenjaju odredbe važećeg Zakona u dijelu koji se odnosi na novčane kazne na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite i akreditacijskog postupka radi uvođenja eura u Republiku Hrvatsku.
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                               

PREDSJEDNICA  ODBORA

                             dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006, prvo čitanje, P.Z.E. br. 88 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije na način da se osigurava provedba Uredbe (EU) 2023/1322, koja je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije od 2. srpnja 2024. godine. 
Isto je neophodno zbog rastućeg opsega u ponudi i potražnji droga te se nameće potreba ulaganja u standardizirano prikupljanje i razmjenu relevantnih podataka i informacija o drogama, kao i potreba unaprjeđenja kapaciteta za identifikaciju novih psihoaktivnih tvari, posebno onih koje mogu predstavljati rizik za zdravlje građana. U tom smislu važno je osnažiti forenzičkotoksikološke kapacitete i osigurati razvoj resursa za rano prepoznavanje novih ugroza i pravodobno upozoravanje skupina u riziku, kao i osigurati odgovarajuće usluge u skladu sa znanstveno utemeljenim praksama u odnosu na politike o drogama, s ciljem osnaživanja spremnosti i odgovora EU. Slijedom navedenoga, revidiran je mandat Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama te je isti sukladno Uredbi (EU) 2023/1322 postao Agencija Europske unije za droge.  
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su ( 7„za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1322 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 27. LIPNJA 2023. O AGENCIJI EUROPSKE UNIJE ZA DROGE (EUDA) I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1920/2006

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                     
                                

                         PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                                                                                                                  dr. sc. Ivana Kekin                                                                                                                              
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 86 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 86. provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, prvo čitanje, P.Z.E. br. 87.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije te se utvrđuje Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) 2021/2282, koje pri provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 i ovoga Zakona surađuje s tijelima javne vlasti, stručnim društvima i organizacijama koji su, u okviru svoje djelatnosti, povezani s procjenom zdravstvenih tehnologija. 
Naime, Uredbom (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU utvrđuje se potporni okvir i postupci za suradnju država članica u području zdravstvenih tehnologija na razini Europske unije, mehanizam kojim se utvrđuje da subjekt koji razvija zdravstvenu tehnologiju sve informacije, podatke, analize i druge dokaze potrebne za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija podnosi samo jednom na razini Europske unije, zajednička pravila i metodologija za zajedničku kliničku procjenu zdravstvenih tehnologija. Također, Uredbom (EU) 2021/2282 ne ograničavaju se prava država članica Europske unije da provode dopunske kliničke analize zdravstvenih tehnologija za koje je dostupno izvješće o zajedničkoj kliničkoj procjeni, a koje su nužne za njihov cjelokupni nacionalni postupak procjene. 
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O O  PROVEDBI UREDBE (EU) 2021/2282 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 15. PROSINCA 2021. O PROCJENI ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA I IZMJENI DIREKTIVE 2011/24/EU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.      
                                                                                           

PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                   dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 5. sjednici, održanoj 9. listopada 2024. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2024.  godinu i projekcija za  2025. i  2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024.
Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2024.  godinu i projekcija za  2025. i  2026. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu  i projekcija za 2025. i 2026. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, istaknuvši kako  se ovim izmjenama i dopunama ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura, a navedeno povećanje prvenstveno se temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Također, za 2024. godinu  ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. 
U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2024. godinu ukupni financijski plan Ministarstva zdravstva povećava za 207.112.807 eura, odnosno s 4.298.270.378 eura na 4.505.383.185 eura, a limitirani izvori financiranja povećavaju se s 1.309.802.788 eura na 1.325.854.884 eura, tj. za 16.052.096 eura. Kako je istaknuo, najznačajniji elementi povećavanja financijskog plana odnose se na provedbu aktivnosti sanacije štete od potresa (povećanje u iznosu od 36.5 mil. eura), zatim za troškove osiguranja bolnica na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (povećanje u iznosu od 5.2 mil. eura), za provedbu hitne helikopterske medicinske službe (povećanje u iznosu od 2.2 milijuna eura), za provedbe Odluke vlade za refundaciju pravomoćnih sudskih presuda za prekovremeni rad (povećanje u iznosu od 2 mil. eura) te za provedbu aktivnosti izgradnje nacionalne dječje bolnice u Zagreb (povećanje u iznosu od 1.4 mil. eura).
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2024.g. planirani su ukupni prihodi na razini 6.013.557.882 eura dok se ukupni rashodi planiraju na razini 6.004.289.508 eura. Ukupno povećanje financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 446 milijuna eura i rezultat je povećanja prihoda od doprinosa koje se sada planiraju na godišnjoj razini od 4.78 milijardi eura. Predloženo povećanje prihoda prati i povećanje rashoda i to: rashodi obveznog zdravstvenog osiguranja zbog porasta plaća povećavaju se za 7% ili 405 milijuna eura, na način da ukupni plan iznosi 5.7 milijardi eura, a rashodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja povećavaju se za 17% ili 40 milijuna eura, na način da ukupni plan dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja iznosi 0.27 milijardi eura. 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, novi plan Razdjela 086 Ministarstva za 2024. godinu iznositi ukupno 10.587.896.850 eura, od čega se iznos od 10.202.461.423 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 385.435.427 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno smanjenje u odnosu na tekući plan iznosi 283.851 eura. Do najvećeg smanjenja došlo je na Glavi 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (smanjenje od 175.150.198 eura), a najveće povećanje u okviru glave 08665 Hrvatskog zavoda za socijalni rad u iznosu od 165.580.721 eura, koje se odnosi na plaće za zaposlene i socijalne naknade (inkluzivni dodatak, zajamčenu minimalnu naknadu, roditelje njegovatelje i naknadu za ugroženog kupca energenata.
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Većina članova Odbora podržala je izmjene i dopune, no postavljena su i pitanja razloga zbog kojih su prisutne uštede na određenim stavkama, poput smanjenja na području razvoja palijativne skrbi (smanjenje od 2.552.187 eura). Predstavnik Ministarstva zdravstva  s tim u vezi rekao je da je na području Mreže javne zdravstvene službe predviđeno u području palijativne skrbi povećati palijativne kapacitete (umjesto dosadašnjih 344 kreveta  predviđeno je preko 700). Također je postavljeno pitanje u vezi nezadovoljstva dijela zdravstvenih radnika u vezi s „Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama“, na što je predstavnik ministarstva odgovorio da se u narednom periodu planiraju određene zakonodavne izmjene (izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o djelatnostima u zdravstvu), koje će iznjedriti bolja odgovarajuća rješenja. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I  2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.        

PREDSJEDNICA ODBORA          
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 5. sjednici  Odbora, održanoj  9. listopada 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike, a kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka. Također, radi provedbe projekata povećani su zahtjevi za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se ovim Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto. Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, drugih prihoda koji su posebnim propisima utvrđeni kao izvori prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske te iz zaduživanja i drugih primitaka državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (  6„za“ i 3  “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA          
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici Odbora, održanoj 25. rujna 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, prvo čitanje, P.Z. br. 42 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, a temeljem  rezultata provedenih analiza, predlažu izmjene slijedećih područja regulative igara na sreću: obvezna identifikacija svih igrača u zemaljskim poslovnicama kako bi se smanjila mogućnost sudjelovanja u igrama na sreću maloljetnih osoba i omogućila učinkovitija provedba postupka isključenja igrača, ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostava Registra isključenih igrača pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (rok za uspostavu Registra je 30. lipanj 2026.), zatim oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja. Zakonskim prijedlogom reguliralo bi se i oglašavanje igara na sreću u medijima i na javno vidljivim površinama tako da se postojeća zabrana proširuje zabranom oglašavanja igara na sreću u svim tiskanim medijima, dok se oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim i radijskim programima zabranjuje u vremenu od 6:00 do 23:00 sata. Također, zabranilo bi se oglašavanje igara na sreću na svim javno vidljivim površinama osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se priređuju igre na sreću.
 U raspravi članovi Odbora pohvalili su ovaj zakonski prijedlog koji prema njihovu mišljenje predstavlja prvi korak u reguliranju ovog područja te izrazili nadu da će on doprinijeti unapređenju sustava odgovornog priređivanja igara na sreću uklanjanjem ili bar umanjivanjem rizika, zaštiti maloljetnika te prevenciji ovisnosti o igrama na sreću koja je postala veliki problem. Složili su se s mišljenjem predsjednice Odbora da bi sadašnji sustav priređivanja igara na sreću trebalo dodatno još više usmjeriti prema društveno odgovornom priređivanju igara na sreću, poboljšati mehanizme sprječavanja razvoja ovisnosti o igrama na sreću, bolje zaštititi maloljetnike i spriječiti njihovo sudjelovanje u igrama na sreću te poboljšati i osnažiti prevenciju ove ovisnosti koja uzima sve više maha među svom populacijom. Složili su se i da bi trebalo bolje regulirati tj. ograničiti pristup kladomatima, kojih na žalost ima oko 3 600, a često predstavljaju uvod u ovisnost o klađenju te otežavaju održavanje apstinencije.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 
                                                            

PREDSJEDNICA  ODBORA

                   dr. sc. Ivana Kekin 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici Odbora, održanoj 25. rujna 2024. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 6 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. rujna 2024.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u Zakon uvrštavaju do sada izostavljeni stručni diplomski studiji i omogućava provedba reformske mjere unaprjeđenja učinkovitosti djelatnosti hitne medicine, predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO). Također, definiraju se kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućava primjena znanja, vještina i samostalna primjena lijekova utvrđenih pravilnikom u životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika. Uređuje se odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara/tehničara i ujedno se dopunjuju ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara, kojoj se omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre/ tehničara. 
U odnosu na tekst zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona u članku 2. brisan je stavak 2. Naime, članak 2. stavak 2. teksta zakona propisivao je da zdravstvenu njegu kao član tima provodi medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje i stekla strukovnu kvalifikaciju medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege, koja je upisana u registar i kojoj je dano odobrenje za samostalni rad u skladu s kompetencijama stečenim strukovnim obrazovanjem. Kako je temeljem navedene zakonske odredbe razvidno da je temeljno obrazovanje za obavljanje djelatnosti medicinske sestre petogodišnja srednja škola, na taj način bi se iz sustava zdravstvene njege isključile one medicinske sestre koje su završile četverogodišnju srednju školu te je sukladno navedenom brisan stavak 2.
Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.                                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2023.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj), navodeći podatke za 2022., u kojoj se Uredu pravobranitelja obratilo 2.474 građana. Najviše obraćanja, njih 565, odnosilo se na područje socijalne skrbi, zatim na područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256, a višestrukih upita i pritužbi bilo je 237. Na područje zdravstva odnosilo se 148 obraćanja, a na ostala područja 137. Od 294 općih preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama prihvaćeno ih je 101 (34,35%). Djelomično ih je prihvaćeno 20,75 posto, nije prihvaćeno 11,91 posto, nije zaprimljen  odgovor na 17,1 posto, dok je u tijeku razmatranje 15,98 posto preporuka i upozorenja. Najviše preporuka bilo je prihvaćeno u područjima pristupačnosti i mobilnosti, dok je najviše neprihvaćenih preporuka i preporuka na koje nije odgovoreno bilo u područjima odgoja i obrazovanja te socijalne zaštite u kojem je najviše pritužbi osoba s invaliditetom. 

Kako je istaknuo pravobranitelj, unatoč povećanju naknada koje su ostvarene na osnovi invaliditeta tijekom 2022. godine, pritužbe su se odnosile na pogoršanje opće ekonomske situacije koja posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. S tim u vezi, velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači hrvatskog znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi. Uz satnicu koja je najniža na tržištu, osobe s invaliditetom ugrožava i nedostatak radne snage. Nedostaju i pružatelji usluga pomoći u kući, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici te stručni suradnici. 

Osobe s invaliditetom žale se i na povećanje zahtjeva za vještačenjima uslijed preispitivanja pojedinih prava (proizašlo iz izmjena Zakona o socijalnoj skrbi), što je posebno teško pogodilo osobe čiji je invaliditet posljedica trajnog i ireverzibilnog stanja. 

Na navode pravobranitelja referirali su se prema djelokrugu rada ministarstava predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada,  mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kako bi obrazložili Mišljenje Vlade RH. Svi su pohvalili predmetno Izvješće smatrajući da je uloga pravobranitelja upravo ukazivanje na određene nepravilnosti ili propuste u pojedinim područjima te davanje prijedloga za njihovo bolje rješavanje. Također su se složili da su prisutne pojedine teškoće u provedbi na svim područjima te da prostora za poboljšanja uvijek ima.  

U raspravi, istaknuto je područje psihijatrije i mentalnog zdravlja, odnosno osoba s duševnim smetnjama i invaliditetom, koje se prema mišljenju predsjednice Odbora, potpuno izuzelo. Ovom području trebalo bi sustavno pristupiti, kao i detektirati goruće probleme (npr. u području žena s invaliditetom). Istaknut je i problem nedostupnosti javnog prijevoza te pitanje reproduktivnog zdravlja žena s invaliditetom, za koje ne postoje pokazatelji niti se sustavno prati.

Članovi Odbora pohvalili su i podržali predmetno Izvješće te  nakon provedene rasprave jednoglasno (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnijela je pučka pravobraniteljica obrazloživši kako ovo Izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj te analizu i ocjenu stanja vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina. Kako je istaknula, u 2022. godini Ured pučke pravobraniteljice postupao je u ukupno 6.099 predmeta, što je 5,7% više nego prethodne 2021. godine. Najveći broj pritužbi zaprimili su u području zdravstva (411), nakon toga slijede pritužbe u području diskriminacije (376), radnih i službeničkih odnosa (271), pravosuđa (229), gospodarstva i obrta (205), imovinsko-pravnih odnosa (187), socijalne skrbi (172), komunalnih djelatnosti (156) te pritužbe vezane uz prava osoba lišenih slobode (152). Ured je uputio 170 preporuka nadležnim tijelima, a vezano uz ispunjenost preporuka iz Izvješća za 2021. godinu,  nadležna tijela su postupala ili postupaju po 45 posto preporuka, neznatno više u usporedbi s Izvješćem za 2020. godinu, kada su to činili po 43 posto preporuka. 

U području zdravstva, gdje je bilo najviše primjedbi, građani su se obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije liječnika s pacijentima, nedostatne razmjene informacija među različitim liječnicima i njihovog pristupa različitim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima, kao i zbog nejasnoća u postupanju po njihovim pritužbama u zdravstvenom sustavu.

Predstavnici ministarstava očitovali su se po područjima iz svojih resora na Izvješće pravobraniteljice, istaknuvši dosadašnju kvalitetnu suradnju i spremnost na provođenje daljnjih uzajamnih aktivnosti, smatrajući da su sve preporuke koje mogu dovesti do poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada institucija koje odlučuju o pravima građana, osjećaja pravednosti i postizanja veće razine prava svih građana te smanjivanja postojećih nejednakosti, svakako dobrodošle. 
U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na potrebu ujednačavanja prava svih građana, rješavanje problema zdravstvene skrbi u zatvorskom sustavu, potrebu rješavanja problema palijativne skrbi, pitanje prava pacijenata i smanjenja lista čekanja na pojedine dijagnostičke postupke ili zahvate, kao i potrebu boljeg reguliranja postupka upućivanja pritužbi pacijenata u zdravstvu. 

U području socijalne politike i socijalnih prava istaknut je problem pada broja korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) te potrebe provođenja ponovne analize korisnika, kao i potrebe povećanja osnovice za izračun ZMN-a. Ustanovljena je potreba obuhvata većeg broja korisnika jednokratnim naknadama, kao i ubrzavanje postupaka isplate. Također je istaknut problem siromaštva starijih osoba, pogotovo onih koji žive izvan gradova te potrebe uvođenja dodatnih zaštitnih mehanizama u vezi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, kako bi se izbjegle zloupotrebe. Naveden je i podatak za 2022. godinu u kojoj je sklopljeno oko 7 500 takvih ugovora. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2022.GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 1. sjednici Odbora, održanoj 12. lipnja 2024. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 6 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. svibnja 2024.

Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u Zakon uvrštavaju do sada izostavljeni stručni diplomski studiji i omogućava provedba reformske mjere unaprjeđenja učinkovitosti djelatnosti hitne medicine, predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO).

Definiraju se kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućava primjena znanja, vještina i samostalna primjena lijekova utvrđenih pravilnikom u životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika. Uređuje se odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara/tehničara i ujedno se dopunjuju ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara, kojoj se omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre/ tehničara. 

Kako je istaknuto, od lipnja 2023. započelo je specijalističko usavršavanje 138 prvostupnika sestrinstva, od kojih je do sada 100 prvostupnika položilo specijalistički ispit i steklo status specijalista u djelatnosti hitne medicine, a planirano je specijalističko usavršavanje u ovoj djelatnosti za ukupno 375 prvostupnika sestrinstva. Ukupni procijenjeni trošak specijalističkog usavršavanja iznosi 13.272.280,80 eura.

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin