11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2024. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će donošenjem predloženog Zakona Republika Hrvatska ispuniti obvezu iz članka 93. Uredbe (EU) 2023/1542 (utvrđivanje pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja Uredbe (EU) 2023/1542 i poduzimanje svih potrebnih mjera radi osiguranja provedbe) na način da će odrediti nadležna tijela, njihove ovlasti i prekršajne odredbe za provedbu Uredbe (EU) 2023/1542. Dodatno, Zakonom će se uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2023/1542. Ova Uredba donesena je u srpnju 2023. godine, primjenjuje se od 18. veljače 2024. godine, osim za propisane odredbe koje čine iznimke, a koje stupaju na snagu prema propisanom rasporedu. Člankom 93. Uredbe (EU) 2023/1542 određeno je da države članice do 18. kolovoza 2025. utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 2. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Problematika i održiva rješenja gospodarenja otpadom na odlagalištu Jakuševec vezano uz  incidente s posljedicom ugroze života i zdravlja radnika i građana Grada Zagreba i Zagrebačke županije“.  

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić 
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 2. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „za“) usvojio sljedeći

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine u odnosu na ciljeve EU i RH da 60% komunalnog otpada do 2030. bude ponovno oporabljeno i reciklirano te 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta do 2035. godine“.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložila da se predloženim Zakonom nadopunjuje odredba kojom se dodatno definiraju pravne osobe koje mogu provoditi poslove izrade akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Ujedno se  dopunjuje odredba kojom se definira obveznik koji mora osigurati provedbu odluke o mjerenjima posebne namjene. Dodatno se usklađuje i nadopunjuje i pravni okvir za provedbu evidencije i praćenje emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila, definiranje kriterija za evidenciju emisija onečišćujućih tvari u zrak i pokretnih izvora, upis podataka o pokretnim izvorima u registar, način i rok dostave izvješća o emisijama te usklađivanje i definiranje prekršajnih odredbi. Dopunjuje se okvir nadležnosti (dodatna prateća dokumentacija) vezano uz pregled pomorskog objekta od strane nadležnog tijela Republike Hrvatske te prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu. Predloženim zakonom dopunjuje se odredba o definiranju svih obveza pravnoj osobi za provedbu aktivnosti koje proizlaze iz važećeg Zakona o zaštiti zraka i za koje pri nadzoru nadležna inspekcija Državnog inspektorata može narediti otklanjanje uočenih nepravilnosti pri njihovoj provedbi. Također se definiraju iznosi prekršajnih odredbi u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je svako unapređenje odredbi Zakona o zaštiti zraka dobrodošlo jer je poznato da onečišćenje zraka uzrokuje 300.000 preuranjenih smrti godišnje u Europskoj uniji. Naglašeno je kako i u Hrvatskoj imamo velikih problema s onečišćenjem zraka te da učestale pritužbe građana i prosvjedi pokazuju da su mehanizmi za sprječavanje i sankcioniranje prekršitelja neučinkoviti.  Napomenuto je da je Europski parlament  krajem travnja ove godine usvojio izmjene Direktive o kvaliteti zraka i čišćem zraku i uveo strože granične vrijednosti za neke emisije, usporedive indikatore onečišćenje među državama te pristup pravosuđu za građane i kompenzaciju za narušavanje zdravlja.  Nove granične vrijednosti postavljaju se za emisije sa značajnih negativnim utjecajem na zdravlje poput lebdećih čestica 2,5 i 10 te za sumporove i dušikove diokside čime su  izmijenjeni zastarjeli standardi kvalitete zraka stari od 10 do 15 godina. Istaknuto je da članice imaju dvije godine od stupanja na snagu tih izmjena da primijene nova pravile Direktive. Navedeno je dobra vijest za naše građane odnosno čišću i zdraviju budućnost, ali i za lokalnu samoupravu koja će imati snažnije alate za učinkovitiju primjenu strožih standarda zaštite zraka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora održanoj 9. srpnja 2024. godine, temeljem dopisa članice Odbora Ivane Marković, KLASA: 351-01/24-01/4, URBROJ: 6531-24-1 od 27. lipnja 2024. godine, razmotrio je točku dnevnog reda „Provedba Odluke Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine („Narodne novine“, broj 45/2023)“ uz prethodno zatražena i dobivena očitovanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, KLASA: 023-01/24-01/41, URBROJ: 517-05-2-2-24-2 od 8. srpnja 2024. i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, KLASA: 351-04/04-03/205, URBROJ: 563-03-1/93-24-154 od 3. srpnja 2024. godine.

Uvodno je predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode istaknula sljedeće osnovne elemente Odluke Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine. U Odluci Ustavnog suda navodi se da je Ministarstvo ograničilo pravo na zdrav život i okoliš (Ustav čl. 69) za građane i građanke onih jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) koje su bile dužne prihvatiti preusmjereni otpad na odlagališta kojima su one zakonito upravljale u skladu s kriterijima zaštite zdravlja i okoliša (točka 19.1.). Nadalje, Ministarstvo je  naglasilo da je ovakav način preusmjeravanja otpada privremeno rješenje do otvaranja Centara za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: CGO) te da je donositelj Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta svjestan da ona predstavlja ograničenje nečijih legitimnih interesa, zdravlja građana i rizika oštećenja okoliša, u ovom slučaju JLS-a koje su morale primiti otpad (točka 19.4). Vezano uz ove točke predsjednica Odbora iznijela je komentar kako je ovo „privremeno“ sada već pet godina i može postati dugoročno i trajno jer CGO-i nisu ni na vidiku. Nadalje, Ustavni sud utvrdio je u točki 20.4. da nije osigurana provedba ikakvih mjera koji bi obvezala JLS-e koje preusmjeravaju svoj otpad u aktivna i zakonska odlagališta sa ciljem da se što manje otpada proizvodi i što manje odlaže na odlagalištima i da u većem broju JLS-e (20.5) nisu ustrojene nikakve mjere poticanja za smanjenje otpada. Ustavni sud ujedno je točkom 21. ustvrdio da je povrijeđen čl. 16 Ustava jer  mjera preusmjeravanja otpada iz točke III. Odluke ne zadovoljava uvjet razmjernosti propisan člankom 16. Ustava. Ministarstvo nije ostvarilo cilj zakonitog zbrinjavanja otpada kojim opravdava nametnuto ograničenje prava na zdrav život i okoliš koji Ustav jamči građanima i građankama odredbom članka 69. Ustava.

Povrijeđen je čl. 16 Ustava RH koji definira „Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.“ Ustavni sud naglašava da more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, imaju osobitu zaštitu države u skladu s člankom 52. Ustava odnosno da je člankom 69. stavkom 2. propisana obveza svih tijela državne vlasti da osiguraju uvjete za zdrav okoliš na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Istovremeno, Ustavni sud uočava da je konkretnom mjerom preusmjeravanja otpada iz područja onih JLS-a koje nisu na zakonit način upravljale svojim odlagalištima u zakonita odlagališta na području njima susjednih JLS-a posebno pogođen interes očuvanja zdravlja i okoliša stanovništva tih jedinica. Ustavni sud je kroz točku 23.3 dao rok od 6 mjeseci (tj. do listopada 2023.) da Ministarstvo donese novi propis, da se poduzmu sve  potrebne konkretne mjere i mehanizmi da se uklone sve ove stvari što su navedene u presudi.

Ministarstvo je donijelo 10. listopada 2023. godine Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o zbrinjavanju i dinamici zatvaranja odlagališta. U točki II. navedene Odluke mijenja se točka IV. na način da se definira da će radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada FZOEU sklopiti dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg CGO-a. Ujedno se regulira da je osoba koja upravlja odlagalištem koje zaprima miješani komunalni otpad obvezna, na temelju snimke raspoloživih kapaciteta za odlaganje, jednom godišnje do 31. siječnja tekuće godine dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) podatke o preostalom kapacitetu za odlaganje na dan 31. prosinca prethodne godine. Zaključno je predsjednica Odbora naglasila da je rok za provedbu od 6 mjeseci davno prošao, da su kapaciteti odlagališta sve manji, dokumentacija nevažeća, a opasnosti po zdravlje građana sve veće.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije u uvodnom izlaganju istaknula je da je Odluka Ustavnog suda donesena u travnju 2023. godine s rokom za izmjenu spornih članaka Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta od šest mjeseci te je u roku, odnosno 10. listopada 2023. godine, donesena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ujedno se pristupilo usklađivanju prijedloga neophodnog Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava FZOEU te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava FZOEU kako bi se osigurala provedba načela razmjernosti. Umjesto do sada predviđenog intenziteta potpore od 75% za sufinanciranje opreme i uređaja za one JLS kod kojih se skuplja neopasni otpad s obzirom na redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta, potrebno je osigurati 90%-tni intenzitet potpore. Provode se aktivnosti, nacrt teksta Pravilnika poslan je nadležnim tijelima te je predviđeno da Pravilnik bude usvojen mjesecu srpnju, u narednih desetak dana. Potom će FZOEU pristupiti izradi dodatka ugovora s Gradom Supetrom.

Zamjenik direktora FZOEU obrazložio je da je FZOEU nakon donošenja u listopadu 2023. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, s ciljem provedbe Odluke Ustavnog suda promijenio svoj interni akt o načinima dodjele sredstava. Sukladno navedenom aktu mogli su dodjeljivati 40, 60 i 80% JLS-ima za sanaciju odlagališta te se izmjenom ovog akta omogućuje sufinanciranje s 90%. Potvrdio je kako se kroz desetak dana očekuje sjednica Upravnog odbora na kojoj bi se usvojio prethodno spomenuti Pravilnik. Pojašnjeno je da prema spomenutoj Odluci nije u pitanju samo odlagalište Grada Supetra već se radi o ukupno 32 odlagališta (15 odlagališta koja su sukladno Odluci već zatvorena i 17 odlagališta koja primaju otpad drugih te će za provedbu Odluke Ustavnog suda biti potrebno ukupno osigurati 59 milijuna eura). Uz dosadašnje obveze od oko 81 milijun eura i ovih dodatnih 59 milijuna eura riječ je o ukupno 140 milijuna eura koje FZOEU mora osigurati za sanaciju svih odlagališta na području Republike Hrvatske. Aktivnih je 198 ugovora, zatvoreno 225 odlagališta te je još 80 odlagališta otpada aktivno do otvaranja CGO-a.

Članica Odbora Ivana Marković prezentirala je dopis koji je uputila Odboru te probleme na koje nailaze JLS vezano uz gospodarenje otpadom. Istaknula je da je člankom 69. Ustava zagarantirano pravo svakog građanina/ke na zdrav život povrijeđeno Odlukom kojom je reguliran redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta, a koju je 2018. donijelo nadležno Ministarstvo. Naglasila je da se krše prava građana/ki onih jedinica lokalne samouprave koje su morale primiti otpad budući da se ne radi o samo 15 odlagališta. Napomenula je da su one JLS koje su poslovale u skladu sa zakonom, koje su imale dokumentaciju o sanaciji odlagališta ili saniranu deponiju, bile kažnjene navedenom Odlukom jer su morale primiti otpad onih JLS koje nisu uložile dostatan napor da ostvare tu razinu (bilo dokumentacije ili saniranog odlagališta). U Odluci Ustavnog suda rečeno je da nisu uspostavljeni nikakvi kriteriji kojima bi te JLS bile kontrolirane na način kolike količine otpada donose u druge JLS, odnosno sav otpad koji se donese u prve JLS one su to dužne primiti. Problematizirala je što je nadležno Ministarstvo tada smatralo da će Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta doprinijeti smanjenju količina otpada, a radilo se samo o prebacivanju otpada s jednog mjesta na drugo odnosno ugrožavanja prava građana koji su morali primiti taj otpad. Ovdje nije riječ samo o Gradu Supetru već o svim JLS koje su morale primiti otpad. Odlukom Ustavnog suda je rečeno da je ovakvom Odlukom ograničeno pravo na zdrav život i okoliš za one građane/ke JLS koji su taj otpad morali primiti. Pozdravlja da je u roku od 6 mjeseci donijeta izmjena Odluke, ali to nije jedino što se trebalo donijeti u tom periodu. Trebalo je definirati jasne kriterije, trebalo se već postupati po Odluci Ustavnog suda (ovdje se otvara pitanje ugrožavanja zdravlja građana/ki, financijske štete koje će pretrpjeti JLS). Prošlo je gotovo 1,5 godina od Odluke Ustavnog suda, odnosno devet godina od donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Upozorila je na posljedice te Odluke posebice za one koji nisu sanirali odlagališta. Iznijela je konkretan primjer otoka Brača gdje nema više mogućnosti za prijem novog otpada, postojeća dokumentacija nije više važeća, pokrenut je cijeli proces izmjene dokumentacije što zbog trajanja otvara pitanje financijskih šteta. Osvrnula se na podatak dan u uvodnom izlaganju o dodatnih 59 milijuna eura za provedbu Odluke Ustavnog suda te naglasila kako neke JLS, konkretno Grad Supetar razmatraju pokretanje tužbe radi nadoknade pretrpljene štete. Ocijenila je da se Odluka Ministarstva pokazala štetnom i za samo Ministarstvo (dodatnih 59 milijuna eura) i za građana/ke onih JLS koje su bile tom Odlukom obvezne, pod prijetnjom velikih kazni odgovornih osoba, primiti taj otpad. Nastavno na najavljeno donošenje Pravilnika postavila je pitanje u kojem će se razumnom roku sklopiti dodatak ugovora te koliko će trebati vremena da se pokrenu svi postupci bitni da se odlagališta dovedu u primjereno stanje koje neće biti na štetu građana/ki. Upozorila je na pojavu brojnih JLS-a koje imaju sanirana odlagališta, ali koje zbog nerealizirane izgradnje CGO-a i ovakvog načina gospodarenja otpadom moraju otvarati dodatne kapacitete. Apelirala je na nadležno Ministarstvo i FZOEU da se ubrzaju svi procesi, da se što prije pristupi sklapanju ugovora te sanaciji odlagališta.

Zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je da institucija pučke pravobraniteljice od 2013. godine prati ostvarivanje ustavnog prava na zdrav okoliš i prima pritužbe građana, između ostalog i vezano uz gospodarenje otpadom. Ove pritužbe na niz izazova u tom području (kašnjenje s otvaranjem CGO-a, problemi s gorivom koji se proizvodi iz otpada, sanacija crnih točaka, požari u postrojenjima tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom, ilegalna odlagališta itd.) Vezano uz CGO-e skrenula je pozornost na određene izazove koje je potrebno sada detektirati kako bi se u planiranju daljnjih CGO-a izbjegli neki problemi te se brže riješili spomenuti problemi s odlagalištima.  Istaknula je da su 2018. zaprimili prve pritužbe građana Marčelja (naselja unutar Viškova) koji su ukazivali na određene zdravstvene probleme kojima su bili izloženi uslijed otvaranja i rada CGO-a, na neugodne mirise i zagađenje zraka. Pokrenuli su ispitni postupak te je u tijeku njega provedena ekološka studija odnosno biomonitoring građana Marčelja. Utvrđeno je da postoje vanjski čimbenici koji su utjecali na plućne funkcije građana. Krajem prošle godine zaprimili su više pritužbi građana koji žive u blizini CGO-a Kaštijun kojima su ukazivali na neugodne mirise te je ispitni postupak u tijeku. Preporuka je pučke pravobraniteljice (i u Izvješću Hrvatskom saboru) da bi bilo dobro provoditi biološki monitoring građana koji žive u blizini CGO-a, crnih točaka, industrijskih postrojenja i slično. Istaknula je da bi bilo dobro prilikom planiranja i projektiranja budućih CGO-a planirati da oni zaprimaju različite vrste otpada, glomazni otpad, građevinski otpad, odvojeni papir, staklo, metal, plastiku, biootpad, da unutar CGO-a postoje reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, centri za ponovnu uporabu. Ujedno za CGO-e koji su u radu razmotriti da se prošire, unaprijede njihovi kapaciteti na način da prihvate različite vrste otpada. Osvrnula se i na pitanje goriva iz otpada za koje je potrebno da bude bolje kvalitete kako bi se moglo koristiti i kako bi CGO-i mogli ostvarivati neku financijsku zaradu od tog goriva umjesto da se snosi trošak za zbrinjavanje tog goriva.

Predsjednica Odbora dodatno je naglasila kako postojeći problemi vezani uz rad CGO-a Kaštijun proizlaze iz činjenice što se nije uspostavio pravilan sustav gospodarenja otpadom odnosno poštivala hijerahija gospodarenja otpadom.  CGO-i su otvarani a da se nije realiziralo ono što je trebalo prethoditi pa tako u cijeloj Istarskoj županiji nema nijedna sortirnica i kompostana. 
U raspravi je član Odbora iz Međimurske županije iznio pozitivan primjer osnivanja prije desetak godina komunalnog poduzeća koje spaja 14 JLS-a te je realizirana kompostana, sortirnica, riješeno zbrinjavanje građevinskog otpada itd. Istaknuo je kako je u gospodarenju otpadom osnovni problem što nitko ne želi odlagalište otpada u svojoj blizini, ali da su suvremene tehnologije omogućile da je primjerice kompostana u Prelogu u neposrednoj blizini kuća te nema neugodnih mirisa, a proizvodi više od 7000 tona komposta. Slična je situacija i sa otporom prema   CGO-ima na lokalnoj razini. Nastavno na slučaj Grada Supetra i iskustvo Međimurske županije podcrtao je kako je spajanje i ujedinjenje pojedinih JLS jednim zajedničkim komunalnim poduzećem na određenim prostorima RH rješenje koje može podignuti na veću razinu zbrinjavanje otpada svih vrsta i to značajno financijski povoljnije. Ujedno je istaknuo pozitivno iskustvo suradnje s FZEOU tog komunalnog poduzeća u povlačenju sredstava europskih fondova.

U raspravi je iznijeto stajalište zastupnika koji je nazočio sjednici Odbora i koji nije član Odbora kako je koncept CGO-a zastario. Upozorio je na dugogodišnji problem onečišćenja zraka u Gradu Rijeku uslijed rada CGO-a Marišćina te je istaknuo očitovanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo o prisutnim kancerogenim spojevima s Marišćine. Problematizirao je što se ovdje i nadalje taloži biootpad te stoga s ciljem zaštite zraka na riječkom području ocjenjuje da treba ići u smjeru odvajanja biootpada i kompostana. Također je skrenuo pozornost na pitanje skladištenja željeznog otpada u luci Rijeka i potrebu rješavanja navedenog. Ujedno je apelirao na provođenje sanacije jame Sovjak.
Tijekom rasprave ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije u osvrtu na dinamiku provođenja Odluke Ustavnog dodatno je naglasila da je izmjena i dopune Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta donesena u roku, da se očekuje donošenje spomenutog Pravilnika kroz desetak dana te da što se tiče sklapanja ugovora FZOEU već radi nacrte. Ujedno je informirala da je u tijeku izrada uredbe kojom će se urediti naknada za odlaganje otpada (landfill taksa) kako bi se potaknulo JLS da odgovornije postupaju s otpadom. Također je informirala da je CGO Biljane Donje u probnom radu i da bi četiri centra dodatno trebala biti u funkciji do 2028. godine. Za CGO Lećevicu i RCGO Piškornicu izgledan je plan puštanja u pogon 2027. godine. Za dva velika slavonska centra ishođena je lokacijska dozvola, završena je praktično projektna dokumentacija te bi trebali biti gotovi do 2028. godine. Nadalje je istaknula da je Ministarstvo na raspolaganju Gradu Zagrebu kako bi ubrzao rješavanje pripremih radnji te kako bi što prije bio spreman za financiranje iz naših udruženih sredstava sa sredstvima europskih fondova. Vezano uz jamu Sovjak istaknula je da je FZOEU izradio potrebnu dokumentaciju, da je odobreno EU financiranje te studijom izvedivosti odabrano sanacijsko rješenje.

Također je trenutno u izradi akcijski plan sanacije svih crnih točaka. U tijeku je odobravanje programa državnih potpora za pretovarne stanice. Što se tiče u raspravi spomenutog onečišćenja zraka u hrvatskim lukama najavila je da će do kraja ovog tjedna biti objavljen natječaj za financiranje pripremne dokumentacije te uspostavu mjernih postaja u lukama od državnog značaja. U tom smislu i luka Rijeka je prihvatljiv korisnik. Nastavno na iznijete primjedbe uz slabu zastupljenost sortirnica i kompostana naglasila je da se one financiraju i da su JLS prihvatljivi korisnici uz uvjet prethodne dokumentacije i suglasnosti te ih se može dodavati kao poseban oblik zbrinjavanja i obrade gdje su postojeći županijski CGO-i. Bila su dva natječaja, jedan iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, drugi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te će se nastaviti financirati takve objekte i postrojenja. Za prijedlog zamjenice pučke pravobraniteljice o uvođenju biološkog monitoringa naglasila je da će navedeno razmotriti jer postoje mjere koje su propisane u rješenjima o prihvatljivosti zahvata u prihvaćenim studijama.

Nakon provedene rasprave predsjednica Odbora predložila je donošenje zaključaka Odbora te je prezentirala tekst prijedloga zaključaka. U raspravi o predloženom tekstu iznijeta je ocjena kako na ovaj način Odbor može osnažiti svoj dodatni interes za boljom suradnjom i komunikacijom s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ujedno je prihvaćen prijedlog članice Odbora da se u tekstu zaključaka definira konkretni rok nadležnim tijelima.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) donio sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Poziva se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da u što kraćem roku provede Odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine (NN, br. 45/2023.) te postupi sukladno svojoj Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koja je stupila na snagu 19. listopada 2023. godine (NN, br. 120/2023) da bi se svim građankama i građanima Republike Hrvatske osiguralo pravo na zdrav život sukladno čl. 69. Ustava RH.

2. Sukladno Odluci o izmjenama i dopunama odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, a radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada, propisanog čl. 16. Ustava, poziva se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da sa jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na području kojih se nalazi odlagalište koje zaprima miješani komunalni otpad, sklopi dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom u što skorijem roku, a kako bi se spriječila daljnja šteta građankama i građanima te jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave, na kojima se nalaze aktivna odlagališta.

3. Pozivaju se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da do 30. rujna 2024. godine izvijeste Odbor o provedbi točke 1. i 2. ovih Zaključaka.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić