11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 18. ožujka 2025., Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2025. godine.     

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo da su predloženim Zakonom usvojene nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo. Ujedno je usvojen prijedlog, istaknut u raspravi na Odboru za zaštitu okoliša i prirode, o potrebi uključivanja državnog tijela nadležnog na zaštitu od požara u sva državna tijela nadležna za prilagodbu. Predloženi Zakon omogućava prijenos opsežnog EU klimatsko energetskog zakonodavstva iz paketa „Spremni za 55“ do 2030. godine čime se doprinosi ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno EU direktivama i uredbama kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55% do 2030. godine. Nadalje, prenose se odredbe nove EU Uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, prema kojima sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, a to su industrijski procesi i upotreba proizvoda, zgradarstvo, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, cestovni i vancestovni promet u RH moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7% u odnosu na razinu iz 2005. godine. 

Predloženi Zakon propisuje uspostavu sustava odgovornosti za emisije nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore. Sektorska odgovornost za prekoračenje uvodi se po prvi puta. Stoga se propisuje donošenje odluke kojom će se definirati kvantificirane vrijednosti smanjenja emisija po sektorima izvan sustava trgovanja do 2030. uzimajući u obzir potencijal smanjenja emisija pojedinih sektora te socijalne i ekonomske utjecaje. Uzimajući u obzir da u slučaju prekoračenja emisija nastaje za RH i financijski trošak za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote od druge države članice, propisuje se i fiskalna odgovornost nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore. 
Zakonom se propisuje i način provedbe obrazovanja, obuke i podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama, a nadležnom Ministarstvu, u svojstvu središnje točke za prilagodbu klimatskim promjenama, propisuju se poslovi jačanja kapaciteta i sposobnosti odgovora na sve veće rizike povezane s klimom, uključujući i sve učestalije ekstremne vremenske događaje.

Omogućava se i prijenos odredbi EU ETS direktive o proširenju područja primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i na pomorski promet, dakle na brodove veće od 5.000 bruto tona. Također se uspostavlja novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova ETS2, koji će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima. Ujedno se prenose odredbe nove EU Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj i koje donose nova pravila o smanjenju kvota za stavljanje ovih tvari na tržište. 
Predloženim zakonom propisuje se da će za financiranje ispunjenja nacionalnih obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova koristiti, među ostalim, i financijska sredstva dobivena prodajom emisijskih jedinica na dražbama, a u sklopu EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, i dodatni prihodi od dražbi iz novog ETS2 sustava. Odredbama se ujedno regulira  nadležnost i namjena korištenja sredstava iz Modernizacijskog fonda koji je na raspolaganju RH u iznosu od oko milijardu eura do 2030. godine. Uspostavlja se i okvir za korištenje Socijalnog fonda za klimatsku politiku kao alata za financijsku potporu ranjivim kućanstvima i mikro poduzećima te obveza izrade Socijalnog plana za klimatsku politiku temeljem kojeg će se moći koristiti sredstva navedenog fonda. 

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuta je važnost poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Postavljeno je pitanje izrade novog programa državnih potpora za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije te je predloženo proširenje bilančne skupine koju u ovom trenutku vodi HROTE. Nastavno na ovu primjedbu predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pojasnila je da je izrada ovog programa u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Ujedno je potvrdila suradnju i sinergijsko djelovanje ova dva tijela državne uprave u dijelu poticanja obnovljivih izvora energije. Istaknula je važnost obnovljivih izvora energije za smanjenje stakleničkih plinova budući da 68% emisija dolazi iz energetike te je predstavila neke programe financiranja poticanja obnovljivih izvora energije.
U nastavku rasprave otvoreno je pitanje provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o predloženom Zakonu na način da je ukupno trajalo 22 dana (prvi put u listopadu u trajanju od 17 dana i drugi put u prosincu u trajanju od 5 dana) umjesto standardnih 30 dana. 

Nadalje je u raspravi istaknuto kako tranzicija mora biti pravedna. Ovdje je posebice prepoznata uloga i značaj Socijalnog plana za klimatsku politiku kojeg bi nadležno Ministarstvo trebalo podnijeti Europskoj komisiji do 30. lipnja 2025. godine. Izražena je zabrinutost zbog kratkoće raspoloživog vremena za njegovu izradu te činjenice da nije usvojen ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH (u daljnjem tekstu: NECP) s kojim se Socijalni plan treba uskladiti. Ukazano je na važnost cjelovitog i kvalitetnog dijaloga sa svim relevantnim dionicima kako bi se u procesu definiranja kriterija korištenja sredstava Socijalnog fonda za klimatsku politiku iznjedrile prethodne analize i podatci. Izražena je ocjena kako nije dovoljno provođenje samo savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Socijalnog plana za klimatsku politiku kada on bude u toj fazi, već i proaktivnog djelovanja uključivanjem svih relevantnih dionika (radionice i slično). Naglašena je važnost jasnog definiranja energetskog siromaštva te precizno definiranih mjera pomoći energetski siromašnim građanima. Imajući u vidu velike potrebe građana i da bi se Socijalni plan trebao implementirati tek od 2026. godine te činjenicu da uredba omogućava predfinanciranje (negdje oko 13%), postavljeno je pitanje postoji li mogućnost za navedeno i prije donošenja Socijalnog plana. 

Predstavnica Ministarstva obrazložila je da je NECP izrađen te se njegovo usvajanje na Vladi RH očekuje uskoro. Rok za njegovu izradu bio je lipanj 2024., ali je ovdje posebice zahtjevno bilo sa svim dionicima definirati okvir u uvjetima kada je procjena da je za provedbu svih mjera kojima će RH ispuniti cilj do 2030. okvirno potrebno 34,5 milijardi eura. Vezano uz izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku potvrdila je aktivnu suradnju s raznim dionicima u dijelu definiranja energetskog siromaštva. Uključivano je ministarstvo nadležno za socijalna pitanja, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, REGEA, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska gospodarska komora kako bi se kroz tu suradnju i sastanke utvrdile mjere i kriterije pomoći energetski siromašnim građanima. Posebice izazov predstavlja definiranje mobilnog siromaštva pri čemu se nastoji doći do podataka o organizaciji i načinu financiranja prometa na lokalnoj razini. Istaknula je da je za izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije primilo tehničku pomoć Europske komisije zajedno s još 8 država članica. Ujedno je najavila skoro objavljivanje poziva vrijednosti 25 milijuna eura (koji će potpadati pod Socijalni fond) za energetsku obnovu i obnovljive izvore, a koji će biti namijenjen za 100%-tno financiranje ove skupine građana. Samim time će se početi s primjenom Socijalnog fonda. Državni tajnik također je potvrdio potrebu za aktivnim uključivanjem civilnog sektora i svih drugih relevantnih dionika u izradu Socijalnog plana za klimatsku politiku.   
Dodatno je u raspravi otvoreno pitanje financiranja iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku umirovljenika koji nisu u mogućnosti financijski odgovoriti na obveze sufinanciranja energetske obnove zgrada u kojima su sustanari ili im na kvalitetu života značajno utječe siromaštvo vezano uz mobilnost. 

Kada je riječ o siromaštvu vezanom uz mobilnost izneseni su pozitivni primjeri nekih jedinica lokalne samouprave koje osiguravaju za građane određene dobi besplatni javni prijevoz, primjer Hrvatskih željeznica koje osiguravaju besplatni prijevoz za osobe starije od 65 godina itd. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

                            
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 26. veljače 2025., Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2006. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2009. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2013. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjena i dopuna iz 2022. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2025. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo da je cilj donošenja ovoga Zakona potvrditi Protokol kojim se želi postići još veća kontrola sprječavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i drugih tvari i spaljivanjem otpada u moru te izvoza otpada u svrhu potapanja ili spaljivanja otpada u more. Predloženim Zakonom osiguravaju se uvjeti za učinkovito postizanje UN-ovog cilja održivog razvoja broj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj i svih njegovih podciljeva. Ujedno se pristupanjem Protokolu očekuju uspješniji međunarodni odnosi po predmetnom pitanju, usmjerena razmjena informacija te dijalog između država, ugovornih stranaka Protokola, o pitanjima upravljanja obalnim područjem. 

Obrazloženo je da se donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola iskazuje formalni pristanak Republike Hrvatske da bude vezana ovim Protokolom, a temeljem čega će ovaj pristanak biti iskazan i na međunarodnom planu. Na dan stupanja na snagu Zakona ovaj Protokol nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti sukladno odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN br. 28/96). 

Nadalje je pojašnjeno da je Zakonom o gospodarenju otpadom (NN br. 84/21, 142/23) propisana zabrana potapanja otpada u more i paljenje otpada na moru, osim u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova i njezinim prilozima. Stoga se ne očekuje da će Zakon o potvrđivanju Protokola imati utjecaja na postojeće odredbe Zakona o gospodarenju otpadom (NN br. 84/21, 142/23). 

Zaključno je napomenuto da će se s donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola ostvariti  uvjeti za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u, postići veći nadzor sprečavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i drugih tvari i spaljivanjem otpada u moru te osigurati uvjeti za učinkovito postizanje spomenutog UN-ovog cilja održivog razvoja. 

U raspravi na Odboru istaknuta je važnost očuvanja mora kao i njegova uloga u gospodarskom smislu, kako za lokalno stanovništvo tako i na nacionalnoj razini. Upozoreno je na nedostatnu edukaciju na lokalnoj razini vezano uz promptno djelovanje u situacijama onečišćenja mora. Stoga je naglašena potreba jačanja edukacije te sufinanciranja projekata jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu promptnog rješavanja slučajeva iznenadnog onečišćenja mora. U kontekstu sve većeg razvoja nautičkog turizma i izgradnje marina i utjecaja navedenog na morski okoliš iznesen je podatak da Republika Hrvatska posjeduje 40% svjetske čarter flote brodica i jahti, pri čemu često luke i uvjeti smještaja brodova nisu adekvatni. Ovdje je naglasak stavljen na pitanje kontrole ispusta otpadnih voda te je iznesen prijedlog da se zakonodavnom regulativom obveže sve marine, privezišta na raspolaganje uređajem za pražnjenje crnih tankova pa makar i mobilnim.  Također je napomenuto da, premda se naglašava zelena tranzicija flote i smanjenje otpadnih voda, državni linijski prijevoznik Jadrolinija u brodovima nema tankove za otpadne vode te separatore za pročišćavanje crnih i sivih voda. Vezano uz predloženi Zakon ključnim je ocijenjena njegova provedba s ciljem očuvanja mora. 

Sjednici nazočna predstavnica Ureda pučke pravobraniteljice istaknula je da pučka pravobraniteljica, promovirajući i štiteći ustavno pravo na održiv okoliš, prati stanje morskog okoliša. U tom kontekstu ukazano je na slučaj potonule plinske platforme Ivana D u prosincu 2020. godine na hrvatskom dijelu Jadrana, a koji Ured prati dvije i pol godine. Iznesen je podatak da je u 2021. godini energetski inspektor donio rješenje o njezinom potpunom uklanjanju te da ono nije izvršeno. Trenutno je u tijeku postupak procjene utjecaja na okoliš sanacije potonule platforme te je o tome u lipnju 2024. godine objavljena informacija Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Naglašeno je kako je odluka o postupku sanacije ove potonule platforme iznimno značajna budući se time uspostavlja praksa odlučivanja u budućim slučajevima. Pučka pravobraniteljica u travnju 2023. godine preporučila je tadašnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da se izvrši potpuna sanacija i ukloni potonula plinska platforma. 

Vezano uz zbrinjavanje morskog otpada istaknuta je potreba poticanja ribara da morski otpad, uglavnom plastični, prikupljen pri ribarenju dovoze na kopno. Upozoreno je da su oni sada u situaciji da ili nema osiguranih spremnika za odlaganje otpada ili moraju platiti njegovo odlaganje. Nadalje je problematizirana nedostatna kontrola zbrinjavanja zauljenih i crnih voda, odnosno fekalnih voda s brodova te nedostatak sustava zbrinjavanja na obali. Navedeno u uvjetima kada se brodovi sidre u svakoj uvalici rezultira onečišćenjem plaža i mora za kupanje. Nastavno na iznesen slučaj potonule platforme Ivana D ocijenjeno je kako postupak njezine sanacije traje predugo te je postavljeno pitanje je li bilo i u kojoj mjeri sličnih slučajeva te koliko se izdalo dozvola za namjerno potapanje kako bi se stvorili umjetni grebeni.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije informirao je članove Odbora da je, s ciljem primjerene zaštite mora kao i kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, inicirano pokretanje osnutka i ustroja hrvatske rendžerske službe. Najavljeno je osnivanje međuresorne koordinacije s ciljem njezine uspostave. Prema prijedlogu hrvatska rendžerska služba bila bi neovisna, zadužena za cijeli teritorij Republike Hrvatske te s određenim ovlastima i autoritetom. Kao takva bi, između ostalog, imala ključnu ulogu u zaštiti cijelog našeg jadranskog akvatorija, posebice isključivog gospodarskog pojasa u koji zalazi talijanska flota. Iznesen je podatak i da su najjače nevladine organizacije iz područja zaštite okoliša dale pisanu potporu inicijativi ustroja hrvatske rendžerske službe.  

U nastavku rasprave izražena je potpora ovim nastojanjima da se ojača sustav zaštite mora i nadzora te je dodatno naglašena važnost uključivanja jedinica lokalne samouprave i županija s ciljem zajedničkog iznalaženja rješenja.   

Vezano uz najavljeno osnivanje hrvatske rendžerske službe upozoreno je kako treba voditi računa da se njezine nadležnosti ne preklapaju s nadležnostima Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Državni tajnik iskazao je otvorenost da članovima Odbora na nekoj od narednih sjednica prezentira koncepciju hrvatske rendžerske službe te je navedeno podržano.

Značajnim je ocijenjeno jačanje i ustrojavanje službi koje bi reagirale u slučaju iznenadnih onečišćenja mora naftom. Istaknuto je da je Trst najveća luka za naftne derivate na Sredozemlju što rezultira time da godišnje preko 5000 tankera prođe blizu Istre. Upozoreno je kako bi samo jedna havarija tankera s izlijevanjem njegova sadržaja u more, čak i onog najmanjeg od 70.000 tona, mogla onemogućiti turistički razvoj sljedećih pet do deset godina.

Tijekom rasprave također je naglašeno da uspješan sustav nadzora iziskuje sankcioniranje onečišćivača okoliša otpadom, provođenje kvalitetne edukacije i dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave kako bi i one upozorile te potaknule građane da prijavljuju slučajeve onečišćenja otpadom. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2006. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2009. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2013. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENA I DOPUNA IZ 2022. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine,  Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. siječnja 2025. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula da novi europski klimatski ciljevi, poput klimatske neutralnosti do 2050. godine i smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990., zahtijevaju ažuriranje postojećih zakonskih odredbi. Uvođenjem novih EU direktiva i uredbi, poput paketa "Spremni za 55", zakon proširuje obuhvat na sektore poput pomorskog prometa, zgradarstva i cestovnog prometa, uz uvođenje novih sustava praćenja i izvješćivanja. Ujedno je naglašeno da su u tijeku pregovori država članica o prijedlogu klimatskog cilja do 2040. na temelju Komunikacije pod nazivom „Osiguravajući našu budućnost – EU klimatski cilj 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti 2050. gradeći održivo, pravedno i prosperitetno društvo“, kojom se predlaže 90 % neto smanjenja stakleničkih emisija kao cilj za 2040.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije je naglasila da Uredba (EU) 2018/1999 postavlja temelj za integrirano upravljanje energetskom unijom i klimatskom politikom kroz izradu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) za razdoblje 2021.-2030. Fokus je na povećanju ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, uklanjanje CO2, te povećanje obnovljivih izvora energije. Plan se temelji na pet ključnih dimenzija: energetskoj sigurnosti, unutarnjem tržištu, energetskoj učinkovitosti, dekarbonizaciji, te istraživanju i inovacijama, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Prvi nacrt Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku izrađen je za razdoblje od 2021.do 2030. godine i dostavljen Europskoj komisiji krajem prosinca 2018. godine, a dorađen dokument sukladno komentarima i preporukama Europske komisije dostavljen je krajem lipnja 2019. godine. Ažurirani nacrt Plana dostavljen je Europskoj komisiji u lipnju 2023. godine. Nakon dopuna i preporuka Europske komisije koje su pristigle u prosincu 2023. godine ažurirani plan je dopunjen i od 12. studenoga do 12. prosinca 2024. je bio objavljen na portalu e-Savjetovanja. Procedura usvajanja na Vladi Republike Hrvatske se planira tijekom siječnja 2025. Predmetni Plan je provedbeni akt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030 s pogledom na 2050. godinu donio je Hrvatski sabor u lipnju 2021. godine, te ne sadrži cilj klimatske neutralnosti osim u formi informacije, tako da ju je potrebno ažurirati i uskladiti s novim ambicioznijim EU ciljevima.

Ujedno je spomenuto da je Republika Hrvatska donijela svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu, kojom je predviđeno redovito ažuriranje i ubrzano provođenje kroz akcijske planove. Sektori izvan EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ESR emisije) obuhvaćaju emisije stakleničkih plinova iz izvora koji nisu uključeni u EU ETS sustav, poput izgaranja goriva u prometu, industrijskih procesa, poljoprivrede, zgradarstva i otpada. Prema Uredbama (EU) 2018/842 i 2023/857, države članice, uključujući Hrvatsku, obvezne su smanjiti emisije iz ESR sektora kako bi doprinijele ciljevima Pariškog sporazuma. Hrvatska ima obvezu smanjiti emisije iz tih sektora za najmanje 16,7 % do 2030. godine u odnosu na razinu iz 2005. godine. Nadalje, Republika Hrvatska će za smanjenje emisija stakleničkih plinova koristiti financijska sredstva prikupljena prodajom emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama. Ova sredstva moraju se koristiti u skladu s Direktivom (EU) 2023/959. Dio emisijskih jedinica dražbuje se za Modernizacijski fond, a Hrvatska u taj fond pridružuje 20 % svojih emisijskih jedinica iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Uz to, uspostavlja se Socijalni fond za klimatsku politiku, koji će pružati financijsku potporu ranjivim kućanstvima i poduzećima pogođenima novim sustavom trgovanja emisijama. Cilj fonda je smanjenje energetskog siromaštva te poboljšanje pristupa ekološki prihvatljivoj mobilnosti i prijevozu. Hrvatska će financirati 25 % troškova Socijalnog plana za klimatsku politiku, kojim će se planirati mjere i ulaganja.

U raspravi na Odboru istaknuto je da se naročito pozdravlja donošenje čl.5 Prijedloga zakona koji određuje cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. i uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Predloženo je da se u čl.6. Prijedloga zakona, koji propisuje načela na kojima se temelji ublažavanje klimatskih promjena, uvrsti i načelo jednakosti. Naglašeno je da Zelena tranzicija mora biti pravedna i da klimatske promjene imaju najveći štetni utjecaj na najviše ugrožene kategorije građana i zbog toga bi trebalo predvidjeti financijsku potporu kućanstvima s niskim dohotkom. Istaknuto je da bi nacionalni energetski i klimatski plan trebao biti ključni alat za borbu protiv klimatskih promjena, a planiraju se značajna ulaganja u infrastrukturu i istraživanje novih nalazišta fosilnih goriva što je u suprotnosti s ciljevima održivog energetskog razvoja. Ujedno je na raspravi naglašeno da je Hrvatska na dnu europske ljestvice po iskorištavanju energije sunca i vjetra zbog čega je potrebno ulagati u nove solarne elektrane i vjetroelektrane.

Nakon provedene rasprave Odbor je, većinom glasova ( 10 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog  Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj  10. prosinca 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovaj Zakon donosi kako bi se osigurala provedba navedene Uredbe (EU) 2023/1542, koja je u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama, ali je potrebno Zakonom odrediti nadležna tijela za provedbu odgovarajućih odredbi, nadležnost za nadzor provedbe na teritoriju Republike Hrvatske te prekršajne odredbe. Zakonom će se isto tako uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2023/1542. Detaljno su obrazložene razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. 
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2023/1542 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 12. SRPNJA 2023. O BATERIJAMA I OTPADNIM BATERIJAMA, IZMJENI DIREKTIVE 2008/98/EZ I UREDBE (EU) 2019/1020 TE STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE 2006/66/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Željka Lackovića, potpredsjednika Odbora.   

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                       Željko Lacković  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i    Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89.
Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija istaknula da su za 2025. godinu ukupni prihodi državnog proračuna planirani u iznosu od 33 milijarde eura (8,6% više u odnosu na 2024. godinu), dok su za 2026. godinu projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. godinu u iznosu od 35,1 milijardu eura. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2025. godinu planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Uz detaljni prikaz strukture ukupnih prihoda i ukupnih rashoda naglasila je da je njihov odnos na razini opće države takav da se zadržavaju pokazatelji odgovorne fiskalne politike. Očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 2,3% BDP-a u 2025. godini te je isti projiciran na razinu od 1,9% BDP-a u 2026. godini te 1,8% BDP-a u 2027. godini. Ujedno se očekuje  smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 56% BDP-a u 2025. na 55% BDP-a u 2026. te 54,2% BDP-a u 2027. godini.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da je proračun Ministarstva  planiran u iznosu nešto višem od 778 milijuna eura. Najznačajniji dio povećanja od 370 milijuna eura odnosi se na osiguranje sredstava za kapitalne investicije u području vodno-komunalne infrastrukture, zaštite od štetnog djelovanja voda i izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Najveći dio tako povećanih primitaka u iznosu od 370 milijuna eura odnosi se na sredstva NPOO. Pri tome očekivano povećanje iz NPOO, kada govorimo o sredstvima koja nisu bespovratna već zajam, iznosi 140 milijuna eura, a 90 milijuna eura odnosi se na sredstva koja su bespovratna. Nadalje, sredstva iz Kohezijskog fonda povećavaju se 121 milijun eura, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj nešto više od 32 milijuna eura. Prihodi spomenutih fondova čine nešto više od 74% ukupno očekivanih prihoda Ministarstva. Nešto više od 6 milijuna eura planira se ostvarenjem prihoda posebne namjene, odnosno trgovanjem emisijama. Veći dio tih sredstava obračunava se i koristi u FZOEU, a manji dio koristi se za upravne poslove, administriranje sustava trgovanja emisijama, poslove funkcioniranja registra dražbovatelja nacionalnog sustava za praćenje emisija ustrojenog pri Ministarstvu. Financijskim planom Hrvatskih voda planirano je 991 milijuna eura ukupnih prihoda te 1 milijarda eura ukupnih rashoda. Financijskim planom FZOEU planirano je 495 milijuna eura i to za administrativno upravljanje i opremanje 21 milijun eura, za programe i projekte zaštite okoliša 98 milijuna eura, za programe i projekte energetske učinkovitosti 201 milijun eura te za gospodarenje s posebnim kategorijama otpada 174 milijuna eura. Na pozicijama Državnog hidrometeorološkog zavoda planiran je rast s 18 na 22 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na održavanje mreže, provođenje međunarodnih projekata te unapređenje prognostičkih modela. Za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ planira se 11 milijuna eura. Razdjelom Ministarstva obuhvaćeno je 20 pravnih subjekata koji  upravljaju zaštićenim prirodnim područjima (8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode) čiji očekivani primici iznose 173 milijuna eura. Međutim oni se većih dijelom ostvaruju iz vlastitih prihoda. Zaključno je ministrica istaknula najvažnije skupine rashoda na koje će se trošiti očekivani primici i to: nastavak investiranja velikih vodno-komunalnih projekata, faze 2 takvih projekata koji su dijelom financirani iz OP konkurentnost i kohezija 2014.-2020, ubrzan rad na izgradnji centara za gospodarenje otpadom (kako bi ostvarili ciljeve do 2028. godine), učinkovitiji rad na sanaciji „crnih točaka“, zaštita nacionalnih parkova i parkova prirode od ugroza poput požara, zaštita od štetnog djelovanja voda te zaslanjivanja (istaknut projekt vrijedan 220 milijuna eura koji se odnosi na karlovačko područje te projekt zaštite doline Neretve od zaslanjivanja vrijedan 73 milijuna eura).
   Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond u 2025. godini planira prihode u ukupnom iznosu od 470.760.205 eura, u 2026. godini u iznosu od 537.415.305 eura, a u 2027. godini u ukupnom iznosu od 716.956.902 eura. Fond u 2025. godini planira rashode u ukupnom iznosu od 495.926.821 eura, u 2026. godini u iznosu od 495.137.523 eura, a u 2027. godini u ukupnom iznosu od 412.064.759 eura. U 2025. od ukupno planiranih rashoda 21 milijun eura odnosi se na administrativno upravljanje i opremanje, 98 milijuna eura na programe i projekte zaštite okoliša, 201 milijuna eura na programe i projekte energetske učinkovitosti te 174 milijuna eura na gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Unutar programa i projekata zaštite okoliša za 2025. godinu izdvojio je stavke: Sanacija odlagališta otpada, za koju je planirano 19 milijuna eura što je značajno povećanje u odnosu na 2024. godinu, Gospodarenje otpadom – izgradnja centara za gospodarenje otpadom za koju je planirano 17 milijuna eura, Ostali projekti i programi zaštite okoliša za koju je planirano oko 15 milijuna eura (uključuje „crne točke“),  Poticanje odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja za koju je planirano gotovo 10 milijuna eura, Potpora prilagodbi klimatskim promjenama za koju je planirano gotovo 12 milijuna eura (projekti zelene urbane infrastrukture). Unutar programa i projekata energetske učinkovitosti izdvojio je stavke: Program obnove obiteljskih kuća za koju je planirano 38,6 milijuna eura, Modernizacijski fond – ulaganja u energetsko-klimatske ciljeve za koju je planirano 78 milijuna eura te Poticanje energetske učinkovitosti u prometu za koju je planirano gotovo 30 milijuna eura. 
Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je zatražen podatak  stvarnog rasta planiranog proračuna za Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije budući da je formirano u svibnju 2024. te je dio stavki tekućeg plana za 2024. godine iskazan u sklopu Ministarstva gospodarstva. Nadalje je istaknuto kako se u glavi Ministarstva, u sklopu 3405 gospodarenje otpadom, najveći dio odnosi na kaznu za nepoštivanje odluke suda EU prema kojoj je „Crno brdo“ trebalo biti sanirano. Riječ je presudi iz 2019. godine i kazni od 2,8 milijuna eura u 2025. i 2,8 milijuna eura u 2026. godini. Zatraženo je pojašnjenje u kojim se rokovima planira provesti sanacija te jesu li i u kojoj visini osigurana sredstva za sanaciju ovog nelegalnog odlagališta troske. Istaknuto je kako se u medijima navodi da bi ova sanacija trebala biti dovršena do kolovoza 2025. godine te je postavljeno pitanje u kakvom je to odnosu s kaznom koja je u iznosu od 2,8 milijuna eura predviđena u 2026. godini. 
Nadalje je postavljeno pitanje vezano uz stavku A810868 Doprinos RH proračunu EU na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada koja je povećana s 24 milijuna eura u 2023. na 33,2 milijuna eura u 2024. te je za 2025. planirano 32 milijuna eura. Istaknuto je da je ove godine raspisan natječaj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za sufinanciranje izgradnje postrojenja za plastiku, biorazgradivi te građevinski otpad. Upozoreno je da se ulaže dvostruko manji iznos što je vidljivo ako se usporedi kazna za nereciklirani plastični otpad u ovoj godini koja iznosi 33 milijuna eura s izdvajanjima za sufinanciranje tih postrojenja u iznosu od 18 milijuna eura. Pitano je na koji se način ovim ulaganjima planira riješiti ogromna količina nerecikliranog plastičnog otpada te jesu li ta ulaganja dovoljna. 
Ujedno je postavljeno pitanje planira li se pristupiti sanaciji „crne točke“ Kosica na kojoj je odbačen azbestni otpad u 2025. godini te jesu li planirana sredstva za tu namjenu. Također je zatražena detaljnija informacija o planiranoj dinamici rješavanja tri „crne točke“ (Crno brdo, Sovjak, Kosica) u 2025. godini.
Naglašeno je da je u planirannim sredstvima u sklopu izrade i provedbe dokumenata za poboljšanje upravljanja okolišem, za provedbu izvanrednih mjerenja kvalitete zraka na području RH planiran iznos od 300 eura u 2025. godini te 4.000 eura u 2026. godini. Upozoreno je kako je riječ o malom iznosu, posebice imaju li se u vidu prisutni problemi onečišćenja zraka u RH te predstavke građana koje Odbor učestalo prima na tu temu. Istaknuto je kako od 27 postaja za mjerenje onečišćenja zraka u državnoj mreži kojom upravlja DHMZ na njih 8 mjeri se samo prizemni ozon i eventualno dušikovi oksidi, te se predlaže njihova nadogradnja za mjerenje većeg broja parametara na mjestima s izraženim onečišćenjem zraka. Vezano uz predviđenu nadogradnju mjerne postaje Dubrovnik zatraženo je obrazloženje postojanja mogućnosti da se iz državnog proračuna tijekom 2025. osiguraju sredstva za nadogradnju mjerne postaje u Puli koja je izdvojena zbog velikog onečišćenja zraka uslijed rada tvornice za proizvodnju specijalnih cemenata Calucem d.o.o. Naglašeno je da je mjerna postaja Fižela u Puli do 2009. mjerila sve parametre, a otada samo prizemni ozon i dušikove okside. Temeljem odluke Ministarstva od ove godine vršit će se mjerenja i sumporovog dioksida godine u trajanju od godine dana. 
U kontekstu odredbi Zakona o zaštiti okoliša kojima je regulirano da nositelj zahvata snosi sve troškove postupka utjecaja za okoliš zatraženo je tumačenje stavke za provođenje postupaka utjecaja za okoliš za koju je u 2025. godini planirano 42.852 eura.  
Vezano uz podatak da je tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora dan kredit u iznosu 26.545.000 eura postavljeno je pitanje predstavnicima FZOEU kojim su tvrtkama i za koje namjene odobrena ova sredstva kredita. Dodatne informacije zatražene su i o potencijalnim obvezama po osnovi 13 sudskih sporova vrijednosti 6 milijuna eura.
Istaknuto je da u Financijskom planu FZOEU nisu za sljedeće trogodišnje razdoblje planirana sredstva za stavku Poticanje održive gradnje. Napomenuto je da je Vlada RH usvojila Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.-2030. godine čiji je jedan od ciljeva planiranje i gradnja u skladu s kružnim  gospodarstvom. 
Nastavno na postavljena pitanja ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je kako planirana sredstva za Ministarstvo bilježe stvarni rast od 79%. Vezano uz naknade koje RH plaća naglasila je da one nisu kazna već je riječ o naknadi po toni za nerecikliranu plastiku koja se plaća u svim državama članicama. Što se tiče objavljenog natječaja za opremu za postrojenja istaknula je kako je ovdje najveća pažnja na postrojenjima za biootpad te da je infrastruktura kod plastike manji problem. Ujedno je naglasila da će se nastaviti s ulaganjima te da je u posljednjih osam godina stopa recikliranja podignuta sa 24 na 36%. Nadalje je istaknula da je s ciljem sanacije „crnih točaka“ izrađen Akcijski plan. Pojasnila je da će za sanaciju Kosice nositelj biti FZOEU, da je ishođena lokacijska dozvola te se pristupilo izradi glavnog projekta za ishođenje građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost ovog projekta je nešto više od 5 milijuna eura te je teško za očekivati završetak realizacije u 2025. godini. Vezano uz sanaciju jame Sovjak istaknula je da je nositelj sanacije FZOEU, da je završena etapa 1 te se uskoro očekuje početak etape 2 koja obuhvaća sanaciju, vađenje i odvoz otpada. Projekt je vrijednosti 50 milijuna eura. Nadalje, za projekt sanacije Crnog brda provodila se nabava u II i III tromjesečju, nedavno je Državna komisija odbacila žalbu koja je bila zaustavila proces te je sada FZOEU nastavio s radom. Projekt je procijenjene vrijednosti 20 milijuna eura, planirano vrijeme završetka projekta je, uključujući odvoz, 16 mjeseci. Ujedno je unazad desetak dana donesena odluka Ministarstva o sanaciji odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu. Ima li se u vidu ulogu države, koja u slučaju varaždinskih bala snosi cjelokupni trošak investicije, te poduzetih aktivnosti na sanaciji „crnih točaka“ ministrica je ocijenila kako je riječ o značajnom iskoraku. Nadalje je istaknula da se u slučaju Pule žurno reagiralo na upozorenja građana te je donesena odluka Ministarstva o provođenju dodatne vrste mjerenja na mjernoj postaji Fižela. Također je pojasnila da je od 85 postaja, 34 u sklopu državne mreže koja se stalno unapređuje, nadograđuje i širi. Istaknula je da je Ministarstvo otvoreno, ovisno o mišljenjima struke, za daljnja unapređenja. Ujedno je napomenula da svaka jedinica lokalne samouprave može i sama nadograditi mrežu i navedeno službeno akreditirati te da nije riječ o troškovima koje ne mogu snositi i prosječne jedinice lokalne samouprave. 
Direktor FZOEU dodatno je istaknuo da je u Financijskom planu za 2025. za „crne točke“ uključujući i sanaciju Crnog brda, Sovjak i pripremu drugih planirano gotovo 25 milijuna eura.  Nastavno na postavljeno pitanje pojasnio je da FZOEU ne daje kredite subjektima i da se u navedenom slučaju radi o postupcima koji se vode za povrat zajmova odobrenih unazad 10-15 godina.  
U nastavku rasprave iskazana je podrška i zahvala na projektu sustava obrane od poplava Grada Karlovca koji je provedbi te činjenici da su predviđena sredstva za planirane mjere ili aktivnosti za koje se očekuje početak radova. Naglašena je važnost rješavanja ovog problema u Karlovačkoj županiji jer je to u konačnici pitanje sigurnosti i jer je projekt sustava obrane od poplave Grada Karlovca strateški projekt RH. Napomenuto je da je prostor Mrežnice i Korane siguran (prošle godine na rekordnim razinama ovih rijeka 500 objekata nije bilo ugroženo) te ostaje na rješavanje dio Kupe. Također je istaknuta važnost realizacije CGO-a Babina Gora te poduzimanja aktivnosti na lokalnoj razini s ciljem povećanja postotaka odvajanja i recikliranja otpada. Istaknuti su pozitivni primjeri u Gradu Karlovcu u sklopu ESCO modela obnove kompletne javne rasvjete i energetski učinkovite javne rasvjete. Instalirano je deset mjernih stanica za kvalitetu zraka koje će biti certificirane i usklađene s  nacionalnim pravilima. Nadalje je, vezano uz poticanje energetske učinkovitosti u prometu pitano o mogućnosti pružatelja javne usluge da se kandidiraju za uvođenje energetski učinkovitih autobusa. 
Direktor FZOEU istaknuo je da su ove godine poticaji energetske učinkovitosti u prometu bili usmjereni na građane (gotovo 2000 vozila). U planu je izrada programa u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH kako bi se potakla energetski učinkovita vozila za pravne osobe i javni sektor u 2025. godini. Za širu infrastrukturu, koja uključuje autobuse, punionice dostupna su određena sredstva iz NPOO preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva gospodarstva. Navedeni programi su u pripremi te će FZOEU  biti provedbeno tijelo. 
U raspravi je nadalje istaknuto da je aglomeracija Brod 2 predviđena u perspektivi 2021.-2027. te je zatražena informacija o fazi pripreme toga projekta. Ujedno je vezano uz onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu napomenuto da je izrađen Akcijski plan kojim su donesene smjernice djelovanja. Postavljeno je pitanje je li FZOEU predvidio sredstva za smanjenje onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, posebice za smanjenje onečišćenja od kućnih ložišta. 
Direktor Hrvatskih voda obrazložio je da je ove godine bio proveden poziv u sklopu kojeg je Slavonski Brod uspješno zadovoljio sve kriterije poziva te (između oko 70 projektnih prijava) ušao u 15 koji su zadovoljili sve uvjete. Ujedno je prema sustavu bodovanja utvrđen rang projekata te je ovaj projekt ostvario visok plasman. Inicijalno u proračunu Hrvatskih voda na raspolaganju je 50 milijuna eura za početak rada na novim projektima iz novog programskog razdoblja te će resorno Ministarstvo donositi odluke po pitanju realizacije projekata. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je obrazložila da je u posljednje tri godine došlo do rasta cijena ulaganja te da značajan dio nove omotnice za aglomeracije ide za završetak projekata koji se prebacuju iz prethodnog razdoblja. Donesena je odluka na sjednici Vlade RH kojom se daje kompletan okvir za sve započete projekte u naredne četiri godine. Sada se pristupilo izradi novog okvira za projekte koji nisu započeti i za koje je potrebno osigurati sredstva s ciljem povećanja kvalitete života stanovnika na tim područjima. Istaknula je da će se do kraja ove godine pripremiti okvir za naredne četiri godine. 
Vezano uz onečišćenje zraka ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da FZOEU razmatra mogućnost otvaranja poziva za zamjenu ložišta, ne samo za Slavonski Brod već i sve jedinice lokalne samouprave s drugom kategorijom kvalitete zraka. Sredstva se planiraju osigurati na pozicijama koje se odnose na energetsko siromaštvo za 2025., a što bi uključivalo objavu takvog poziva.  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU 
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. i projekcija za 2026. i 2027.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastrukture za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   

                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                          Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2024., Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.     
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.   
Uvodno je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija naznačila da se ovim  Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu te između ostalog opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, iznos zaduženja izvanproračunskih korisnika te ukupno zaduženje do kojeg se lokalne jedinice mogu zadužiti u 2025. godini. Predloženim zakonom definira se da se zaduživanje može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8.575.655.396,00 eura iskazanog u Računu financiranja Proračuna. Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2025. godinu u iznosu 6.473.395.021,00 eura te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406.843.069,00 eura. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 231.552.646,00 eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435.000.000,00 eura, od čega se iznos od 260.000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   
                            

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                          Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 5. studenoga 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.
    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložio razlike koje se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Istaknuto je da je novim člankom 8., kojim se mijenja članak 86. Zakona o zaštiti zraka, omogućeno postupanje nadležne inspekcije i prilikom prekoračenja graničnih vrijednosti vezanih uz kvalitetu življenja, a ne samo vezanih uz zaštitu zdravlja. Ujedno se članak 86. dodatno usklađuje s člankom 5. Zakona o zaštiti zraka koji definira zaštitu kvalitete življenja. Konačnim prijedlogom zakona dorađen je članak 16. kojim se mijenja članak 101. Zakona, a vezano uz neprovođenje odluke iz članka 36. stavka 1. u rokovima i načinom plaćanja definiranim istom odlukom.

U raspravi na Odboru ocijenjeno je da je novim člankom 8. ostvaren pozitivan pomak budući da je omogućeno postupanje nadležne inspekcije i prilikom prekoračenja graničnih vrijednosti vezanih uz kvalitetu življenja. Ujedno je upozoreno da bi jedinice lokalne samouprave prilikom donošenja prostornih planova trebale voditi računa o gospodarskim objektima (poput farmi i sl.) koji neugodnim mirisima utječu na kvalitetu življenja stanovnika tog područja. Prostornim planovima potrebno je izbjeći situacije u kojima dolazi do približavanja stambenih objekata ovim gospodarskim objektima, a što u konačnici rezultira u njihovim zatvaranjem.

Vezano uz novi članak 8. u nastavku rasprave zatraženo je pojašnjenje kako će se mjeriti i pratiti kvaliteta življenja. Ovdje je posebice naglašeno da diljem RH imamo primjere dodijavanja neugodnim mirisima (odlagališta otpada, taljenje plastike, farme i slično). Postavljeno je pitanje na koji će se način isto utvrđivati te koje su sankcije predviđene. Istaknuta je važnost da predložene izmjene Zakona olakšaju život ljudima kojima je već desetljećima narušena kvaliteta života od istog onečišćivača. Naglašeno je kako je pravo na mirno uživanje doma i pravo na zdrav okoliš jedno od temeljnih ljudskih prava.Otvoreno je pitanje mjerenja merkaptana kao onečišćujuće tvari. Napomenuto je da   postrojenja nemaju ove uređaje i da se u velikoj većini slučajeva ne mjere neugodni mirisi u zraku.

Pozornost u raspravi skrenuta je i na utjecaj neugodnih mirisa iz ŽCGO Marišćina na kvalitetu života građana u njegovoj blizini te su istaknuta očekivanja da predloženi Zakon doprinese rješavanju ovog problema. 
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je da su prepoznali postojeći problem i nužnost da se ne osiguraju samo praćenja vezana uz zaštitu zdravlja već i onečišćenje zraka neugodnim mirisima. Uočeno je da nije važno samo detektirati problematiku već i donijeti polugu kojom se može utjecati i sankcionirati. U tom smislu je izvršena  intervencija u predloženi Zakon ovim znatno kvalitetnijim rješenjem. Istaknuo je da postoje metode i mjerni uređaji koji vrše mjerenja onečišćenja zraka neugodnim mirisima.  
U raspravi je otvoreno pitanje utjecaja spalionica na kvalitetu zraka i zdravlje građana te je s jedne strane izražen stav da su spalionice otpada model koji se napušta (iznesen primjer Danske), dok je s druge strane izražen stav da Republika Hrvatska treba uvesti cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji uključuje i energane uz primjenu i propisivanje najviših okolišnih standarda. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 5. sjednici Odbora održanoj 5. studenoga 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9  glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode o stanju vodoopskrbnog sustava u Gradu Karlovcu i zdravstvenoj ispravnosti vode u javnoopskrbnoj mreži te protokolu informiranja građana.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024., Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.     
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu te Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.   
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se ovim Zakonom radi osiguravanja kontinuiteta u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. 
Visina zaduživanja mijenja se sa 7.839.553.420,00 eura na 5.644.928.790,00 eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga sa 3.936.222.126,00 eura na 3.937.418.231,00 eura. Također, mijenja se ukupna visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenja se sa 333.581.470,00 eura na 648.828.645,00 eura. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 318.722.514,00 eura na 594.598.625,00 eura. 
Ujedno su radi provedbe projekata povećani zahtjevi za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se ovim Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.    
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama  Državnog proračuna i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura te iznose 30,3 milijardi eura. Ujedno se ukupni rashodi povećavaju za 975,6 milijuna eura te iznose 33,6 milijardu eura. Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda očekuje se da će manjak državnog proračuna iznositi 3,3 milijardi eura ili 3,9% BDP-a što predstavlja smanjenje manjka od 838 milijuna eura u odnosu na originalan plan. Procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2024. prema ESA 2010 metodologiji iznositi 2,2 milijarde eura ili 2,6% BDP-a. Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti smanjenje za 4,2 postotna boda, odnosno sa 63,1% BDP-a krajem 2023. na 58,9% BDP-a krajem 2024. godine. 
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknula je da neto efekt smanjivanja izdataka i rashoda po svim izvorima financiranja za cijeli razdjel Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (koji obuhvaća i druge proračunske korisnike) iznosi 32 milijuna eura. Pri tome bruto smanjenje na direktnoj poziciji Ministarstva iznosi 56,1 milijuna eura, povećanje za Nacionalne parkove i parkove prirode (odnosno javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima) iznosi 23,4 milijuna eura, smanjenje za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ iznosi 1,5 milijuna eura, povećanje za Državni hidrometeorološki zavod iznosi 2,2 milijuna eura te povećanje za Vijeće za vodne usluge iznosi 140.894 eura. Naglasila je da ukoliko ove efekte ušteda rashoda izdvojimo na dio koji utječe na proračunski deficit (izvori 1, 2 i 8) da tada bilježimo neto efekt od 31,06 milijuna eura ušteda. Navedeno potvrđuje da se gotovo cijelih 32 milijuna eura odnosi na izvore koji utječu na deficit. Nadalje je napomenula da je Ministarstvo unutar svojih ušteda predložilo dodatnu preraspodjelu te su otvorene dvije nove pozicije. Jedna se odnosi na sanaciju klizišta u vrijednosti 3,5 milijuna eura, dok se druga u vrijednosti 4 milijuna eura odnosi na tzv. male lokalne projekte vodno komunalne infrastrukture za čijim financiranjem postoji potreba, a nisu bili prvotno predviđeni. Obzirom na ograničena sredstva pri sufinanciranju vodnokomunalnih projekata prednost će imati projekti koji se odnose na područja ispodprosječne razine razvijenosti po službenom indeksu razvijenosti ili na područja s razvojnim specifičnostima poput otočnog ili brdsko-planinskog područja. U nastavku su detaljnije obrazloženi rashodi čije smanjivanje utječe na visinu deficita. Ujedno je istaknuto da se povećanje rashoda iz izvora koji utječu na deficit odnosi na potrebe usklađivanja sa radnim zakonodavstvom i rastom plaća.  
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) istaknuo je da, uz planirano povećanje ukupnih prihoda za 5,5 milijuna eura te smanjenje ukupnih rashoda za 17,6 milijuna eura, neto efekt smanjenja rashoda iznosi 22 milijuna eura. Povećanje prihoda prvenstveno je rezultat povećanja prihoda s osnove tekućih pomoći iz državnog proračuna koje se odnose na povrat neutrošenih sredstava Ministarstva gospodarstva za toplinsku energiju temeljem Zaključa Vlade RH od 9. ožujka 2023. godine (18 milijuna eura), povećanja prihoda s osnove viška tržišnih prihoda od energetskih subjekata (15 milijuna eura), povećanja prihoda od nestavljanja biogoriva na tržište (14 milijuna eura) uz istovremeno smanjenje prihoda od prodaje emisijskih jedinica (18 milijuna eura) i prihoda iz Modernizacijskog fonda uzimajući u obzir dinamiku provođenja projekata (26 milijuna eura). Vezano uz smanjenje planiranih rashoda Fonda istaknuto je da je najznačajnije smanjenje izvršeno u okviru rashoda za Programe i projekte energetske učinkovitosti i to za 23 milijuna eura radi pomaka isplata u sljedećoj godini. Naglašeno je da je u prošloj godini za programe energetske učinkovitosti realizacija iznosila 109 milijuna eura, dok je u prvih devet mjeseci ove godine realizirano 148 milijuna eura. Ovim se planom OIE, u najvećoj mjeri financijska sredstva za solare, fotonaponske elektrane, smanjuju za 7 milijuna eura, pri čemu treba imati u vidu da je realizacija na dan 30.9. ove godine gotovo tri puta veća u odnosu na cijelu prošlu godinu. Detaljnije je obrazloženo povećanje rashoda u dijelu gospodarenja otpadom. Ujedno je istaknuto da se s ciljem unapređenja politike upravljanja novčanim sredstvima Fonda  osiguralo 200 milijuna eura za potencijalno ulaganje u kratkoročne financijske instrumente odnosno trezorske zapise Republike Hrvatske. 
Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je upozoreno na dobro poznat slučaj nelegalnog odlagališta otpada u Pazinu te je apelirano da se saniranje ove lokacije uključi u rebalans, ukoliko za to postoji mogućnost. Budući da je riječ o 4000 tone otpada od plastike te drugog visokozapaljivog otpada upozoreno je kako bi požar na ovoj lokaciji, zbog položaja Pazina u kotlini, imao katastrofalne posljedice na zdravlje stanovnika. Naglašeno je da jedinice lokalne samouprave s malim proračunom, kao što je to Pazin, nemaju mogućnost da ovo pitanje same riješe.  
Nadalje je uočeno da su za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak smanjena planirana financijska sredstva za 8,4 milijuna eura te novi plan za 2024. godinu iznosi 3,3 milijuna eura. Zatraženo je obrazloženje smanjenja ove stavke te je postavljeno pitanje jesu li tijekom ove godine poduzimane aktivnosti na sanaciji preostalih sedam „crnih točaka“ u Republici Hrvatskoj na kojima je odložen otpad bivših industrijskih postrojenja. Istaknuto je kako ovo pitanje posebice dobiva na važnosti u kontekstu povrede prava EU u slučaju nelegalnog odlagališta Biljane Donje. U tom smislu naglašena je potreba provedbi preporuka danih u Izvješću pučke pravobraniteljice vezano uz sanaciju „crnih točaka“ u RH.
Direktor Fonda istaknuo je kako je Fond upoznat sa slučajem u Pazinu te razmatra s resornim Ministarstvom kako sistematski pristupiti ovim specifičnim situacijama s nelegalnim odlagalištima. Naime, ovdje nije riječ o vlasništvu jedinice lokalne samouprave, niti RH, već je riječ o privatnom vlasništvu. U tom smislu održavaju se i sastanci s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske. Cilj je da se definira procedura kako bi za Pazin i druge takve točke u RH sistematski, sukladno proceduri sufinancirali, pomogli jedinicama lokalne samouprave, zaštitili zdravlje ljudi, ali isto tako i teretili inicijalne onečiščivače za nadoknadu štete. 
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je obrazložila da je izrađen nacrt Akcijskog plana u kojem nema Pazina upravo iz razloga što je ovdje riječ o privatnoj imovini. Navedeno ne znači da se time neće baviti, ali je potrebno ispuniti određene pravne pretpostavke. Pojasnila je da su u Akcijski plan upisane sve one „crne točke“ koje su navedene u Planu gospodarenja otpadom, ali i dodatno ugrađene neke druge točke koje imaju slične karakteristike i jednako su problematične (ukupno je takvih sedamnaest točaka). Nastavno na sastanke koji se održavaju s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske dogovoreno je kako će se prvo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave pokrenuti one koje imaju rješenje o uklanjanju Državnog inspektorata Republike Hrvatske. S ciljem zaštite okoliša i zdravlja građana osigurat će se u mjeri u kojoj je to moguće financijska sredstva, ali u ovom trenutku ne postoji temelji za prioritiziranje jednog problema nad drugim već treba sustavno riješiti. Sustavno rješenje podrazumijeva jednak tretman, eventualnu prioritizaciju utvrđenu od strane struke, osiguravanje imovinsko-pravnih interesa RH i čisti okoliš za stanovnike. U tom smislu ne mogu se ovim rebalansom predvidjeti sredstva za Pazin jer ne postoji pravni temelj za prioritizaciju. Naglasila je važnost da se ovaj cijeli postupak provodi transparentno na način da se objave sve problematične lokacije te u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske definira kako će država osigurati imovinsko-pravni interes RH u slučajevima saniranja privatnih čestica.  
U nastavku rasprave direktor Fonda obrazložio je planirano smanjenje sredstava za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak te istaknuo da je ovdje riječ samo o smanjenju planiranih sredstava do kraja ove godine i pomaku njihove realizacije na početak sljedeće. Pojasnio je da je pri kraju prva etapa projekta (priprema za sanaciju), da je u završnoj fazi ishođenja zatražena dopuna građevinske dozvole te će se potom pristupiti drugoj etapi (vađenje opasnog otpada). Istaknuo je i važnost kontinuirane komunikacije s lokalnom samoupravom, a koja se provodi. U nastavku je informirao o aktivnostima koje se provode s ciljem sanacije troske u Biljanama Donjim, sanacije Kaštelanskog zaljeva te sanacije Vranjica (Solin). 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“,  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU 

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. i projekcija plana za 2025. i 2026.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2024. godinu i projekcija plana za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić,  predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2024. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će donošenjem predloženog Zakona Republika Hrvatska ispuniti obvezu iz članka 93. Uredbe (EU) 2023/1542 (utvrđivanje pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja Uredbe (EU) 2023/1542 i poduzimanje svih potrebnih mjera radi osiguranja provedbe) na način da će odrediti nadležna tijela, njihove ovlasti i prekršajne odredbe za provedbu Uredbe (EU) 2023/1542. Dodatno, Zakonom će se uspostaviti pravni okvir da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usklade postojeći sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija uključujući i gospodarenje otpadnim baterijama s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2023/1542. Ova Uredba donesena je u srpnju 2023. godine, primjenjuje se od 18. veljače 2024. godine, osim za propisane odredbe koje čine iznimke, a koje stupaju na snagu prema propisanom rasporedu. Člankom 93. Uredbe (EU) 2023/1542 određeno je da države članice do 18. kolovoza 2025. utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 2. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Problematika i održiva rješenja gospodarenja otpadom na odlagalištu Jakuševec vezano uz  incidente s posljedicom ugroze života i zdravlja radnika i građana Grada Zagreba i Zagrebačke županije“.  

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić 
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 2. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2024. godine u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „za“) usvojio sljedeći

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske  sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine u odnosu na ciljeve EU i RH da 60% komunalnog otpada do 2030. bude ponovno oporabljeno i reciklirano te 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta do 2035. godine“.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dušica Radojčić
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 9. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložila da se predloženim Zakonom nadopunjuje odredba kojom se dodatno definiraju pravne osobe koje mogu provoditi poslove izrade akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Ujedno se  dopunjuje odredba kojom se definira obveznik koji mora osigurati provedbu odluke o mjerenjima posebne namjene. Dodatno se usklađuje i nadopunjuje i pravni okvir za provedbu evidencije i praćenje emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila, definiranje kriterija za evidenciju emisija onečišćujućih tvari u zrak i pokretnih izvora, upis podataka o pokretnim izvorima u registar, način i rok dostave izvješća o emisijama te usklađivanje i definiranje prekršajnih odredbi. Dopunjuje se okvir nadležnosti (dodatna prateća dokumentacija) vezano uz pregled pomorskog objekta od strane nadležnog tijela Republike Hrvatske te prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu. Predloženim zakonom dopunjuje se odredba o definiranju svih obveza pravnoj osobi za provedbu aktivnosti koje proizlaze iz važećeg Zakona o zaštiti zraka i za koje pri nadzoru nadležna inspekcija Državnog inspektorata može narediti otklanjanje uočenih nepravilnosti pri njihovoj provedbi. Također se definiraju iznosi prekršajnih odredbi u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je svako unapređenje odredbi Zakona o zaštiti zraka dobrodošlo jer je poznato da onečišćenje zraka uzrokuje 300.000 preuranjenih smrti godišnje u Europskoj uniji. Naglašeno je kako i u Hrvatskoj imamo velikih problema s onečišćenjem zraka te da učestale pritužbe građana i prosvjedi pokazuju da su mehanizmi za sprječavanje i sankcioniranje prekršitelja neučinkoviti.  Napomenuto je da je Europski parlament  krajem travnja ove godine usvojio izmjene Direktive o kvaliteti zraka i čišćem zraku i uveo strože granične vrijednosti za neke emisije, usporedive indikatore onečišćenje među državama te pristup pravosuđu za građane i kompenzaciju za narušavanje zdravlja.  Nove granične vrijednosti postavljaju se za emisije sa značajnih negativnim utjecajem na zdravlje poput lebdećih čestica 2,5 i 10 te za sumporove i dušikove diokside čime su  izmijenjeni zastarjeli standardi kvalitete zraka stari od 10 do 15 godina. Istaknuto je da članice imaju dvije godine od stupanja na snagu tih izmjena da primijene nova pravile Direktive. Navedeno je dobra vijest za naše građane odnosno čišću i zdraviju budućnost, ali i za lokalnu samoupravu koja će imati snažnije alate za učinkovitiju primjenu strožih standarda zaštite zraka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora održanoj 9. srpnja 2024. godine, temeljem dopisa članice Odbora Ivane Marković, KLASA: 351-01/24-01/4, URBROJ: 6531-24-1 od 27. lipnja 2024. godine, razmotrio je točku dnevnog reda „Provedba Odluke Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine („Narodne novine“, broj 45/2023)“ uz prethodno zatražena i dobivena očitovanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, KLASA: 023-01/24-01/41, URBROJ: 517-05-2-2-24-2 od 8. srpnja 2024. i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, KLASA: 351-04/04-03/205, URBROJ: 563-03-1/93-24-154 od 3. srpnja 2024. godine.

Uvodno je predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode istaknula sljedeće osnovne elemente Odluke Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine. U Odluci Ustavnog suda navodi se da je Ministarstvo ograničilo pravo na zdrav život i okoliš (Ustav čl. 69) za građane i građanke onih jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) koje su bile dužne prihvatiti preusmjereni otpad na odlagališta kojima su one zakonito upravljale u skladu s kriterijima zaštite zdravlja i okoliša (točka 19.1.). Nadalje, Ministarstvo je  naglasilo da je ovakav način preusmjeravanja otpada privremeno rješenje do otvaranja Centara za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: CGO) te da je donositelj Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta svjestan da ona predstavlja ograničenje nečijih legitimnih interesa, zdravlja građana i rizika oštećenja okoliša, u ovom slučaju JLS-a koje su morale primiti otpad (točka 19.4). Vezano uz ove točke predsjednica Odbora iznijela je komentar kako je ovo „privremeno“ sada već pet godina i može postati dugoročno i trajno jer CGO-i nisu ni na vidiku. Nadalje, Ustavni sud utvrdio je u točki 20.4. da nije osigurana provedba ikakvih mjera koji bi obvezala JLS-e koje preusmjeravaju svoj otpad u aktivna i zakonska odlagališta sa ciljem da se što manje otpada proizvodi i što manje odlaže na odlagalištima i da u većem broju JLS-e (20.5) nisu ustrojene nikakve mjere poticanja za smanjenje otpada. Ustavni sud ujedno je točkom 21. ustvrdio da je povrijeđen čl. 16 Ustava jer  mjera preusmjeravanja otpada iz točke III. Odluke ne zadovoljava uvjet razmjernosti propisan člankom 16. Ustava. Ministarstvo nije ostvarilo cilj zakonitog zbrinjavanja otpada kojim opravdava nametnuto ograničenje prava na zdrav život i okoliš koji Ustav jamči građanima i građankama odredbom članka 69. Ustava.

Povrijeđen je čl. 16 Ustava RH koji definira „Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.“ Ustavni sud naglašava da more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, imaju osobitu zaštitu države u skladu s člankom 52. Ustava odnosno da je člankom 69. stavkom 2. propisana obveza svih tijela državne vlasti da osiguraju uvjete za zdrav okoliš na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Istovremeno, Ustavni sud uočava da je konkretnom mjerom preusmjeravanja otpada iz područja onih JLS-a koje nisu na zakonit način upravljale svojim odlagalištima u zakonita odlagališta na području njima susjednih JLS-a posebno pogođen interes očuvanja zdravlja i okoliša stanovništva tih jedinica. Ustavni sud je kroz točku 23.3 dao rok od 6 mjeseci (tj. do listopada 2023.) da Ministarstvo donese novi propis, da se poduzmu sve  potrebne konkretne mjere i mehanizmi da se uklone sve ove stvari što su navedene u presudi.

Ministarstvo je donijelo 10. listopada 2023. godine Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o zbrinjavanju i dinamici zatvaranja odlagališta. U točki II. navedene Odluke mijenja se točka IV. na način da se definira da će radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada FZOEU sklopiti dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg CGO-a. Ujedno se regulira da je osoba koja upravlja odlagalištem koje zaprima miješani komunalni otpad obvezna, na temelju snimke raspoloživih kapaciteta za odlaganje, jednom godišnje do 31. siječnja tekuće godine dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) podatke o preostalom kapacitetu za odlaganje na dan 31. prosinca prethodne godine. Zaključno je predsjednica Odbora naglasila da je rok za provedbu od 6 mjeseci davno prošao, da su kapaciteti odlagališta sve manji, dokumentacija nevažeća, a opasnosti po zdravlje građana sve veće.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije u uvodnom izlaganju istaknula je da je Odluka Ustavnog suda donesena u travnju 2023. godine s rokom za izmjenu spornih članaka Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta od šest mjeseci te je u roku, odnosno 10. listopada 2023. godine, donesena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ujedno se pristupilo usklađivanju prijedloga neophodnog Pravilnika o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava FZOEU te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava FZOEU kako bi se osigurala provedba načela razmjernosti. Umjesto do sada predviđenog intenziteta potpore od 75% za sufinanciranje opreme i uređaja za one JLS kod kojih se skuplja neopasni otpad s obzirom na redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta, potrebno je osigurati 90%-tni intenzitet potpore. Provode se aktivnosti, nacrt teksta Pravilnika poslan je nadležnim tijelima te je predviđeno da Pravilnik bude usvojen mjesecu srpnju, u narednih desetak dana. Potom će FZOEU pristupiti izradi dodatka ugovora s Gradom Supetrom.

Zamjenik direktora FZOEU obrazložio je da je FZOEU nakon donošenja u listopadu 2023. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, s ciljem provedbe Odluke Ustavnog suda promijenio svoj interni akt o načinima dodjele sredstava. Sukladno navedenom aktu mogli su dodjeljivati 40, 60 i 80% JLS-ima za sanaciju odlagališta te se izmjenom ovog akta omogućuje sufinanciranje s 90%. Potvrdio je kako se kroz desetak dana očekuje sjednica Upravnog odbora na kojoj bi se usvojio prethodno spomenuti Pravilnik. Pojašnjeno je da prema spomenutoj Odluci nije u pitanju samo odlagalište Grada Supetra već se radi o ukupno 32 odlagališta (15 odlagališta koja su sukladno Odluci već zatvorena i 17 odlagališta koja primaju otpad drugih te će za provedbu Odluke Ustavnog suda biti potrebno ukupno osigurati 59 milijuna eura). Uz dosadašnje obveze od oko 81 milijun eura i ovih dodatnih 59 milijuna eura riječ je o ukupno 140 milijuna eura koje FZOEU mora osigurati za sanaciju svih odlagališta na području Republike Hrvatske. Aktivnih je 198 ugovora, zatvoreno 225 odlagališta te je još 80 odlagališta otpada aktivno do otvaranja CGO-a.

Članica Odbora Ivana Marković prezentirala je dopis koji je uputila Odboru te probleme na koje nailaze JLS vezano uz gospodarenje otpadom. Istaknula je da je člankom 69. Ustava zagarantirano pravo svakog građanina/ke na zdrav život povrijeđeno Odlukom kojom je reguliran redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta, a koju je 2018. donijelo nadležno Ministarstvo. Naglasila je da se krše prava građana/ki onih jedinica lokalne samouprave koje su morale primiti otpad budući da se ne radi o samo 15 odlagališta. Napomenula je da su one JLS koje su poslovale u skladu sa zakonom, koje su imale dokumentaciju o sanaciji odlagališta ili saniranu deponiju, bile kažnjene navedenom Odlukom jer su morale primiti otpad onih JLS koje nisu uložile dostatan napor da ostvare tu razinu (bilo dokumentacije ili saniranog odlagališta). U Odluci Ustavnog suda rečeno je da nisu uspostavljeni nikakvi kriteriji kojima bi te JLS bile kontrolirane na način kolike količine otpada donose u druge JLS, odnosno sav otpad koji se donese u prve JLS one su to dužne primiti. Problematizirala je što je nadležno Ministarstvo tada smatralo da će Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta doprinijeti smanjenju količina otpada, a radilo se samo o prebacivanju otpada s jednog mjesta na drugo odnosno ugrožavanja prava građana koji su morali primiti taj otpad. Ovdje nije riječ samo o Gradu Supetru već o svim JLS koje su morale primiti otpad. Odlukom Ustavnog suda je rečeno da je ovakvom Odlukom ograničeno pravo na zdrav život i okoliš za one građane/ke JLS koji su taj otpad morali primiti. Pozdravlja da je u roku od 6 mjeseci donijeta izmjena Odluke, ali to nije jedino što se trebalo donijeti u tom periodu. Trebalo je definirati jasne kriterije, trebalo se već postupati po Odluci Ustavnog suda (ovdje se otvara pitanje ugrožavanja zdravlja građana/ki, financijske štete koje će pretrpjeti JLS). Prošlo je gotovo 1,5 godina od Odluke Ustavnog suda, odnosno devet godina od donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Upozorila je na posljedice te Odluke posebice za one koji nisu sanirali odlagališta. Iznijela je konkretan primjer otoka Brača gdje nema više mogućnosti za prijem novog otpada, postojeća dokumentacija nije više važeća, pokrenut je cijeli proces izmjene dokumentacije što zbog trajanja otvara pitanje financijskih šteta. Osvrnula se na podatak dan u uvodnom izlaganju o dodatnih 59 milijuna eura za provedbu Odluke Ustavnog suda te naglasila kako neke JLS, konkretno Grad Supetar razmatraju pokretanje tužbe radi nadoknade pretrpljene štete. Ocijenila je da se Odluka Ministarstva pokazala štetnom i za samo Ministarstvo (dodatnih 59 milijuna eura) i za građana/ke onih JLS koje su bile tom Odlukom obvezne, pod prijetnjom velikih kazni odgovornih osoba, primiti taj otpad. Nastavno na najavljeno donošenje Pravilnika postavila je pitanje u kojem će se razumnom roku sklopiti dodatak ugovora te koliko će trebati vremena da se pokrenu svi postupci bitni da se odlagališta dovedu u primjereno stanje koje neće biti na štetu građana/ki. Upozorila je na pojavu brojnih JLS-a koje imaju sanirana odlagališta, ali koje zbog nerealizirane izgradnje CGO-a i ovakvog načina gospodarenja otpadom moraju otvarati dodatne kapacitete. Apelirala je na nadležno Ministarstvo i FZOEU da se ubrzaju svi procesi, da se što prije pristupi sklapanju ugovora te sanaciji odlagališta.

Zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je da institucija pučke pravobraniteljice od 2013. godine prati ostvarivanje ustavnog prava na zdrav okoliš i prima pritužbe građana, između ostalog i vezano uz gospodarenje otpadom. Ove pritužbe na niz izazova u tom području (kašnjenje s otvaranjem CGO-a, problemi s gorivom koji se proizvodi iz otpada, sanacija crnih točaka, požari u postrojenjima tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom, ilegalna odlagališta itd.) Vezano uz CGO-e skrenula je pozornost na određene izazove koje je potrebno sada detektirati kako bi se u planiranju daljnjih CGO-a izbjegli neki problemi te se brže riješili spomenuti problemi s odlagalištima.  Istaknula je da su 2018. zaprimili prve pritužbe građana Marčelja (naselja unutar Viškova) koji su ukazivali na određene zdravstvene probleme kojima su bili izloženi uslijed otvaranja i rada CGO-a, na neugodne mirise i zagađenje zraka. Pokrenuli su ispitni postupak te je u tijeku njega provedena ekološka studija odnosno biomonitoring građana Marčelja. Utvrđeno je da postoje vanjski čimbenici koji su utjecali na plućne funkcije građana. Krajem prošle godine zaprimili su više pritužbi građana koji žive u blizini CGO-a Kaštijun kojima su ukazivali na neugodne mirise te je ispitni postupak u tijeku. Preporuka je pučke pravobraniteljice (i u Izvješću Hrvatskom saboru) da bi bilo dobro provoditi biološki monitoring građana koji žive u blizini CGO-a, crnih točaka, industrijskih postrojenja i slično. Istaknula je da bi bilo dobro prilikom planiranja i projektiranja budućih CGO-a planirati da oni zaprimaju različite vrste otpada, glomazni otpad, građevinski otpad, odvojeni papir, staklo, metal, plastiku, biootpad, da unutar CGO-a postoje reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, centri za ponovnu uporabu. Ujedno za CGO-e koji su u radu razmotriti da se prošire, unaprijede njihovi kapaciteti na način da prihvate različite vrste otpada. Osvrnula se i na pitanje goriva iz otpada za koje je potrebno da bude bolje kvalitete kako bi se moglo koristiti i kako bi CGO-i mogli ostvarivati neku financijsku zaradu od tog goriva umjesto da se snosi trošak za zbrinjavanje tog goriva.

Predsjednica Odbora dodatno je naglasila kako postojeći problemi vezani uz rad CGO-a Kaštijun proizlaze iz činjenice što se nije uspostavio pravilan sustav gospodarenja otpadom odnosno poštivala hijerahija gospodarenja otpadom.  CGO-i su otvarani a da se nije realiziralo ono što je trebalo prethoditi pa tako u cijeloj Istarskoj županiji nema nijedna sortirnica i kompostana. 
U raspravi je član Odbora iz Međimurske županije iznio pozitivan primjer osnivanja prije desetak godina komunalnog poduzeća koje spaja 14 JLS-a te je realizirana kompostana, sortirnica, riješeno zbrinjavanje građevinskog otpada itd. Istaknuo je kako je u gospodarenju otpadom osnovni problem što nitko ne želi odlagalište otpada u svojoj blizini, ali da su suvremene tehnologije omogućile da je primjerice kompostana u Prelogu u neposrednoj blizini kuća te nema neugodnih mirisa, a proizvodi više od 7000 tona komposta. Slična je situacija i sa otporom prema   CGO-ima na lokalnoj razini. Nastavno na slučaj Grada Supetra i iskustvo Međimurske županije podcrtao je kako je spajanje i ujedinjenje pojedinih JLS jednim zajedničkim komunalnim poduzećem na određenim prostorima RH rješenje koje može podignuti na veću razinu zbrinjavanje otpada svih vrsta i to značajno financijski povoljnije. Ujedno je istaknuo pozitivno iskustvo suradnje s FZEOU tog komunalnog poduzeća u povlačenju sredstava europskih fondova.

U raspravi je iznijeto stajalište zastupnika koji je nazočio sjednici Odbora i koji nije član Odbora kako je koncept CGO-a zastario. Upozorio je na dugogodišnji problem onečišćenja zraka u Gradu Rijeku uslijed rada CGO-a Marišćina te je istaknuo očitovanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo o prisutnim kancerogenim spojevima s Marišćine. Problematizirao je što se ovdje i nadalje taloži biootpad te stoga s ciljem zaštite zraka na riječkom području ocjenjuje da treba ići u smjeru odvajanja biootpada i kompostana. Također je skrenuo pozornost na pitanje skladištenja željeznog otpada u luci Rijeka i potrebu rješavanja navedenog. Ujedno je apelirao na provođenje sanacije jame Sovjak.
Tijekom rasprave ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije u osvrtu na dinamiku provođenja Odluke Ustavnog dodatno je naglasila da je izmjena i dopune Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta donesena u roku, da se očekuje donošenje spomenutog Pravilnika kroz desetak dana te da što se tiče sklapanja ugovora FZOEU već radi nacrte. Ujedno je informirala da je u tijeku izrada uredbe kojom će se urediti naknada za odlaganje otpada (landfill taksa) kako bi se potaknulo JLS da odgovornije postupaju s otpadom. Također je informirala da je CGO Biljane Donje u probnom radu i da bi četiri centra dodatno trebala biti u funkciji do 2028. godine. Za CGO Lećevicu i RCGO Piškornicu izgledan je plan puštanja u pogon 2027. godine. Za dva velika slavonska centra ishođena je lokacijska dozvola, završena je praktično projektna dokumentacija te bi trebali biti gotovi do 2028. godine. Nadalje je istaknula da je Ministarstvo na raspolaganju Gradu Zagrebu kako bi ubrzao rješavanje pripremih radnji te kako bi što prije bio spreman za financiranje iz naših udruženih sredstava sa sredstvima europskih fondova. Vezano uz jamu Sovjak istaknula je da je FZOEU izradio potrebnu dokumentaciju, da je odobreno EU financiranje te studijom izvedivosti odabrano sanacijsko rješenje.

Također je trenutno u izradi akcijski plan sanacije svih crnih točaka. U tijeku je odobravanje programa državnih potpora za pretovarne stanice. Što se tiče u raspravi spomenutog onečišćenja zraka u hrvatskim lukama najavila je da će do kraja ovog tjedna biti objavljen natječaj za financiranje pripremne dokumentacije te uspostavu mjernih postaja u lukama od državnog značaja. U tom smislu i luka Rijeka je prihvatljiv korisnik. Nastavno na iznijete primjedbe uz slabu zastupljenost sortirnica i kompostana naglasila je da se one financiraju i da su JLS prihvatljivi korisnici uz uvjet prethodne dokumentacije i suglasnosti te ih se može dodavati kao poseban oblik zbrinjavanja i obrade gdje su postojeći županijski CGO-i. Bila su dva natječaja, jedan iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, drugi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te će se nastaviti financirati takve objekte i postrojenja. Za prijedlog zamjenice pučke pravobraniteljice o uvođenju biološkog monitoringa naglasila je da će navedeno razmotriti jer postoje mjere koje su propisane u rješenjima o prihvatljivosti zahvata u prihvaćenim studijama.

Nakon provedene rasprave predsjednica Odbora predložila je donošenje zaključaka Odbora te je prezentirala tekst prijedloga zaključaka. U raspravi o predloženom tekstu iznijeta je ocjena kako na ovaj način Odbor može osnažiti svoj dodatni interes za boljom suradnjom i komunikacijom s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ujedno je prihvaćen prijedlog članice Odbora da se u tekstu zaključaka definira konkretni rok nadležnim tijelima.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) donio sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Poziva se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da u što kraćem roku provede Odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023. godine (NN, br. 45/2023.) te postupi sukladno svojoj Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koja je stupila na snagu 19. listopada 2023. godine (NN, br. 120/2023) da bi se svim građankama i građanima Republike Hrvatske osiguralo pravo na zdrav život sukladno čl. 69. Ustava RH.

2. Sukladno Odluci o izmjenama i dopunama odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, a radi osiguranja razmjernosti usmjeravanja odlaganja miješanog komunalnog otpada, propisanog čl. 16. Ustava, poziva se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da sa jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na području kojih se nalazi odlagalište koje zaprima miješani komunalni otpad, sklopi dodatak postojećem ugovoru o sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada radi sufinanciranja 90 posto troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a koji kapaciteti će se koristiti do početka rada odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom u što skorijem roku, a kako bi se spriječila daljnja šteta građankama i građanima te jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave, na kojima se nalaze aktivna odlagališta.

3. Pozivaju se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da do 30. rujna 2024. godine izvijeste Odbor o provedbi točke 1. i 2. ovih Zaključaka.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić