11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 3. sjednici, održanoj 19. rujna 2024., raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju „Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“, koji je Vlada Repubike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 29. kolovoza 2024. Odbor je predmetni Prijedlog odluke razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, podsjetio na 160 godina dugu tradiciju hrvatskog vatrogastva te ukazao na značaj i ulogu vatrogastva u mirnodopsko vrijeme.
Posebice se osvrnuo na stradavanje vatrogasaca tijekom Domovinskog rata, bilo da su stradavali kao pripadnici Hrvatske vojske, policije ili kao civili, te istaknuo da je na taj način smrtno stradalo 279 vatrogasaca, dok su dva vatrogasca preminula nakon rata od posljedica stradavanja na intervencijama u Domovinskom ratu.
Zaključno je istaknuo da je na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupilo izradi Prijedloga odluke kako bi se 30. kolovoza, dan kada je 2007. godine prilikom gašenja požara na otoku Velikom Kornatu smrtno stradalo 12 vatrogasaca, proglasio „Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“, koji su poginuli na vatrogasnim intervencijama u Republici Hrvatskoj i drugim državama u kojima u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći sudjeluju sastavnice vatrogasnih snaga iz Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O PROGLAŠENJU 
„DANA SJEĆANJA NA POGINULE HRVATSKE VATROGASCE“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Josip Šarić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
     
                                                                                    Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 3. sjednici, održanoj 19. rujna 2024., raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja, drugo čitanje, P.Z. br. 43, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 17. srpnja 2024. Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je u listopadu 2023. godine u Zagrebu  održana Međunarodna donatorska konferencija o razminiranju Ukrajine, na kojoj su 34 države koje su sudjelovale izrazile jasnu potporu Ukrajini na području razminiranja. Iskazano je i obećanje pomoći u ukupnom iznosu od pola milijarde eura, s time da Hrvatska sudjeluje s pet milijuna eura pomoći.
U sklopu Konferencije, potpisan je Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja. Sporazum je usklađen s nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom, a oblici i način suradnje utvrđeni su njegovim  člankom 3.
Razmjena znanja i iskustva između Hrvatske i Ukrajine, odnosno suradnja nadležnih tijela traje od 2009. godine, intenzivirala se 2016. godine, te sklapanje ovog Sporazuma nije novi momente nego rezultat dugotrajne suradnje, naglasila je državna tajnica na koncu uvodnog izlaganja.

U raspravi su članovi Odbora podržali potpisivanje predmetnog Sporazuma između Hrvatske i Ukrajine. Članove Odbora je zanimalo odnosi li se Sporazum i na hrvatsku tvrtku koja proizvodi strojeve za razminiranje odnosno hoće li se i ta tvrtka involvirati u proces razminiranja u Ukrajini ili je suradnja samo na tijelima državne vlasti. Ako je suradnja samo na tijelima državne vlasti, zatražena je informacija koja su to državna tijela.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da će nadležno tijelo za provedbu Sporazuma biti Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatski centar za razminiranje, a Ukrajina je u Sporazumu utvrdila svoja nadležna tijela za provedbu Sporazuma. Zainteresirane pravne i fizičke osobe koje žele sudjelovati u aktivnostima koje proizlaze iz predmetnog Sporazuma morat će se prijaviti na otvoreni postupak javne nabave koji se objavljuje u službenom glasilu Europske unije i Republike Hrvatske, pa tako i tvrtka koja proizvodi strojeve za razminiranje
Istaknuto je da u Hrvatskoj postoji 40-ak ovlaštenih pravnih osoba koje se bave razminiranjem, ali i više pravnih osoba koje se bave proizvodnjom kaciga za pirotehničare, metal detektora, zaštitnih prsluka i drugih potrebnih sredstava za razminiranje. 
Predstavnica predlagatelja je istaknula HCR – Centar za testiranje, razvoj i obuku d.o.o. koji se nalazi u većinskom vlasništvu države i koji samostalno razvija suradnju s Ukrajinom, ali i s još 10 zemalja s kojima Hrvatska ima sklopljene sporazume o suradnji te provodi obuku pirotehničara, certificiranje opreme, ispitivanja novih tehnologija i drugo.
Na koncu rasprave državna tajnica je pojasnila razliku između pojma „protuminsko djelovanje“ koje obuhvaća preventivnu i edukativnu komponentu i pojma „razminiranje“ koje je uži pojam i odnosi se samo na aktivnost razminiranja. U odnosu na preventivnu komponentu istaknula je društvene skupine kojima je namijenjena te pojasnila da ta komponenta ne sadrži vojne sadržaje.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KABINETA MINISTARA UKRAJINE O SURADNJI U PODRUČJU PROTUMINSKOG DJELOVANJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Josip Šarić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                   Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 2. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 10. srpnja 2024., raspravio je Izvješće sustava vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2024. godini, koje je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) dostavila aktom od  20. lipnja 2024. i Izvješće sustava civilne zaštite i vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2024. godini, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) dostavilo aktom od 21. lipnja 2024. 

Uvodno je državni tajnik Žarko Katić, kao predstavnik MUP-a, istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u siječnju 2024. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2024. godini (dalje u tekstu: PA 2024) u kojem se nalazi niz mjera i aktivnosti od kojih je dio proveden prije turističke sezone, dok se dio provodi i provodit će se tijekom cijele protupožarne i turističke sezone. 

U zadnjih pet godina kroz projekt opremanja hrvatskog vatrogastva uručena je oprema u vrijednosti od 39.446.000,00 EUR, od čega je kao najznačajnije istaknuo uručenje 94 interventna vatrogasna vozila vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima (DVD) u cilju povećanja sposobnosti vatrogasnih postrojbi. Uručeno je i oko 2770 ručnih i mobilnih radio-komunikacijskih uređaja (TETRA  uređaji) čime se znatno unaprijedila komunikacija na terenu, 13 vozila, 4 čamca, brodice, osobna zaštitna oprema za vatrogasce te skupna oprema za tim za gašenje požara otvorenog prostora.

U odnosu na upravljanje rizicima od katastrofa, Vlada RH je donijela Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine s planiranim projektima vrijednosti 1,8 milijardi eura, Državni plan djelovanja civilne zaštite, kao operativni dokument koji definira mjesto i ulogu svakog sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama, katastrofama i posebnim okolnostima te treću Procjenu rizika od katastrofa koja je redefinirala kategorije rizika od značaja za RH, i u kojoj su požari otvorenog tipa, uz poplave, potrese i klizišta, svrstani u kategoriju neprihvatljivih rizika te je potrebno poduzimati mjere kako bi štete bile što manje.

Nastavno je naglasio da je Vlada RH potpisala ugovor o nabavi dva nova Canadaira iz rescEU projekta vrijednosti 100 milijuna EUR, kojima će RH znatno doprinijeti razvoju nacionalnih zračnih protupožarnih kapaciteta, ali i rescEU kapaciteta. Hrvatska je uz Grčku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Portugal među državama članicama EU-a kojima će se nabava financirati u 100% iznosu iz europskih sredstava.

Do konca 2024. godine očekuje se isporuka 2 helikoptera ukupne vrijednosti 36,3 milijuna EUR, s modulima za medicinsku evakuaciju te traganje i spašavanje.

Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite podići će spremnost i učinkovitost pri obavljanju složenih akcija spašavanja i medicinskog zbrinjavanja, ali i pružanja pomoći.

Predstavnik MUP-a se osvrnuo i na klimatske promjene koje su dovele do  sve duljih sušnih razdoblja tijekom ljetnog razdoblja, dok se istovremeno tijekom  sezone u priobalnom području nalazi velik broje turista, što je samo po sebi potencijalan rizik (povećanje broja teških prometnih nesreća na cestama, broj lokacija koje su potencijalno ugrožene požarom i sl.) i iziskuje velik broj aktivnosti nadležnih tijela u cilju jačanja sigurnosti kako stanovnika tako i gostiju na tom području.

Po pitanju provođenja preventivnih aktivnosti u nadležnosti Ravnateljstva civilne zaštite, a koje se poduzimaju u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te nadležnim stožerima civilne zaštite, predstavnik MUP je istaknuo kontinuirane operativne sastanke na kojima se predstavnicima istih daju konkretne upute vezane za pripremne aktivnosti koje je potrebno poduzeti za što sigurniju sezonu od kojih je istaknuo najznačajnije (redovito ažuriranje podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite – ljudskim i logističkim resursima, redovito ažuriranje planskih dokumenta, dovođenje u stanje spremnosti i funkcionalnosti objekata planiranih za zbrinjavanje većeg broja evakuiranih osoba uslijed izvanrednih događaja, detektiranje posebno požarno ugroženih turističkih objekata te osiguravanje u slučaju potrebe pomoć u vidu liječničke skrbi, pitke vode, hrane, smještajnih kapaciteta i dr.).

Vezano za provođenje inspekcijskih nadzora, državni tajnik je istaknuo da su od siječnja do svibnja ove godine provedena 1044 inspekcijska nadzora tijekom kojih je doneseno 78 rješenja s mjerama, sankcionirano 10 pravnih osoba i 16 odgovornih osoba u pravnoj osobi te 54 fizičke osobe, što je pokazatelj da je ljudski faktor najvažniji te je potrebna stalna edukacija i prevencija.

Naglasio je da su operateri u 20 županijski centara 112 građanima i turistima na raspolaganju 24/7, a pozivi se mogu zaprimati i na pet stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački).

Državni tajnik je podsjetio prisutne da je 2023. godine u produkciju stavljen SRUK – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje u krizama, koji se slanjem SMS ili CB poruka na mobilne uređaje može koristiti za rano upozoravanje stanovništva na ugroženom području, što uključuje i požare otvorenog prostora velikih razmjera, a omogućava i internu komunikaciju e-mailom prema operativnim snagama sustava civilne zaštite, javnim institucijama, hotelima, kampovima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i dr.

Osvrnuo se i na odluku kojom je utvrđeno da se od 9. srpnja pa do 8. rujna ove godine zabranjuje zaustavljanje kamiona koji prevoze eksplozivne tvari, a u tranzitu su kroz RH, u potpunosti se zabranjuje prijevoz od petka u 15.00 sati do ponedjeljka u 6 ujutro, a svaki kamion mora imati dva vozača. Isto je učinjeno u cilju povećanja sigurnosti javnog prometa tijekom turističke sezone.

Zaključno je naveo da je MUP proveo sve potrebne pripremne radnje iz svoje nadležnosti za pravovremeno i usklađeno reagiranje i djelovanje u slučaju nastanka izvanrednih događaja tijekom sezone 2024. godine.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, kao predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), u svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je Program aktivnosti za 2024. godinu donesen u siječnju 2024. godine (PA 24). U njemu su implementirani prijedlozi kratkoročnih mjera iz izvješća subjekata kao i rezultati provedene analize požarne sezone iz studenog 2023. godine.
Osnovano je stalno Povjerenstvo za praćenje i izmjene standardnih operativnih postupaka temeljem PA 24 za potrebe praćenja i izmjena svih izrađenih SOP-ova iz PA 24 te je dana naglašenija uloga Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj zajednice općina i Hrvatskoj zajednice županija, posebice onima u priobalju.
Nastavno je istaknuo da se kontinuirano prati provedba akcijskog plana održavanja i izgradnje šumskih prometnica na području primorske Hrvatske za razdoblje do 2025. godine te dostavljanje obavijesti o učinjenom HVZ-u i Hrvatskim šumama.
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da je akcijskim planom predviđeno izgradnja 602 km šumskih puteva, a napravljeno je do sada oko 101 km. Također, uvedeno je još 40 novih kamera na područje Istarske županije, Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Splitsko-dalmatinske županije, te su trenutno pod zapovjedništvom u Divuljama „uvezane“ 262 kamere. Po prvi put su instalirane kamere i u Karlovačkoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Dodana je nova sposobnost koja će se koristiti u Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu RH (OVZ RH) odnosno praćenje pozicije protupožarnih zrakoplova u realnom vremenu (razvio HVZ u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe - HKZP).
I ove godine su za nadzor dodani novi privatni prijevoznici u željezničkom prometu, nadziru se i dalje vjetroelektrane, ali se po prvi put uključuje i nadzor nad solarnim elektranama.
Dodatno je propisana i naglašena potreba zajedničkog provođenja kontrolnog i konačnog nadzora inspekcija MUP-a i DIRH-a (temeljem pozitivnog iskustva i prijedloga DIRH-a).
Realizirana je i nova sposobnost DHMZ-a koji je izradio i dostavio posebne vremenske prognoze na zahtjev za potrebe vježbe “Sigurnost 24”, a Odašiljačima i vezana je propisana obveza dostave HVZ-u rasporeda motriteljskih lokacija s kamerama nadzornog sustava u digitalnom georeferenciranom obliku. 
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da su gotovo u cijelosti realizirane predložene kratkoročne mjere za poboljšanje PA 23., koje su involvirane do konca 2023. g. i u prvih pet mjeseci 2024. godine.

U odnosu na planirana financijska sredstva za realizaciju PA 24, naglasio je da HVZ raspolaže s 5.677.150,00 EUR, MORH sa 16.148.168,00 EUR, što ukupno iznosi 21.825.318,00 EUR, odnosno 126.928,00 EUR manje u odnosu na 2023. godinu (21.952.246,00 EUR).
Istaknuo je da su temeljem PA 24 u 2024. godini izvršene ili su u tijeku sljedeće aktivnosti i mjere:
- održani su radni sastanci s predstavnicima MORH-a i OSRH, HEP-a, HOPS-a kao i s inspekcijama DIRH-a i MUP-a te više radnih sastanaka Vatrogasnog stožera HVZ-a;
- održana su dva sastanka sa svim subjektima PA 24 i sastanak vezan za promidžbeno-informativne aktivnosti;
- održan je međuresorni sastanak vezan za sanaciju odloženog otpada na dijelu Industrijske zone Žitnjak u Zagrebu;
- osnovana je Radna skupina za izradu Postupovnika zaštite od požara Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i održan je prvi sastanak;
- trajno je omogućen pristup radarskim podacima za potrebe rada Operativnog vatrogasnog zapovjedništva RH od HKZP-a;
- svi propisani planski i provedbeni dokumenti (planovi čišćenja, plan prevoženja i dr.) su dostavljeni, a ažurira se Državni plan angažiranja vatrogasnih snaga;
- realizirana je organizacija smještaja i prehrane redovito dislociranih vatrogasaca;
- u prvoj polovici mjeseca lipnja u tzv. tjednu međuresorne vježbe »SIGURNOST 24« od 10. do 14. lipnja održana je konferencija za medije na kojoj je bilo govora o spremnosti vatrogasnog sustava i pripremi protupožarne sezone 2024. godine i u kojoj je najavljena vježba koja je 13. lipnja održana na otoku Rabu i 14. lipnja u gradu Varaždinu;
- sva planirana osposobljavanja i uvježbavanja vatrogasaca samostalno i u suradnji s MORH-om su provedena ili su u tijeku (prijevoz helikopterom, navođenje zrakoplova, NAMIRG TIM, simulator plamenih udara, spašavanje iz dubina i visina i dr.).
Glavni vatrogasni zapovjednik se posebno osvrnuo na NAMIRG TIM kojeg čine Hrvatska, Slovenija i Italija, a odnosi se na sposobnost desantiranja iz helikoptera na brod u pokretu, što je iznimna sposobnost, a provodi se u suradnji s MORH-om.

U odnosu na opremanje, nabavu i spremnost istaknuo je da se provodi nabava vatrogasne zaštitne opreme (dijelom po PA 24). Dio opreme je već isporučen (plutajuće pumpe, kompresori za punjenje izo aparata, naprtnjače za gašenje požara, potopne pumpe, motorne pile, pjenilo za gašenje požara klase A i B, čizme za šumske požare, zaštitne kacige), a dio je djelomično isporučen (vatrogasne tlačne cijevi) te bi u kratkom roku trebala biti realizirana cjelokupna isporuka.
HVZ je u 2024. godini provodio i provodi brojne informativno-promidžbene aktivnosti u svrhu smanjenja broja požara kao i u svrhu informiranja te edukacije građana i turista, a kao novina je uvedena promidžbena kampanja oglašavanja u proljetnom dijelu zajedno s Hrvatskim šumama.

Vezano za dislokacije, naglasio je da je 11. lipnja 2024. proglašen glavni napor požarne sezone i počela su izmještanja, u Divulje 12, a u Zvekovicu 8 vatrogasaca. Od 20. lipnja do 4. srpnja 2024. uvodili su se dodatni vatrogasci iz kontinenta u priobalje, na Braču u Selca i Milnu dislocirana su 4 odnosno 3 vatrogasca s obzirom da imaju opremu, a lokalni DVD-ovi ne funkcioniraju, a dislocirana su i 3 vatrogasca u Jesenice kod Zadra. 
U odnosu na spremnost zračnih snaga, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je svih pet Canadaira spremno, a vezano za stupanj pripravnost trenutno je angažiran 1 helikopter, 2 Airtractora i 3 Canadaira.
Glavni vatrogasni zapovjednik je posebno naglasio da su u suradnji sa Hrvatskim autocestama, hrvatskim cestama i BINA-Istrom dogovorili besplatan prolazak vatrogasnim vozilima korištenjem ENC-a odnosno posebnih kartica (tamo gdje nema ENC-a) za 4200 vozila iz sustava, a svaka zlouporaba rezultirat će oduzimanjem ENC-a.

I u 2024. godini planirano je angažiranje približno sličnog broja vatrogasaca (profesionalni, dobrovoljni, sezonski, vatrogasci iz intervencijskih vatrogasnih postrojbi) kao i protekle godine, odnosno oko 931 vatrogasac te 176 vatrogasnih vozila iz cijele RH za izvanredno angažiranje tijekom sezone na području cijele države, a izrađena su odobrenja za sufinanciranje projekta dodatnog zapošljavanja sezonskih vatrogasaca i odgovarajuća uputa. Nastavno je istaknuo da se osjeća smanjeni interes za obavljanje poslova vatrogastva, bilo sezonski, dobrovoljno ili profesionalno te je potrebno iznaći dodatna rješenja za motiviranje osoba za vatrogasni poziv.
Tijekom glavnog napora protupožarne sezone (lipanj – rujan) u Divuljama će djelovati Operativno vatrogasno zapovjedništvo RH, koje će korištenjem naprednih tehnologija imati uvid u stanje na požarištima te koordinirati vatrogasnim snagama duž priobalnog dijela RH. Glavni vatrogasni zapovjednik pozvao je Odbor u posjet zapovjedništvu u Divuljama.

U odnosu na inspekcijski nadzor vatrogasnog sustava (siječanj - svibanj 2024.), glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da je ukupno provedeno 289 inspekcijskih nadzora, doneseno je 86 prvostupanjskih rješenja s 218 naloženih mjera, podnesen je jedan optužni prijedlog, a nastavljeno je i donošenje podzakonskih propisa sukladno Zakonu o vatrogastvu.

Vezano za broj požara od 01.01. do 31.05.2024., a u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 HVZ-a, u promatranom razdoblju zabilježeno ukupno 4.524 požara, od čega 1.648 požara u/na objektu, 371 požar prometnog sredstva i 2.505 požara na otvorenom prostoru (1.542 samo požara raslinja).
Vidljivo je da u promatranom razdoblju 2024. godine, u gotovo svim kategorijama požara, postoji povećanje u odnosu na isto razdoblje u 2023. godini. Iznimka su požari u/na objektu, ukupni broj ozlijeđenih te broj požara s korištenjem zračnih snaga gdje je zabilježeno smanjenje ili su vrijednosti istovjetne.
Broj požara na otvorenom prostoru veći je za 21,48%, od čega je broj požara raslinja veći za 25,88% uz značajnije povećanje procijenjene opožarene površine za 301,89%.
Za razliku od požara na otvorenom prostoru, na požarima u/na objektima zabilježeno je smanjenje broja požara za 12,50% ili za 226 požara dok je broj zabilježenih požara prometnih sredstava povećan za 8,16%.
Od zahtjevnijih požara, u dosadašnjem razdoblju istaknuo je jedan požar na otvorenom prostoru koji je nastao 21. travnja i ugašen 22. travnja na području Vrpolja u Šibensko-kninskoj županiji u kojemu je opožareno oko 450 ha. U gašenju požara je sudjelovalo 70 vatrogasaca iz 14 vatrogasnih postrojbi s 27 vatrogasnih vozila te zračne protupožarne snage s 2 Canadaira i 2 Airtractora.

Glavni vatrogasni zapovjednik je podsjetio prisutne da je bio zaključen ugovor za nabavu novih 78 vatrogasnih šumskih vozila iz projekta OKFŠ-a. Odluku Državne komisije o izboru ponuditelja poništio je Visoki upravni sud, te je naloženo ponovno razmatranje i ocjenjivanje prihvatljivosti ponuda. Istaknuo je da je prihvaćena ponuda bila jeftinija za 1.250.000,00 EUR, ali HVZ će razmotriti i još jednom ocijeniti prihvatljivost svih ponuda, sukladno odluci suda. 
Također, istaknuo je da se pristupa potpisivanju novog ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU u vrijednosti od 31.800.000.00 EUR (sredstva EU-a) za nabavu 149 pick-up vozila s nadogradnjom, 10 250 kompleta vatrogasne opreme za vatrogasce i 34 cisterne za pitku vodu (rok realizacije je konac 2026. godine). Također, do 15. srpnja 2024. iz sustava Robnih zaliha u sustav vatrogastva bit će upućeno 20 cisterni za pitku vodu.
Zaključno je naveo da se radi na izjednačavanju koeficijenata za lokalne vatrogasne postrojbe i DVD-ove.

U raspravi su pozdravljena i podržana oba izvješća kao i aktivnosti koje su MUP i HVZ poduzimali od okončanja protupožarne sezone u 2023. godini, kao i najavljene aktivnosti tijekom 2024. godine.
Također, u raspravi je podržano i korištenje Sustava SRUK te postavljeno pitanje hoće li se unutar tog sustava implementirati uporaba dronova i infracrvenih kamere.
U odnosu na učestalost požara u Grebaštici, Brodarici i Žaboriću, gdje se svake 2-3 godine događaju veliki požari, i to već kroz dugi niz godina, postavljeno je pitanje postoje li saznanja da se tu podmeću požari odnosno da je to mjesto odbrano od strane piromana te koliki broj osoba je sankcioniran za takva kaznena djela..
Nadalje, iskazan je i interes po pitanju požara koji se dešavaju na otoku Hvaru, uzimajući u obzir da se za prijenos energije koriste elektroenergetski vodovi koje podupiru drveni stupovi u koje se ne ulaže odnosno ne održavaju se te je  postavljeno pitanje je li HVZ u kontaktu s HEP-om oko toga te jesu li davali mišljenje da se ide u zamjenu tih stupova.
Predstavnici podnositelja izvješća su istaknuli da će prikupiti tražene podatke za Šibensko-kninsku županiju i posebno to područje, a u odnosu na kažnjavanje su istaknuli da je Zakon o zaštiti od požara pooštrio sankcije za prekršajno kažnjavanje te je samo od početka ove godine izdano 80 prekršajnih naloga. U odnosu na izazivanje požara kada je takvom općeopasnom radnjom počinjeno kazneno djelo, proces je malo sporiji i vode ga policija i državno odvjetništvo, a podatke o tome dostavit će naknadno u pisanom obliku.
Vezano za implementaciju dronova i infracrvenih kamera predstavnik MUP-a je istaknuo da se u sustav civilne zaštite sve više uvode dronovi i kamere odnosno moderna tehnologija, što je vidljivo iz izlaganja glavnog vatrogasnog zapovjednika koji je naveo da je trenutno raspoređeno 226 kamera.
Predsjednik Odbora je zamolio predstavnike predlagatelja da u pisanom obliku dostave podatke za cijelu RH vezano za područja na kojima se požari dešavaju kontinuirano i u određenim vremenski razmacima, za pitanje požara na Hvaru koje izazove posolica odnosno nastavno pucanje elektroenergetskih kablova te za broj osoba koje su osuđene za izazivanje požara kada je takvom općeopasnom radnjom počinjeno kazneno djelo.

Nastavno, u raspravi je izražen interes za stanje sustava civilne zaštite i cijele domovinske sigurnosti u kontekstu uporabe i involviranja modernih tehnologija, a posebice kadrovske osposobljenosti osoba koje bi mogle vršiti analitiku požara, poduzimanje preventivnih radnji za sprječavanje požara te postojanja evidencije sumnjivih osoba te strukture tih osoba (nacionalna pripadnost, državljanstvo, dob i sl.). 
Vezano za „analitiku sumnjivih osoba“, izraženo je mišljenje da takva analitika koja bi određene kategorije osoba proglašavala sumnjivim za namjerno podmetanje požara samo na temelju nekih njihovih karakteristika je neprihvatljivo, jer se temi treba pristupiti ozbiljno, a ne paušalno te ne treba zanemariti ekonomske čimbenike koji su vrlo često u podlozi požara (npr. paljenje poljoprivrednih zemljišta kako bi se ista prenamijenila u građevinska), kao i ljudski nemar. 
Istaknuta je  važnost radionica na kojima će se provoditi sustavna edukacija od najranije dobi i pripremati nove naraštaje za brigu o okolišu jer su klimatske promjene dovele do toga da ono što je bilo poznato i obranjivo danas više nije, a posljedice su razorne.

Nadalje, u raspravi je domovinska sigurnost anticipirana kao iznimno bitan čimbenik zaštite nacionalne sigurnosti, a time i sustav zaštite od požara, kao njegov sastavni dio. Naglašeno je da požari haraju Europom, iako neke od tih zemalja imaju tradiciju, ali i resurse koje Hrvatska tek dobiva, te nije jednostavno u kratkom roku dosegnuti zamišljene standarde. Bitno je implementirati moderne tehnologije, kako bi se brže i efikasnije požari stavljali pod kontrolu.

Postavljeno je pitanje glavnom vatrogasnom zapovjedniku je li on osobno zadovoljan opremljenošću vatrogasaca, na što je vatrogasni zapovjednik rekao da je zadovoljan s pripremljenošću sezone koja je dobro planirana i popraćena dostatnim financijskim sredstvima, no da je to proces koji nikada ne staje jer se kontinuirano treba ulagati u opremu i vozila te sustav modernizirati. Iskazao je zadovoljstvo i povećanjem plaća za sezonske vatrogasce u iznosu od 130 EUR.

Dalje u raspravi članovi Odbora su se osvrnuli i ukazali na važnost ljudskog faktora jer bez ljudi nema ni zaštite od požara neovisno o opremi s kojom RH raspolaže, a koja je danas nemjerljivo bolja nego prije 15 godina. Izražena je i zahvalnost vatrogascima koji su kod požara u Splitu i potresa na Baniji u roku pola sati krenuli na teren te je postavljeno pitanje kako te ljude nagraditi i honorirati da ulaze u DVD-e i profesionalne vatrogasne postrojbe jer je vidljivo da „posustaje“ interes za bavljenje vatrogasnim poslom. S time u vezi postavljeno je i pitanje izravnanja koeficijenata odnosno rješavanja problema „čiji su vatrogasci“, pripadaju li pod resor države ili jedinica lokalne samouprave, jer na to nema decidiranog odgovora i sustav to mora razriješiti. 

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 11 glasova „ZA“, prihvatio 

IZVJEŠĆE SUSTAVA VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PRVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2024. GODINI (HVZ)

I

IZVJEŠĆE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE I VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PROVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2024. GODINI (MUP).

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                  Ranko Ostojić