Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici održanoj 14. ožujka 2012. godine Prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2012. godine.
Odbor je ovaj Konačni prijedlog zakona razmatrao kao matično radno tijelo.
Obrazlažući razloge za hitnu promjenu važećeg Zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, predstavnici predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuli su da, iako su izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održani u srpnju prošle godine, cijeli postupak registracije u proteklih sedam mjeseci sveo se na oko 90 izabranih predstavnika nacionalnih manjina, a još uvijek nije izdano niti jedno rješenje o upisu u Registar izabranih vijeća, odnosno da je postupak registracije koji je preduvjet ostvarivanje prava i obveza izabranih vijeća u potpunom zastoju. Analizirajući razloge takvog stanja, prema obrazloženju predlagatelja, došlo se do zaključka da teškoće stvaraju i pojedina zakonska rješenja, koja su ili nedorečena ili traže podatke i dokumentaciju koja je suvišna i bez ikakvog utjecaja za stjecanje pravne osobnosti i ostvarivanja prava i obveza vijeća i koordinacija vijeća nacionalnih manjina. Posebno se to odnosi na odredbu koja uređuje postupak preregistracije vijeća, za koju je ocjenjeno da je suvišna, zatim na zakonsku obvezu da se u rješenja o registraciji unose imena i OIB svih članova vijeća i koordinacija umjesto samo osoba ovlaštenih za zastupanje što je bitno za ostvarivanje pravne osobnosti vijeća i koordinacija.
Po ocjeni predlagatelja suvišna je i zakonska obveza da se pri upisu u Registar mora provesti i postupak odobravanja statuta svih vijeća i koordinacija, što također u značajnoj mjeri otežava i produžava postupak registracije. Iz tog razloga zadržala bi se kao zakonski obvezna ovjera statuta koordinacija vijeća, jer se radi o tijelima koja se osnivaju, a ne biraju na neposrednim izborima. Za razliku od toga, statuti vijeća nacionalnih manjina podlijegali bi postupku nadzora zakonitosti od strane ureda državne uprave u županijama, što je postupak kakav se primjenjuje i na statute jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imajući u vidu da se vijeća nacionalnih manjina biraju po postupku koji je propisan za predstavnička tijela samouprave, na čije se statute također primjenjuje institut nadzora zakonitosti. Precizirana je i odredba koja propisuje tko određuje članove koordinacija vijeća nacionalnih manjina, jer su se u praksi oko tog pitanja pojavljivale nejasnoće.
Većina članova Odbora u raspravi je podržala predložene izmjene i dopune Zakona, ocjenjujući da je neprihvatljivo da niti sedam mjeseci nakon izbora nije registrirano niti jedno vijeće nacionalnih manjina. Postavljeno je pitanje jesu li problem samo zakonodavne prepreke ili se radi i o drugim razlozima nefunkcioniranju vijeća, što bi trebalo detaljnije istražiti.
Izraženo je mišljenje, da bi kada su u pitanju koordinacije vijeća koje se osnivaju za područje Republike Hrvatske, trebalo zakonsku odredbu precizirati naglašavajući da se radi o koordinacijama koje djeluju na području čitave Republike Hrvatske kako bi se izbjegle moguće dvojbe. Predstavnik predlagatelja je dajući objašnjenje u vezi s ovim prijedlogom konstatirao da su u članku 3. Zakona, koji nije predmet predloženih izmjena i dopuna, precizno definirani subjekti upisa u Registar, pa se ne očekuje da bi u praksi moglo biti dvojbi u provedbi ove zakonske odredbe.
U raspravi je predlagatelju ukazano i na pitanja čije je zakonsko uređivanje otvoreno, a na koja su predstavnici nacionalnih manjina u ovom Odboru ukazivali i u prethodnom mandatu. Neka od tih pitanja spadaju u zakonodavnu materiju koju uređuje razmatrani Zakon o registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, dok su druga predmet drugih zakona, ili posebnih zakona koje bi trebalo donijeti. Kako bi ih Vlada Republike Hrvatske imala u vidu u predstojećoj zakonodavnoj aktivnosti, ta su pitanja pokrenuta i na ovoj sjednici Odbora:
- Ukazano je tako na problem provedbe izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, čije je cjelovito zakonsko uređivanje Odbor više puta zahtijevao. Pokazalo se da sadašnje zakonsko rješenje po kome se na te izbore na odgovarajući način primjenjuju propisi koji uređuju izbor predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kod svakih izbora otvara niz pitanja koja se u nedostatku odgovarajuće zakonske regulative pokušavaju rješavati uputama izbornog povjerenstva, čime se ne može riješiti probleme koji se u tim izborima pojavljuju.
- Uočen je problem nedostatne zakonske regulative kada je u pitanju manjinsko organiziranje, obzirom da sadašnji Zakon o udrugama koji se primjenjuje i na manjinske udruge ne uključuje specifičnosti organiziranja koje je karakteristično za udruge čija je svrha zaštita i unapređenje identiteta pripadnika nacionalnih manjina. Uslijed toga dolazi do nepotrebnog umnažanja takvih udruga, a time i do usitnjavanja i neracionalnog trošenja sredstva koja se osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina.
- Ostaje nedorečena pravna osobnost predstavnika nacionalnih manjina, što u praksi ograničava njihovu djelotvornost, a što je osobito značajno za one nacionalne manjine koje nemaju uvjete za izbor svojih vijeća.
- Isto tako, kada su u pitanju koordinacije vijeća nacionalnih manjina osnovane za područje Republike Hrvatske postavljeno je pitanje da li se zakonskim rješenjem po kojemu vijeća na koordinacije prenose kako svoja ovlaštenja tako zajedno s tim i sredstva, reducira uloga vijeća nacionalnih manjina utvrđena Ustavnim zakonom.
- Mada je donošenjem razmatranog Zakona o registru ostvaren napredak, izneseno je mišljenje da bi trebalo razmotriti sadrže li zakonska rješenja dovoljno učinkovit mehanizam kojim bi se onemogućilo nekontrolirano formiranje koordinacija, imajući pritom u vidu da Ustavni zakon omogućava formiranje koordinacija i unutar iste manjine kao i formiranje koordinacija vijeća različitih manjina, što bi u praksi moglo dovesti do bespotrebnog multipliciranja tih tijela.
- U postupku donošenja Zakona o Registru vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina nije prihvaćen prijedlog Odbora kojim se tražilo da se sredstva za rad koordinacija vijeća nacionalnih manjina osnovanih za područje Republike Hrvatske osiguravaju u državnom proračunu, obzirom da se radi o tijelima koja djeluju na državnoj razini. Time bi se slijedio princip koji proizlazi iz Ustavnog zakona, a prema kojemu sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i sredstva za obavljanje administrativnih poslova, osiguravaju jedinice samouprave odgovarajuće razine (članak 28. Ustavnog zakona). Odredba Zakona o Registru (čl. 24.) prema kojoj sredstava za rad koordinacija vijeća nacionalnih manjina na državnoj razini osiguravaju jedinice područne (regionalne) samouprave, ocijenjena je neprovedivom, što potvrđuje i dosadašnja višegodišnja praksa. Na taj način ostaje otvoreno rješavanje elementarnih pretpostavki za rad tijela čiji je zadatak prema Ustavnom zakonu usklađivanje i unaprjeđivanje interesa nacionalnih manjina na razini države.
- Zatraženo je isto tako da se u zakonskim tekstovima, kao i u postupku provedbe upisa u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina uvažava zakonom zajamčena rodna ravnopravnost.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRU VIJEĆA, KOORDINACIJA VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA
Za svog izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin