10. saziv Hrvatskoga sabora (22.7.2020.-16.5.2024.)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 23. svibnja 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 482  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. svibnja 2023. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako će se njegovim donošenjem omogućiti transformacija prostornih planova, odnosno proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik te digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja uz otklanjanje uočenih nedostataka u provedbi Zakona o prostornom uređenju, ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja, usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti i kvalitete te transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja.
Također, naglasio je kako će se usvajanjem predmetnog Prijedloga uskladiti Zakon o prostornom uređenju s Odlukom Hrvatskoga sabora o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH.
Također, osigurat će se pretpostavke energetske neovisnosti Republike Hrvatske određivanjem površina za izgradnju sunčanih odnosno agrosunčanih elektrana i površina za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe što je predstavnik predlagatelja detaljno pojasnio. Nadalje, uredit će se donošenje Državnog plana prostornog razvoja za pojedinačne građevine i zahvate, omogućiti zahvate istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, omogućiti uvođenja alternativnih goriva u postojeće elektrane/energane, propisuje se obveza dostavljanja dokaza pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za građevine i zahvate državnog značaja te se preciznije i jasnije određuju rokovi važenja lokacijske dozvole. Vezano uz financiranje, predstavnik predlagatelja je naglasio kako cijeli proces transformacije prostornih planova i edukacije donositelja odluka neće biti na teret JLS, već će se financirati iz NPPO. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako će prijelazno razdoblje trajati do kraja ove kalendarske godine te kako su pri izradi zakona obavljene brojne konzultacije sa predstavnicima struke koja je dala izniman doprinos u izradi ovoga Prijedloga zakona.
U raspravi je članica Odbora izrazila svoje protivljenje ovom Prijedlogu zakona te mišljenje da se ovim Prijedlogom ide ka urušavanju sustava prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj i diskrecijskom omogućavanju Vladi RH da odlučuje o tome kome će dodjeljivati mogućnost gradnje na prostoru RH i na pomorskom dobru u cilju da RH za bogate investitore postane skladište proizvodnje energije za druge zemlje zapadne Europe, a na štetu  prostora u RH kao najvažnijeg dobra te da će se kroz ovaj Prijedlog zakona suprotno prostornim planovima omogućiti da se sunčane elektrane mogu graditi bilo gdje. Iznesen je prigovor kako se ovim zakonom uređuje donošenje Državnog plana prostornog razvoja za pojedinačne građevine te da su neki prijedlozi izmjene i dopune Zakona u suprotnosti sa načelima integralnog planiranja prostora te kako provedba ide direktno iz Zakona, ne prema prostornim planovima. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je cilj Republike Hrvatske da ubrzamo realizaciju izgradnje sustava obnovljivih izvora energije jer smo se kao država obvezali na smanjenje količine stakleničkih plinova i na smanjenje korištenja ugljikovodika, dekarbonizacije RH, a jedini je način da se to ostvari korištenje obnovljivih izvora energije.
U raspravi je bilo prigovora na činjenicu da još uvijek nije donesen Državni plan prostornoga uređenja  te nije donesen novi Pravilnik o prostornom planiranju, već se radi po onome iz 1998. godine.
Dio članova Odbora pozdravio je izmjene i dopune predmetnog Prijedloga Zakona, njegovo donošenje po hitnoj proceduri, posebno proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik i vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektronički sustav „ePlanovi“, ostvarenje cilja energetske samodostatnosti, poticanje i omogućavanje investicija u sunčane elektrane i povećanje proizvodnje te je istaknuto da je predloženi zakon na tragu očuvanja prostora Republike Hrvatske.
Član Odbora izrazio je mišljenje kako je ovaj Prijedlog Odbora direktno u suprotnosti sa Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi te da on dopušta ono što sadašnji prostorni planovi ne dopuštaju te upozorio da je na Prijedlog zakona iznijet veliki broj primjedbi u javnoj raspravi.
Član Odbora istaknuo je kako se, kada su prostorni planovi bili donijeti, odredila  markica za solarne elektrane i podsjetio kako je u međuvremenu tehnologija toliko napredovala da tadašnja ograničenja na tim površinama sa sadašnjim solarnim pločama su investitoru postale neisplative, a postojeća procedura izrada prostornih planova je dugotrajna te naglasio kako je to još jedan od razloga za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
U raspravi je bilo prigovora na donošenje ovog Zakona po hitnoj proceduri te da je isti trebao ići u dva čitanja. Postavljeno je pitanje zašto u Prijedlogu zakona nisu predviđeni, osim sunčevih i geotermalnih alternativnih izvora energije, i vjetar, voda, biomasa te zašto žurba sa digitalizacijom kada je struka rekla da je razdoblje provedbe svih predviđenih komponenti ove digitalizacije  od lipnja 2021. do veljače 2026. godine.
Na pitanje člana Odbora, predstavnik predlagatelja pojasnio je da se kompletna procedura izmjena, donošenja odluka, edukacija i transformacija u cijelosti financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te da nije obveza niti jedne JLS da to mora napraviti, ali ako JLS krene u izmjenu svoga prostornoga plana bilo koje razine mora to raditi temeljem novoga pravilnika i u digitalnom obliku, a svi stručni izrađivači će imati edukaciju.
Članica Odbora je podržala onemogućavanje gradnje objekata palijativne skrbi bilo gdje. Također pozdravila je nadležnost Hrvatskog sabora za donošenje Državnog plana prostornog razvoja te je ustvrdila da je u određenoj mjeri uređeno pitanje mogućnosti izgradnje solarnih elektrana. Nadalje, izrazila je mišljenje kako se u proceduru trebalo paralelno krenuti sa Zakonom o prostornom uređenju,  Zakonom o gradnji i Zakonom o pomorskom dobru u paketu obzirom da su to zakoni koji se međusobno nadopunjuju. Izražena je zabrinutost zbog nedostatka kapaciteta za transformaciju svih prostornih planova do veljače 2026. godine. Iznesen je prijedlog da se umjesto transformacije starih planova moglo pristupiti izradi novih prostornih planova županija i Grada Zagreba, čime bi se pokrilo cijelo područje RH. 
U raspravi je pohvaljeno postojanje prijelaznog razdoblja kako bi se  svim dionicima u postupku transformacije dalo dovoljno vremena da se tome prilagode  kako ne bi došlo do bilo kakve blokade u procesu izrade prostornih planova ali i u gospodarskim procesima. Također uočeno je nesuglasje između sadržaja članka 59. i njegovom obrazloženju.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (7 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Uz sljedeći  AMANDMAN 

I. Na članak 59. (jednoglasno, 8 glasova „za“)

U članku 59. stavcima 1., 2., 3., i 4., brišu se riječi: „izmjena i/ili dopuna“.

Obrazloženje:

Obzirom da predloženi članak nije u suglasju sa obrazloženjem istog, amandman se predlaže u cilju osiguranja kontinuiteta u donošenju novih prostornih planova u prijelaznom razdoblju. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 11. svibnja 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 457,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika IDS-a, aktom od 1. ožujka 2023. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik  predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je naglasio kako je gorući problem jedinica lokalne samouprave bespravna gradnja. Naime, niti nova legalizacija niti produžen rok za legalizaciju nisu uspjeli zaustaviti bespravnu gradnju u jedinicama lokalne samouprave. Razlog tome je prvenstveno nedovoljna ekipiranost građevinske inspekcije te općenito inspekcijskih tijela u Republici Hrvatskoj. Ovim Prijedlogom zakona želi se poboljšati provedba samog Zakona o građevinskoj inspekciji na način da se komunalnim redarima omogući promptno interveniranje na terenu čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja te da odmah mogu poduzimati sve potrebne mjere kako bi problem zaustavili u početku. Predstavnik predlagatelja istaknuo je potrebu donošenja ovog Prijedloga zakona jer je praksa pokazala da od prijave redara inspekciji pa do izlaska građevinskog inspektora na teren znaju proteći tjedni, ponekad i mjeseci i dotad je objekt već završen, a ponekad i u funkciji. Predloženim dopunama proširuju se ovlasti komunalnih redara na način da mogu odmah intervenirati i poduzeti potrebne mjere do dolaska građevinske inspekcije  koja bi nakon obustave gradnje nastavila daljnji postupak. Time bi se spriječila bespravna gradnja u samom začetku.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je obrazložila mišljenje Vlade RH koja je Hrvatskom saboru predložila da ne prihvati ovaj Prijedlog zakona iako imajući u vidu navedene razloge za predlaganje ovog Prijedloga zakona, Vlada RH uvažava iznesene probleme vezane uz bespravnu gradnju te ozbiljno shvaća problematiku bespravnog građenja kod kojeg se ističe nekontrolirana individualna gradnja pogotovo u prigradskim prostorima velikih gradova te „apartmanizacija“ u osobito atraktivnom prostoru uz morsku obalu. Predstavnica Vlade RH naglasila je da Vlada RH razmatra povećanje ovlasti nadzora upravnih tijela jedinica lokalne samouprave nadležnih za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno komunalnih redara, kao jedno od rješenja koje bi pridonijelo sprečavanju bespravne gradnje pa s time uvezi, Vlada RH tijekom ove godine planira Hrvatskome sabora uputiti prijedloge izmjena i dopuna važećih zakona i to Zakona o komunalnom gospodarstvu te Zakona o građevinskoj inspekciji. Slijedom toga Vlada RH smatra da Prijedlog zakona nije dovoljno razrađen niti je usklađen sa Zakonom o državnom inspektoratu, a što bi moglo dovesti do neujednačenog postupanja građevinskih inspektora i komunalnih redara te da ne bi doveo do očekivanih rezultata, odnosno povećanja učinkovitosti nadzora nad stanjem u prostoru u području gradnje.

U raspravi je u cilju uspostavljanja cjelovitog i učinkovitog sustava inspekcijskog nadzora predloženo da Državni inspektorat Republike Hrvatske što žurnije ojača stručne kapacitete što bi rezultiralo jačanjem inspekcijskog nadzora, većom zaštitom prostora i ubrzanjem rješavanja problema bespravne gradnje.

Član Odbora iznio je mišljenje kako ovaj Prijedlog zakona  ide u smjeru bolje zaštite prostora i sprječavanju bespravne gradnje u što ranijoj fazi te sprječavanje iste u samom začetku, a u čemu bi važnu ulogu imali komunalni redari pri obilasku terena kojeg već u sklopu svog posla svakodnevno obilaze te bi se na taj način i građevinskoj inspekciji olakšalo postupanje.

U raspravi se također preispitivala mogućnost kapaciteta komunalnih redara da uz postojeće poslove i ovlasti obavljaju i dobivaju nove s obzirom da su već sada obveze komunalnih redara velike te postavila pitanja njihove educiranosti za isto, dodatnih financijskih troškova za jedinice lokalne samouprave zbog potrebe zapošljavanja dodatnog broja komunalnih redara, pitanje nastanka sukoba nadležnosti te neuvažavanja prijedloga i preporuka pučke pravobraniteljice vezano uz bespravnu gradnju.

Također, postavljeno je pitanje zašto se ovaj prijedlog odnosi samo na građenje izvan građevinskog područja, a ne i na građevinsko područje, na što je predstavnik Vlade RH dodao kako niti po jednom propisu ne postoji distinkcija kod ovlasti komunalnih redara unutar i izvan građevinskih zona.
Predloženo je da se napravi cjelovita analiza stanja  kako bi se kvalitetno riješio problem u postupanju prema bespravnoj gradnji te  da se povećaju kazne za bespravne graditelje.

Istaknuta je nužnost suradnje jedinica lokalne samouprave sa državnim tijelima, ali i uloga svakog pojedinca u suzbijanju bespravne gradnje.
Članovi Odbora istaknuli su veliku ulogu inspektorata, ali i upozorili na problem nepostojanja urbanističke inspekcije.
Također, primijećena je razlika u motivima i obimu bespravne gradnje na priobalju i na kontinentu.
Završno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako su i sami spremni prihvatiti kvalitetna rješenja Vlade RH kroz najavljene izmjene i dopune postojećih zakona uz apel da Vlada RH isto učini čim prije.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio člana Odbora Tomislava Klarića.

ČLAN  ODBORA
                                                                                                              Tomislav Klarić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 14. veljače 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 451,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. veljače 2023. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako se njime objedinjuje djelokrug poslova Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine s provedbenim tijelima, Fondom za obnovu i Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje u jedno tijelo. Također, uvodi se novi model samoobnove, kojim se potiču vlasnici koji žele sami obnavljati svoje oštećene domove proširivanjem mogućnosti dobivanja novčane pomoći za samoobnovu prije početka obnove u cilju ubrzanja samoobnove velikog dijela obiteljskih kuća. Proširuje se krug korisnika prava na obnovu, ukida se izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za oštećene obiteljske kuće, dok za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i zgrade javne namjene postaje sastavni dio projekta obnove te se zajedno s projektom obnove smatra cjelinom koja se naručuje u jednom postupku nabave i povjerava istoj osobi. Također, ukida se obveza izrade projekta uklanjanja za slobodnostojeće obiteljske kuće te tehničko-financijska kontrola projekta, smanjuje se broj sudionika obnove, ukida se potreba ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline, a koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, što bi trebalo rezultirati značajnim ubrzanjem procesa obnove i smanjenjem administracije. 
Uvodi se projekt „Država prijatelj donatorima“ kojim će država sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske ukloniti obiteljske kuće koje nisu uništene potresom i omogućiti donatoru u najkraćem roku izvođenje radova gradnje zamjenske obiteljske kuće. 
Dodatno, olakšava se dokazivanje prava vlasništva i drugim dokaznim sredstvima osim ZK izvatka.
Uvodi se gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada na području katastrofe te se izgradnjom višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, odnosno vraćanjem u prijašnje stanje, nastoji zadržati identitet predmetnih gradova, postići cilj uspostave uvjeta za normalan i kvalitetan život pogođenog stanovništva, a isto tako i zadržavanje i povratak raseljenog stanovništva.

Uvodi se davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne,  gospodarske i ostale uništene zgrade te se uvodi mogućnost privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih  kuća radi poboljšanja kvalitete privremenog stambenog zbrinjavanja. Jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove na način da će se izraditi mrežna aplikacija u koju će se redovito i u cijelosti unositi svi potrebni podaci. Ovaj zakon pomaže i ubrzavanju projekata koji se financiraju iz Fonda solidarnosti na način da je procedura za javnu nabavu pojednostavljena.
U raspravi je podržana odredba prema kojoj će se u predstojećoj gradnji obiteljskih kuća i stambenih objekata voditi računa o odgovornosti sudionika u gradnji.
Izraženo je mišljenje prema kojemu predviđena financijska sredstva za obnovu neće biti dostatna za efikasnu provedbu novih mjera zbog toga što veliki broj građana još uvijek nije predao zahtjeve za obnovu, te je istaknuto kako je potrebno osigurati dodatna financijska sredstva za pružanje intenzivnije i opsežnije pravne pomoći i za angažiranje mobilnih timova u pomoći stanovništvu.

U raspravi je podržano niz novih mjera predmetnog Prijedloga zakona, posebno one koje se odnose na isplatu sredstava putem predujma i centraliziranje institucija po pitanju vođenja procesa obnove, ukidanje izrada elaborata i zbrinjavanje ljudi koji žive u kontejnerima.
Članica Odbora iskazala je nezadovoljstvo upućivanjem Prijedloga zakona po hitnom postupku.
Također, izražena je sumnja u mogućnost donošenja podzakonskih akata i provedbenih programa mjera u zadanim rokovima kako bi se ovaj zakon učinio operativnim.
Skrenuta je pozornost na nužnost stručnog utvrđivanja razine oštećenih zgrada, kategoriju oštećenja i razinu obnove od strane države.
U raspravi je istaknuto kako se tehničko–financijska kontrola ne bi trebala provoditi unutar ministarstva ni od strane ministarstva, već od strane neovisnog tijela.
Istaknuto je mišljenje kako zakonom nije obuhvaćena urbana obnova dijelova naselja koja nisu kulturno-povijesna cjelina i mogućnost izgradnje većeg broja zamjenskih građevina na istoj, posebice na zamjenskim lokacijama u cilju cjelovitog razvoja naselja i oporavka cijele zajednice u svim segmentima. Predloženo je da se provedba zakona poveže sa dokumentom kojeg je izradila Hrvatska komora arhitekata i Udruga hrvatskih urbanista Preobrazba i revitalizacija prostora sisačko moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa, program obnove naselja zajedno sa programom Društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja sisačko moslavačke županije pogođene potresom.

Predloženo je da se u stručni savjet za obnovu uključe i predstavnici koordinacije humanitaraca  i predstavnici općina, gradova i županija zbog najboljeg poznavanja stanja na terenu.
Vezano uz odluku o cijenama, iznesen je prijedlog da se napravi vremenski okvir i da se navede koliko će se često revidirati odluka o cijenama.
Predloženo je da se članak 40. detaljnije obrazloži kako bi obuhvatio i neke druge situacije vezane uz vlasništva nad drugim nekretnina u cilju izbjegavanja mogućih  malverzacija. Vezano uz članak 64. istaknut je problem dugotrajnog čekanja donošenja rješenja o obnovi od podnošenja zahtjeva.
Također, postavilo se pitanje kadrovskih kapaciteta u ministarstvu te ostalih struka poput građevinara, arhitekata, geodeta i drugih struka koje su nužne kako bi se moglo započeti sa ubrzanjem samog procesa obnove.
Iznesen je prijedlog da se ukinu određena ograničenja u raspolaganju imovinom koje imaju jedinice lokalne samouprave kako bi se omogućilo da jedinica lokalne samouprave može donirati kuću namijenjenu za obitelj čija je kuća stradala u potresu.
Iako su u raspravi članovi odbora pohvalili objedinjavanje tijela koje se bave obnovom te smatraju kako je potrebno paziti da interni procesi ne uzrokuju nove zastoje u procesu obnove. Također pohvaljena su nastojanja za poboljšanje procesa javne nabave te povratno djelovanje pojedinih odredbi, odnosno mogućnosti za ostvarivanjem povoljnijih prava za građane.
U raspravi je upozoreno na postojeći dualizam pravnih akata vezanih uz stambeno zbrinjavanje i pitanje propisivanja pravnog lijeka na sve akte sa naznakom u kojem roku se može koristiti.

Istaknuta je nužnost besplatne pravne pomoći za građane koji neće moći sami primjenjivati ovaj zakon zbog dobi, obrazovanja, imovnog stanja i dr. te informiranja građana i izrada vrlo jasnih hodograma i letaka  kako bi se građanima mogle dati što jasnije informacije.
Predstavnik predlagatelja je na kraju najavio izradu Dinamičkog plana obnove gdje će biti navedeni rokovi, nositelji,  izvršitelji i financijski pokazatelji cijelog plana obnove.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 16. siječnja 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Branku Bačiću za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2023. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na temelju članka 119. stavaka 6. i 7., članka 75. i članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora svoju 20. sjednicu održao i navedeni akt raspravio na zajedničkoj sjednici sa Odborom za gospodarstvo, a oba u svojstvu matičnih radnih tijela.

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i Branko Bačić, predloženi kandidat za potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, gospodin Andrej Plenković obrazložio Prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, provedena je rasprava.

U raspravi su članovi Odbora sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu na koja je kandidat odgovarao.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) poduprijeti iskazivanje povjerenja Branku Bačiću za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 19. tematskoj sjednici održanoj 14. prosinca 2022. godine, objedinjeno je raspravljao o točkama dnevnog reda, Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u 2021. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine i Izvješću o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnici predlagatelja uvodno su obrazložili predmetno Izvješće objedinjeno sa Izvješćem o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, temeljem članka 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, pri čemu je naglasak bio na podacima za posljednjih 6 mjeseci, odnosno od prethodne tematske sjednice održane u svibnju ove godine na istu temu.  

Tijekom izlaganja govorilo se nadležnostima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Tijekom rasprave naglašen je problem legalizacije građevina oštećenih u potresima na Banovini. Kao jedan od bitnih elementa ograničenja same dinamike obnove istaknut je evidentan nedostatak izvoditelja radova, odnosno nedovoljan kapacitet građevinskog sektora. 

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u 2021. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Predraga Štromara, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na 17. sjednici Odbora održanoj 15. studenoga 2022. godine u skladu s odredbom članka 47.  Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/2013., 113/2016., 69/2017.,29/2018., 53/2020., 119/2020. i 123/2020.) jednoglasno  (10 glasova „ZA“),  usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo na temu: „Izvješće o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“.

Obrazloženje:
Na 15. tematskoj sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, održanoj 25. svibnja 2022. godine, predsjednik Odbora g. Predrag Štromar prihvatio je inicijativu članice Odbora gđe Urše Raukar-Gamulin da se za šest mjeseci održi nova sjednica Odbora na istu temu: „Izvješće o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“ (veza Zapisnik 15. sjednice Odbora (Klasa: 021-17/22-14/06, Urbroj: 6521-14-22-05) usvojen na 16. sjednici Odbora održanoj dana 14. lipnja 2022. godine).  Kako bi temeljem članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora mogao sazvati tematsku sjednicu predlaže se donošenje predmetnog Zaključka.

                                                                                        PREDSJEDNIK ODBORA
                                Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora je na 16. sjednici održanoj 14. lipnja 2022. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) COM (2021) 802, koje je predsjedniku Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove aktom od 2. lipnja 2022. godine.
Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/170, Urbroj: 50301-21/06-22-4, na sjednici održanoj 10. svibnja 2022. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta te je istaknula kako je Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) objavljen 15. prosinca 2021. godine kao dio paketa „Fit for 55“. Ključna izmjena direktive je u njenim ciljevima. Do sada je bila usmjerena na poboljšanje energetskih svojstava zgrada, a sada se usmjerava prvenstveno na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora zgradarstva. Opći cilj revidiranoga EPBD-a, odnosno predmetne direktive, je osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova iz sektora zgradarstva do 2030. te potpunu dekarbonizaciju fonda zgrada na razini EU-a do 2050.
Najznačajnija novost je uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava za postojeće zgrade (MEPS) koji predstavljaju zakonodavni mehanizam za snažno poticanje obnove prvenstveno zgrada najlošijeg energetskog svojstva. Od ostalih izmjena treba izdvojiti uvođenje nacionalnih planova obnove zgrada i putovnica za obnovu, ojačavanje mjera za poticanje razvoja i ugradnje infrastrukture za održivu mobilnost te revidiranje ljestvice energetskih razreda zgrada i uspostavljanje strožih postupaka za kontrolu energetskih certifikata.

RH podržava revidiranje direktive i usmjeravanje na osiguravanje doprinosa sektora zgradarstva za smanjenje potrošnje energije i posljedično emisija. Dio zahtjeva nije povoljan za RH i teško će biti provediv na nacionalnoj razini, zbog čega će biti potrebno osigurati dodatne fleksibilnosti i raspoloživost bespovratnih sredstava s razine EU-a te omogućiti da se pojedine odredbe u daleko većoj mjeri prilagode nacionalnim situacijama. Revidirana direktiva će rezultirati značajnijim administrativnim i financijskim opterećenjima javne uprave i građana.

RH podržava zamjenu LTRS-ova nacionalnim planovima obnove zgrada i njihov operativniji karakter te izrada istih za RH ne bi trebala predstavljati značajno administrativno opterećenje iz razloga što je većina pokazatelja već sadržana u programima energetske obnove pojedinih skupina zgrada, koji su pripremljeni i usvojeni u skladu sa Zakonom o gradnji krajem 2021. i početkom 2022. Vezano uz određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava, RH smatra da i dalje ne bi trebalo isto utvrđivati za zgrade koje su zaštićene kao dio zaštićenog okruženja te predlaže da se pri rekonstrukciji takvih zgrada mjere provode u najvećoj mogućoj mjeri sukladno konzervatorskim uvjetima. RH se protivi svrstavanju DČ u četiri klimatske zone na razini EU-a jer nacionalni teritorij imaju podijeljen na više bitno različitih klimatskih zona. RH predlaže razvijanje osnove za izradu zajedničkog računalnog programa za izračun energetskog svojstva zgrada na razini EU-a koja bi bila utemeljena na novim normama serije ISO 52000.
Nadalje, govoreći o uvođenju minimalnih standarda energetskog svojstva (MEPS), RH smatra da temelj za utvrđivanje MEPS-a ne bi trebao biti energetski razred zgrade već ušteda energije te je potrebno osigurati značajnije fleksibilnosti radi prilagodbe nacionalnim situacijama.
RH smatra da bi trebalo biti omogućeno da putovnica za obnovu, osim mjera za unaprjeđenje energetskog svojstva zgrade, sadrži i mjere koje se odnose na ispunjavanje ostalih temeljnih zahtjeva za građevine, posebno mjera za povećanje potresne otpornosti i povećanje sigurnosti u slučaju požara. 
Kada je posrijedi infrastruktura za održivu mobilnost i povećanje postojećih zahtjeva, RH drži da je povećanje trenutačnih zahtjeva vrlo izazovno posebno u DČ u kojima je standard građana među nižima u EU te kada se na nacionalnoj razini ne očekuje povećanje broja električnih vozila u bližoj budućnosti. 
RH podržava potrebu proširenja mehanizama i instrumenata za financiranje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada te posebno ističe važnost osiguravanja bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada obzirom da RH pripada u skupinu DČ s najnižim BDP-om po stanovniku u EU. Potrebno je istaknuti da RH potiče sveobuhvatnu obnovu koja, osim energetske obnove, uključuje i povećanje seizmičke otpornosti na povećanu seizmičku aktivnost i požare što značajno povećava troškove obnove. Zatim je istaknuto da će uvođenje nove ljestvice energetskih razreda zahtijevati ponovno izdavanje svih energetskih certifikata kojih je trenutno izdano gotovo 290 000. te kako RH predlaže da se valjanost od 10 godina zadrži za sve zgrade uz obvezu ponovnoga izdavanja u slučaju promjene energetskoga svojstva zgrade. 
RH podržava uspostavljanje baze podataka o energetskim svojstvima zgrada jer takva baza već postoji na nacionalnoj razini (Informacijski sustav energetskih certifikata – IEC). RH smatra da je preglede tehničkih sustava u zgradama dovoljno provoditi jednom u 10 godina ako sustavi nisu izmijenjeni.
U raspravi je istaknuto da sve nove zgrade od 1.1.2030. moraju biti zgrade s nultim emisijama te kako je ocjena pripremljenosti za pametne tehnologije obvezna za nestambene zgrade s nazivnom snagom generatora topline većom od 290 kW. Nadalje, raspravljalo se o problemima financiranja energetske obnove te je konstatirano kako će u sljedećem financijskom razdoblju biti uključeni i financijski instrumenti, uz bespovratna sredstva iz EU te nacionalna sredstva.
Navedeno je kako je izgradnja dovoljno punionica za električna vozila veliki izazov na razini cijele EU.
Raspravljalo se i o pitanju suvlasničke strukture kod energetske obnove te energetskim certifikatima koji nisu obavezni za cijelu zgradu već pojedini dio koji ide u pravni promet. Vezano za izuzetak od minimalnih zahtjeva energetskih svojstava, a za zgrade zaštićene kao dio zaštićenog okruženja (zbog arhitektonske ili povijesne vrijednosti) razgovaralo se o mogućnosti da se takav izuzetak proširi na veće cjeline, a ne samo zgrade. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno članku 154. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno  (7 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) COM (2021) 802

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Predrag Štromar,  predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 23. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 261,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2022. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio kako se sukladno prihvaćenom Akcijskom planu za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020. ovim Prijedlogom zakona ukida naplata većine stvarnih troškova uporabe podataka, propisuje da se stvarni troškovi ne naplaćuju za izvatke, ispise, prijepise i potvrde, za podatke kada se isti koriste putem mrežnih usluga ili druge elektroničke pristupne točke te da se stvarni troškovi naplaćuju za obavljanje pojedinih tehničkih radnji po zahtjevu stranaka, a iznimno naplaćuju za izdavanje podataka kada stranka ne koristi elektronički način pristupa podacima. Nadalje, sva javnopravna tijela u potpunosti se oslobađaju plaćanja stvarnih troškova za pristup i korištenje podataka koji su im potrebni za obavljanje poslova iz nadležnosti, dok se sva tijela državne uprave i druga državna tijela oslobađaju naplate stvarnih troškova i za tehničke radnje. Obrazložio je kako ovaj Prijedlog zakona donosi po hitnom postupku jer je rok za provedbu mjera za ulazak u ERM II.  kraj ožujka 2022. godine.

U raspravi je članica odbora izrazila bojazan da će najosjetljivije skupine stanovništva i dalje plaćati uslugu pristupa i korištenja određenih podataka, na šta je predstavnik predlagatelja pojasnio da se to većinom odnosi na trgovačka društva koja trebaju veće setove podataka i koja nemaju pristup mrežnim uslugama ili drugim elektroničkim točkama za pristup podacima.

Dio članova Odbora iznio je prigovor na proceduru donošenja ovog Prijedloga zakona, izdvajanje iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji se sada nalazi između prvog i drugog čitanja.

Iskazana su mišljenja kako bi bilo logično da su izmjene i dopune Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina  i Izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama upućeni u proceduru u isto vrijeme kako bi se cjelovito pristupilo raspravi i rješavanju postojećih problema.

Članica Odbora istaknula je nužnost suradnje sa Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno sa strukom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na 12. sjednici Odbora održanoj 23. ožujka 2022. u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018. , 53/2020., 119/2020. i 123/2020.) jednoglasno (7 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k 

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo na temu: „Izvješće o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 09. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Ivanu Paladini za obavljanje dužnosti ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2022. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na temelju članka 119. stavka 6. i 7., članka 75. i članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora svoju 11. sjednicu održao i navedeni akt raspravio na zajedničkoj sjednici sa Odborom za gospodarstvo, a oba u svojstvu matičnih radnih tijela.

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i Ivan Paladina, predloženi kandidat za ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, gospodin Andrej Plenković obrazložio Prijedlog za iskazivanje povjerenja Ivana Paladina za obavljanje dužnosti  ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, provedena je rasprava.
U raspravi su članovi Odbora sukladno članku 119.  stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora  iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu na koja je kandidat odgovarao.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) podupire iskazivanje povjerenja Ivanu Paladini za obavljanje dužnosti ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 2. veljače 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br. 237 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se njime ukida naplata većine stvarnih troškova uporabe podataka i propisuje da se stvarni troškovi ne naplaćuju za izvatke, ispise, prijepise i potvrde. Nadalje, stvarni troškovi se ne naplaćuju za podatke kada se isti koriste putem mrežnih usluga ili druge elektroničke pristupne točke. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se sva javnopravna tijela u potpunosti oslobađaju plaćanja stvarnih troškova za pristup i korištenje podataka koji su im potrebni za obavljanje poslova iz nadležnosti, detaljnije se propisuju radnje u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, skraćuje se postupak pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata i postiže brža provedba promjena temeljem geodetskih elaborata u katastarskom operatu, napušta se provedba tehničke reambulacije, predlaže da se obavijesti i pozivi strankama u gore navedenim slučajevima objavljuju u javnim glasilima i/ili na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave uz dostavu pismene informacije o objavljenom pozivu strankama. Predstavnik predlagatelja istaknuo je  kako se u okviru izrade elaborata katastarske izmjere odredbama ovog Prijedloga zakona, u potpunosti jamči zaštita prava stranaka, te da se  usprkos eventualnom neodazivanju stranaka na upućene pozive preuzimaju podaci o istima upisani u postojeće evidencije.

Istaknuo je kako će se predloženim izmjenama Zakona osigurat suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije, povećanje pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, poticanje i ubrzavanje procesa ulaganja.

U raspravi je članica Odbora zatražila predstavnika predlagatelja da pojasni usvojene i neusvojene prijedloge Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije te iskazala potrebu da se suradnja sa strukom i Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije nastavi i nakon ovog prvog čitanja zakona jer je preostalo nekoliko njihovih prijedloga i mogućnosti poboljšanja ovog Prijedloga zakona, a vezano uz postupke katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga. Također je istaknula njihovu primjedbu da je inzistiranje na identificiranju stvarnog stanja prema netočnim starim evidencijama u suprotnosti sa izradom novog katastra i nove zemljišne knjige.

U raspravi je pohvaljen rad Hrvatske geodetske uprave i ukidanje naplate raznih pristojbi za građane. Izražena je zabrinutost oko pojave prigovora vezano uz postupke predočavanja i uz pozivanje stranaka te načina rješavanja istih na terenu na šta je predstavnik predlagatelja najavio povjerenstvo za izlaganje u kojem će biti zastupljeni i geodeti i javni bilježnici koji će to rješavati.

Također, upozoreno je na neke od nelogičnosti koje se javljaju u postupku izmjere što jedinicama lokalne samouprave znatno otežava rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Član Odbora istaknuo je problem postupanja i prigovora od strane državnog odvjetništva prilikom postupka izlaganja, a vezano uz šumskogospodarske osnove i poljoprivredna zemljišta i predložio da Hrvatske šume revidiraju svoje šumskogospodarske osnove kako se ne bi na terenu dešavalo da se Republika Hrvatska zastupana od strane Državnog odvjetništva RH  knjiži na područja unutar gospodarskih zona a  na kojim se zadnjih petnaest do dvadeset godina odvija neka gospodarska aktivnost jer to onda predstavlja veliki problem za investitora i razvoj gospodarstva. Predstavnik predlagatelja obvezao se da će o tom problemu izvijestiti Ministarstvo pravosuđa s obzirom da je isto u njihovoj nadležnosti.

Iskazana su mišljenja kako bi bilo logično da su ovaj Prijedlog zakona i Izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama upućeni u proceduru u isto vrijeme kako bi se cjelovito razgovaralo i pristupilo raspravi i rješavanju postojećih problema, te kako bi bilo logično sagledavati prostor sa planskog aspekta i onog stvarnog stanja na terenu. Član Odbora smatra da Vlada RH mora predložiti na koji način pratiti prostor u RH, pogotovo u gospodarskim zonama, a tek onda krenuti u izradu oba zakona.

U raspravi je članica Odbora skrenula pozornost da se komisije za obnovu katastra i zemljišnih knjiga susreću sa nizom problema, između ostalih problemima dugotrajnog postupka po prigovorima, dugogodišnjim čekanjem da se završi cijela katastarska općina kako bi se stavila u službenu uporabu, a u nekim područjima i problemom masovnog pristizanja zemljišnoknjižnih rješenja koja katastar nije stigao provoditi i nije stigao mijenjati posjednike što je uzrokovalo veliki ne srazmjer jer u trenutku obnove katastar je uzimao zadnje stanje posjednika a zemljišna knjiga vlasnike.

Član Odbora iznio uočene probleme kod postupaka obnove katastra i zemljišnih knjiga vezano uz izvore financiranja i nedostatne tehničke i ljudske kapacitete i iskazao potrebu da se jasno definira tko šta financira i tko koga zapošljava, s obzirom da neke jedinice lokalne samouprave same financiraju djelatnike, tehničke uvjete za rad i druge troškove u postupku obnove katastra i zemljišnih knjiga, a u cilju ubrzanja istog.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 2. veljače 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o naseljima, drugo čitanje, P.Z. br. 171,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. siječnja 2022. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja predstavio je razlike u odnosu na prvo čitanje zakona te istaknuo  da je izmijenjen članak 11. stavak 1. te brisan stavak.2., tako da iz predložene formulacije proizlazi kako se kućnim brojem obilježavaju zgrade gospodarske namjene bez obzira je li u istima sjedište nekog gospodarskog subjekta ili ne, izmijenjeni su i odredba članka 7. stavci 4. i 5. na način da iz iste jasno proizlazi kako je Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena dužno dati mišljenje u propisanim rokovima i pojam naselja kako je propisan Prijedlogom zakona na način da naselje može biti dio jedinice lokalne samouprave ili cijela jedinica lokalne samouprave, a rok za donošenje pravilnika iz članka 10. skraćen je sa dvanaest na šest mjeseci.

Odbor je bez provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O NASELJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije,  Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 192,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako 
je prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo na navedenim područjima pregledano ukupno 49.648 objekata te da su do 20. rujna 2021, građani temeljem Zakona o obnovi podnijeli ukupno 12.346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgrada. 
Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako je tijekom zaprimanja i obrade zahtjeva za obnovu uočeno  da predmetni zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa te druge poteškoće kao što su pitanja legalnosti oštećenih zgrada te pitanje prebivališta. U cilju otklanjanja postojećih zapreka te ubrzanja obnove ovim će se izmjenama i dopunama urediti se sljedeće: oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, zbog čega neće više biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose koji su znatno usporavali postupak, uvode se posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te pravila žalbenog postupka, uvodi se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, uređuje se pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji,  uvodi se predfinanciranje kod isplata novčane pomoći, pojednostavljuje se postupak donošenja odluka o početku obnove kroz neupravni akt, uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. 
U raspravi su pojedini članovi Odbora izrazili nezadovoljstvo s dosadašnjim izvještajima o tijeku cjelokupne obnove, podacima i uočenim problemima, kašnjenjem izmjena Programa mjera,  definiranjem pojedinih postupaka i aktivnosti obnove podzakonskim a ne zakonskim aktima, micanjem potrebne suglasnosti od strane županija i Grada Zagreba na Program mjera. 
Također, iskazano je neslaganje s propisivanjem postupaka javne nabave koji će se urediti donošenjem pravilnika na način da će sadržavati  posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te je iznesen prijedlog da se isto trebalo urediti zakonom a ne podzakonskim aktom kako bi se smanjila mogućnost zlouporaba te kako se antikoruptivni mehanizmi trebaju propisati zakonskim aktom.
Članovi odbora zatražili su dodatno pojašnjenje  procjene fiskalnog učinka Zakona i analizu i detaljan izračun istoga.
Iznesene su primjedbe na postupke obnove višestambenih zgrada vezano uz izgradnju zamjenske zgrade i mogućnosti povećanja korisno tlocrtne površine, prenisko definirane cijene u Programu mjera i na problem obnove zgrada javne namjene koje nisu samo u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
Iznesen je prijedlog da se pri obnovi višestambene zgrade o trošku suvlasnika omogući ugradnja lifta, rampe ili drugih elemenata za lakši pristup osoba sa invaliditetom, što je prema predlagatelju i moguće.
Problematizirana je obnova poslovnih prostora u zgradama mješovite namjene ili stambenih jedinica za najam sa jedne strane dok nije predviđena mogućnost obnove pomoćnih objekata kao što su štale i sl.
Članovi odbora pozdravili su brzo zbrinjavanje ljudi koji su nakon potresa ostali bez svojih domova kontejnerima i stanovima za najam.
U raspravi je skrenuta pozornost na mogući problem nužnosti odluke kao akta za pokretanje postupka obnove u urbanim sredinama  kod obnove bloka zgrada, posebno ako se u obnovu ide na temelju pojedinačnih zahtjeva te pitanje  potrebnih priloga uz Zahtjev.
Izraženo je mišljenje prema kojemu nije cjelovito riješen problem postupanja sa zgradama koje se ne smatraju postojećim te je zatraženo dodatno pojašnjenje članka  10. ovoga Prijedloga.
U raspravi je predložene da se samoobnova potiče na način da se suvlasnicima zgrade omogući kretanje u obnovu i bez odluke ministarstva, a da se rješenjem o obnovi  ukoliko ispunjavaju obveze odnosno sve uvjete priznaju troškovi koji bi im bili prihvaćeni i da su čekali odluku Ministarstva. 
U raspravi je problematiziran članak 12. prema kojemu vlasnici odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade iznad razine iz Tehničkog propisa ako sami provode obnovu. 
Također je iznesen prijedlog da se u Zakonu definira rješavanje problema građevinskog i glomaznog otpada koji će nastati u postupku obnove, te da se isto preciznije razradi u Programu mjera.
Vezano uz članak 19. stavak 6. predloženo je da se hitnost za sve zemljišnoknjižne postupke za nekretnine za koje je doneseno rješenje o obnovi primjeni i na katastar.
Vezano uz članak 38. stavak 2. problematiziran je navedeni postupak brisanja odnosno povlačenja tereta i zabrane raspolaganja  po službenoj dužnosti.
U raspravi je vezano uz članak 24. iskazano mišljenje  kako su u neravnopravnom položaju zgrade sa upraviteljem koje novčanu pomoć za popravak konstrukcije mogu dobiti prije početka obnove u odnosu na obiteljske kuće koje ista  sredstva mogu dobiti samo nakon završene obnove. 
Postavljeno je pitanje kako zaštititi suvlasnike koji žele obnovu svojih oštećenih zgrada, a u kojima  više od 51% suvlasnika ne želi obnovu jer imaju druge interese.
Zatraženo je pojašnjenje vezano uz članak 15. stavke 4. i 5. te pojašnjenje uloge konzervatorskog odjela odnosno gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
U raspravi je podržan predmetni Prijedlog zakona i  odredbe prema kojima se ne mogu obnoviti oni objekti koji se ne mogu ni legalizirati.
Također, izneseno je mišljenje prema kojemu je mogućnost da se i bez vlasnika ide u konstrukcijsku obnovu iznimno važno u cilju ubrzanja obnove.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (9 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o naseljima, prvo čitanje, P.Z. br. 171,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovim Nacrtom prijedloga zakona o naseljima propisuje obveza da se odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o određivanju granica područja naselja, određivanju imena naselja, ulica i trgova donose na način da je obvezni sastavni dio odluke službena podloga iz registra prostornih jedinica na kojoj su prikazane granice i imena naselja, ulica i trgova prije donošenja odluke i granice i imena naselja, ulica i trgova kako se predlažu odlukom.
Vezano za određivanje kućnih brojeva, važećim Zakonom o naseljima, nadležnost za određivanje kućnih brojeva zgradama propisana je na drugačiji način nego li je propisana Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te stoga postoji potreba usklađenja navedenih zakonskih propisa. 
Istaknuo je kako će se ovim Prijedlogom zakona postići horizontalna usklađenost zakonodavstva, unaprijedit će se i uskladiti način određivanja granica područja naselja, određivanja imena naselja, ulica i trgova, označavanje naselja, ulica i trgova te obilježavanja zgrada kućnim brojevima.

U raspravi su članovi odbora problematizirali članak 11. stavak 2.  iz kojeg nije jasno hoće li se kućnim brojevima obilježavati zgrade gospodarske namjene u kojima nije sjedište nekog gospodarskog subjekta npr. kao što su zgrade u kojima su izdvojeni pogoni gospodarske namjene ili zgrade u gospodarskim zonama u kojima nije sjedište nekog gospodarskog subjekta i slično. Članovi Odbora složili su se da je to pitanje potrebno jasno definirati i u tom smislu izmijeniti odnosno dopuniti navedeni članak.
Zatraženo je pojašnjenje vezano uz ulogu Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za standardizaciju geografskih imena u članku 7. stavku 3. 
U raspravi je pojašnjeno kako u Republici Hrvatskoj postoji samo jedan registar prostornih jedinica koji vodi Državna geodetska uprava i koji je dio nacionalne infrastrukture prostornih podataka. 
Predstavnik predlagatelja je na postavljeno pitanje pojasnio kako kućni broj predstavlja evidenciju stanja u prostoru i geolokaciju određenog objekta te da će kućni broj dobiti i građevina čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj prostornim planom s obzirom da Državna geodetska uprava mora evidentirati sve što se nalazi u prostoru.
Član Odbora izrazio je nezadovoljstvo što se kućni brojevi dodjeljuju nelegalnim objektima i iznio prijedlog da bi se kod evidencije nekretnina trebao koristiti popisni broj, a ne kućni broj.
U raspravi je istaknuto kako je intencija donošenja Zakona o naseljima prvenstveno bila zbog provedbe popisa stanovništva te da ga se u tom smislu ne bi trebalo direktno povezivati sa zakonima iz područja prostornog uređenja ili gradnje.  

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O NASELJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na 8. sjednici Odbora održanoj 15. rujna 2021. godine razmotrio prijedlog za održavanje zajedničke tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za pomorstvo,  promet i infrastrukturu na temu: „Pojava bespravne gradnje i njezine posljedice na  održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša“, te je u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018. , 53/2020., 119/2020. i 123/2020.) jednoglasno (8 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k 

Prihvaća se održavanje zajedničke tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za pomorstvo,  promet i infrastrukturu na temu: „Pojava bespravne gradnje i njezine posljedice na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša“.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                         Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021. – 2030., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je kako donošenje ovog Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja proizlazi iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020.-2024.

Glavna aktivnost programa je obnova katastra i zemljišne knjige za 600.000 ha zemljišta i nekretnina u građevinskim područjima, područjima oko građevinskih područja te drugim područjima u Republici Hrvatskoj koja su značajna za razvoj gradova i općina, županija i države. Površina građevinskih područja iznosi oko 550.00 ha što je 9,7% od ukupne površine Republike Hrvatske, a na kojem se prema procjeni odvija više od 80% svih gospodarskih aktivnosti.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je osnovni cilj osnivanje katastarskog operata katastra nekretnina i obnova odnosno osnivanje zemljišnih knjiga temeljem provedenih katastarskih izmjera za nekretnine u građevinskim područjima u Republici Hrvatskoj, a što će imati učinke na jačanje konkurentnosti gospodarstva, unapređenje poslovnog okruženja, unapređenje planiranja upravljanja prostorom i njegove zaštite, rast investicija i drugo. 

U raspravi su članovi Odbora iznijeli uočene probleme kod već započetih postupaka obnove katastra i zemljišnih knjiga, a koji se odnose na izvore/modele financiranja te nedostatne tehničke i ljudske kapacitete za provođenje ovog Višegodišnjeg programa.

Također u raspravi je predlagatelj  naglasio kako su zbog  provođenja Višegodišnjeg programa usklađeni  Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Zakon o zemljišnim knjigama u cilju unapređenja i ubrzanja cjelokupnog postupka. 

Nadalje, izražena je bojazan da zbog nedostatka financijskih sredstava i ljudskih resursa jedinice lokalne samouprave neće moći ispuniti obveze predviđene ovim Prijedlogom višegodišnjeg programa. Pojašnjeno je da će se ovaj Višegodišnji program izvršavati kroz godišnje programe koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje po kojem bi se mogao usporiti postupak upravo zbog uvođenja javnih bilježnika ili odvjetnika u poslove  katastarske izmjere.

Na kraju rasprave je na upit članova Odbora predlagatelj pojasnio kako će se status poljoprivrednog zemljišta rješavati izmjenama zakonskih propisa iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

U raspravi su članovi Odbora suglasni u ocijeni da je predloženi Višegodišnji program ambiciozan i da ga treba podržati.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

VIŠEGODIŠNJEG PROGRAMA KATASTARSKIH IZMJERA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA ZA RAZDOBLJE 2021. – 2030.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 21. travnja 2021. godine, raspravljao je o Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske za razdoblje 2013. – 2019. godine,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu sa člankom 39. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnici  predlagatelja obrazložili su predmetno Izvješće i održali prezentaciju o istom. Istaknuli  su  kako Izvješće prioritetno prikazuje probleme u prostoru, analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor, predlaže rješenja za poboljšanje stanja te ukazuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja. 
U ovom je Izvješću naglasak na temama koje su obilježile razdoblje od 2013. do 2019. godine: novi paket zakona iz područja prostornog uređenja, graditeljstva i građevinske inspekcije, razvoj Informacijskog sustava prostornog uređenja te intenzivnog procesa ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina.
Izvješće se sastoji od četiri osnovne cjeline: 1. Polazišta, 2. Analiza i ocjena stanja; 3. Analiza provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te 4. Prijedlozi za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje. Također, u Izvješću je prikazana prostorna struktura korištenja i namjene površina RH; dana analiza sustava naselja te navedene gospodarske djelatnosti koje utječu na prostor; analiza opremljenosti prostora infrastrukturom od značaja za RH; analiza zaštite i korištenja dijelova prostora od posebnog značaja.

U raspravi je iznesen prigovor na nepodnošenje Izvješća o stanju u prostoru RH svake 4 godine sukladno članku 39. Zakona o prostornom uređenju.
Članovi Odbora istaknuli su kako se radi o hvalevrijednom dokumentu koji je kvalitetno izrađen i sveobuhvatan.
Članica Odbora istaknula je problem parcelacije poljoprivrednog zemljišta na male čestice koje se onda prodaju. Članovi Odbora složili su se da je potrebno iznaći način  i izmijeniti zakonsku regulativu kako bi se zabranilo isto, zabranila bespravna gradnja na tim česticama i zadržala svrha takvog zemljišta.
U raspravi je iznesen prijedlog člana Odbora da se katastru zabrani provođenje parcelacije poljoprivrednog zemljišta, prema uzoru na danski model.
U raspravi je također član Odbora pojasnio kako plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa u RH nije otežavajući faktor za investicije, komparirajući isto sa drugim državama u kojima se umjesto toga plaća porez na nekretnine.
Na pitanja člana Odbora kada će biti završen Državni plan prostornog razvoja i kada će  stupiti na snagu Pravilnik za prostorne planove nove generacije predstavnici predlagatelja su za treći kvartal najavili izmjene Zakona o prostornom uređenju, a stupanje na snagu navedenog Pravilnika tijekom ove godine jer je u visokoj fazi izrade. 
Član Odbora je u raspravi problematizirao česte izmjene prostornih planova zbog vlasničko-pravnih odnosa i provođenje prostornih planova u cijelosti bez postojanja instituta urbane komasacije.
Na pitanje člana Odbora da li se razmišljalo o sufinanciranju izrade prostornih planova a  posebno urbanističkih planova uređenja predstavnica predlagatelja je podsjetila kako je u nacionalnom planu oporavka i otpornosti  2021. – 2026. predviđeno 180 milijuna kuna za prostorne planove nove generacije.
Također iznesen je prijedlog da se pri izradi urbanističkih planova ili prostornih planova razmisli o izradi karata zbog čestog preklapanja sa katastrom što predstavlja operativni problem.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“,  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2013. – 2019. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 21. travnja 2021. godine, raspravljao je o Konačnom Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 106,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 20. siječnja 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik  predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona kojim se želi  produžiti rok iz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama  u članku 10. postojećeg zakona s 30. lipnja 2018. godine na 30. lipnja 2021. godine, ali samo za područja pogođena potresima u ožujku i prosincu 2020. godine. Na taj način bi se u obuhvat Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom uvrstio i onaj dio građevina nastradalih u potresima za koje se do navedenog novog roka, odnosno do najkasnije 30. lipnja 2021. godine, podnesu zahtjevi za legalizaciju nadležnom upravnom tijelu.
Predstavnik predlagatelja je pojasnio kako je nakon potresa izašlo na vidjelo da određeni broj građana u potresom pogođenim područjima, bilo zbog svoje neupućenosti, bilo zbog loše financijske situacije, nije  za ozakonjenje svojih kuća u propisanom roku podnio zahtjev, a te su kuće, kao i ostale, oštećene ili uništene u potresima.

Naglasio je da se ovim Prijedlogom zakona želi pomoći ljudima na Banovini, dati im priliku da obnove svoje kuće i zadržati građane na tim prostorima, te omogućiti ljudima koji su živjeli u nelegalnoj kući da i dalje žive u toj kući.
Istaknuo je da se radi o ljudima koji žive u kućama koje se tretiraju kao nelegalne i koje kao takve neće moći biti obnovljene. Kao jedini kriterij istaknuo je potresom pogođeno područje, a glavni cilj je da ljudi ostanu živjeti gdje su živjeli, a posebno na Banovini. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako ovaj Prijedlog zakona ne bi omogućio legalizaciju zgrada koje nisu oštećene na tim područjima zahvaćenim potresom.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je obrazložio mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja je Hrvatskom saboru predložila da ne prihvati ovaj Konačni Prijedlog zakona i podsjetio kako je rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje navedenih zgrada istekao 30. lipnja 2018. te je procijenjeno da je takav rok bio primjeren jer je Zakon stupio na snagu u srpnju 2012.g. istaknuo je kako je predloženo rješenje paušalno s obzirom na to da se njime u povoljniji položaj stavljaju građani čije su nekretnine stradale u potresu a koji bi na ovaj način ostvarili i pravo na ozakonjenje i pravo na obnovu u odnosu na druge vlasnike nezakonito izgrađenih neozakonjenih zgrada koji ne bi imali nikakva prava vezano za status njihovih nekretnina.
Nadalje smatra da je prije bilo kakve intervencije u Zakon koji se bavi kompleksnom materijom kao što je ozakonjenje zgrada potrebno izraditi detaljnu analizu učinaka propisa i analizu podataka o štetama na nezakonito izgrađenim zgradama prouzročenim potresima.

U raspravi je izneseno niz primjedbi na predmetni Prijedlog zakona: 
-    ne zna se točan broj takvih objekata kojima je na tim područjima potrebna legalizacija, 
-    nije navedeno da je za isto potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna
-    nije napravljen izračun koliko je sredstava u proračunu potrebno osigurati za isto
-    upitan je ustavno-pravni aspekt ovog Prijedloga zakona 
-    nije definiran načina financiranja postupaka i snošenja troškova te legalizacije
-    neopravdanost ovoga prijedloga zakona sa političkog i gospodarskog stajališta

Izraženo je mišljenje prema kojemu je potreban sustavni pristup u rješavanju ovog postojećeg  problema upravo zato što je vangabaritna izgradnja na području cijele RH jako velika, te je, posebno s aspekta ustavnosti, iznesen  prijedlog da bi se problematika vezana uz nelegalne objekte trebala rješavati na razini cijele Republike Hrvatske.
Članovi Odbora smatraju kako je problematika iznesena u ovom Konačnom prijedlogu Zakona objektivna te je potrebno iznaći rješenje za isto. 
Članica odbora iznijela je prijedlog prema kojemu bi bilo potrebno iznaći mehanizam  za najbolje rješenje ovog problema na Banovini, a da se pri tome obuhvate kriterij potpomognutih područja, kriterij katastrofe  i kriterij područja od posebne državne skrbi vodeći pri tome računa da sve bude u skladu sa Zakonom. Također, postavila je pitanje statusa ljudi iz Bosne i Hercegovine koji su naseljavani na tom području temeljem darovnica a imaju neriješene imovinsko-pravne odnose.

Na kraju rasprave, predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako u segmentu obnove nelegalno izgrađeni objekti nisu jedini problem koji se treba riješiti ne samo na području Banovine nego na cjelokupnom području zahvaćenom potresima. Najavio je kako će svi postojeći problemi u procesu obnove biti predmetom dorađenog Programa mjera, te kako će jedna od komponenti biti i problem nelegaliziranih oštećenih objekata, ali nakon što se evidentiraju svi postojeći slučajevi. 
Zaključno je naglasio da je Vlada RH upoznata sa tim problemom i najavio da će u roku od 60 dana iznijeti prijedlog rješenja problema nelegaliziranih potresima oštećenih objekata čime  će se obuhvatiti i ono što je intencija ovoga Prijedloga zakona. 
Predstavnik predlagatelja je izrazio je zadovoljstvo što su predstavnici Vlade RH svjesni ovog problema i što traže rješenje za isto. 

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“) donio sljedeći zaključak:

NE PRIHVAĆA SE DONOŠENJE ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 102, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. siječnja 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se njegovim donošenjem omogućava provođenje postupaka obnove na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, te Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, što je neophodno potrebno radi sanacije šteta prouzročenih potresima od 28. i 29. prosinca 2020.,istaknuo kako se njime propisuje  način financiranja obnove i proširuje nadležnost Fonda za obnovu.

Također, uz postojeće modele privremenog stambenog zbrinjavanja otvara se mogućnost dobave i montaže privremenih, pokretnih i montažnih objekata kao jednog od rješenja za privremeno stambeno zbrinjavanje za vrijeme trajanja obnove, odnosno do početka obnove.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske naglasio je kako je kod financiranja obnove za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uzeta u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima sukladno posebnom propisu te su ta  područja izuzeta od sudjelovanja u financiranju obnove. Nastavno, od sufinanciranja prve nekretnine izuzeti su i građani s prebivalištem u ovim područjima.

Predmetnim se Zakonom propisuje djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi, a  pravila i mjere iz ovoga Zakona primijeniti će se i na sva područja koja bi kasnije bila pogođena potresom, a nisu izravno navedena kroz zakonske odredbe i sam naziv Zakona.

U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezana uz članak 5. i primjenu tog članka, u smislu omjera financiranja u različitim jedinicama lokalne samouprave uzimajući u obzir različiti indeks razvijenosti te prava građana u smislu kriterija koje moraju zadovoljiti u onim slučajevima obnove u kojima nemaju obvezu financijske participacije. Pojašnjeno je kako će se u slučajevima u kojima neće biti fiskalnog kapaciteta kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sufinanciranje uključiti Republika Hrvatska. Također, Republika Hrvatska će participirati u konstrukcijskoj obnovi onih višestambenih zgrada u kojima svi suvlasnici nisu u mogućnosti ili se ne žele uključiti u proces obnove uz propisane uvjete u postojećem Zakonu.

Traženo je dodatno pojašnjenje članka 7. stavka 2. vezano uz dodatne kriterije koje  za oslobađanje od uplata sredstava za obnovu od strane vlasnika  te članka 17. stavka 7. vezano uz plaćanje najamnine vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca koju određuje Republika Hrvatska.

Izraženo je mišljenje prema kojemu nema sustavnog pristupa u rješavanju problema obnove zgrada oštećenih potresom, kako preraspodjela sredstava u proračunu treba biti transparentnija te kako je pitanje ostanka ljudi u područjima pogođenim potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji vrlo kompleksno i nadilazi samu obnovu.

Vezano uz članak 8. istaknuto je kako će za kulturno povijesne cjeline Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije program cjelovite obnove na temelju popisa i procjene štete izraditi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima što se razlikuje u pristupu obnove povijesno urbane cjeline u  Gradu Zagrebu u kojemu je situacija drugačija i u kojoj  nije potrebno ukloniti puno oštećenih objekata.

Član Odbora smatra kako je nelogično da za objekte u čijoj obnovi sudjeluje država nije potrebno ishoditi uporabnu dozvolu kao dokaz da je sve napravljeno u skladu sa projektom te kako jasno treba odrediti odgovornost u procesu obnove. Vezano uz isto pojašnjeno je kako postoji nekoliko razina kontrole uz završno izvješće nadzornog inženjera te kako nema potrebe za ishođenjem uporabne dozvole jer se u tom slučaju ne traži ni građevinska dozvola.

Vezano uz članak 7. iznesen je prijedlog da navedeni rok bude fiksni datum.

Također je iznesen prijedlog da se izradi dijagram toka procesa u postupku obnove kako bi se vidjelo gdje dolazi do konflikta pri čemu je predstavnik predlagatelja najavio kako će uskoro biti dostupna aplikacija eObnova putem koje će građani moći elektroničkim putem predati zahtjeve.

Pojašnjene su uloge Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Fonda za obnovu u smislu ubrzanja postojećih postupaka ozakonjenja  zgrada  kako bi građani čije su nekretnine u tom postupku što prije mogli započeti proces obnove oštećenih zgrada.

Na postavljeno pitanje, pojašnjeno je kako ovim izmjenama i dopunama Zakona ostaje obveza gradovima, općinama i županijama u Sisačko-moslavačkoj županiji da same financiraju zgrade javne namjene.

U raspravi je podržan predmetni Prijedlog Zakona, istaknuto je kako se isti temelji na važećem Zakonu, odnosi na ciljano područje, te da se pri tome vodilo računa o ekonomskim i vremenskim aspektima obnove.

Vezano uz članak 13. stavak 2. iznesen je prijedlog da se u isti doda i drugi oblik zajednice.

Izneseno je mišljenje prema kojem su kontradiktorni članci 1. i 3.

Vezano uz ulogu Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje u procesu obnove pojašnjeno je kako se prava građana u tom procesu ne mijenjaju ovim izmjenama i dopunama Zakona.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 86,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se u cilju poticanja demografske obnove jasnije  definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva, uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište i uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.
Naglasio je kako se donošenjem predloženog zakona osigurava objava javnog poziva za svaku kalendarsku, odnosno proračunsku godinu do 31. prosinca 2023. Također se jasnije određuje da postojeći korisnici subvencioniranog kredita ne mogu ovo pravo koristiti više puta. Ukupno je u protekle  četiri godine 17 661 mladih obitelji na ovaj način riješilo svoje stambeno pitanje.
Za ovu svrhu u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u 2021. godini osigurano je 263.500.000,00 kuna (213.500.000,00 kuna za plaćanje subvencija iz obveza do 2021. i 50.000.000,00 kuna za nove subvencije koje će se odobriti u 2021. godini). Za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50.000.000,00 kuna svake godine.

U raspravi je  prigovoreno da se za subvencioniranje stambenih kredita izdvaja više sredstava nego li za obnovu privatnih domova stradalih u potresu i postavljeno je pitanje koliko se financijskih sredstava izdvaja za program društveno poticane stanogradnje.
Iskazano je mišljenje kako nije jasno na koji se način evaluira ova mjera subvencioniranja stambenih kredita, te da li i koliko ona utječe na povećanje  cijene nekretnina na tržištu. 
Član Odbora  smatra kako mjera subvencioniranja stambenih kredita ne daje dobre demografske učinke, te je predložio kako bi bilo bolje graditi gradske ili državne stanove koji bi se da li u najam za povoljnu najamninu.
Postavljena su pitanja koliko je od tih obitelji koje su se javile za ostvarivanje ove mjere u velikim gradovima, a koliko na prostorima gdje stvarno postoje demografski problemi.
Iznesen je prijedlog da se natječaj za ovu mjeru raspiše nekoliko puta godišnje u cilju provođenja bolje stambene politike.
Na kraju rasprave istaknuto je da broj zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita stalno raste  te kako je nastavak provođenja ove mjere rezultat velikog interesa građana za isto u cilju stambenog zbrinjavanja.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 11. studenog 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P.Z. br. 51.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2021. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Predstavnik Ministarstva financija obrazložio je predmetni akt i iznio kako su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna. Ukupni rashodi za sljedeću godinu planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, dok je planirani manjak državnog proračuna za 2021. godinu 10,7 milijardi kuna ili 2,75% bruto domaćeg proizvoda.

Istaknuo je da se projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2021. – 2023. temelji na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja, te povlačenje sredstava iz EU fondova.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio je poziciju Ministarstva, pri čemu je istaknuo da je za poziciju Ministarstva predviđeno 2.560.399.851 te kao razlog povećanja sredstava posebno istaknuo obnovu zgrada oštećenih potresom i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te za energetsku učinkovitost zgrada.

Također, naglasio je povećanje sredstava za  Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, za društveno poticanu stanogradnju i subvencije i državna jamstva za stambene kredite, Državnu geodetsku upravu te za održavanje katastra zemljišta i uspostavu katastra nekretnina.

U raspravi je istaknuto mišljenje po kojem, unatoč najavljenom poreznom rasterećenju,  postoji bojazan da će doći do povećanja nekih poreznih davanja.

Skrenuta je pozornost na mali porast prihoda od državne imovine, te stalni rast rashoda za zaposlene unatoč zabrani zapošljavanja.

Predlagatelj je u raspravi pojasnio porast sredstava po pojedinim stavkama iz pozicije 076 Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te je istaknuto da će se sredstva iz Fonda solidarnosti koristiti samo za obnovu javnih zgrada.

Što se tiče izgradnje javnih stanova za najam, razmatra se mogućnost za isto, ovisno o financijskim sredstvima.

U raspravi je također iznijeto mišljenje po kojem nije na najbolji način, između države i jedinica lokalne samouprave, riješeno pitanje organiziranja i financiranja poslova usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga.

Dio članova Odbora smatra da je potrebno u vlasništvo jedinica lokalne samouprave vratiti građevinsko zemljište, posebno ono koje se nalazi u poslovnim i gospodarskim zonama, a na koje je posljednjih tridesetak godina Državno odvjetništvo upisivalo vlasništvo države. Istaknuto je kako bi isto bilo u cilju boljeg upravljanja i ukupnog gospodarskog razvoja.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (4 glasa „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P.Z. br. 51,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P.Z. br. 51.

Uvodno obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu iznio je predstavnik Ministarstva financija.

Predstavnik predlagatelja iznio je da se zaduživanje može provesti do ukupnog iznosa od 33,8 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 22,6 milijardi kuna.

Zakonom je utvrđeno kako će se sredstva isplaćena na ime beskamatnog zajma temeljem oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak vraćati u roku od tri godine, a počevši od 2021. godine. Imajući u vidu iskustva iz 2020., i u Zakonu za 2021. ostavljena je mogućnost da se odlukom Vlade RH sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave će se isplaćivati pomoć tijekom 2021. godine u visini sredstava fiskalnog izravnanja utvrđenim sukladno posebnim propisima, a u iznosu od 2 milijarde kuna.

Iz Fonda solidarnosti Europske unije Republici Hrvatskoj je dodijeljena 5,1 milijarda kuna kao pomoć za otklanjanje posljedica razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine. 

Odbor je, većinom glasova (4 glasa „za“, 3 glasa „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 29. rujna 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. rujna 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je donošenje Zakona po hitnom postupku zbog usklađivanja sa Uredbom (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se ovim Zakonom osigurati mogućnost donošenja Pravilnika kojim će se urediti postupak utvrđivanja jesu li građevni proizvodi u neusklađenom području, a koji se stavljaju na raspolaganje na tržište na području Republike Hrvatske, zakonito stavljeni na tržište države članice iz koje se distribuiraju i jesu li javni interesi Republike Hrvatske adekvatno zaštićeni.

Također, naglasio je da će se osigurati da izjava o međusobnom priznavanju kao i dokumentacija i informacije koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/515, a kojima se dokazuje zakonito stavljanje proizvoda na tržište u drugoj državi članici, ima sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, te donijeti mjere za smanjenje nezakonitog stavljanja na tržište građevnih proizvoda iz neusklađenog područja, a obzirom na utjecaj koji građevni proizvod može imati na zdravlje i život ljudi, životinja i biljaka, zaštitu okoliša, te javnu sigurnost ili javni moral Republike Hrvatske.

U raspravi većina članova je podržala donošenje ovoga Zakona.

Dio članova Odbora smatra da je Zakon trebalo donijeti po redovitoj proceduri u dva čitanja. Također, dio članova smatra da je prije donošenja ovoga Zakona trebalo napraviti sveobuhvatnu analizu propisa koji reguliraju ovo područje.

Nadalje, istaknut je velik problem oko nadležnosti i samog zbrinjavanja građevinskog otpada.

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio da će se posebnim Pravilnikom regulirati navedene mjere odnosno stavljanje na tržište i distribuciju svih, a ne samo građevinskih proizvoda.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 1. rujna 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke Županije, drugo čitanje, P.Z. br. 2,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja je istaknula da se donošenjem predloženog zakona uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanje zgrada oštećenih odnosno uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, tj. potresa koji se dogodio 22. ožujka ove godine te se uređuje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području. 
Potresom je oštećeno 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo je ili privremeno neuporabljivo više od 6 tisuća zgrada među kojima su dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove i ustanove kulture. Cilj je donijeti kvalitetan, provediv i pravičan zakonski okvir. Kratkoročni cilj je smanjiti nastanak novih potencijalnih šteta i daljnju ugrozu zdravlja i života ljudi, dok se kao dugoročni cilj ističe izrada programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline grada Zagreba, a sveobuhvatni cilj je stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom.
Predstavnica predlagatelja navela je kako se ovim zakonom uređuju sljedeća osnovna pitanja: programi i mjere aktivnosti obnove, njihov sadržaj i izrada, način financiranja provedbe obnove, osnivanje i rad stručnog savjeta za obnovu, način obnavljanja oštećenih zgrada, način obnavljanja oštećenih pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara te oštećenih zgrada koje se nalaze u povijesno urbanoj cijeli Grada Zagreba, isplata novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća ili zgrada, isplata novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, provedba obnove zgrada, uklanjanje i gradnja zgrada, izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom, novčana pomoć za privremenu zaštitu zgrade, tehničko financijska kontrola projekata, pokretanje utvrđivanja odgovornosti u gradnji i naknada štete zbog nesavjesne gradnje, transparentno informiranje javnosti o aktivnostima i troškovima obnove te osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko zagorske i Zagrebačke županije za obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme,  organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera. 
Međusobna prava, obveze i udjele osnivači Fonda za obnovu, Republika Hrvatska, Grad Zagreb  i 2 županije uredit će ugovorom o osnivanju koji će sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Privremenog čelnika Fonda za obnovu Vlada će imenovati u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predstavnica predlagatelja istaknula je novinu ovog zakona u odnosu na prvo čitanje, uvođenje socijalnog kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. 
Naglasila je kako je u ovaj Konačni prijedlog zakona dodano niz dopuna. Jasno je propisano da se ovim zakonom obuhvaća obnova obiteljskih kuća, stambenih, stambeno poslovnih i višestambenih zgrada te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive uključujući i privremenu pohranu stvari onih građana koji će morati privremeno iseliti iz zgrada. Uvršteno je da se hipoteka upisuje i na posebni dio nekretnine kako bi se mogli odvojeno tretirati oni vlasnici koji su ispunili svoju obvezu u financijskom sudjelovanju u obnovi od onih koji to nisu. 
Također, uređeno je da u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće vlasnici odnosno suvlasnici participiraju u troškovima obnove kako bi bili izjednačeni sa vlasnicima stanova, uvrštena je mogućnost dobivanja novčane pomoći i za hitne radove popravka stubišta s obzirom da se u raspravi ukazala potreba za takvim rješenjem, eksplicitno je navedeno da obnovu zgrade javne namjene u potpunosti financira vlasnik i/ili osnivač odnosno pravna osoba ili tijelo kojem je zgrada dana na upravljanje, dodani su članovi stručnog savjeta seizmolog i djelatnik Ekonomskog instituta iz Zagreba, uvršteno je da RH osigurava sredstva za konstrukcijsku obnovu u slučaju u kojem to vlasnici odnosno suvlasnici ne učine, uređeno je da vlasnici odnosno suvlasnici sredstva za konstrukciju obnovu te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća uplaćuju na račun Fonda za obnovu, uređeno je da odluke o isplati novčane pomoći donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. 
Dodatno, izmijenjene su definicije cjelovite obnove i obiteljske kuće, a kako bi se u provedbi zakona smanjile nedoumice, dana je mogućnost obnove postojećih zgrada na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu  na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrada u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova vezano uz to, a u protivnom se o tome obavještava građevinska inspekcija. Na taj način ne zaustavlja se obnova zgrade u kojoj ostali suvlasnici nisu mogli utjecati na djela suvlasnika pojedinaca. 
Također, uređuje se da ako vlasnik odnosno suvlasnici zgrade ne podnesu zahtjev za donošenje odluke o obnovi ili ne prilože suglasnost većine suvlasnika ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta prema zgradi se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. 
Završno, predstavnica predlagatelja je naglasila kako je u Zakon unesena obveza Ministarstvu, Gradu Zagrebu te županijama da osiguraju nekretnine za privremeno skladištenje građevnog otpada nastalog kao posljedica potresa te je  predviđeno i donošenje pravilnika kojim će se pobliže urediti sadržaj i tehnički elementi projekta obnove konstrukcije zgrada, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade i projekta za uklanjanje zgrade i projekta gradnje zamjenske obiteljske kuće. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo iz kojih će se financijskih sredstava financirati cjelovita obnova povijesne urbane sredine Grada Zagreba koja je dijelom zaštićena, postavilo se pitanje provođenja energetske obnove i planiranja budućnosti grada Zagreba, posebno centra Grada, u smislu  ostvarivanja cilja Prostornog plana Grada Zagreba koji ide u smjeru poslovne namjene, s obzirom na velika sredstva koja će se sada uložiti u obnovu Grada Zagreba, te je  istaknuto  kako iz tog razloga prostorno planska dokumentacija koju Grad Zagreb danas ima ne odgovara inicijalnom cilju ovoga zakona.
Postavilo se pitanje logičnosti rješenja da država, za nekoga tko se bavi ulaganjem u nekretnine snosi trošak tog ulaganja po pitanju sanacije.

Veliki je broj sudionika u raspravi problematizirao članak 5. stavak 5. koji govori o roku otuđenja zgrade od strane vlasnika odnosno suvlasnika u trajanju od 5 godina od dana primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi s obzirom da će vlasnici završno izvješće zaprimiti onda kada nekretnina bude obnovljena, a  dinamika obnove pojedinih zgrada ovisiti će o Gradu odnosno o Republici Hrvatskoj, što vlasnike stavlja u neravnopravni položaj.
U raspravi su  članovi Odbora predložili da se članak 6. ne treba odnositi ne samo na invalide Domovinskog rata, već i na druge osobe sa invaliditetom, s čim se predstavnica predlagatelja složila.

Bilo je prijedloga da se u sastav Stručnog savjeta imenuju i upravitelji zgrada, odnosno predstavnik upravitelja zgrada na kojima će biti jedan veliki dio procesa obnove.
Također, iznesen je i prijedlog da se u Stručan savjet uključe i predstavnici sindikata, SSSH, s obzirom da je u Stručnom savjetu predviđeno imenovanje predstavnika HUP-a i HGK-a.

U raspravi je predloženo da se u članku 16. definira da se zahtjevi i dogovor suvlasnika oko cjelovite obnove smatra poslovima redovite uprave objekta kako se ne bi desilo da većina suvlasnika ne može ostvariti svoje pravo ako postoji jedan u zgradi koji se neće složiti sa tim. Isto je predloženo i za članak 17. za projektiranje i izvođenje pojačanja konstrukcije iznad razine tehničkog propisa.
Uz članak 24., a vezano uz uklanjanje građevine bez suglasnosti vlasnika i instituta inspekcijskog rješenja, postavljeno je pitanje postupka u slučaju da vlasnik nije suglasan sa uklanjanjem građevine. 
Članovi Odbora smatraju da bi pri dodijeli zamjenskih nekretnina, nekretnina na korištenje ili u trajno vlasništvo trebalo voditi računa ne samo o veličini nekretnine i lokaciji nego i o drugim značajkama poput katnosti, postojanja lifta i sl., a ovisno o specifičnim potrebama osoba kojima se ista dodjeljuje.
Također, problematizirana je definicija obiteljske kuće i izostanak ograničenja veličine građevinske (bruto) površine za što je dio članova Odbora zatražio dodatno pojašnjenje tih odredbi.

Član Odbora je tijekom rasprave od predstavnice predlagatelja  zatražio pojašnjenje razlike statističkih podataka kategoriziranih oštećenih Zgrada, zatraženih i dobivenih od Grada Zagreba, sukladno donesenom zaključku na 1. sjednici Odbora i onih koji se nalaze u nenormativnom dijelu Konačnog prijedloga Zakona.

U  raspravi je, vezano uz institucionalni okvir ovoga Zakona, član Odbora predložio da glavno tijelo u obnovi Grada Zagreba, Krapinsko zagorske županije i Zagrebačke županije  bude zavod za obnovu, a ne Fond. Iznijeto je mišljenje kako Fond s obzirom na njegove nadležnosti koje proizlaze iz ovoga zakona nije ključno tijelo u procesu obnove, te kako bi se zajedničkim osnivanjem zavoda za obnovu od strane Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Zgrebačke i Krapinsko zagorske županije smanjio broj institucija koje sudjeluju u obnovi.

Članica Odbora postavila je pitanje mogu li se u proces obnove uključiti i nekretnine sa vanknjižnim vlasništvom, s obzirom da postoje stare zgrade u kojima su stanovi kupljeni sa stanarskim pravom, nisu upisane u KPU ili  su u postupku povezivanja, na šta je predstavnica predlagatelja navela kako u cilju rješavanja tog pitanja  surađuju sa Ministarstvom pravosuđa i uprave.

U raspravi su članovi Odbora predložili da se u zakonu jasnije definira financiranje obnove zgrada koje su javne namjene a u privatnom su vlasništvu.
Predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila kako će javne natječaje za odabir projektanata, izvođača, koordinatora, tehničko-stručnih provoditelja provoditi Fond, a što se tiče zgrada javne namjene natječaj će provoditi vlasnik zgrade javne namjene, s tim da će tehničku financijsku kontrolu provoditi ovlašteno tijelo koje će proći javnu nabavu unutar Fonda.
Dio sudionika u raspravi postavio je pitanje založnog prava i njegove primjene u praksi.

U raspravi je izneseno mišljenje da svi podaci o provedbi obnove, posebno oni koji su vezani za proceduru javnih nabava, izvršenja ugovora i sl. moraju biti transparentni.
Također, predloženo je osnivanje neovisnog tijela za nadzor provedbe procesa obnove.
Izrečeno je mišljenje da su stanari čije će se zgrade srušiti u nepovoljnom položaju jer se ne predviđa građenje zamjenskih zgrada, dobivaju samo pravo na korištenje stana, moraju plaćati najamninu, te nije definirano imaju li pravo otkupa tog stana, pod kojim uvjetima i kada.

Članovi odbora pozdravili su uvođenje socijalnih kriterija za oslobađanje od osiguranja, odnosno uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu te gradnju od strane vlasnika odnosno suvlasnika nekretnina a koji su propisani u članku 6.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (9 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Uz sljedeće amandmane:

Amandman I (jednoglasno, 12 glasova „za“)

U članku 5. stavku 3. iza riječi: „22. ožujka 2020.“ dodaju se riječi: „i ako je u toj nekretnini stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište,“

Obrazloženje:
Zakon do uvođenja ovoga stavka nije promatrao posebne dijelove zgrade, već samo konstrukciju kao zajednički dio zgrade. Potpuno drugačija situacija je kod vlasnika obiteljskih kuća čiji se status detaljno ispituje. Nakon što se uvodi razlika između vlasnika, potrebno je detaljnije razraditi kriterije i za vlasnike stanova u višestambenim zgradama. 
Ovaj amandman treba poslužiti za usklađenje prava vlasnika stanova s vlasnicima kuća s obzirom na prebivalište i stvarno stanovanje u nekretnini koja se treba obnoviti, vezano uz povećanu participaciju u obnovi onih koji žive na jednoj lokaciji a vlasnici su drugog stana koji bi se trebao obnavljati većinom sredstvima državnog proračuna i proračunom Grada Zagreba, a isti im potencijalno služi za dopunske zarade. 

Amandman II (većinom, 8 glasova „za“, 4 glasa „suzdržan“)

U članku 5. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
 „ (4)  Stavak 3. ovoga članka se ne odnosi na vlasnike stanova čije stanove koriste ili su koristili zaštićeni najmoprimci.“

Dosadašnji stavci 4. do 12. postaju stavci 5. do 13.

Obrazloženje:
Zakon do uvođenja ovoga stavka nije promatrao posebne dijelove zgrade, već samo konstrukciju kao zajednički dio zgrade. Nakon što se uvodi razlika između vlasnika, potrebno je detaljnije razraditi kriterije i za vlasnike stanova u višestambenim zgradama. 
Ovim amandmanom uvažava se činjenica da postoje vlasnici stanova koje treba obnoviti, a da isti još uvijek ne mogu doći u posjed tih svojih stanova ili su više od 50 godina bili onemogućeni odlukama države da upravljaju svojim vlasništvom te bi bilo neprimjereno da ih država dodatno financijski opterećuje.  
Amandman III (većinom, 9 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan)

U članku 43. stavak 3. mijenja se i glasi: 

„(3) Izvođač odnosno druga osoba koju odredi izvođač ili Ministarstvo na temelju odluke o obnovi ima pravo privremeno i bez naknade zauzeti javnu površinu ili drugo zemljište nužno za organizaciju gradilišta, postav skele  i/ili  koristiti je za pristup gradilištu i dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada, a što se u odluci navodi.“

Obrazloženje:
Ovaj amandman treba poslužiti za uklanjanje administrativnih barijera u vidu podnošenja zahtjeva i čekanja na izdavanja odobrenja te dodatne gradske takse za privremeno zauzeće površina nužno za pokretanje radova obnove na zgradama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 27. srpnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke Županije, prvo čitanje, P.Z. br. 2,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja naglasio je osnovne ciljeve ovog zakona koje je podijelio na  kratkoročne, a to je konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem konstrukcijskih elemenata kako bi oštećene zgrade bile sposobne izdržati buduće potrese, te kako bi se što prije provela zaštita od daljnjih šteta i ugroze života i zdravlja ljudi koji koriste te zgrade ili se nalaze u njihovoj blizini, kao i žurni povratak stanovnika svojim domovima, te na dugoročne, sveobuhvatne ciljeve.

Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovim Zakonom uređuju pitanja raspodjele troškova obnove, programi mjera i aktivnosti obnove, njihov sadržaj i izrada, osnivanje i rad Stručnog savjeta za obnovu, osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, način obnavljanja oštećenih zgrada, način obnavljanja pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, način obnavljanja oštećenih zgrada koje se nalaze u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, isplata novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća ili zgrada, isplata novčane pomoći umjesto gradnje zamjenskih obiteljskih kuća, provedba obnove zgrada, uklanjanja i gradnje zgrada, izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom, novčana pomoć za privremenu zaštitu zgrade, tehničko financijska kontrola projekata, pokretanje utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji i naknada štete zbog nesavjesne gradnje, te transparentno informiranje javnosti o aktivnostima i troškovima obnove.

U izradu ovog zakona bili su uključeni stručnjaci koji su imenovani u stručnu radnu skupinu za izradu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Članovi stručne radne skupine su predstavnici Građevinskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatskog inženjerskog saveza, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Društva arhitekata Zagreb, predstavnici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Ministarstva nadležnog za kulturu, Ministarstva nadležnog za državnu imovinu i savjetnik predsjednika Vlade RH.

Također, na temelju ovoga zakona obnavljat će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Oštećene zgrade, a ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljat će se na 4 načina, prema Programu mjera: ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade i određenih Programom mjera, ili popravkom konstrukcije, ili pojačanjem konstrukcije, ili cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade, mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade koje je iznad razine obnove građevinskih konstrukcija iz Priloga III. Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, odnosno cjelovitu obnovu zgrade, ako se obvežu podmiriti razliku troškova koji zbog toga nastanu i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.

Također, naveo je kako rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada, njihove važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnog dobra te organizacije gradskog prometa i plana zatvaranja gradskih prometnica u tijeku obnove te kapacitetima građevinskog sektora.

Naglasio je kako će se odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obaviti na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju Programom mjera.

Jedan od kriterija bit će, u svrhu zaštite građana i državnog proračuna, određivanje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru izvođača.

U raspravi su članovi Odbora problematizirali institucionalni okvir za provedbu Zakona te  ulogu Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Iznesen je prijedlog prema kojemu je istu zadaću trebalo dati nadležnom Ministarstvu. Predstavnik predlagatelja je objasnio da će  zbog što veće efikasnosti Fond provoditi obnovu kao operativno tijelo, a strateške dokumente će donositi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Članovi su u svojoj raspravi upozorili da bi način obavještavanja javnosti o prikupljenim i utrošenim sredstvima trebalo preciznije definirati kao i način na koji će Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provoditi obvezu transparentnog i redovitog  informiranja javnosti o aktivnostima, troškovima i utrošku sredstava.

Naglašeno je kako je već do sada utrošen velik dio novaca na sanaciju štete i izneseno mišljenje prema kojemu bi trebalo objaviti na što se sve od sada novac potrošio i definirati vremenski okvir koliko će se često podnositi takvi izvještaji.

Također, veliki je broj sudionika u raspravi  problematizirao pitanje založnog prava i njegove primjene u praksi u slučaju kada vlasnici nekretnina neće biti u mogućnosti osigurati udio od 20% vlastitih sredstava. Vezano uz isto, iznesene su zamjerke na prijedlog Zakona zbog nedostatka socijalnih kriterija za pomoć onima koji neće biti u mogućnosti sudjelovati u financiranju vlastitog učešća od 20%.

Postavljeno je pitanje dinamike obnove oštećenih zgrada, te hoće li ona biti geografska ili tipološka.

U raspravi su članovi Odbora također problematizirali definiciju obiteljske kuće, veličinu zamjenske obiteljske kuće i stana, odnosno neto ili bruto površinu za što dio članova Odbora smatra da je potrebno dodatno pojašnjenje odredbi koje definiraju isto.

Dio članova Odbora smatra i da aktivnosti i uloge Stručnog savjeta za obnovu nisu u dovoljnoj mjeri definirane.

Predloženo je da se u stručni savjet uključi i stručnjake iz područja geofizike, odnosno seizmologa.

U raspravi je upozoreno  na prijepornost sadržaja članka 22, stavka 2. vezano uz uklanjanje uništene zgrade za koju nema suglasnosti vlasnika, odnosno svih suvlasnika zgrade, ili je vlasnik nepoznat ili je nepoznata boravišta, te problematiku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Postavljeno je pitanje vezano uz članak 34. st.1. i  neuključivanja popravka stubišta kao opravdanih troškova za novčanu pomoć za privremenu zaštitu zgrade.

Vezano uz akt o uklanjanju zgrade, predstavnik predlagatelja je u raspravi naveo da isti može biti inspekcijski nalaz odnosno nalaz građevinskog inspektora ako je to nužno ili mišljenje odgovornog projektanta koji će nakon provedene financijsko tehničke kontrole zaključiti da se ta zgrada treba ukloniti i da se ne može sanirati.

Iznesen je prijedlog za provedbu urbane obnove potkrovlja na što je predstavnik predlagatelja naglasio kako ne može svaka zgrada iskoristiti svoje potkrovlje upravo zbog mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Pitalo se  može li se voditi računa o stanju vlasništva nad nekretninama na dan potresa.

Član Odbora istaknuo je nedostatak definiranja rokova u provođenju pojedinih odredbi zakonskog prijedloga, na što je predstavnik predlagatelja konstatirao da postoje rokovi za donošenje podzakonskih akata, a u kontekstu provedbenih rokova istaknuo je da će se sve ostalo provoditi sukladno raspoloživim financijskim sredstvima i raspoloživoj tehničkoj opremljenosti građevinskog sektora.

Postavljeno je pitanje trošenja spomeničke rente u gradu Zagrebu i naglašeno kako će upravo zbog toga što je velik dio užeg centra Zagreba zaštićeno kulturno dobro postupak obnove biti dugotrajan, težak i skup proces.

Upravo zbog činjenice da u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko seizmički aktivnih zona, člana Odbora zanimalo da li je ovakav zakon mogao biti cjelovitiji i odnositi se na sve dijelove Republike Hrvatske.

Također, problematizirana je cjelovitost obnove oštećenih višestambenih zgrada, vraćanje oštećenog objekta samo u prethodno stanje te neuključivanje energetske obnove zgrada u sam proces. Postavljeno je pitanje zašto će se obiteljske kuće graditi nove i zamjenske, a višestambene zgrade ne. U raspravi su se članovi odbora osvrnuli na članak 50., koji govori o hitnoj gradnji zgrada za privremeni smještaj i preispitivali potrebu za istim.

Članovi Odbora podržali su donošenje zakona u dva čitanja zbog mogućnosti većeg sudjelovanja zainteresirane javnosti, struke i mogućnosti kvalitetnijeg definiranja pojedinih odredbi.

Naglašeno je kako Zakon predstavlja dobar okvir i polazišnu točku na osnovu kojeg će se krenuti u primjenu i realizaciju projekata.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (9 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Također, Odbor je, jednoglasno (9 glasova „za“) donio sljedeći zaključak:

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora iz područja graditeljstva,  sukladno članku 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora radi što učinkovitije provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije predlaže da Grad Zagreb žurno, dostavi podatke koji pokazuju broj zgrada javne namjene, broj višestambenih zgrada, broj poslovnih zgrada, broj stambeno-poslovnih zgrada i broj obiteljskih kuća unutar svake od 6 kategorija stanja (N1 - neuporabljivo, N2 – neuporabljivo, PN1 – privremeno neuporabljivo, PN2 – privremeno neuporabljivo, U1 – uporabljivo bez ograničenja i U2 – uporabljivo s preporukom o postupanju) u koje su svrstane sve pregledane zgrade u Gradu Zagrebu, a sukladno metodologiji Građevinskog fakulteta, njih 24.997.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar