Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić, članovi Zdravka Bušić, Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan te zamjenica člana Marijana Puljak sudjelovali su u radu jesenskog plenarnog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje se održalo od 29. rujna do 3. listopada 2025. u Strasbourgu.
U plenarnoj dvorani PSVE-a prilikom otvaranja jesenskog zasjedanja izložen je originalni tekst Europske konvencije ljudskih prava, u prigodi 75. obljetnice njezinog potpisivanja, a predsjednik PSVE-a Theodoros Rousopoulous istaknuo je kako je Konvencija služila kao kompas kojim se Europa vodila na svom putu, vodeći računa o zaštiti ljudskih prava, dostojanstva i demokracije. Dodao je kako Konvencija predstavlja „granice očuvanja ljudskog dostojanstva“, te zaključio kako su „prave granice Europe etičke i postavljene kako bi se zaštitilo svakog pojedinca“.
Prvog dana zasjedanja dodijeljena je trinaesta po redu nagrada za izvanredne aktivnosti civilnog društva u borbi za ljudska prava „Vaclav Havel“, koju Skupština dodjeljuje pojedincima ili nevladinim institucijama, a koje su se svojim aktivnostima posebno istaknule na tom polju. Ove godine nagradu je dobio ukrajinski novinar Maksym Butkevych, koji je svoju nagradu posvetio ukrajinskim ratnim zarobljenicima te civilima nepravedno i nezakonito zatočenima na području Rusije.
Skupština je po hitom postupku raspravljala o zaustavljanju humanitarne krize i ubojstava novinara u Gazi. Usvojenom rezolucijom, temeljenom na izvješću zastupnika lorda Michaela Germana (Ujedinjena Kraljevina, ALDE), Skupština je pozvala na hitno okončanje teške humanitarne krize u Gazi, koja se, kako je naglašeno, iz dana u dan pogoršava, te posebnu pozornost posvetila zaštiti novinara u Gazi kako bi mogli obavljati svoj posao na siguran način. Rezolucijom se poziva na trenutno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca te se zahtijeva trenutni, trajni i bezuvjetni prekid vatre. Skupština također poziva na neometan ulazak i distribuciju humanitarne pomoći, a osudila je i napade na Global Sumud Flotilu za Gazu.
Skupština je po hitnom postupku također raspravljala o sljedećim temama: Konvencija o uspostavi Međunarodne komisije za zahtjeve za Ukrajinu; Rusija - nove prijetnje europskim demokracijama; Održavanje demokracije i vladavine prava u Gruziji. Također su održane rasprave i o tekućim pitanjima: Politička kriza u Srbiji; Demokracija, vladavina prava i uključivi dijalog u Turskoj.
O temi političke krize u Srbiji raspravljali su saborski zastupnici Marko Pavić, Ivan Račan i Marijana Puljak koji su istaknuli potrebu za poštivanjem demokratskih standarda, vladavine prava i temeljnih ljudskih prava u zemlji kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji. Marko Pavić naglasio je kako je Hrvatska odgovoran susjed koji podržava europski put Srbije i jačanje demokratskih procesa, ali da će otvoreno ukazivati na političku krizu i kršenja sloboda. Posebno je osudio protjerivanje hrvatskih aktivista i stvaranje tzv. „crne liste“, što je, kako je rekao, izravno kršenje temeljnih sloboda u zemlji kandidatkinji za EU. Podsjetio je da Hrvatska nudi podršku i mentorstvo, ali da se jasni demokratski standardi moraju poštovati. Ivan Račan ocijenio je da se Srbija nalazi u „slijepoj ulici“ obilježenoj političkom stagnacijom, spornim izborima, zarobljenim institucijama i smanjenjem medijskih sloboda. Naglasio je da Europa mora djelovati načelno štiteći novinarstvo i civilno društvo, boreći se protiv dezinformacija i nudeći građanima stvarne koristi od europskih standarda. -Pitanje nije hoće li Europa ostati otvorena, nego hoće li Srbija skrenuti s puta izolacije prema europskom putu, poručio je Račan. Marijana Puljak upozorila je na ozbiljne povrede ljudskih prava u Srbiji, posebno na slučaj petorice članova Pokreta slobodnih građana koji su više od šest mjeseci pritvoreni bez optužnice, samo zbog kritike vlasti. Nazvala je to političkim progonom i kršenjem temeljnih sloboda. Također je istaknula netransparentnost u istrazi tragedije u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, te kritizirala europske lidere zbog načina na koji primaju predsjednika Vučića, što, prema njezinim riječima, obeshrabruje demokratske snage u Srbiji. Puljak je zaključila da europski put Srbije može biti vjerodostojan samo uz vladavinu prava, pluralizam i poštivanje ljudskih prava.
Voditelj Izaslanstva Pavić raspravljao je o izvješću Biroa i Stalnog odbora PSVE-a pohvalivši napore Skupštine u praćenju demokratskih procesa u regiji Zapadnog Balkana. Govoreći o Zapadnom Balkanu, Pavić je podsjetio da je riječ o ključnoj regiji za sigurnost, stabilnost i budućnost Europe. Istaknuo je spremnost Hrvatske, kao najnovije članice EU iz regije, da bude most i partner svojim susjedima, nudeći tehničku pomoć, razmjenu znanja, edukaciju državnih službenika i sudaca, kao i podršku civilnom društvu. Nadalje, istaknuo je kako zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u trebaju više od obećanja te da im je potrebna sustavna institucionalna, tehnička i politička potpora, uz jače terenske misije, suradnju s civilnim društvom i izgradnju kapaciteta. Naglasio je da potpora mora biti utemeljena na zaslugama, nagrađujući one države koje ostvaruju stvarne reforme u vladavini prava, zaštiti ljudskih prava i demokratskim standardima.
Marijana Puljak obratila se zastupnicima u ime ALDE političke grupe o temi Umjetne inteligencije i migracija te istaknula važnost uravnoteženog pristupa razvoju i uporabi umjetne inteligencije (UI) u upravljanju migracijama. Puljak je naglasila kako UI već mijenja mnoge aspekte migracijske politike, od učinkovitijeg vođenja viznih i azilnih postupaka, preko bržeg pristupa informacijama za migrante i izbjeglice, do otkrivanja eksploatacije u radnim migracijama i predviđanja klimatskih migracija. Posebno je izdvojila potencijal UI-a u spašavanju života na moru kroz bolje operacije traganja i spašavanja, ali i u olakšavanju integracije kroz učenje jezika, zapošljavanje i pristup uslugama. Ipak, upozorila je kako sustavi umjetne inteligencije koji nisu pravilno dizajnirani ili regulirani mogu pojačati predrasude, diskriminirati ranjive skupine i potkopati pravo na azil. - UI treba podržavati, a ne zamjenjivati ljudske odluke kada su u pitanju ljudska prava i budućnost ljudi, rekla je Puljak i dodala kako svi sustavi moraju prolaziti procjene učinka na ljudska prava, biti transparentni, neovisno nadzirani i podložni pravnoj zaštiti.
U nastavku sjednice zastupnici su birali glavnog tajnika PSVE-a, a drugi put zaredom na ovu funkciju je izabrana trenutačna glavna tajnica Despina Chatzivassiliou za novi petogodišnji mandat.
Skupština je u srijedu usvojila Rezoluciju kojom je donesena odluka o završetku procesa post-monitoring dijaloga za Bugarsku te nastavku praćenja razvoja događaja u zemlji u okviru svojih periodičnih pregleda.
Tijekom jesenskog zasjedanja zastupnicima su se obratili predsjednica Malte Myriam Spiteri Debono, zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova i turizma Malte Ian Borg, premijer Armenije Nikol Pashinyan te predsjedavajući Senata Kazahstana Maulen Ashimbayev.
Na marginama zasjedanja članovi izaslanstva susreli su se s Marcom Lassouaouijem, predstavnikom Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA). UNRWA djeluje na temelju mandata Glavne skupštine UN-a i pruža ključne usluge milijunima palestinskih izbjeglica u Pojasu Gaze, na Zapadnoj obali, u Libanonu, Siriji i Jordanu. Predstavnik UNRWA-e predstavio je ključne uloge Agencije u regiji, stanje na terenu, blokadu humanitarne pomoći u Gazi te podijelio statistike o broju ubijenih UN-ovih službenika u Gazi i Zapadnoj obali. Zastupnici su razmijenili mišljenja o potencijalnoj ulozi Vijeća Europe, kao i Europe općenito, u ovoj humanitarnoj katastrofi.