11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 28. travnja 2026. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Obiteljskog zakona, koji je Hrvatskom saboru podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom 15. prosinca 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/25-12/78; Urbroj: 50301-04/25-26-9 od 28. travnja 2026. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja ukratko predstavila sadržaj ovog Prijedloga zakona, koji je samo dio paketa od devet zakonskih prijedloga u zakonodavnoj proceduri. Cijeli paket zakonskih prijedloga rezultat je predlagateljeva aktivnog razmatranja slučajeva vršnjačkog nasilja koji se u različitim pojavnim oblicima obilježili posljednju godinu dana. Predlagatelji su utvrdili kako su  zahtjevni slučajevi vršnjačkog nasilja u kojima su počinitelji mlađi od 14 godine, dakle osoba koja nije kazneno odgovorna, a roditelji odbijaju ili otežavaju suradnju. U ovim postupcima iznimno je važno žurno postupati kako bi se zaštitilo žrtve nasilnog ponašanja, i pružila adekvatna pomoć nasilnom počinitelju. Predlagatelji su detektirali da u aktualnom zakonskim rješenjima nedostaju rokovi i izostaju posljedice, premda oni postoje u  podzakonskim aktima.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske iznijela je razloge zbog kojih se Vlada RH protivi prihvaćanju ovog Prijedloga zakona, a koje su pojašnjeni i u Mišljenju Vlade.

U raspravi, članovi Odbora upozorili su na represivnost predmetnog Prijedloga zakona, te mu suprotstavili prevenciju kao postupanja koje bi tijela državne i javne uprave trebala poticati inzistirati na njoj. 

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova ZA i 2 glasa PROTIV) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da odbije Prijedlog zakona o dopuni Obiteljskog zakona.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio izv. prof. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i Marina Miletića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marin Miletić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 8. travnja 2026. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o priuštivom stanovanju, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom 1. travnja 2026. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio izmjene nastale u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Vezano uz primjedbe izrečene na sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport prilikom rasprave o Prijedlogu zakona, predlagatelj je dodao odredbu u članku 6. prema kojoj lokalna razvojna agencija može provoditi sve aktivnosti iz ovoga Zakona koje se odnose na javne ustanove, pod uvjetom da jedinica lokalne samouprave ima osnovanu takvu agenciju. Također je proširena definicija uže obitelji na način da se obuhvate i najbliži srodnici pod skrbništvom koji žive u istom kućanstvu.

U raspravi je pohvaljeno što je velik broj primjedbi, iznesenih u javnoj raspravi, ali i onih i izrečenih tijekom rasprave u prvom čitanju, predlagatelj prihvatio.

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova ZA i 3 glasa SUZDRŽAN) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru donošenje Zakona o priuštivom stanovanju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio izv. prof. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

izv. prof. dr.sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici Odbora, održanoj 25. ožujka 2026. godine, razmotrio je Prijedlog odluke o proglašenju „Nacionalnog dana posvojitelja“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2026. godine.

Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je Vlada Republike Hrvatske prihvatila  inicijativu o obilježavanju „Nacionalnog dana posvojitelja“, a koja je došla od Udruge Josipove obitelji. „Nacionalni dan posvojitelja“ obilježavao bi se kao spomendan, s ciljem prepoznavanja i promicanja vrijednosti posvojitelja. Udruga Josipove obitelji je udruga koja pruža potporu posvojiteljima i udomiteljima te promiče kulturu prihvaćanja, solidarnosti i brige za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta, reguliran  Obiteljskim zakonom. Stoga institut posvojenja ima iznimnu važnost kako u odnosu na djecu tako i u odnosu na posvojitelje. Zbog svega navedenoga, a u želji pružiti potporu posvojiteljima i posvojiteljskim obiteljima, predlaže se donošenje predmetne Odluke.

U kratkoj raspravi članovi Odbora konstatirali su kako se radi o vrijednoj inicijativi koja će poslati jasnu poruku javnosti, a osobito posvojiteljskim obiteljima, o društvenoj potpori procesima posvajanja i trajnom pružanju obiteljskog okruženja posvojenoj djeci. 
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 10  glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskom saboru da donese Odluku o proglašenju Nacionalnog dana posvojitelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio izv. prof. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

izv. prof. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici Odbora, održanoj 25. ožujka 2026. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo iz članka 150. Zakona o sustavu socijalne skrbi, aktom od 16. prosinca 2025. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 12. ožujka  2026. godine.

U uvodnom izlaganju Predsjednica Povjerenstva ukratko je iznijela podatke o radu u izvještajnom razdoblju. Povjerenstvo je tijekom 2024. godine zaprimilo ukupno 59 pritužbi, od kojih je 45 ocijenjeno preuranjenima (budući da nisu prethodno podnesene Zavodu za socijalnu skrb niti resornom Ministarstvu). 6 pritužbi ocijenjeno je osnovanima, 5 neosnovanima, te su 3 pritužbe bile djelomično osnovane.
Najvećim dijelom pritužbe su se odnosile na rad djelatnika područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, određeni broj pritužbi odnosio se na sumnju u stručnu pristranost djelatnika u predlaganju odluka i donošenju mjera, a manji broj pritužbi odnosilo se na dugotrajnost postupanja područnih ureda.

U razmatranju svog načina djelovanja, članovi Povjerenstva predlažu izmjenu članka 147. Zakona o socijalnoj skrbi brisanjem ograničenja da se pritužbe mogu podnositi samo u ustanovama kojima je osnovač Republika Hrvatska, jer se time u neravnopravan položaj dovode svi korisnici iz ustanova drugih osnivača. Također, članovi Povjerenstva ne inzistiraju na elektronskom potpisu prilikom podnošenja pritužbi elektronskim putem, budući se često radi o kategoriji pritužitelja koji često imaju otežan pristup računalima, i ne koriste se u velikoj mjeri modernim tehnologijama.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je kako Povjerenstvo ima podršku u resornom Ministarstvu koje za njega obavlja administrativne poslove. Naglasila je kako povjerenje korisnika u sustav varira, ali Povjerenstvo otvara mogućnosti da korisnici s povjerenjem iznesu svoje pritužbe i dobiju stav neovisnog tijela.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora podržali su rad Povjerenstva te naglasili kako je potrebno pojačati informiranje korisnika sustava o potrebnim koracima i otvorenim mogućnostima kako bi ostvarili svoja prava.
U tom smislu Povjerenstvo, ali i resorno Ministarstvo potaknuti su na dodatni napor u informiranju javnosti, osobito korisnika sustava socijalne skrbi o postojanju Povjerenstva i načinu njihova rada, te procedurama u slučajevima pritužbi.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 10  glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu 
Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio izv. prof. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

izv. prof. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 4. ožujka 2026. godine razmotrio je Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji je Hrvatskom saboru podnio Klub zastupnika Možemo!, aktom 27. listopada 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/25-12/72; Urbroj: 50301-04/32-26-7 od 2. ožujka 2026. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila razloge podnošenja ovog Prijedloga zakona. Činjenica je da djeca odrastaju u digitalnom okruženju, podložni algoritmu koji ih izlaže novim sadržajima, često neprimjerenima dobi djeteta kod kojega također izazivaju i ovisnost o društvenim mrežama. Predlagatelji smatraju da četiri ključna područja trebaju biti regulirana jedinstvenim aktom koji predlažu: korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, sigurnost školskih mreža, roditeljski nadzor i provjera dobi korisnika na platformama, te prevencija i postupanje u slučajevima digitalnog nasilja među djecom. 

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske naglasili su činjenice iznesene u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, pojašnjavajući aktivnosti koje se već provode sukladno važećim zakonskim rješenjima u Republici Hrvatskoj i pravom Europske Unije. Vlada Republike Hrvatske smatra da u predmetnom Prijedlogu zakona nedostaje interdisciplinarni pristup, te isti nije usklađen s europskim zakonodavnim okvirom.

U raspravi, članovi Odbora u prilog Prijedlogu zakona istakli su da se radi o zakonu kojim bi se poslala društvena poruka, roditeljima i djeci, ali i kompanijama koje jedine profitiraju u ovom trenutku, o potrebi zaštite djece u digitalnom okruženju i naporima društva da to postigne. Velike platforme sada diktiraju pravila, među inim državama i u Hrvatskoj, a ovaj Prijedlog nudi rješenja uz već postojeću potrebnu i dobru infrastrukturu (sustava identifikacije i autentifikacije), i uz neznatne intervencije u njoj.

U raspravi je također izneseno kako je pitanje zaštite djece u digitalnom okruženju kompleksan zadatak s kojim se Vlada već bori. Pravo pitanje, smatraju neki, nije zašto djeca otvaraju profile na društvenim mrežama i prije dobi no je to dopušteno i preporučeno, nego zašto postojeći algoritmi nude neprimjerene sadržaje, te kako se boriti protiv ovisnosti koju izaziva pretjerano korištenje i boravak na platformama. 
Konstatirano je da se radi o temi koja nema ideološke boje, cilj nam je svima zajednički – zaštititi djecu u digitalnom okruženju i pružiti im sigurnost, no rasprave se vode oko prioriteta, načina i dinamike postizanja tog cilja. Problem nadilazi Hrvatsku, budući se globalno države sve više bave ovim problemom i načinom njihova rješavanje. Neki od već implementiranih rješenja pokazuju kompleksnost problema jer se nisu pokazali učinkovitima kako se očekivalo. 

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova ZA i 2 glasa PROTIV) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da odbije  Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 20. veljače 2026. godine razmotrio je Prijedlog zakona o priuštivom stanovanju, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom 17. veljače 2026. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio kako je riješeno stambeno pitanje jedno od temeljnih ljudskih potreba, a nemogućnost realizacije te potrebe direktno utječe na demografska pitanja i pitanja zaustavljanja mladih osoba od iseljavanja. Cilj zakonske regulative je omogućiti povećanje broja priuštivih stanova i modela uz pomoć kojih bi građani mogli riješiti svoje stambeno pitanje povoljnije nego na tržištu, što se planira postići sustavnom stanogradnjom, nabavom i gospodarenjem stanovima radi osiguranja priuštivog stanovanja za građane s niskim prihodima i osjetljivim skupinama.

U raspravi, članovi Odbora pozdravili su napore da se olakša rješavanje stambenog pitanja građanima. Pitanja vezano uz obveze jedinica lokalne samouprave odnosila su se na mogućnosti jedinica koje nisu fiskalno održive, na što je pojašnjeno kako je nositelj provedbe, pored resornog ministarstva i jedinica lokalne samouprave Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Vezano uz alate i odgovornosti jedinica lokalne samouprave, predlagatelji predviđaju osnivanje javnih ustanova za priuštivo stanovanje. Pri čemu je omogućeno da više jedinica lokalne samouprave može zajednički provoditi stambenu politiku osnivanjem zajedničke javne ustanove. U tom smislu postavljeno je pitanje članice Odbora je li nužno osnivanje takve ustanove, ili poslove predviđene ovim Prijedlogom zakona mogu odraditi ustanove koje su već osnovane na područjima jedinica lokalne samopurave. Ovaj prijedlog predlagatelj je obećao dodatno razmotriti.

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽAN) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati  Prijedlog zakona o priuštivom stanovanju.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović

Na 23. sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport, zajedničkoj s Odborom za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku, održanoj 16. veljače 2026. godine raspravljen je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Alenu Ružiću, dr. med. za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2026. godine.

Odbori su navedeni Prijedlog razmotrili u svojstvu matičnih radnih tijela, sukladno člancima 83., 85., 87., 93. i stavcima 6. i 7. članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i dr. sc. Alen Ružić, dr. med., predloženi kandidat za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, članovi Odbora su iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a na koja je on odgovorio te iznio svoje prioritete rada i vođenja Ministarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor za obitelj, mlade i sport odlučio je sa 7 glasova „ZA“ i  5  glasova „PROTIV“  poduprijeti iskazivanje povjerenja dr. sc. Alenu Ružiću, dr. med. za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 19. studenoga 2025. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu  i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija prezentirala osnovne značajke Državnog proračuna za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, u općem dijelu i s posebnim osvrtom na razdjele tijela državne uprave iz djelokruga rada Odbora za obitelj, mlade i sport.
Prihodi Državnog proračuna u 2026. godini planirani su na iznos od 35,7 milijardi eura, i najvećim dijelom ih čine prihodi od poreza (54%), doprinosa (18%) i pomoći iz EU fondova (13%). Rashodi Državnog proračuna u 2026. godini planirani se u iznosu od 39,8 milijardi eura. 

Predstavnici resornih ministarstava iz djelokruga rada Odbora i Preda pravobranitelja za djecu osvrnuli na svoje razdjele u Državnom proračunu za 2026. godinu. S obzirom na povećanje svih razdjela, naglašeno je kako su sve zakonima predodređene i strateškim planovima predviđene aktivnosti uvrštene u Državni proračun u opsegu provedbe koji se predviđa za 2026. godinu, i projekcijama 2027. i 2028. godine.
U raspravi, članove Odbora zanimalo je u kojem su omjeru sredstva planirana za isplatu mirovina prikupljena iz doprinosa, a koliko iz participacije Državnog proračuna. Predstavnici predlagatelja, Vlade Republike Hrvatske, odgovorili su kako se radi o omjeru 60%:40% u korist sredstava prikupljenih iz doprinosa.
S obzirom na prethodni rebalans Državnog proračuna za 2025. godinu, postavljeno je i pitanje sredstava planiranih u razdjelu sporta za sportsku infrastrukturu. Budući da realizacija planiranih projekata ima dinamiku koja zahtjeva vremenski slijed dulji od godine dana, pojašnjeno je kako će projekti biti realizirani sukladno planu, a sredstva su planirana u iznosima koji se predviđaju sukladno realnoj dinamici provedbe.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 19. studenoga 2025. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu  i projekcija za 2027. i 2028. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija ukratko je iznijela odredbe koje se propisuju ovim Konačnim prijedlogom zakona. Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 9.090.089.762,00 eura. Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna u iznosu 3.078.336.716,00 eura te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410.655.505,00 eura. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 216.562.680,00 eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. godinu iznosi 435.000.000,00 eura, od čega se iznos od 280.000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna.
Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa iznosi 441,44 eura.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, i  2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici Odbora, održanoj 19. studenoga 2025.. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 28. ožujka 2025. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 30. listopada 2025. godine, kao i Planom rada Ureda pravobranitelja za djecu za 2024. godinu.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu predstavila je osnovne značajke Izvješća. U 2024. godini Ured je zaprimio 2.424 novih prijava povreda prava djeteta, uz rad na 2.058 aktivnih predmeta iz ranijih godina. Najveći broj prijava dolazi od roditelja (zajednički – 148 prijava, samo majke – 875, samo očevi – 305). Samo 32 djece podnijelo je prijavu i obratilo se ravnateljici, a ostale prijave dolaze iz institucija, najčešće obrazovnih. Kao i ranijih godina, najčešće prijavljivane povrede prava djeteta odnose se na osobna i obrazovna prava, a slijede povrede prava djeteta iz domene zdravstva, pravosuđa i sigurnosti i zaštite. Naglašavajući kako ne postoji hijerarhija prava djece, nego su sva u jednakoj mjeri važna i nužno ih je poštivati, Pravobraniteljica je ukazala na najčešće prijave povrede prava djeteta u različitim aspektima života djece u Hrvatskoj.
Kao gorući problem s kojim se kao društvo trebamo suočiti, Pravobraniteljica ukazuje na porast nasilja među djecom i mladima. Usprkos dobrim zakonskim rješenjima i kvalitetnim protokolima o postupanju, smatra da je međuresorna suradnja nedostatna. Prevelikom broju djece u Hrvatskoj nasilje je svakodnevica, i u tom smjeru sustav mora pronaći rješenja, preventivnim programima, povećanjem broja stručnih suradnika i edukatora koji će raditi na prevenciji, ali i na edukaciji maloljetnih nasilnika i osnaživanju njihovih žrtava.
Pravobraniteljica je ukazala na porast broja djece u sukobu sa zakonom, zatvorenima temeljem istražnih postupaka ili određenih kazni. Njihova prava ugrožena su zbog uvjeta izdržavanja kazni.
Vezano uz preporuke Pravobraniteljice, najčešće su upućivane Vladi Republike Hrvatske u nadležnim ministarstvima. Od 65 upućenih preporuka njih 38 (58%)  je prihvaćeno, od čega u potpunosti 17 (što je 26%, no 15 je realizirano, a 2 su ostale nerealizirane, iako prihvaćene). Nije prihvaćeno 14 preporuka. Pravobraniteljica ističe kako neke od preporuke i nisu mogle biti već realizirane jer njihova realizacija zahtjeva dulji kontinuitet.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istakla je kako sva resorna državna tijela surađuju s Pravobraniteljicom, aktivno prate njen rad i u okviru su svojih ovlasti usuglasili formirano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 30. listopada 2025. godine. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora osvrnuli su se na brojne pokazatelje iz izvješća Pravobraniteljice. Svi su se složili da je neprihvatljiva količina nasilja nad i među djecom i mladima, te naglasili da je to problem u čijem rješavanju mora sudjelovati cijelo društvo, a osobito stručnjaci koji rade s djecom, i to u nužnoj suradnji s roditeljima. Važno je također iznaći načina da se poveća broj stručnjaka budući da ih trenutno nema dovoljno na tržištu rada, a potreba za njihovim zapošljavanjem postoji. 
Ukazano je na potrebu osnaživanja postojećih stručnjaka u sustavima odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi da prepoznaju rizična ponašanja na vrijeme, te u suradnji s roditeljima preveniraju nepoželjna ponašanja. Obzirom na pokazatelje da smo ocijenjeni kao najbolji u Europi po kreiranju i provedbi preventivnih programa i edukacijama, istaknut je nelogičan pokazatelj da držimo treće do petog mjesta u Europi po broju evidentiranih nepoželjnih ponašanja. Uzrok tome su, smatraju neki članovi Odbora, gore navedeni problemi nedostatka stručnjaka i izostanak kvalitetne suradnje, kako postojećih stručnjaka međusobno, tako i suradnje s roditeljima.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su  (s 5 glasova ZA i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 19. studenoga 2025. godine razmotrio je Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja predstavio osnovne značajke Izvješća s osvrtom na maloljetnike i mlađe punoljetnike u populaciji zatvorenika.

U raspravi je iskazana zabrinutost nedovoljnim kapacitetima zatvorskog sustava, osobito s obzirom na smještaj maloljetnika tijekom izvršavanja izvršnog zatvora u zajedničkim prostorima s punoljetnim zatvorenicima, u boljim slučajevima na izdvojenim odjelima, ali ne u posebnim ustanovama koje zakon predviđa. 
Iskazana je zabrinutost članova Odbora s obzirom na značajno povećanje broja maloljetnika  u sukobu sa zakonom i na izdržavanju kazne zatvora. U istražni zatvor je u 2024. godini zaprimljeno 75 maloljetnika i 7 maloljetnica, što u dobnoj strukturi cijele zatvoreničke populacije čini 0,03%.
Kod maloljetnika u istražnom zatvoru najzastupljenija su bila kaznena djela protiv imovine (razbojništvo, teška krađa i dr.), kaznena djela protiv javnog reda (protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma) i kaznena djela protiv osobne slobode, a kod maloljetnica su najzastupljenija bila kaznena djela protiv imovine (krađa, teška krađa, razbojništvo, iznuda).

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 2 glasa suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Poštovani,

Temeljem članka 27. stavka 3. Zakona o savjetima mladih (Narodne novine br. 41/14) Odboru je dostavljeno Godišnje izvješće o provedbi Zakona o savjetima mladih u 2024. godini, koje smo na svojoj 22. sjednici, održanoj 19. studenoga 2025. godine raspravljali.
Nakon održane rasprave, Odbor je većinom glasova, s 5 glasova ZA  i 3 glasa SUZDRŽAN donio sljedeći Zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport prihvaća Godišnje izvješće o provedbi Zakona o savjetima mladih u 2024. godini. Sve primjedbe iznesene u raspravi uputit će se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih."

Nastavno na navedeno, u raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na detektiranu nezainteresiranost mladih za djelovanje u okviru savjeta mladih, ali i naglasili nedovoljnu aktivnost čelnika lokalne i područne (regionalne) samouprave da pronađu modele funkcioniranja savjeta mladih, na mladima prihvatljiv i privlačan način.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 30. listopada 2025. godine razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2024. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. listopada 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno su predstavnici podnositelja ukratko predstavili osnovne značajke Izvješća. Posebno su zabrinjavajući pokazatelji koji ukazuju da, na europskoj razini, bilježimo najveći postotak mladih pušača (učenička populacija), a vezano za igre na sreću imamo porast igrača u dobi od 19-24 godina. Igranje digitalnih igara u naglom je porastu, a problematična uporaba društvenih mreža sve je izraženija.
Električne cigarete su velik problem i dalje, usprkos zabrani aroma i okusa, sto je umanjilo privlačnost proizvoda.

Vezano uz prevenciju ovisnosti u Hrvatskoj se provodi oko 500 preventivnih programa, no nisu svi jednako učinkoviti, te su napori usmjereni na unaprjeđenje kvalitete i razvoj znanstveno utemeljenih preventivnih programa.

Zajedničko djelovanje svih službi u dijelu prevencije ovisnosti ali i zbrinjavanja ovisnika na visokoj je razini, no važno je podići svijest o poštivanju svih restriktivnih zakonskih odredbi osmišljenih s ciljem zaštite maloljetnika, ali i ostalih osoba u opasnosti od ovisnosti.

Kako bi se pripremila struka na adekvatnu pomoć ovisnicima od svih oblika ovisnosti, nužno je provoditi cijeli niz istraživanja i prikupljati statističke podatke - da bi dobili cjelovit uvid u ono sto nam slijedu. Nije povoljna situacija u svijetu u kojemu proizvodnja droga raste, au odnosu na ranija razdoblja transport je olakšan. Važno je pripremiti i ojačati struku, osmisliti tretmane kako bismo bili spremni pomoći.

U raspravi je članove Odbora zanimalo postoji li razlika u analizama otpadnih voda tijekom trajanja turističke sezone u odnosu na ostatak godine. Rezultati ukazuju da analiza otpadnih voda bilježi i migracije, ali i dinamiku konzumacija droga po danima. Ovakve analize zasad se radu u Zagrebu i Splitu, a plan je proširiti ih na područja Rijeke i Osijeka.
S obzirom na turističku sezonu, ali i inače u borbi protiv svih oblika ovisnosti, odličan posao radi hrvatska policija. U suradnji s policijama iz zemalja iz kojih dolazi najviše turista učinkovito se bore protiv svih oblika nepoželjnih ponašanja, pa i konzumacije droga.

Nastavno na nepovoljne, porazne i zabrinjavajuće pokazatelje konzumacije duhana u učeničkoj populaciji, članovi Odbora zainteresirani su za uvođenje zabrane nikotinskih vrećica koje se mogu nabaviti (kupiti) bez većih problema u gotovo svim dućanima u Hrvatskoj. Za razliku od snusa koji je rezani duhan, nikotinske vrećice su čist kemijski proizvod, visoke potentnosti, koji može tijelu koje nema razvijenu toleranciju nanijeti veliku štetu. Izvjestitelji su pojasnili kako na razini Europske unije nažalost nema jedinstvenog stava o zabrani nikotinskih vrećica, stoga je za razmisliti i mogućnosti regulacije na državnoj razini. Svakako je važno utjecati na smanjenje dostupnosti i edukaciji potencijalnih korisnika.

Vezano uz digitalnu ovisnost, koja je također u fokusu djelovanja Odbora, pokazatelji također nisu povoljni, osobito u mladim generacijama. Djeci svakako treba ponuditi alternativne načine provođenja vremena kako bi se smanjila izloženost. Igre su modificirane tako da privuku nove igrače, ali i da ih zadrže u igranju čim duže, pri čemu se gubi razlika između igara na sreću i video igara i neposredno utječe na usvajanje ovisničkog ponašanja. U tom smislu gaming industrija i industrija igara na sreću snose dio odgovornosti i s njima se moraju naći modeli kako zadržati mjeru.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 9 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2024. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske, iz Ministarstva financija pojasnila je makroekonomski okvir u kojemu se predlažu izmjene i dopune Državnog proračuna. Predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva demografije i useljeništva, te Ureda pravobranitelja za djecu osvrnuli su se i pojasnili razdjele za koje je ovaj Odbor matično radno tijelo Hrvatskoga sabora.

U raspravi, članove Odbora zanimali su razlozi iz kojih su neki projekti ostali nerealizirani u 2025. godini, budući da su predlagatelji naglasili da su smanjenja na pojedinim stavkama Državnog proračuna samo odgode u realizaciji uslijed nemogućnosti provedbe u tekućoj godini. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za i 4 glasa protiv) odlučili predložiti Hrvatskom saboru                                                                                                          
d o n o š e n j e

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za i 4 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 25. lipnja 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 162, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2025. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor se ne protivi donošenju Zakona po hitnom postupku.

Uvodno je predstavnica Ministarstva zdravstva u ime Vlade Republike Hrvatske predstavila novine koje se planiraju uvesti donošenjem ovoga Zakona. 
Glavne novine su uvođenje pojma "grijani duhanski proizvodi" (koji ne izgaraju, ali se zagrijavaju kako bi se proizvele emisije koje korisnik udiše, te se na njega odnose sve restrikcije koje su se dosad odnosile na cigarete i duhan za samostalno motanje) i zabrana uporaba aroma u grijanim duhanskim proizvodima (što ranije nije bilo izričito regulirano).
Proširuje se zabrana prodaje osobama mlađim od 18 godina na sve nikotinske proizvode, uključujući i one koji nisu duhanski proizvodi u užem smislu. 
Izmjene predviđaju označavanje grijanih duhanskih proizvoda na isti način kao duhanskih proizvoda za pušenje, proširuju se ovlasti inspektora Državnog inspektorata, uključujući mogućnost usmenih rješenja i zabranu prodaje u slučaju kršenja zakona, a prekršajne odredbe su ažurirane kako bi bile izražene u eurima, s novim rasponima kazni za pravne i fizičke osobe.
Prijedlog zakona prenosi Delegiranu direktivu (EU) 2022/2100.

U raspravi je istaknuto jasno opredjeljenje svih članova Odbora o potrebi donošenja ovog Zakona, s ciljem zaštite ponajprije mladih (nažalost sve više i djece) kojima su nikotinski proizvodi dostupni, čime se otvara prostor za rano stjecanje ovisnosti. 
U narednom razdoblju očekujemo cjelovitije izmjene, primarno zbog smanjenja dostupnosti i ograničavanja uporabe inovativnih oblika duhanskih, nikotinskih i sličnih proizvoda. Članovi Odbora smatraju da je potreban dodatni napor u ograničavanju dostupnosti i zabranio prodaje osobama mlađima od 18 godina svih oblika nikotinskih vrećica koje su sada dostupne, i to u vrlo privlačnim pakiranjima.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (sa 10 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 25. lipnja 2025. godine razmotrio je Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine, koji je Hrvatskom saboru dostavilo Nacionalno vijeće za sport aktom od 13. veljače 2025.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. svibnja 2025. godine.

Uvodno je predsjednica Nacionalnog vijeća za spor, gđa Danira Bilić predstavila Izvješća i Nacionalno vijeće za sport koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj i stručno je i savjetodavno tijelo Hrvatskoga sabora. Nacionalno vijeće za sport ima 13 članova, njih sedam predlaže nadležno Ministarstvo turizma i sporta a šest krovna sportska tijela i kineziološki fakulteti. Izneseni su podaci o raspravljenim pitanjima i obavljenim poslovima tijekom 2023. i 2024. godine. 

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić naveo je da se objedinilo izvješće za 2023. i 2024. godinu te da je Izvješće tehničke prirode i sukladno Zakonu o sportu („Narodne novine“, broj 141/22). sadrži raspravljene i obavljene zadaće Nacionalnog vijeća za sport.

U raspravi koja je uslijedila, ukazano je da je Izvješće korektno ali sadržajno nedovoljno ambiciozno, da je potrebna suradnja školskog sporta i obrazovnih institucija te je potrebno napraviti rodnu analizu jer postoji spolna neravnoteža. Podnositeljica Izvješća ukazala je da postoji univerzalna sportska škola koju prolaze profesori tjelesne kulture, a rodna ravnopravnost će biti integrirana akcijskim planom u novi Nacionalni program razvoja sporta koji je u pripremi, jer postojeći istječe 2026. godine. 

U raspravi je ukazano na problematiku motivacije djece za sport kao i dostupnost sportskih sadržaja za djecu na regionalnoj razini, odnosno u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Izneseno je mišljenje da će analiza Nacionalnog programa razvoja sporta dati smjer u kojem treba ići. Zaključno je izneseno da se rade novi programi kako bi se djeca privukla u sport jer za osiguranje zdrave nacije i usađene ljudske vrijednosti sport je neophodno potreban.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (sa 10 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 11. ožujka 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 126, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor se ne protivi donošenju Zakona po hitnom postupku.

Uvodno je predstavnica predlagatelja  pojasnila koje se promjene predviđaju ovim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Promjene donose povećanje osobnih faktora u kućanstvima s djecom s ciljem povećavanja adekvatnosti i bolju pokrivenost zajamčene minimalne naknade, kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva. Nadalje, određuju se izuzetci od obveze rada za opće dobro bez naknade kako bi se korisnicima zajamčene minimalne naknade omogućilo korištenje naknade u punom iznosu iako se ne odazovu pozivu na rad za opće dobro bez naknade. Prijedlogom se propisuje mogućnost priznavanja prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta, propisuje se rok u kojem posvojitelj ima pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava, te iznos naknade. Također, omogućava se odobravanje određenih socijalnih usluga većem broju korisnika, kao i trajanje pružanja usluge određenim kategorijama korisnika dok za to postoji potreba. Prijedlog predviđa mijenjanje načina određivanja naknade članovima Povjerenstva koje odlučuje o pritužbama u sustavu socijalne skrbi, a samim time utječe se i na visinu naknade za njihov rad (dosad su primali 1% prosječne neto plaće isplaćene u RH za svaki predmet, novi je prijedlog da visinu naknade određuje Ministar). Predlaže se skraćivanje trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanje obveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme kako bi se omogućilo lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora osvrnuli su se na neke od novina koje se predlažu ovim izmjenama idopunama Zakona.
Vezano uz jednokratne naknade posvojiteljima, podijeljena su mišljenja članova Odbora oko načina reguliranja ove naknade (jedni pozdravljaju rješenje kroz Zakon o socijalnoj skrbi dok su drugi zagovarali uvođenje ove naknade kroz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama), no svi članovi Odbora suglasni su i pozdravljaju uvođenje naknada posvojiteljima.

Vezano uz rad za opće dobro, postavljeno je pitanje načina kako dodatno potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da  se uključe i organiziraju provedbu ove socijalne mjere na svom području. 
Nastavno na uvođenje obveze dolaska korisnika na inicijalnu procjenu prilikom odobravanja usluge socijalnog mentorstva postavljeno je pitanje čemu obveza, odnosno koja je svrha takvog susreta. Kako je pojašnjeno u odgovoru predlagatelja, svrha tog susreta je suradnja stručnog tima i korisnika s ciljem iznalaženja najboljeg smjera provedbi aktivnosti koje će se poduzimati u sklopu provedbe mjere.

Članovi Odbora pokazali su interes i za skraćivanje pripravništva i napuštanje obveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu, ali su postavili i pitanje nostrifikacije stranih diploma. Interes svih je da s korisnicima rade kvalificirane osobe u čiju stručnost ne smije biti sumnje. U tom smislu postavljeno je i pitanje realnih potreba za socijalnim radnicima na tržištu rada. Utvrđeno je kako je prisutna velika fluktuacija radne snage u sustavu.
U raspravi je iznesen stav kako se ovim prijedlogom u značajnoj mjeri poboljšava skrb za obitelji s djecom, no ukazano je i na potrebe samaca, osobito samaca starije životne dobi. U tom kontekstu istaknut je program Zaželi kao odličan način skrbi za starija samačka domaćinstva, a koji je donio i benefit u vidu zapošljavanja teže zapošljivih osoba.

Nakon rasprave članovi Odbora su jednoglasno, s 9 glasova ZA, podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 11. ožujka 2025. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, P.Z. br. 42, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2025. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio promjene koje su rezultat rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Uvrštene promjene usmjerene zaštiti djece i mladih od ovisnosti o igrama na sreću naišle su na odobravanje svih članova Odbora.

U raspravi su članovi Odbora pokazali interes za restrikcije u sustavu oglašavanja igara na sreću i prostora u kojima se one organiziraju, koje su pozdravili, ali je postavljeno pitanje zašto se ostavija prostora za oglašavanje tijekom noćnih sati (23,00-06,00 sati), a ne uvodi se potpuna zabrana oglašavanja kakva je na snazi za duhanske proizvode. Nadalje, propisuje se uklanjanje samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljskim objektima, koji su na taj način bili lako dostupni djeci i mladima. Osobito je pozdravljen prijedlog zabrane oglašavanja i promoviranja igara na sreću za kreatore sadržaja na društvenim mrežama (tzv. influencerima), i to svima bez obzira na broj pratitelja.

Predstavnik predlagatelja naglasio je kako će Zakon, bude li donesen, 1. siječnja 2026. godine stupiti na snagu, a osim njega Vlada Republike Hrvatske planira i donošenje Uredbe o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću koja će dodatno urediti zakonske odredbe. Do punog će izražaja predložene odredbe doći i nakon što istekne većina trenutno aktualnih koncesija za prirešivanje igara na sreću, a koje neće moći biti obnovljene jer neće biti u skladu s novim zakonskim odredbama.

Nakon rasprave članovi Odbora jedmoglasno su, s 9 glasova ZA, podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 31. siječnja 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 119, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se ovim Prijedlogom zakona propisuje povećanje materijalnih prava svih skupina korisnika sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Osim toga, produžuje se trajanje očinskog dopusta i dopusta drugog posvojitelja, jasnije se normativno uređuju pojedina prava koja su predviđena Zakonom, uređuje se pravo na udomiteljski dopust. te se predlažu zakonska rješenja kojima je cilj pravilna i dosljedna primjena prava od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao provedbenog tijela.

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s osam /8/  glasova ZA) podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome daboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o sportskoj inspekciji, P.Z. br. 112, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2024. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja pojasnio razloge podnošenja ovog Prijedloga zakona, uz naglasak na promjenama koje će ove izmjene donijeti u provođenje sportske inspekcije.

Za Sportsku inspekciju, kao samostalnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu pri Ministarstvu turizma i sporta uvodi se priprema godišnjeg plana rada, čime će se razgraničiti redovan inspekcijski nadzor od onoga koji je posljedicom prijave nepravilnosti u radu sportskih udruga (izvanredan). Nadalje, Sportska inspekcija moći će nadzor vršiti posredno, uvidom u Nacionalni informacijski sustav u sportu (NIAS).

Također, povećava se raspon novčanih kazni za prekršaje na način da se smanji najniži iznos novčane kazne, čime se pokazalo razumijevanje za nepovoljan financijski položaj sportskih udruga, osobito onih koje djeluju zahvaljujući isključivo volonterskom radu svojih članova. 

Obzirom na mali broj drugostupanjskih žalbi na odluke sportskih inspektora, te položaj Sportske inspekcije unutar Ministarstva turizma i sporta kao samostalne ustrojstvene jedinice, predlaže se da se žalba na odluke sportskih inspektora može izjaviti podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu.

Ukupno 17 sportskih inspektora koji djeluju na području cijele Republike Hrvatske u 2024. godini izvršili su gotovo 1.100 inspekcijskih nadzora, utvrdili više od 579 prekršaja zakonskih odredbi, podnijeli 16 optužnih i 93 prekršajna prijedloga, te je ukupno naplaćeno više od 55.000 eura temeljem izrečenih kazni.

U raspravi koja je uslijedila, postavljeno je pitanje vezano uz ustavno pravo na podnošenje žalbe, uslijed prijedloga da se žalba izriče pokretanjem postupka pred nadležnim upravnim sudom. Predlagatelj je pojasnio kako Ustav Republike Hrvatske u odredbama vezanima uz zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jamči pravi na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom, ili drugim ovlaštenim tijelom. U ovom slučaju, ne ovlašćuje se tijelo za drugostupanjski postupak, nego se predlaže pokretanje upravnog spora protiv odluke sportskog inspektora.

Također, postavljeno je pitanje anonimnih predstavki i zaštite podnositelja takvih prijava sportskoj inspekciji. Predlagatelj se očitovao pozivajući se na članak 10. Prijedloga zakona koji propisuje čuvanje tajnosti podataka o identitetu podnositelja predstavke, na zahtjev podnositelja.

Članove Odbora zanimalo je ima li dovoljno sportskih inspektora kako bi se osigurala kvalitetna primjena Zakona o sportu, te postoji li potreba za zapošljavanjem dodatnih osoba. Istaknuto je kako bi postupanja sportskih inspektora, u svjetlu činjenice da većinom sportskih udruga upravljaju volonteri, trebala dijelom biti usmjerena i na edukaciju, a ne samo na kažnjavanje. Prema mišljenju članova Odbora, kažnjavanje volontera dovelo bi do njihova odustajanja i potencijalno do gašenja sportskih udruga kojima oni upravljaju, a to bi moglo biti samo na štetu sportaša.

Predlagatelj je naglasio kako su edukacije provođene nakon stupanja na snagu Zakona o sportu, te će se i nadalje provoditi sukladno potrebama. Također, naglasio je da je predlagatelj svjestan vrijednosti doprinosa volontera u sportskim udrugama, zbog čega i predlažu snižavanje dosad propisanih najnižih novčanih kazni za prekršaje.

Vezano uz broj sportskih inspektora, njih 17 trenutno djeluje na području Republike Hrvatske. Za naglasiti je i da trenutno u Hrvatskoj djeluje 17.000 sportskih udruga (od čeka ih je 3.000 u Zagrebu), stoga je planirano povećanje broja izvršitelja u sportskoj inspekciji u narednom razdoblju.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (s osam /8/  glasova ZA i jednim /1/ glasom SUZDRŽAN) podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o sportskoj inspekciji.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2025. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2025. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja obrazložila je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, naglašavajući kako sadržava obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Usklađivanjem će biti obuhvaćeno 77 zakonskih rješenja, čime će Hrvatska svoje zakonodavstvo mijenjati paralelno s drugim državama članicama Europske unije.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno s devet (9) glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o sportskoj inspekciji, P.Z. br. 112, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. travnja 2025. godine.

Odbor je predmetni Konačni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja pojasnio kako su u odnosu na prvo čitanje učinjene nomotehničke izmjene u predloženim odredbama.

Bez rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (s osam /8/  glasova ZA) podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o sportskoj inspekciji.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 11. prosinca 2024. godine, raspravljao je Prijedlog deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli, Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina i Klub zastupnika Nezavisni i HSU, aktom od 3.prosinca 2024.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. prosinca 2024.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je kako se Deklaracijom o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi Republika Hrvatska usmjerava k cilju osiguravanja poštovanja dostojanstva, prava i potreba iz domene zdravstvene i socijalne skrbi, rada i mirovinskog sustava, te aktivnog života i neovisnosti za sve osobe koje su Deklaracijom obuhvaćene. Naglasio je da pored već poduzetih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za poboljšanje kvalitete života starijih osoba ovakva deklaracija osigurava kontinuitet tih napora i za buduće vlade.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako Vlada podržava donošenje Deklaracije i smatra je temeljem za daljnje razvojne inicijative s ciljem poboljšanja kvalitete života umirovljenika i drugih starijih osoba.

Premda dio članova Odbora iskazuje nezadovoljstvo činjenicom da ovakva Deklaracija nije ranije donesena, istaknuto je kako je krajnji čas za njeno prihvaćanje. Osobito u svjetlu činjenice da zadnji popis stanovništva pokazuje kako je udio stanovnika starijih od 65 godina značajno porastao u ukupnoj populaciji – za čak 8%, i sada čini 22% stanovništva. Vrlo slični su i nadnacionalni pokazatelji na razini Europske Unije, gdje udio starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji također raste. 

Ukazano je na ustavnu obvezu skrbi o članovima obitelji, kako za djecu, tako i za starije članove obitelji, te je rečeno kako nažalost neka djeca ne skrbe u dovoljnoj mjeri za svoje roditelje iz različitih razloga, stoga Država mora pronaći načina osigurati im dostojanstven život. Država dakako ne može na sebe preuzeti sve, ali usvajanjem Deklaracije obvezujemo i buduće vlade da starijim osobama posvete potrebnu pozornost.

Usprkos mnogim naporima Vlade Republike Hrvatske da osigura veću kvalitetu života umirovljenicima i starijim osobama, pokazatelji ukazuju na činjenicu da postoje određene skupine umirovljenika i starijih osoba kojima je potrebno posvetiti dodatnu pozornost, prvenstveno govorimo o ženama starije životne dobi koje žive u ruralnim krajevima. U tom smislu istaknuto je kako nisu svi umirovljenici homogeno tijelo s istim potrebama, stoga je potrebno pronaći različite načine na koje će se ciljevi Deklaracije pozitivno odražavati na sve umirovljenike proporcionalno.

Vezano uz praćenje provedbe ciljeva Deklaracije, u točki 38. Prijedloga deklaracije predviđeno je izvještavanje Hrvatskoga sabora svake druge godine. Neki članovi Odbora smatraju da bi za kvalitetno praćenje bilo potrebno izvještavati Hrvatski sabor svake godine o mjerama koje se donose u smjeru ostvarivanja ciljeva Deklaracije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za i 2 suzdržana glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila promjene koje su uvrštene u Konačni prijedlog zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Konačni prijedlog zakona je nomotehnički dorađen,  a pojedine odredbe su dodatno pojašnjene sa svrhom jasnoće i pravne sigurnosti. 

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 9 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Zakon o privremenom uzdržavanju.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89.

Uvodno su se predstavnici Vlade Republike Hrvatske osvrnuli na razdjele Državnog proračuna za 2025. godinu koji su u djelokrugu rada ovoga Odbora. Iz Ministarstva financija predstavljen je makroekonomski okvir u kojemu se donosi Državni proračun za 2025. godinu.  U 2025. godini očekuje se rast BDP-a od 3,2%, nakon čega se u 2026. i 2007. godini očekuje blago usporavanje rasta (na 2,8% u 2026., odnosno na 2,8% u 2027. godini). Gospodarski rast brži je 2-3 puta od prosjeka Europske Unije, što je posljedica dosadašnjih aktivnosti države. Očekuje se stopa inflacije od 2,5% u 2025. godini, 2,3% u 2026. godini i 2,2% u 2027. godini. Ukupno su planirani prihodi u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi u iznosu od 37 milijardi eura. Planirani manjak Državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo demografije i useljeništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, te Ured pravobranitelja za djecu, i nadalje iz godine u godinu bilježe porast svojih razdjela, pa je i u Državnom proračunu za 2025. godinu na ovim razdjelima vidljivo povećanje financijskog plana.
Značajna povećanja bilježe se na sredstvima osiguranima za rodiljne i roditeljske naknade, povećanje jednokratne novčane naknade za novorođeno dijete, sredstva za transfer lokalnim jedinicama, za fiskalnu održivost vrtića, infrastrukturna opremanja škola kao pripremu za uvođenje cjelodnevne škole, za osiguranje besplatne prehrane i prijevoza učenika, besplatne udžbenike i drugo.
U 2025. godini provest će se detaljna analiza načina reguliranja dječjeg doplatka kako bi se osmislio način isplate univerzalnog dječjeg doplatka.

Razdjel sporta unutar Ministarstva turizma i sporta također prati povećanje planiranih sredstava, a usmjerena su na razvoj sportske infrastrukture, za sufinanciranje sportskih programa poticanja lokalnog sporta i sportskih natjecanja, kao i Programa javnih potreba u sportu na državnoj razini koje provode krovna sportska udruženja: Hrvatski olimpijski odbor (HOO), Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO), Hrvatski sportski savez gluhih (HSSG), Hrvatski akademski sportski savez (HASS) i Hrvatski školski sportski savez (HŠSS), za sufinanciranje programa i projekata od interesa regionalne razine iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem županijskih sportskih zajednica u jedinicama područne samouprave i to isključivo programa u koje su uključena djeca i mladi do 18 godina. Osobito raduje nova proračunska aktivnost – Poticanje donacija sportskim organizacijama, što će omogućiti stvaranje kvalitetnijih uvjeta za daljnji rad, omasovljenje te postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Sukladno sektorskom programu prepoznat će se organizacije kojima će se omogućiti sukladno članku 7. stavku 8. Zakona o porezu na dobit primanje donacije veće od 2% prihoda donatora u prethodnom ili tekućem razdoblju, a u definiranom postotku Ministarstvo turizma i sporta će dodatno financirati te sportske organizacije (s 25-50% iznosa donacije).
Proračunska stavka Ureda Pravobranitelja za djecu također bilježi rast ukupnog razdjela. Sredstva će u većoj mjeri biti utrošena na zaposlene (oko 70%), a planirano je zapošljavanje i posebnog savjetnika Pravobranitelja za sigurnost i prava djeteta u digitalnom okruženju.

U raspravi koja je uslijedila svi nazočni članovi Odbora pozdravili su povećanje proračunskih razdjela kojima je Odbor za obitelj, mlade i sport matično radno tijelo Hrvatskoga sabora. Osobito su izrazili zadovoljstvo aktivnostima koje su predviđene u resoru sporta, ali i planiranje univerzalnosti dječjeg doplatka. Ipak, neki članovi Odbora izrazili su, pored zadovoljstva, i bojazan da će neke aktivnosti rebalansom koncem godine morati biti mijenjane zbog neispunjavanja plana.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za i 2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija predstavila makroekonomski okvir u kojemu se Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu donosi. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu propisuje temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja Državnoga proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna i drugo. 
Sukladn Konačnom prijedlogu Zakona, zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8.6 milijardi eura a tekuće otplate glavnice iznose 6,5 milijarde eura. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuća otplata glavnice iznosi 231 milijun eura.
Određena je visina do koje Vlada može dati suglasnosti za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. godini, a koja iznosi najviše do pet posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2024. godinu.
Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa iznosi 441,44 eura.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za, i 2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr.sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 28. ožujka 2024. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. kolovoza 2024. godine, kao i Planom rada Ureda pravobranitelja za djecu za 2023. godinu.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu iznijela je osnovne značajke Izvješća, s obzirom na djelovanje Ureda pravobranitelja za djecu, kao i informacije o stanju prava djece u Republici Hrvatskoj u izvještajnom razdoblju. Tijekom 2023. godine djelatnici Ureda susreli su se s oko 1300 djece, čije poruke i razmišljanja prenose kroz Izvješće, te održali i redovne konzultacije mladih suradnika u sklopu Mreže mladih savjetnika i Foruma mladih 16+. Godinu je obilježilo niz nesretnih slučajeva, od slučaja vršnjačkog nasilja u susjednoj zemlji koji je snažno odjeknuo i u Hrvatskoj, do nastavka ratnih zbivanja u Ukrajini te masivnog i teškog kršenja prava djece u Pojasu Gaze. U Republici Hrvatskoj 21 dijete je izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a sedmero djece je ubijeno, te postoji kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem djece, mladih i odraslih. Istaknula je kako razvoj izvaninstitucionalnih usluga ne prati potrebe na terenu. Kao novi pozitivan pomak izdvojila je Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenje Barnahus modela za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanje sankcija za seksualne delikte. Ured je zaprimio 13% više prijava o pojedinačnim povredama prava djece no u 2022. godini, ukupno njih 2 183, a nastavilo se zbog složenosti i specifičnosti koje zahtijevaju višegodišnje praćenje postupati u njih 1 065. Najveći rast prijava iz područja je pravosudno-zaštitnih prava (41,17%), obrazovnih prava (24,47%) te osobnih prava (14,46%).

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora osvrnuli su se na određene segmente Izvješća tražeži pojašnjenja i postupanja Ureda po određenim temama. Otvorena su pitanja reguliranja zapošljavanja u igraonicama i rođendaonicama u kojima roditelji ostavljaju djecu, a vrlo često pri zapošljavanju u njima ne traži se potvrda o nekažnjavanju koja bi jamčila sigurnost djece u njima. Ukazano je na trendove rasta vršnjačkog nasilja, nedostatnost smještajnih kapaciteta, nedostatak sustavne podrške i međuresorne suradnje osobito za djecu s poremećajem u ponašanju. Vezano za djecu u sukobu sa zakonom, postavljeno je pitanje adekvatne institucionalizacije i postupaka pred sudovima.
Zatražen je veći angažman Pravobraniteljice s obzirom na zapošljavanje socijslnih radnika i drugih stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim ustanovama, osobito vezano uz pokazatelje mentalnog zdravlja djece i mladih i sve pojavne oblike vršnjačkog nasilja, osobito nasilja online.
Pozdravljena je suradnja Ureda pravobranitelja sa svim međunarodnim i domaćim institucijama koje skrbe o pravima djeteta, te istaknuto kako su članovi društva pozvani osigurati bolji život djece u zajednici.

Ukazano je i na pojavne oblike ovisnosti koji se kao i u odrasloj populaciji bilježe i među djecom, a osobito je istaknuta ovisnost o kocki zbog sve veće izloženosti djece agresivnim kampanjama igraonica na sreću, kako virtualnih, tako i fizičkih u okolini. Smanjenje dostupnosti i izloženosti djece igarama na sreću mora biti jedan je od prioriteta našeg djelovanja.

Ukazano je i na veću potrebu organizirane integracije djece stranih radnika kojih je u Republici Hrvatskoj sve više, a ukazano je i na problem takozvane izgubljene djece koja su bez pratnje došla na područje Europske Unije i o kojima nema službenih saznanja gdje su i kako žive.
U raspravi je pozdravljena reforma odgovjno-obrazovnog sustava i uvođenje cjelodnevne škole, no istaknuto je kako škola ima svoju ulogu, no nikako ne bi smjela biti zamjena za obitelj. Neki članovi Odbora u tom smislu iznijeli su svoj stav kako bi uvođenje građanskog odgoja ne samo kao međupredmetnog sadržaja pomoglo u rješavanju cijelog niza problema. 

U raspravi je postavljeno je i pitanje prema nekim članovima Odbora o kontradiktornim stavovima Pravobraniteljice vezano uz dostupnost suvenira u Vukovaru tijekom školskih ekskurzija (amblemi HOS-a), sudjelovanja djece na Danima kruha u školama, kao i njene reakcije na izloženost djece nekim sadržajima tijekom održavanja Parade ponosa.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su  (sa 7 glasova ZA i 3 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o radu Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo iz članka 150. Zakona o sstavu socijalne skrbi, aktom od 12. srpnja 2024. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 6. rujna  2024. godine.

U uvodnom izlaganju Predsjednica Povjerenstva ukratko je iznijela podatke o radu u izvještajnom razdoblju, koje je ujedno i prva godina rada Povjerenstva. Smatra kako je razlog vrlo malog broja pritužbi o kojima je Povjerenstvo odlučivalo nedovoljna informiranost korisnika iz sustava socijalne skrbi o mogućnosti da svoje pritužbe upute Povjerenstvu. Najavila je aktivnosti koje se provode i planiraju nadalje provoditi kako bi s postojanjem Povjerenstva i mogućnosti iznošenja pritužbe istome bili upoznati i oni korisnici iz sustava socijalne skrbi kojima nisu dostupne informacije putem interneta.
U razmatranju svog načina djelovanja, članovi Povjerenstva smatraju kako je potrebno dopuniti Pravilnik o načinu rada i postupanja u sustavu socijalne skrbi na način da bude moguće odbaciti pritužbu (a ne samo prihvatiti, djelomično prihvatiti ili odbiti) jer bi na taj način postupak bio jasniji i sadržajno usklađen s postojećim pravnim instiutima u drugim sličnim postupcima. Također, predlažu i izmjenu članka 147. Zakona o socijalnoj skrbi brisanjem ograničenja da se pritužbe mogu podnositi samo u ustanovama kojima je osnovač Republika Hrvatska, jer se time u neravnopravan položaj dovode svi korisnici iz ustanova drugih osnivača.
Vezano uz svega četiri pritužbe o kojima je Povjerenstvo raspravljalo u izvještajnom razdoblju, u dva slučaja donešene su odluke o odbacivanju pritužbi zbog nepravovremenosti, u jednom slučaju donesena je odluka o osnovanosti, i u četvrtom slučaju o neosnovanosti pritužbe. Predsjednica Povjerenstva naglasila je kako je doista malo broj pritužbi pristigao u 2023. godini, no rekla je da u tekućoj godini dosad ima više od 40 pristiglih pritužbi.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je kako Povjerenstvo ima podršku u resornom Ministarstvu koje za njega obavlja administrativne poslove. Naglasila je kako povjerenje korisnika u sustav varira, ali Povjerenstvo otvara mogućnosti da korisnici s povjerenjem iznesu svoje pritužbe i dobiju stav neovisnog tijela.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje opravdanosti postojanja Povjerenstva obzirom na mali broj zaprimljenih pritužbi, i mogućnost da se kroz pritužbe u prva dva stupnja (ravnatelju ustanove u prvom, a Ministarstvu u drugom stupnju) rješavaju propusti.
Ipak, prevladao je stav onih članova Odbora koji smatraju kako je Povjerenstvo potrebno kao korak koji korisnicima daje sigurnost da će sva njihova prava doista biti ostvarena.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (sa 7  glasova ZA i 3 glasa protiv) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu 
Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici Odbora, održanoj 24. listopada 2024. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 29. ožujka 2024. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  od 6. rujna 2024. godine, kao i Izvješćem Odbora za ravnopravnost spolova kao matičnog radnog tijela Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica je iznijela osnovne pokazatelje iz Izvješća o radu za 2023. godinu. Iznijela je osvrt na dijelove svoga Izvješća koja se odbnose na teme od osobitog interesa Odbora za obitelj, mlade i sport, kao što su usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza, korištenje očinskog dopusta, zaštita reprodutkivnog zdravlja, žrtve nasilja, žene u sportu, žene s invaliditetom, sustavna edukacija o ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije, osobe u riziku od višestruke diskriminacije i drugo.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je kako su sva resorna tijela državne uprave analizirala Izvješće Pravobraniteljice, te dala svoj osvrt na isto u objedinjenom Mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje promjene spola i medicinksih postupaka prilikom tranzicije spola, odnosno različitom tretmanu po pitanju zdravstvenog osiguranja. Izneseno je mišljenje kako promjena spola i odabir života u drugom rodnom identitetu nije osnovno ljudsko pravo. Pravobraniteljica je istaknula da je Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o zabrani diskriminacije dužna pratiti prava LGBTIQ osoba i o istima izvijestiti Hrvatski sabor.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom su glasova  (sa 7 glasova ZA. i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hravtske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske, iz Ministarstva financija pojasnila je makroekonomski okvir u kojemu se predlažu izmjene i dopune Državnog proračuna. Predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva demografije i useljeništva, te Ureda pravobranitelja za djecu osvrnuli su se i pojasnili razdjele za koje je ovaj Odbor matično radno tijelo Hrvatskoga sabora.

U raspravi, članovi Odbora podržali su izmjene i dopune, no postavljena su i pitanja razloga koji su omogućili uštede na određenim stavkama, odnosno  doveli do povećanja nekih drugih stavki. 
Vezano uz pitanja promjena u resoru socijalne politike, istaknuto je kako socijalne pomoći i naknade (inkluzivni dodatak, zajamčena minimalna naknada, status roditelja njegovatelja i naknada za smještaj u udomiteljsku obitelj) u velikoj mjeri doprinose rastu troškova Državnoga proračuna, i to participacijom od dodatnih 154 mil eura. Većina rasprava bila je usmjerena na fiskalnu održivost dječjih vrtića, što su članovi Odbora pozdravili, ali ova stavka otvorila je i širu temu financiranja izgradnje i rada dječjih vrtića, i mogućnost jedinica lokalne i područne samouprave da u okviru svojih proračuna pruže jednaku skrb djeci u vrtićima diljem Republike Hrvatske.
Uz pitanje sporta, uz podršku predloženom rebalansu, a s obzirom na predstavke koje Odbor zaprima, postavljeno je pitanje mogućnosti promjene modela financiranja sporta na način da sredstva iz Državnog proračuna pronađu put do krajnjih korisnika (sportaša i trenera) bez posrednika, a kao opcija istaknut je imperativ kontrole namjenskog trošenja sredstava namijenjenih sportu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 3 glasa protiv) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu u projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 2. listopada 2024. godine razmotrio je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora Državne nagrade za sport „Franjo Bučar“, koji je Hrvatskom saboru dostavio ministar turizma i sporta, aktom od 13. lipnja 2024. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju državni tajnik iz Ministarstva turizma i sporta obrazložio je zakonsku osnovu za donošenje ove Odluke, te naglasio kako su svi predloženi, predsjednik i članovi Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar", redom istaknuti sportaši, stručnjaci iz područja sporta, ili istaknuti sportski javni djelatnici.

U raspravi, članovi Odbora podržali su prijedlog, ističući kako odražava dobar omjer regionalne zastupljenosti, raznolikosti sportova i vrhunskih sportskih rezultata predloženih kandidata.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (s 9 glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru                                                                                                     
d o n o š e n j e

Odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar".

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, P.Z. br. 42, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja, Vlade Republike Hrvatske, dodatno je pojasnio Prijedlog. Materijalne odredbe aktualnog Zakona mijenjale su se od 2010. godine samo u dijelu načina oporezivanja igara na sreću, no nisu pratile razvoj tehnoloških inovacija na tržištu, niti posljedice razvoja igara na sreću na društvo u cjelini. Predloženim izmjenama uzeti su u obzir ciljevi i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine koje se odnose na područje promocije i osiguranja društveno-odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću s konačnim ciljem uspostave kompromisnog odnosa između interesa države, priređivača igara na sreću i zaštite javnozdravstvenih interesa i potreba društva. Prijedlog zakona predviđa obaveznu identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača i uspostavu Registra isključenih igrača, propisuje oduzimanje prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja. Nadalje, ograničava oglašavanje igara na sreću u medijima, oglašavanje na javno vidljivim površinama i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.  
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozdravili su predložene izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću. Pored niza promjena koje su dobrodošle u smislu zaštite djece i mladih od ovisnosti, poput registra isključenih igrača, obvezne identifikacije u zemaljskim poslovnicama, a osobito ograničavanja oglašavanja, u raspravi su izneseni i neki prijedlozi koji bi mogli dodatno unaprijediti ovaj Prijedlog zakona. 
Članove Odbora osobito je zanimala regulacija korištenja kladomata u ugostiteljskim objektima, a kojih ima oko 3600 u Republici Hrvatskoj. Kladomati su široko dostupni i zapravo predstavljaju ulazak u svijet kockanja, stoga je predloženo da se iznađe način ograničenog pristupa kladomatima za djecu, mlade, kao i za osobe koje će biti u registru isključenih igrača. Kako je pojasnio  predstavnik predlagatelja, razmišlja se o rješenjima koja će omogućiti elektronsku identifikaciju na kladomatima u ugostiteljskim objektima putem osobnih iskaznica.
Nadalje, članovi Odbora postavili su pitanje dodatne mogućnosti ograničavanja oglašavanja priređivača igara na sreću na sportskoj opremi, osobito maloljetnih igrača, što bi bila inicijativa za neke od narednih izmjena i dopuna zakona. Ograničavanje broja zemaljskih poslovnica također je jedna od mjera za koju neki članovi Odbora procjenjuju da bi doprinijela smanjenju prevalencije ovisnosti o kocki. 
Sam termin „ovisnost o igrama na sreću“ koji se koristi u Zakonu, nije sukladan medicinskoj nomenklaturi. Službena medicina poznaje „ovisnost o kocki“, no Predlagatelj u ovom trenu nije pristupio cjelovitoj izradi novoga Zakona, stoga u uporabi kroz Zakon ostaje termin iz 2010. godine – ovisnost o igrama na sreću.
Zaključno, istaknuto je kako je brzinu razvoja branše igara na sreću teško pratiti. Danas sve više posluju putem interneta, a zemaljske poslovnice postaju poslovni trošak koji se može izbjeći. Stoga i društvo mora tražiti načine da zaštiti svoje članove od štetnih utjecaja i u virtualnom svijetu. Upravo iz tog razloga u pripremi su i porezne izmjene, koje očekujemo u III. kvartalu ove godine, a koje će onemogućiti bankarske transakcije za priređivače igara na sreću koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, jer se samo blokiranje mrežnih stranica nije pokazalo dovoljnom zaštitom.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (s 9 /devet/ glasova za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. 
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 2. srpnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja predstavila Prijedlog zakona kojim se unaprjeđuje potpora uzdržavanja djeteta povećanjem iznosa privremenog uzdržavanja i  produljenjem vremenskog roka trajanja potpore u odnosu na postojeće zakonsko rješenje. Predlagatelj procjenjuje da će se donošenjem ovoga Zakona učiniti značajan pomak u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze.

U raspravi je postavljeno pitanje promjene nadležnosti za provođenje postupka rješavanja i ostvarivanju prava na privremeno uzdržavanje, što su dosad činili područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a ovim Prijedlogom nadležnost se dodjeljuje Agenciji za osiguranje radničkih tražbina. Predlagatelj je pojasnio da će sustav socijalne skrbi i nadalje biti involviran i informiran o postupcima, te da Prijedlog predviđa da se zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje može podnijeti neposredno Agenciji, ali i putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je dužan bez odgode u roku od 5 dana od zaprimanja, zahtjev dostaviti Agenciji.

U odnosu na podatak kako je trenutno oko 10.000 roditelja koji ne ispunjavaju svoju obvezu uzdržavanja blokirano, čime je neposredni gubitnik dijete koje ne dobiva potporu uzdržavanja, članovi Odbora smatraju da na ovaj način država preuzima odgovornost za dobrobit djeteta, i to procjenjuju dobrim rješenjem.

Nadalje, roditelj obveznik uzdržavanja ne amnestira se od svoje obveze, stoga ovaj Prijedlog zakona predviđa obvezu povrata isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja, bilo voljnom uplatom, prisilnom naplatom, a uvodi se i mogućnost da utvrđeni iznos duga ispuni putem javnog rada.

U slučaju smrti obveznika uzdržavanja, propisuje se otpust duga u slučaju da je nasljednik dijete koje je bilo korisnikom uzdržavanja, što je izmjena u odnosu na važeće zakonsko rješenje koje obvezuje dijete na vraćanje duga.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 9 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i g. Marina Miletića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marin Miletić

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog odluke o izboru zamjenice pravobraniteljice za djecu, koji je Hrvatskom saboru dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 29. veljače 2024. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je zamjenica Pravobraniteljice pojasnila prijedlog i izbor gđe Tatjane Holjevac za drugu zamjenicu Pravobraniteljice za djecu. Naglasila je angažman gđe Holjevac u skrbi za prava djece u njenom dosadašnjem profesionalnom radu, osobito djece u pokretu, djece bez pratnje i tražitelje azila, ali i u drugim segmentima njenog rada.

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 11 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Odluku o izboru zamjenice pravobraniteljice za djecu.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i g. Marina Miletića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović