Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 20. listopada 2022. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je ministar obrane koji je tom prigodom naveo da Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Izvješće prikazuje aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2021. godini, stanje i razvoj obrambenih sposobnosti, provedbu obrambenih priprema, strukturu obrambenih resursa te ključne razvojne projekte, prioritete i rezultate.
Ministar je, između ostalog istaknuo, da je, kao odgovor na novo sigurnosno okružje, uzrokovano geopolitičkim i geostrateškim promjenama, prepoznata važnost i potreba ulaganja u obranu. U tom pogledu, RH je sa do sada najvećim proračunom na poziciji MORH-a od 7,2 milijardi kuna, dostigla NATO smjernice vezane uz izdvajanje članica za obranu od 2% BDP-a, od čega 20% za modernizaciju i opremanje. Kao najznačajniju investiciju u 2021. ministar je naveo sklapanje ugovora o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale s pripadajućom opremom i pričuvnim dijelovima, obukom letačkog i tehničkog osoblja, što svjedoči o opredjeljenju Republike Hrvatske da zadrži sposobnost samostalne zaštite vlastitog zračnog prostora. Također, od značajnijih projekata izdvojio je isporuku dva helikoptera UH-60M Black Hawk kao i prihvaćanje ponude Vlade Sjedinjenih Američkih Država o donaciji 89 borbenih vozila pješaštva Bradely M2A2 ODS od kojih će njih 62 biti obnovljena i dovedena u operativno stanje. Nadalje, nastavljen je projekt gradnje četiri obalna ophodna broda u nizu, kao i druge aktivnosti koje su usmjerene na jačanje obrambenih sposobnosti.
Ministarstvo obrane je 2021. potpisalo 38 ugovora i okvirnih sporazuma o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske s hrvatskim proizvođačima u vrijednosti od 284 milijuna kuna, čime se pridonosi hrvatskom gospodarstvu i razvoju domaće obrambene industrije kao i plasmanu tih proizvoda na međunarodno tržište.
Suradnja sa strateški važnim partnerima u Europi i svijetu te aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i aktivnostima Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije, predstavlja kontinuirani doprinos Hrvatske međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. Međunarodne misije i operacije potpore miru u kojima je tijekom 2021. godine angažirano 643 pripadnika HV-a, ujedno su poligon za promociju proizvoda domaće vojne industrije, budući su hrvatski vojnici u potpunosti opremljeni osobnim naoružanjem i opremom proizvedenom u hrvatskim tvrtkama.
Hrvatska vojska tijekom 2021. godine aktivno je pridonosila izgradnji međunarodnog mira, sigurnosti i povjerenja te je pružala potporu civilnim institucijama. HV je pružala pomoć civilnim institucijama i stanovništvu sudjelovanjem u gašenju požara otvorenog prostora, zračnom prijevozu životno ugroženih osoba te timova i organa za transplantaciju, u potrazi i spašavanju nestalih i ugroženih, u obrani od poplava te uklanjanju posljedica potresa. U okviru Mehanizma civilne zaštite Unije – rescEU za potrebe protupožarne sezone deklarirana su dva aviona CL-415 Canadair. U gašenju požara otvorenog prostora protupožarnim zrakoplovima u inozemstvu, HV je dva puta angažirana u okviru prijelaznih rescEU kapaciteta u Republici Turskoj i Helenskoj Republici, te dva puta u okviru bilateralne suradnje u Bosni i Hercegovini.
U pogledu brojnog stanja navedeno je da je u MORH-u zajedno sa HV-om na dan 31. prosinca 2021. bilo 16 990 osoba, od kojih 15 008 djelatnih vojnih osoba i 1982 državna službenika i namještenika. Na dragovoljno vojno osposobljavanje tijekom 2021. po standardnom programu obuke u trajanju od 40 radnih dana pristupilo je 835 kandidata, a na izvanredne uputne rokove po skraćenom programu obuke pristupilo je osam doktora medicine, jedan vojni specijalist, 10 stipendista, osam kandidata za časnike i 18 vrhunskih sportaša. Pričuvne postrojbe popunjene su sa 17705 razvrstanih pričuvnika, a tijekom 2021. izdvojeno je 695 djelatnih vojnih osoba. Vezano uz smrtne slučajeve pripadnika HV-a ministar je naveo kako se radi o individualnim događajima koji su se dogodili izvan službe te da se u HV-u provodi pojačan nadzor na prisutnost droga, za koje postoji nulta stopa tolerancije.
U svezi postavljenog pitanja koje se odnosi na objavljenu informaciju o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ministar je naveo da se radi o aktivnostima obuke na razini svih država članica EU-a pri čemu bi se 20 članica uključilo na način da drži obuku, a 12 od njih je spremno činiti to unutar svoje zemlje ili izvan nje. Hrvatska redovno provodi svoje obučne aktivnosti sa saveznicima i stranim vojnicima drugih država, a za sada još nije definirano koliko pripadnika HV-a bi sudjelovalo i unutar kojih centara bi se provodila obuka. Također je rekao da će za provedbu odluke biti ispoštovana propisana zakonska procedura. U pogledu nabave protuzračnog sustava obrane te razloga za hrvatsko izostajanje iz zajedničke NATO inicijative „European Sky Shield“ tj. kolektivnog sustava protuzračne obrane s Njemačkom kao predvodnicom, ministar je rekao kako se Hrvatska, u kontekstu situacije nakon pada drona na području Zagreba u ožujku 2022. godine, suočila s potrebom nabave protuzračnog sustava obrane. Slijedom pozitivnog iskustva prilikom procesa ugovaranja nabave francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, Hrvatska je s Francuskom započela pregovore o nabavi protuzračnog sustava obrane kratkog i srednjeg dometa. To, međutim, ne isključuje mogućnost da se Hrvatska, po pitanju nabave protuzračnog sustava obrane dugog dometa, ne priključi ostalim članicama.
Premda je u raspravi većina članova Odbora ocijenila da Godišnje izvješće pruža sveobuhvatan, jasan, kvalitetan i cjelovit pregled aktivnosti i događaja unutar obrambenog sustava, iznesena je primjedba od jednog dijela članova da je Izvješće kasno podneseno, da se radi o općenitom tekstu bez konkretnih podataka i s reduciranim izvještajem o sudjelovanju pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama.
Nadalje, u raspravi je pogledu primjedbe na brojno stanje komponente pričuvnih vojnih snaga ministar podsjetio da je od prvog siječnja 2008., temeljem Odluke Hrvatskog sabora o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, na snazi dragovoljno služenje vojnog roka, te da se razmišlja o novom setu mjera kojima bi se doprinijelo povećanom interesu za dragovoljno služenje vojnog roka.
Dio članova ocijenio je, da je obrambena politika usmjerena na povećanje obrambenih sposobnosti i da je u funkciji potpore međunarodne politike Republike Hrvatske. S tim u svezi, istaknuto je da je pozicioniranje Republike Hrvatske na sedmo mjesto po NATO metodologiji u korelaciji sa značajnim povećanjem obrambenog proračuna, ulaganjem u infrastrukturu, opremanje i modernizaciju.
U svezi pitanja o pozicioniranju znanosti u okviru hrvatskog obrambenog sustava kao i o iznosu sredstava povučenih iz Europskog obrambenog fonda, ministar je naveo da se ulaganje u razvoj i modernizaciju upravo temelji na znanstvenom istraživanju, da se ulaže u sve tri grane – ratno zrakoplovstvo, kopnenu vojsku i ratnu mornaricu.
MORH trenutno nema mogućnost za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za obranu, ali Vlada RH i MORH snažno potiču sudjelovanje i odabir hrvatskih tvrtki obrambene industrije te su potpisivanjem pisma namjere podržali sedam projekata u kojima hrvatske tvrtke i fakulteti namjeravaju sudjelovati.
Na kraju rasprave je istaknuto da hrvatski građani žele osjetiti da je HV spremna pomoći u svakoj kriznoj situaciji, da se sustav obrane izgrađuje kroz višegodišnje kontinuirano planiranje i ulaganje, koje će biti moguće ako se pokaže razumijevanje prilikom donošenja državnog proračuna za narednu godinu.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, jedan glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg
z a k lj u č k a
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2021. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović