.png)
Zagreb - Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora oraganizirao je tematsku sjednicu o pripremi i provedbi eksperimentalne primjene Cjelovite kurikularne reforme (CKR). Sjednici je nazočila i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Ministrica Divjak je uvodno članovima Odbora predstavila projekt kurikularne reforme "Škola za život" istaknuvši kako je kurikularna reforma dio nacionalnih reformi, odnosno Nacionalnoga programa reformi koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u travnju ove godine. - Eksperimentalni program, dodala je, prvi je korak prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme, odnosno uspostavljanja usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernoga i za život potrebnoga obrazovanja s naglaskom na usmjerenost odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj prema razvoju generičkih kompetencija.
Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković ustvrdila je kako će se reforma obrazovanja, kako eksperimentalna, tako i cjelovita, teško provesti bez nacionalnoga konsenzusa, a smatra kako bi svi članovi toga Odbora morali pronaći „mjeru“ kako bi sve sugestije bile utemeljene. Istaknula je kako je važno da svi dionici u 'priču' oko eksperimentalne kurikularne reforme krenu afirmativno i argumentirano.
-Obrazovna reforma važna je tema oko koje prijepori neće nikada proći jer su njezini subjekti vezani uz svoje ideje i promišljanja koje će tako i komunicirati pa tako dio problema proizlazi iz komunikacije različitih viđenja, rekao je vanjski član Odbora rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić. Pritom se, istaknuo je Tanjić, ne može zanemariti zakonodavni okvir i pozvao se na još važeći Zakon o odgoju i obrazovanju koji u 29. članku, 2. stavku govori što eksperimentalni program mora sadržavati, a to su - ciljevi, zadaće, obrazovni rezultati i mora imati sadržaje. Upitao se da li je eksperimentalni program "Škola za život", sažet na osam stranica općenitoga teksta, ipak dovoljna osnova za cjelokupini eksperimentalni program koji je vrlo ozbiljna tema i je li za to trebalo, prije njegova uvođenja, napraviti još neke prethodne radnje.
Sabina Glasovac iz redova SDP-a slaže se s Tanjićem oko pravnih referenci te je postavila pitanje o načinu na koji je donesen kurikulum nastavnoga predmeta informatika koji kao obvezan predmet ulazi u osnovne škole. Dodala je, da ne zna bi li to na temelju postojećega zakona trebao biti predmetni kurikulum informatike, ili je to nekakav nacionalni kurikulum informatike, ili nastavni plan i program informatike.
Ministrica Divjak odgovorila je kako je zakonom propisano kako se provodi eksperimentalni program, a u programu "Škola za život" na poveznicama je stotine stranica na kojima su objašnjeni svi ciljevi i zadaće i jasno je navedeno što sve ulazi u eksperiment. Što se pak tiče informatike, Divjak je istaknula da je riječ o nastavnom predmetu informatika, odnosno izmijenjen je kompletni nastavni plan i program svih izbornih i fakultativnih dijelova. -Taj nastavni predmet zamjenjuje sve postojeće i sve je provedeno sukladno zakonu i objavljeno u Narodnim novinama, kazala je Divjak.
Hrvoje Zekanović iz redova HRAST-a postavio je više pitanja, a veći dio njih bio je vezan uz kurikulum povijesti i zastupljenost Domovinskog rata u kurikulumu. Istaknuo je kako je puno reakcija vezano uz nedovoljnu zastupljenost Domovinskog rata u kurikulumu povijesti, a upozorio je i na jezični problem, odnosno da se ne poštuje stajalište stručnjaka da je hrvatska riječ kurikul, a ne kurikulum. Postavio je, među ostalim, i pitanje tko su dobavljači internetske opreme za škole, te vodi li se računa, kada se ističe važnost virtulanih učionica, i o tome da je sve veći problem internetska ovisnost učenika, te tko će odgovarati za eksperiment koji se provodi na djeci, dodavši kako eksperiment može biti uspješan i neuspješan.
Ministrica Divjak odgovorila je kako će se tema Domovinskog rata metodički obraditi, te je ustvrdila da se ne radi o eksperimentu na djeci i da ne treba dvojiti o važnosti informatike u četvrtoj industrijskoj revoluciji.
Predsjednica Odbora Bedeković je zaključno ocijenila da je u danim okolnostima napravljeno puno toga u dobroj vjeri i najboljoj namjeri. Smatra da je tijekom proteklih nekoliko mjeseci možda mogla biti i bolja komunikacija između svih mjerodavnih subjekata. Osvrnula se i na edukaciju nastavnika i podržala je način online edukacije, ali smatra kako bi trebalo biti puno više edukacije "licem u lice" kako bi nastavnici doista i stekli potrebne vještine.
Zaključeno je da će Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora nastaviti aktivno pratiti sve aktivnosti vezane za pripremu i provedbu eksperimentalne primjene Cjelovite kurikularne reforme (CKR). Predsjednica Odbora Bedeković predložila je da taj Odbor prihvati zaključak u kojemu se navodi i kako se očekuje da će ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito informirati o svim aktivnostima poduzetim tijekom pripreme i provedbe eksperimentalnoga programa, kao i o rezultatima njegove evaluacije.