Zagreb - Odbor za ravnopravnost spolova, u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, održao je u srijedu okrugli stol na temu: Ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada. Uvodno je predsjednik Odbora Ivan Vilibor Sinčić govorio o pokazateljima neravnopravnost položaja žena na tržištu rada. Prema pokazateljima stopa ekonomske aktivnosti i zaposlenosti žena je znatno niža, a stopa nezaposlenosti je viša. Tržište rada još je uvijek segregirano po spolu, a većina žena zaposlena je u samo četiri gospodarske djelatnosti: zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, obrazovanju, državnoj upravi te trgovini na malo. Najčešća obilježja prema kojima se vrši negativna selekcija u zapošljavanju upravo su spol i dob. Predsjednik Odbora je zaključio kako ravnopravnost spolova u zapošljavanju danas nije pitanje samo socijalne pravednosti nego ona predstavlja i ekonomsku nužnost. Budući da se zbog starenja stanovništva neće moći računati na mlade generacije kao ranije, a od žena se očekuje aktivnija uloga na svim razinama i u svim sektorima tržišta rada rečeno je kako je potrebna aktivnija politika koja bi omogućila većem broju žena da sudjeluju na tržištu rada.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako su podaci o položaju žena na tržištu rada tijekom posljednjih sedam godina gotovo isti. Najveći broj pritužbi na diskriminaciju već se godinama odnosi na područje rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti (u 2017. godini čak 52,4 posto ). Gotovo jednak postotak nezaposlenih žena nalazi se u dobnoj skupini od 50 do 54 godina (12,6 posto) i dobnoj skupini od 25 do 29 godine (12,3 posto). Umjesto da su izuzetak, ugovori na određeno vrijeme su i dalje pravilo – čak 92 posto ugovora zasniva se na određeno vrijeme, a u tome prednjače žene s više od 54 posto. Istek ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavci često koriste kao izgovor kako u radnom odnosu ne bi morali zadržati radnice koje koriste rodiljna prava. Velik je i nerazmjer u plaćama, koji iznosi 11,3 posto na štetu žena. Jaz u mirovinama izravno je povezan s postojećim jazom u plaćama te se na taj način nepovoljniji položaj žena i povišen rizik od njihovog siromaštva nastavlja i nakon izlaska s tržišta rada. Pravobraniteljica je upozorila kako se povećava problem spolnog uznemiravanja, čemu doprinose upravo nesigurni uvjeti rada.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter među ostalim je upozorila i na neskrivenu diskriminaciju u zapošljavanju Romkinja zbog stereotipa.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević kazala je kako je tijekom prošle godine zaposleno ukupno 196.820 ljudi, od čega je samo 3.366 osoba s invaliditetom, među kojima 61,1 posto muškaraca. Govoreći o ženama s invaliditetom na tržištu rada, posebno je upozorila na nepovoljan položaj žena koje koriste pravo na skraćeno radno vrijeme zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju.
Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roditelji u akciji – Roda govorila je o nekoliko istraživanja o položaju roditelja male djece na tržištu rada. Istaknula je kako je Hrvatska jedna od sedam europskih zemalja koja još nije prepoznala potrebu obitelji za očevim dopustom u vrijeme oko rođenja djeteta dok majka istovremeno koristi rodiljni dopust, a taj dopust postoji u mnogim zemljama Europske unije. Najnovije istraživanje, koje je udruga Roda u suradnji s udrugom Status M i švedskim veleposlanstvom (u okviru Festivala tata) provela tijekom travnja 2018. godine, pokazalo je da su očevi iznimno uključeni u pripremu za porod, ali da su slabo upoznati sa svojim pravima i teško se snalaze u zamršenoj i složenoj shemi dopusta. S uvođenjem plaćenog očevog dopusta u hrvatski sustav u potpunosti se slaže ili se uglavnom slaže nešto više od 90 posto ispitanih očeva.
Marina Nekić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznijela je najnovije podatke o registriranoj nezaposlenosti izapošljavanju žena i muškaraca iz evidencije nezaposlenih. Tako je krajem ožujka 2018. godine bilo registrirano ukupno 177.973 nezaposlenih, od čega 100.805 ili 56,6 posto žena (20,9 posto manje u odnosu na ožujak 2017. godine).
Anamarija Tkalčec, koordinatorica udruge CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, predstavila je projekt: Žene biraju novu šansu koji se provodi u svrhu pružanja potpore za unaprjeđenje zapošljivosti žena kroz edukaciju i osnaživanje nezaposlenih žena, uključuje različite aktivnosti i radionice: za osobni razvoj, komunikacijske vještine, prezentacijske vještine, vještine progovaranja i sl.
Pravna savjetnica u Hrvatskoj udruzi radničkih sindikata Katarina Perković upozorila je na to kako su najranjivije skupine na tržištu rada trudnice i majke. Unatoč izvrsno riješenom pravnom okviru, zaštita trudnica i majki na tržištu rada je neodrživa u situaciji potpune nesigurnosti na tržištu rada. Naime majkama i trudnicama se istekom ugovora na određeno vrijeme on ne produljuje te one ostaju nezaštićene. Predložila je provođenje kampanje o važnosti ratificiranja Konvencije br. 183. o zaštiti majčinstva na radnom mjestu, Međunarodne organizacije rada iz 2000. godine.
Božica Žilić, iz Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, ukazala je na težak položaj starijih žena. Naime, rodni jaz u mirovinama zrcali akumulaciju svih rodnih nejednakosti s kojima se žene suočavaju tijekom cijelog života. Žene imaju isprekidane radne karijere zbog podizanja djece, te skrbi za starije u obitelji (što uključuje neplaćeni rad), ograničene karijere nakon povratka s rodiljnog dopusta, prekarni rad (rad na određeno) i niže plaće, dok imaju dulji očekivani životni vijek i češće su udovice.
Marina Kasunić Peris, iz Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, govoreći o ravnopravnosti spolova u funkciji unaprjeđenja uvjeta rada, istaknula je tri ključna problema: ugovore na određeno vrijeme, nerazmjer u plaćama te usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života.
Jadranka Klekar predsjednica Samostalnog sindikata uslužnih djelatnosti Hrvatske, ukazala je na teške uvjete rada sezonskih radnika. Iznijela je prijedlog da se poslodavce javno pohvali kao “prijatelje djece”, odnosno da ih se stavi na “crnu listu” ukoliko otkazuju ugovore o radu trudnicama i majkama.
Zastupnik Mirando Mrsić je rekao kako se zalaže za konkretno rješavanje problema predlaganjem novih propisa. Primjerice, poslodavce bi se moglo financijski destimulirati da sklapaju ugovore na određeno vrijeme.
Članica Odbora Marija Alfirev ukazala je na problem o kojem se do sada nije govorilo, a to je da se zapošljavanjem u sklopu projekata financiranih od Europske unije potiče zapošljavanje žena na određeno vrijeme i to baš u najlošije plaćenim sektorima i poslovima. Kao poseban problem smatra nedovoljnu prisutnost žena na pozicijama odlučivanja.
Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine govorila je o teškom položaju zaposlenih u sektoru trgovine, u kojem žene čine čak tri četvrtine zaposlenih, a najveći problemi su ugovori na određeno vrijeme i neevidentirani prekovremeni rad.
Zaključno je predsjednik Odbora Ivan Vilibor Sinčić konstatirao kako su sudionici okruglog stola iznijeli iscrpnu analizu položaja žena na tržištu radu te vrijedne prijedloge za njegovo poboljšanje koje će Odbor, u suradnji s Uredom pravobraniteljice, uputiti nadležnim institucijama.