10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 05. srpnja 2023. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, djelokrug rada i poslove Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje je preuzelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Budući da je Središnji državni ured sukladno važećem Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima nositelj mjere stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima ukazale se potreba za žurnom izmijenim zakona s obzirom na promjene u djelokrugu tijela državne uprave.

Također, budući da se Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima primjenjuje na većem dijelu Sisačko-moslavačke županije (područja koja su potpomognuta ili od posebne državne skrbi), a koja županija je pogođena katastrofalnim posljedicama razornog potresa, cilj je ovog Zakona omogućiti stambeno zbrinjavanje u vidu privremenog i/ili trajnog smještaja svih stradalnika potresa koji ostvaruju uvjete u skladu sa ovim Zakonom.

U tu svrhu omogućit će se privremeno stambeno zbrinjavanje i onih stradalnika potresa koji su smješteni u kontejnerskim naseljima a koja se nalaze izvan potpomognutih područja, za vrijeme dok se ne obnove ili izgrade stambene jedinice u kojima su prebivali prije potresa. Privremeni smještaj kao i trajno stambeno zbrinjavanje će se na temelju ovoga Zakona omogućiti u stambenim jedinicama u državnom vlasništvu, koje se obnavljaju i grade sredstvima iz fondova Europske unije te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske a što prema postojećim propisima nije bilo moguće.

S obzirom da se završetak prvih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske koje se grade sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija očekuje krajem kolovoza 2023. potrebno je žurno zakonom propisati navedenu mogućnost, a kako bi se čim ranije stambeno zbrinule osobe koje žive u kontejnerskim naseljima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 05. srpnja 2023. godine polugodišnje Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2022. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U izvještajnom razdoblju došlo je do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe. Ugovoreno je projekata u vrijednosti od 238,42 milijuna eura, odnosno 1,73 % od ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je 888,44 milijuna eura, odnosno 10,12 % od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe. Ovjereno je 1.217,96 milijuna eura, odnosno 16,02 % od ukupno ovjerenog iznosa od početka provedbe. Istovremeno je Europska komisija (EK) doznačila iznos od 858,97 milijuna eura, što predstavlja 11,54 % ukupno doznačenog iznosa od početka provedbe programa.

Na dan 31. prosinca 2022. ukupno je ugovoreno 13,79 milijardi eura, odnosno 121,76 % ukupno dodijeljenih sredstava. Ukupno je plaćeno 8,77 milijardi eura, odnosno 77,46 % dodijeljenih sredstava. Ukupno je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 67,12 % dodijeljenih sredstava te je ukupno doznačeno 7,44 milijardi eura odnosno 65,71 % dodijeljenih sredstava, koja za (operativne) programe financijskog razdoblja 2014. - 2020. iznose 11,33 milijarde eura. U odnosu na prošlo Izvješće povećana je izvorna alokacija od 10,73 milijarde eura za 597,56 milijuna eura dodatne alokacije za Program ruralnoga razvoja za 2021. i 2022. godinu te sada alokacija iznosi 11,33 milijarde eura.

Govoreći o novom ciklusu financiranja, predstavnik Vlade posebno je istaknuo da će se više od 55% ukupne alokacije sredstava usmjeriti prema zelenoj tranziciji te ulaganjima u digitalizaciju i pametnu specijalizaciju. Dodatno, sredstva iz EU fondove snažno će se usmjerit  prema krajevima sa razvojnim posebnostima (potencijalom) sa ukupno 1,9 milijardi eura kojima će se potaknuti industrijska tranzicija hrvatskih regija, angažiranje potencijala potpomognutih i brdsko planinskih područja, te ravnomjerni urbani razvoj hrvatskih gradova i održivi razvoj otoka.

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA DO 31. PROSINCA 2022. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna u 2023. godini. Makro fiskalni okvir Republike Hrvatske definiran u travnju ove godine u Programu stabilnosti karakterizira nastavak relativno povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu tako se u 2023. godini očekuje realni rast ekonomske aktivnosti od 2,2%, pri čemu sve sastavnice BDP-a imaju blago uvećane doprinose rastu, pogotovo izvoz roba i usluga.

Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. planirani su u iznosu od gotovo 5 milijardi eura i u odnosu na prvotni plan povećavaju se za 15,2 milijuna eura. Ovi prihodi izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te iz novog instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost. Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora ovim se Izmjenama i dopunama povećavaju za 185,3 milijuna eura. U okviru rashoda koji se financiraju iz EU izvora povećanje rashoda prvenstveno je rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije u 2023. godini zbog čega su osigurana dodatna sredstva na ovom izvoru financiranja u iznosu od 117,7 milijuna eura.

Govoreći o promjenama Zakona o izvršavanju proračuna za 2023. godine, predstavnik predlagatelja izdvojio je odredbu  kojom se utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu. Također, ovim se izmjenama mijenja i iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. 
Predstavljajući podrobnije poziciju koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavnica ministarstva rekla je da je ovim rebalansom, u odnosu na tekući plan za 2023. godinu koji iznosi 502.725.478 eura predviđa: ukupno smanjenje za 85.916.188 eura, ukupno povećanje za 13.382.636 eura, te ukupne uštede u visini od 4.490.681 eura. Novi plan za 2023. godinu tako je 425.701.245 eura. Najznačajnije stavke na strani povećanja su za: razvoj otoka (2 mil. eura); razvoj potpomognutih područja (2 mil. eura); regionalni razvojni projekti (1 mil. eura); razvoj brdsko-planinskih područja (265 tis. eura).

Najznačajnije uštede na strani smanjenja su: OPKK smanjenje plana (37,9 mil. eura), Integrirani teritorijalni program 2021-2027 (35,7 mil eura), Fond za pravednu tranziciju (5,9 mil eura); Program za Slavoniju, Baranju i Srijem (1,1 mil eura); Program revitalizacije Dalmatinske zagore (1 mil. eura) te Program revitalizacije Gorskog kotara (900 tis. eura). Naglašeno je da je većina smanjena uzrokovana faziranjem ili kašnjenjem projekata uslijed kašnjenja nabave i povećanja cijena a jedan dio je uzrokovan zbog sporije realizacije planova Europske komisije. Rebalansom je izvršena i preraspodjela sredstava unutar proračunskih pozicija, kako bi se osiguralo nesmetano izvršenje preuzetih obveza i realizirali svi razvojni projekti. Sredstva smanjena ovim rebalansom, potrebno je osigurati za 2024. godinu pošto su vezana uz realizaciju projekata u prvoj polovici sljedeće godine.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozdravili su dobre makroekonomske pokazatelje te ukupno povećanje od 15% u okviru stavke pomoći koja obuhvaća sve izvore europskog financiranja. S predstavnicima Vlade razmijenjena su mišljenja o poticanju dinamike iskorištavanja sredstava unutar razvojnih programa te priprema za zaključivanje omotnice 2014. – 2020.g.
    
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glasom ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, i to za; Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste d.o.o. i HŽ Infrastrukturu d.o.o. 
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava o Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna u 2023. godini. Makro fiskalni okvir Republike Hrvatske definiran u travnju ove godine u Programu stabilnosti karakterizira nastavak relativno povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu tako se u 2023. godini očekuje realni rast ekonomske aktivnosti od 2,2%, pri čemu sve sastavnice BDP-a imaju blago uvećane doprinose rastu, pogotovo izvoz roba i usluga.

Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. planirani su u iznosu od gotovo 5 milijardi eura i u odnosu na prvotni plan povećavaju se za 15,2 milijuna eura. Ovi prihodi izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te iz novog instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost. Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora ovim se Izmjenama i dopunama povećavaju za 185,3 milijuna eura. U okviru rashoda koji se financiraju iz EU izvora povećanje rashoda prvenstveno je rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije u 2023. godini zbog čega su osigurana dodatna sredstva na ovom izvoru financiranja u iznosu od 117,7 milijuna eura.

Govoreći o promjenama Zakona o izvršavanju proračuna za 2023. godine, predstavnik predlagatelja izdvojio je odredbu  kojom se utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu. Također, ovim se izmjenama mijenja i iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. 
Predstavljajući podrobnije poziciju koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavnica ministarstva rekla je da je ovim rebalansom, u odnosu na tekući plan za 2023. godinu koji iznosi 502.725.478 eura predviđa: ukupno smanjenje za 85.916.188 eura, ukupno povećanje za 13.382.636 eura, te ukupne uštede u visini od 4.490.681 eura. Novi plan za 2023. godinu tako je 425.701.245 eura. Najznačajnije stavke na strani povećanja su za: razvoj otoka (2 mil. eura); razvoj potpomognutih područja (2 mil. eura); regionalni razvojni projekti (1 mil. eura); razvoj brdsko-planinskih područja (265 tis. eura). Najznačajnije uštede na strani smanjenja su: OPKK smanjenje plana (37,9 mil. eura), Integrirani teritorijalni program 2021-2027 (35,7 mil eura), Fond za pravednu tranziciju (5,9 mil eura); Program za Slavoniju, Baranju i Srijem (1,1 mil eura); Program revitalizacije Dalmatinske zagore (1 mil. eura) te Program revitalizacije Gorskog kotara (900 tis. eura). Naglašeno je da je većina smanjena uzrokovana faziranjem ili kašnjenjem projekata uslijed kašnjenja nabave i povećanja cijena a jedan dio je uzrokovan zbog sporije realizacije planova Europske komisije. Rebalansom je izvršena i preraspodjela sredstava unutar proračunskih pozicija, kako bi se osiguralo nesmetano izvršenje preuzetih obveza i realizirali svi razvojni projekti. Sredstva smanjena ovim rebalansom, potrebno je osigurati za 2024. godinu pošto su vezana uz realizaciju projekata u prvoj polovici sljedeće godine.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozdravili su dobre makroekonomske pokazatelje te ukupno povećanje od 15% u okviru stavke pomoći koja obuhvaća sve izvore europskog financiranja. S predstavnicima Vlade razmijenjena su mišljenja o poticanju dinamike iskorištavanja sredstava unutar razvojnih programa te priprema za zaključivanje omotnice 2014. – 2020.g.
    
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glasom ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 
    
PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU 

te odluka o davanju suglasnosti na prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu:

- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o., 
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, 
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 
- Centar za restrukturiranje i prodaju, 
- Hrvatske autoceste d.o.o.  
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 17. svibnja 2023. godine Godišnje izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za 2021. godinu. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 17. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine donesena  5. veljače 2021. U skladu s međunarodno preuzetim obvezama, definirani su razvojni smjerovi te utvrđeni strateški ciljevi i prioriteti za održivi razvoj Hrvatske za sljedećih 10 godina. Radi praćenja provedbe strateških ciljeva, NRS-om 2030 definirani su i pokazatelji učinka koji omogućavaju transparentno praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti. Ovo Izvješće predstavlja zabilježeni napredak postignut u prvoj godini provedbe NRS-a 2030 i obuhvaća razdoblje od 5. veljače do 31. prosinca 2021.g. Izvješće je pripremljeno temeljem podataka dostupnih do 1. kolovoza 2022. godine. U 2021.g., iznimni su napori usmjereni na izradu akata kojima se izravno podupire provedba NRS -a 2030. Tijekom te godine doneseno je ukupno 19, a izrađivano 36 dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja. 

Za potrebe pripreme Izvješća, pratili su se podaci o ostvarenim vrijednostima za ukupno 26 pokazatelja kojima se prati uspješnost provedbe 13 strateških ciljeva NRS-a 2030. Zaključno s 1. kolovozom 2022., podatci o ostvarenim vrijednostima za 2021. bili su dostupni za 13 pokazatelja. Za 8 pokazatelja uspješnosti posljednje dostupne vrijednosti se odnose na podatke iz 2020. a uslijed kašnjenja u prikupljanju i obradi podataka uzrokovanih pandemijom COVID-19, za 5 pokazatelja uspješnosti nisu bili dostupni noviji podatci o ostvarenim vrijednostima, u odnosu na početne vrijednosti pokazatelja. Od 26 pokazatelja, u njih 19 je ostvaren napredak, 6 pokazatelja je bio bez promjene a u jednom pokazatelju (vrijeme rješavanja prvostupanjskih parničnih i trgovačkih predmeta) došlo je do smanjenja. 
    
Zastupnici su pohvalili metodologiju izrade izvješća te su pozdravljeni pozitivni pokazatelji napretka u skoro svim praćenim segmentima. Skrenuta je pozornost na važnost praćenja migracijskih trendova i općih demografskih pokazatelja kao najvažnijih indikatora razvoja Hrvatske. U raspravi je bilo riječi i o realizaciji ITU programa u kontekstu indeksa razvijenosti, trenutnom napretku u razvoju širokopojasne mreže te o potrebi izrade strateškog dokumenta koji bi objedinio ulaganja i programe za pomoć Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE, ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA 

                    mr. sc. Marko Pavić 
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 17. svibnja 2023. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Provedba aktivnosti iz prioritetne osi 7 Povezanost i mobilnost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2023. godine. Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. svibnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101., a rasprava je provedena u skladu s člankom 44., Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti Provedba aktivnosti iz prioritetne osi 7 Povezanost i mobilnost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Vrijednost PO 7 Povezanost i mobilnost iznosi 1.506.324.529,69 EUR, od čega se 1.280.375.841,00 EUR odnosi na sredstva iz EU fondova, a  225.948.688,69 EUR na sredstva iz državnog proračuna RH. Kroz PO 7 Povezanost i mobilnost planirano je financiranje šest velikih projekata koji su uvršteni na Popis velikih projekata unutar OPKK-a i čine 20,7 % ukupnog broja svih projekata s navedenog Popisa velikih projekata.
Predmet revizije bile su aktivnosti koje se provode i financiraju kroz PO 7 Povezanost i mobilnost te ostvareni rezultati provedbe od 2014. do konca 2022., u odnosu na planirane ciljeve. Revizijom je obuhvaćena i provedba tri velika projekta iz sektora prometa koji se financiraju iz PO 7 Povezanost i mobilnost. Cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost provedbe aktivnosti iz PO 7 Povezanost i mobilnost na temelju uvida u primjenu strateškog, pravnog i institucionalnog okvira te provedbu projekata iz uzorka, analize podataka o statusu pokazatelja rezultata i financijskih podataka do konca 2022. Subjekti revizije bila su tijela nadležna za provedbu aktivnosti iz PO 7 Povezanost i mobilnost, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Ministarstvo financija – Nacionalni fond te korisnici projekta Hrvatske ceste d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Infrastruktura d.o.o. 
Na temelju rezultata provedene revizije, Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti iz PO 7 Povezanost i mobilnost, koje nadležne institucije i tijela RH poduzimaju, djelomično učinkovite. Državnu ured za reviziju izdao je sveukupno 31 preporuku različitim tijelima koja su bila predmet revizije a koje su prihvaćene od strane državnih tijela. 
    
Nakon rasprave, u kojoj je pohvaljen rad Državnog ureda za reviziju te je istaknuta korisnost ovakvih revizija za unaprjeđivanje čitavog sustava, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI PROVEDBA AKTIVNOSTI IZ PRIORITETNE OSI 7 POVEZANOST I MOBILNOST OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA 

                    mr. sc. Marko Pavić 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 03. svibnja 2023. godine Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskog saveznog vijeća o provedbi drugog Švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europske unije koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Sukladno Okvirnom sporazumu između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje iz 2015. godine u Republici Hrvatskoj se provodi ukupno 11 projekata a provedbeno razdoblje traje do prosinca 2024. godine.  Dana 30. lipnja 2022. potpisan je novi Memorandum o suglasnosti između Europske unije i Švicarske Konfederacije o Švicarskom doprinosu smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti i za suradnju u području migracija u Europskoj između Europske komisije i Švicarskog saveznog vijeća. Ukupna financijska alokacija drugog Švicarskog doprinosa iznosi 1,302 milijarde CHF, a od ukupne financijske alokacije drugog Švicarskog doprinosa Republici Hrvatskoj je namijenjeno 45,70 milijuna CHF.

Okvirni sporazum, kojim se određuju uvjeti potrebni za isporuku pomoći Švicarske Konfederacije, utvrđuju se tematska i geografska raspodjela doprinosa i posebna dogovorena pravila, kao i raspodjela odgovornosti i zadaća tijela uključenih u provedbu, potpisan je 18. listopada 2022.g. Okvirni sporazum predstavlja pravnu osnovu za povlačenje i bespovratno korištenje financijskih sredstava u okviru Švicarskog doprinosa u Hrvatskoj. Ovim se Zakonom potvrđuje Okvirni sporazum kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskog saveznog vijeća o provedbi drugog Švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 08. veljače 2023. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2021. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 46. Zakona o otocima, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja iznio je uvodno podatak da su ukupna ulaganja u otoke, u razdoblju od 2017. do 2021., iznosila su 14.94 milijarde kuna (1.98 milijardi eura), od toga bespovratna sredstava iznosila su 13.56 milijardi kuna (1.8 milijardi eura) ili 90,8 %, dok su kreditna sredstva iznosila 1.38 milijardi kuna (0.18 milijardi eura), odnosno 9,2 %. Najveća ulaganja bila su 2021. i iznosila su 4.38 milijardi kuna (0.58 milijardi eura), od toga bespovratna sredstava iznosila su 4,17 (0.55 milijardi eura) milijardi kuna gdje je u odnosu na 2020. godinu zabilježeno povećanje istih od 19 %. U otoke se u razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) uložilo 32.18 milijardi kuna (4.27 milijardi eura) i to u prosjeku oko 2.01 milijardi kuna (0.27 milijardi eura) godišnje. Ulaganja bespovratnih proračunskih/vlastitih sredstava i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82% ukupnih ulaganja dok 18% čine ulaganja putem kreditiranja.

Navedeni podaci pokazuju da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala. Izrada ovog Izvješća kao dokumenta koji na jednom mjestu objedinjuje sva ulaganja u otoke tijela državnog i javnog sektora iznimno je važno i kao takvo može značajno doprinijeti većoj i učinkovitijoj koordinaciji svih dionika otočnog razvoja za bolji nadzor nad upravljanjem otočnom razvojnom politikom.

Izvješće je pohvaljeno a u raspravi je skrenuta pozornost na potrebu još bolje evaluacije učinaka pojedinih mjera. Posebno su ohrabrujući novi demografski pokazatelji koji su indikator da je ovakva zakonska regulativa, koja je rijetka u svijetu, potrebna kako bi se razvojna ulaganja što bolje usmjerila. Zastupnici su ukazali i na specifične poteškoće s kojima se susreću pučinski otoci i otoci s lošim prometnim vezama te je dogovoreno da se i ti parametri uzimaju u obzir prilikom razvoja budućih programa.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (9  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2021. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 08. veljače 2023. godine polugodišnje Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. prosinca 2022. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U izvještajnom razdoblju došlo je do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe, ugovoreno je projekata u vrijednosti od 289,47 milijuna eura, odnosno 2,14 % od ukupno ugovorenih sredstava. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je 904,25 milijuna eura, odnosno 11,47 % od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe. Ovjereno je 418,09 milijuna eura, odnosno 6,48 %. Istovremeno je Europska komisija doznačila iznos od 419,10 milijuna eura, što predstavlja 6,36 % ukupno doznačenog iznosa od početka provedbe programa. Na dan 30. lipnja 2022. ukupno je ugovoreno 13,56 milijardi eura, odnosno 126,32 % ukupno dodijeljenih sredstava a plaćeno je 7,89 milijardi eura, odnosno 73,49 % dodijeljenih sredstava. Ukupno je ovjereno 6,39 milijardi eura, odnosno 59,51 % dodijeljenih sredstava te je ukupno doznačeno 6,58 milijardi eura odnosno 61,36 % dodijeljenih sredstava, koja za (operativne) programe financijskog razdoblja 2014. – 2020. iznose 10,73 milijarde eura. 

Ministar je također iznio i najnovije podatke o iskorištenosti, rekavši da je su  do 19. siječnja 2023. ugovoreni projekti u vrijednosti od 13,81 milijardi eura, odnosno 121,94% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,97 milijardi eura, odnosno 79,19% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 67,12% dodijeljenih sredstava. U razdoblju od 2013. godine do 19. siječnja 2023. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 10,46 milijardi eura s NPOO-om, ili 8,24 milijardi eura bez NPOO-a u korist proračuna RH.

Predsjednik Odbora pozdravio je snažan rast postotka isplaćenosti sredstava u posljednjim mjesecima što je indikator dobrih kretanja i približavanja cilju iskorištavanja cjelokupne omotnice. Osvrnuvši se na predstojeći, intenzivan period u kojem se preklapaju dvije financijske omotnice te NPOO, složio se s ministrom da je potrebno daljnje privlačenje stručnjaka u sustav.

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (8 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2022. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je, na 26. sjednici održanoj 16. siječnja 2023. godine, Prijedlog za iskazivanje povjerenja Šimi Erliću za obavljanje dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2023. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. i članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te Šime Erlić kao predloženi kandidat za ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da iskaže povjerenje Šimi Erliću za obavljanje dužnosti ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 06. prosinca 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenog 2022. godine.

Odbor je o prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije naglasio je da se pristupilo procesu izrade izmjena i dopuna Zakona u cilju trajnog unaprjeđenja sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i daljnjeg povećanja kvalitete formuliranja javnih politika. Podsjetio je pritom da se izmjene zakonodavnog okvira sustava strateškog planiranja provode sukladno planiranoj reformi definiranoj u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. a koja se odnosi na jačanje mehanizama za integraciju i upravljanje javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja. Dodatno, poticaj izradi izmjena i dopuna Zakona bile su i specifične preporuke Vijeća EU za Republiku Hrvatsku za 2019. i 2020. godinu koje se odnose na povećanje kapaciteta tijela nadležnih za izradu i provedbu javnih projekata i politika te jačanje učinkovitosti javne uprave i poboljšanje kapaciteta za izradu i provedbu javnih projekata i politika tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Reformom je predviđeno ulaganje usmjereno na jačanje kapaciteta u području strateškog planiranja i bolje regulacije. Izmjene i dopune Zakona prvi su korak u procesu izmjene zakonodavnog okvira sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Izmjene i dopune Zakona temeljene su na iskustvima stečenim u dosadašnjoj provedbi Zakona, kao i na analizi rezultata provedbe projekta „Okvir za vrednovanje učinkovitosti javnih politika u Hrvatskoj“ financiranog iz EU Programa potpore strukturnim reformama. Donošenje ovoga Zakona do kraja 2022. godine, posjetio je još jednom, jedan je od preduvjeta za ispunjenje reforme „Jačanje mehanizama za integraciju i upravljanje javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja“ definirane u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te isplatu sredstava koja su Republici Hrvatskoj na raspolaganju u sklopu navedenog plana.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcije planova za 2024. i 2025. godinu.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 23. studenoga 2022. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022. godine. 
  
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023.godinu.

Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je kako su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2023. godini planirani u iznosu od 24,9 milijardi eura, za 2024. projicirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. Također, istaknuto je da su u 2023. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura. Odbor je posebno popratio proračunski razdjel Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koji će se u sljedećoj godini biti povećan s 254,3 milijuna eura u 2022. na 502,7 milijuna eura u 2023. godini. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje također bilježi snažan rast proračuna s 87,3 milijuna eura u 2022. na 179,7 milijuna eura u 2023. prvenstveno zbog obnove područja pogođenih potresom. 

U raspravi je istaknuto da proračun na kvalitetan način prati izazove s kojima se suočava hrvatska ali i svjetska ekonomija. Poseban naglasak je bio na iskorištavanju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i fondova Europske unije. Unatoč korekciji pri rebalansu proračuna, ova godina bilježi rekordno povlačenje europskih sredstava od cca. 28 milijardi kuna dok se za 2023. godina predviđa još intenzivnije povlačenje od 37,5 milijardi kuna.  Sljedeća godina biti će najintenzivnija do sada jer se dovršava korištenje Fonda solidarnosti, NPOO se provodi ubrzano a zatvara se prethodna i otvara nova financijska perspektiva korištenja klasičnih fondova Europske unije. Članove odbora zanimali je jesu li i u kojem obujmu osigurana sredstva na nacionalno sufinanciranje EU projekata te kakva su predviđanja utjecaja proračuna na inflatorna kretanja u sljedećoj godini.    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glasom ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:

-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

                                    
PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 23. studenoga 2022. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2020. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je kako su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2023. godini planirani u iznosu od 24,9 milijardi eura, za 2024. projicirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. Također, istaknuto je da su u 2023. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura. Odbor je posebno popratio proračunski razdjel Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koji će se u sljedećoj godini biti povećan s 254,3 milijuna eura u 2022. na 502,7 milijuna eura u 2023. godini. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje također bilježi snažan rast proračuna s 87,3 milijuna eura u 2022. na 179,7 milijuna eura u 2023. prvenstveno zbog obnove područja pogođenih potresom. 

U raspravi je istaknuto da proračun na kvalitetan način prati izazove s kojima se suočava hrvatska ali i svjetska ekonomija. Poseban naglasak je bio na iskorištavanju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i fondova Europske unije. Unatoč korekciji pri rebalansu proračuna, ova godina bilježi rekordno povlačenje europskih sredstava od cca. 28 milijardi kuna dok se za 2023. godina predviđa još intenzivnije povlačenje od 37,5 milijardi kuna.  Sljedeća godina biti će najintenzivnija do sada jer se dovršava korištenje Fonda solidarnosti, NPOO se provodi ubrzano a zatvara se prethodna i otvara nova financijska perspektiva korištenja klasičnih fondova Europske unije. Članove odbora zanimali je jesu li i u kojem obujmu osigurana sredstva na nacionalno sufinanciranje EU projekata te kakva su predviđanja utjecaja proračuna na inflatorna kretanja u sljedećoj godini.    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 
    
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

                                    
PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 21. listopada 2022. polugodišnje izvješća  o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. lipnja 2022. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije izvijestila je da je  u izvještajnom razdoblju došlo je do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe. Ugovoreno je projekata u vrijednosti od 336,42 milijuna eura, odnosno 2,54% od ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je 854,66 milijuna eura, odnosno 12,23% od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe. Ovjereno je 847,70 milijuna eura, odnosno 14,20% od ukupno ovjerenog iznosa od početka provedbe. Istovremeno je Europska komisija (EK) doznačila iznos od 865,56 milijuna eura, što predstavlja 14,12% ukupno doznačenog iznosa od početka provedbe programa. 
Na dan 31. prosinca 2021. ukupno je ugovoreno 13,27 milijardi eura, odnosno 123,63% ukupno dodijeljenih sredstava. Ukupno je plaćeno 6,99 milijardi eura, odnosno 65,13% dodijeljenih sredstava. Ukupno je ovjereno 5,97 milijardi eura, odnosno 55,61% dodijeljenih sredstava te je ukupno doznačeno 6,13 milijardi eura odnosno 57,14% dodijeljenih sredstava, koja za (operativne) programe financijskog razdoblja 2014. – 2020. iznose 10,73 milijarde eura.

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno ( 10 glasova  „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić 

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, i to za; Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste, HŽ putnički prijevoz i HŽ Infrastrukturu. 
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022.godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke Državnog proračuna u 2022. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 164,5 mlrd. kn u 2022. te 167,7 mlrd kn u 2023. i 2024. Na ukupne prihode značajan utjecaj u 2022. godini ima predviđeno povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost i doprinosa te posebice pomoći, za koje se predviđa povećanje od čak 8,3 mlrd kn. Ukupni planirani rashodi u 2022. godini financirani iz svih izvora iznose 173,8 mlrd. kuna i veći su za 0,5 mlrd. kn u odnosu na ukupne rashode planirane zadnjim rebalansom iz listopada 2021, dok su za 2023. ukupni rashodi planirani u iznosu od 169,8 mlrd. kuna i za 2024. godinu u iznosu od 166,5 mlrd. kuna. Pritom su rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u 2022. godini planirani u iznosu od 127 mlrd. kn. Na takva kretanja u prvom redu utjecat će smanjenje transfera proračunskih sredstava HZZO-u, potpora za očuvanje radnih mjesta, sredstava za sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja. Na drugoj strani znatno se povećavaju rashodi vezani uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite. Takvim planiranjem predviđa se kako će ukupni rezultat dovesti do smanjenja manjka državnog proračuna koji se u 2022. godini procjenjuje na 9,3 mlrd. kn (2,1% BDP-a, uz tendenciju daljnjeg smanjenja u narednim godinama tj. na 2,1 mlrd. kn u 2023. ili 0,4% te 1,2 mlrd. kn u 2024 ili 0,2%). 
Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, istaknuto je da su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Osnovica za obračun naknada i drugih primanja u 2022. godini ostaje na istoj razini i iznosi 3.326,00 kuna, dok jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300 milijuna kuna. U 2022. godini povećana su planirana sredstva na pozicijama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a zbog planiranih povećanih rashoda za obnovu od potresa Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje proračun je uvećan s 370 na 790 milijuna kuna.

U raspravi je skrenuta pozornost na problem fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, uzimajući u obzira da je iznos za fiskalno izravnavanje ostao isti kao i za prethodnu godinu dok su se inflatorna kretanja ubrzala. Pozdravljeno je osiguravanje sredstava u fondu za sufinanciranje projekata iz europskih fondova te predviđeni iznos od 100 milijuna kuna za stvarno i funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave. Upozoreno je na razumljiv ali značajan deficit proračuna te je izražena bojazan da će i u sljedećoj godini zdravstveni sustav ponovno biti uzrok njegovog povećanja. Pohvaljeno je što je, unatoč smanjivanju prihoda i povećanja rashoda izazvanih pandemijom, Hrvatska nastavila s ispunjavanjem kriterija konvergencije koji su preduvjet za ulazak u europodručje.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 ''suzdržanim'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 
    
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJU ZA 2023. I 2024. GODINU

te sljedećih odluka:
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, 
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu i
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.

  Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                     

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA 

           mr. sc. Marko Pavić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke Državnog proračuna u 2022. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 164,5 mlrd. kn u 2022. te 167,7 mlrd kn u 2023. i 2024. Na ukupne prihode značajan utjecaj u 2022. godini ima predviđeno povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost i doprinosa te posebice pomoći, za koje se predviđa povećanje od čak 8,3 mlrd kn. Ukupni planirani rashodi u 2022. godini financirani iz svih izvora iznose 173,8 mlrd. kuna i veći su za 0,5 mlrd. kn u odnosu na ukupne rashode planirane zadnjim rebalansom iz listopada 2021, dok su za 2023. ukupni rashodi planirani u iznosu od 169,8 mlrd. kuna i za 2024. godinu u iznosu od 166,5 mlrd. kuna. Pritom su rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u 2022. godini planirani u iznosu od 127 mlrd. kn. Na takva kretanja u prvom redu utjecat će smanjenje transfera proračunskih sredstava HZZO-u, potpora za očuvanje radnih mjesta, sredstava za sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja. Na drugoj strani znatno se povećavaju rashodi vezani uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite. Takvim planiranjem predviđa se kako će ukupni rezultat dovesti do smanjenja manjka državnog proračuna koji se u 2022. godini procjenjuje na 9,3 mlrd. kn (2,1% BDP-a, uz tendenciju daljnjeg smanjenja u narednim godinama tj. na 2,1 mlrd. kn u 2023. ili 0,4% te 1,2 mlrd. kn u 2024 ili 0,2%). 
Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, istaknuto je da su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Osnovica za obračun naknada i drugih primanja u 2022. godini ostaje na istoj razini i iznosi 3.326,00 kuna, dok jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300 milijuna kuna. U 2022. godini povećana su planirana sredstva na pozicijama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a zbog planiranih povećanih rashoda za obnovu od potresa Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje proračun je uvećan s 370 na 790 milijuna kuna.

U raspravi je skrenuta pozornost na problem fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, uzimajući u obzira da je iznos za fiskalno izravnavanje ostao isti kao i za prethodnu godinu dok su se inflatorna kretanja ubrzala. Pozdravljeno je osiguravanje sredstava u fondu za sufinanciranje projekata iz europskih fondova te predviđeni iznos od 100 milijuna kuna za stvarno i funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave. Upozoreno je na razumljiv ali značajan deficit proračuna te je izražena bojazan da će i u sljedećoj godini zdravstveni sustav ponovno biti uzrok njegovog povećanja. Pohvaljeno je što je, unatoč smanjivanju prihoda i povećanja rashoda izazvanih pandemijom, Hrvatska nastavila s ispunjavanjem kriterija konvergencije koji su preduvjet za ulazak u europodručje.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 
    
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA 

           mr. sc. Marko Pavić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 25. studenog 2021. godine polugodišnje Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenog 2021. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
    Prema podacima Ministarstva financija, Republika Hrvatska je od pristupanja Europskoj uniji do 30. lipnja 2021. uplatila u europski proračun oko 28,25 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju Republici Hrvatskoj iz europskog proračuna uplaćeno 9,09 milijardi eura, odnosno oko 68,69 milijardi kuna. U okviru fondova i programa obuhvaćenih ovim Izvješćem u državni proračun RH u periodu od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. uplaćeno je 813,74 milijuna eura odnosno 6,17 milijardi kuna. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske rekla je da je u izvještajnom razdoblju Na dan 30. lipnja 2021. ukupno je ugovoreno 12,93 milijardi eura, odnosno 120,49 % ukupno dodijeljenih sredstava. Ukupno je plaćeno 6,13 milijardi eura, odnosno 57,16 % dodijeljenih sredstava. Ukupno je ovjereno 5,12 milijardi eura, odnosno 47,71 % dodijeljenih sredstava te je ukupno doznačeno 5,27 milijardi eura odnosno 49,07 % dodijeljenih sredstava, koja za (operativne) programe financijskog razdoblja 2014. – 2020. iznose 10,73 milijarde eura. Dodatno, do sredine studenog 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,20 milijardi eura (100,31 mlrd. kn) odnosno 122,99% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 6,72 milijardi eura (51,08 mlrd. kn) odnosno 62,63% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,37 milijardi eura (40,83 mlrd. kuna) odnosno 50,06% dodijeljenih sredstava, što jasno pokazuje kontinuirani trend aktivnog korištenja sredstava. Također, dodala je, Hrvatska je u ovom razdoblju prestigla osam država članica EU prema pokazatelju dodijeljenih sredstava iz fondova EU. Dinamika suradnje svih sastavnica u sustavu je podignuta na višu razinu kako bi se što kvalitetnije i žurnije realizirala isplata sredstava posebno onim korisnicima koji već imaju potpisane ugovore za projekte. Govoreći o administrativnim kapacitetima, ministrica je upoznala članove Odbora s podatkom da u svim tijelima upravljanja i kontrole radi oko 2200 službenika. Predstavnica Vlade osvrnula se i na instrumente financiranja nove generacije, REACT-EU, od čega je iznos alokacije za financiranje mjera za očuvanje radnih mjesta dogovoren u iznosu 540 milijuna eura. Završno, govoreći o novoj financijskoj perspektivi, predstavnica Vlade upoznala je članove Odbora s aktualnim procesima izrazivši pritom nadu da će Europska komisija usvojiti prijedloge hrvatskih operativnih programa početkom sljedeće godine.    

Predsjednik Odbora pozdravio je pravovremeno dostavljanje izvješća kao i napredak u brzini ovjeravanja. Posebno je apostrofirano korištenje sredstava iz instrumenta REACT-EU koji je uvelike amortizirao negativne socijalne efekte pandemije.

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( glasova 7 „za“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2021. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA 

           mr. sc. Marko Pavić 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 07. listopada 2021. godine Konačni prijedlog zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine. Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik Vlade uvodno je predstavio prijedlog naglasivši da će se ovim Zakonom uspostaviti institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u okviru podijeljenog upravljanja, od financijskog razdoblja 2021.-2027. te odrediti provedba aktivnosti jačanja kapaciteta institucionalnog okvira za korištenje sredstava. Zakonom se, uz dosadašnje EU fondove u okviru podijeljenog upravljanja (EFRR, KF, ESF+, EFPR, EPFRR), pokrivaju i EU fondovi za koje je nadležno Ministarstva unutarnjih poslova. Također, ovim zakonom se uspostavlja okvir koji nije vezan isključivo na pojedino financijsko  razdoblje te se time osigurava kontinuitet i kroz buduća financijska razdoblja. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da će se način obavljanja i funkcija Koordinacijskog tijela dodatno urediti uredbama Vlade Republike Hrvatske, nakon usvajanja mjerodavnih pravnih propisa EU. Također, dodao je, u tijeku je proces izrade programskih dokumenata novog financijskog razdoblja 2021.-2027., kroz koji će se jasnije naznačiti obrisi novih sustava upravljanja i kontrole te će navedeno također biti adresirano kroz podzakonske akte.

Nadalje, zakonom se po prvi puta određuje provedba aktivnosti jačanja kapaciteta institucionalnog okvira za korištenje EU fondova, kao i korisnika, partnera i suradnika na projektima financiranim iz EU fondova, što je prepoznato kroz dosadašnje iskustvo ali i kroz preporuke Europske komisije, preporuke Vijeća o Nacionalnom programu reformi za više godina, revizijskim nalazima itd. Stoga, uvodi se i Plan jačanja kapaciteta za korištenje EU fondova, kao strateški dokument kojim se određuju sve aktivnosti jačanja kapaciteta institucionalnog okvira za EU fondove te korisnike i partnere. Navedeni plan sadržavat će aktivnosti i mjere jačanja kapaciteta za svako pojedino financijsko razdoblje EU, a aktivnosti se odnose na privlačenje i zadržavanje zaposlenika, njihovo kontinuirano usavršavanje i profesionalni razvoj, napredovanje, unaprjeđenje organizacijske kulture, ali i druge potrebne aktivnosti i mjere. Zaključno, Zakonom se definira i pojednostavljenje i standardizacija postupaka tijela u sustavima upravljanja i kontrole te interoperabilnost i digitalizacija. 

U raspravi je traženo pojašnjenje uloge Koordinacijskog tijela, te suodnos sustava korištenja EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Skrenuta je pozornost na dosadašnju neusklađenost dinamike korištenja i realizacije različitih programa te je izraženo uvjerenje da će kroz ovaj Zakon, u novom financijskom okviru, te poteškoće biti izbjegnute. Govoreći o očekivanoj dinamici daljnjeg procesa, otvaranje prvih natječaja iz nove omotnice predviđeno je tijekom prve polovice 2022. godine. Također u raspravi su predstavljeni modaliteti pronalazaka partnera za provedbu zajedničkih projekata u programima prekogranične suradnje.

Pohvaljeni su rezultati iskorištenosti financijske omotnice 2014.- 2020. u okviru koje je, do kraja rujna ove godine, ugovoreno je projekata u vrijednosti od 13,18 milijardi eura, odnosno 122,78 % dodijeljenih sredstva dok je isplaćeno je 6,51 milijardi eura, odnosno 60,64 % dodijeljenih sredstava. 
  
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s  glasova 8 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

ZAKON O INSTITUCIONALNOM OKVIRU ZA KORIŠTENJE FONDOVA EUROPSKE UNIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

PREDSJEDNIK ODBORA 
mr. sc. Marko Pavić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 04. listopada 2021. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2020. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 46. Zakona o otocima, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine.
Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Predstavnica predlagatelja predstavila je ukupna ulaganja državnog i javnog sektora u razvoj otoka u 2020. koja iznose 3.826.015.486,79 kuna, a podijeljena su na bespovratna sredstva u iznosu od 3.501.742.360,22 kuna koja čine 92% ukupnih ulaganja u otoke i na kreditna sredstva koja iznose 324.273.126,57 kuna odnosno 8% ukupnih ulaganja. U odnosu na 2019. zabilježeno je povećanje ulaganja bespovratnih sredstava od 35%. Kreditna sredstva odnose se na sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Usporedbom podataka o ukupnom iznosu ulaganja u razvoj hrvatskih otoka kroz godine vidljivo je da se iznos ulaganja svake godine povećava u odnosu na prethodnu za promatrano razdoblje, s tim da je najveći porast zabilježen u 2019. godini u kojoj je ulaganje u otoke u odnosu na 2018. godinu poraslo za 43%, dok se kreditiranje smanjuje kroz godine. U daljnjoj raspravi predstavljena su ulaganja kroz sve izvore financiranja: bespovratna sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske i sredstva Europskih strukturnih i investicijskih fondova plasiranih putem ministarstava, državnih javnih institucija i trgovačkih društava, te kroz bespovratna sredstva proračuna jedinica regionalne (područne) i lokalne samouprave.
Zaključno, predstavnica predlagatelja istaknula je da i ovo izvješće pokazuje da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje od velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala. Izrada ovog Izvješća kao dokumenta koji na jednom mjestu objedinjuje sva ulaganja u otoke tijela državnog i javnog sektora iznimno je važno i kao takvo može značajno doprinijeti većoj i učinkovitijoj koordinaciji svih dionika otočnog razvoja za bolji nadzor nad upravljanjem otočnom razvojnom politikom.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2020. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
              
                                                                                         

  PREDSJEDNIK ODBORA 

            mr. sc. Marko Pavić 
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 11. lipnja 2021. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, drugo čitanje, P.Z. br. 87 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2021. godine. 

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima donosi se budući je, nakon stupanja na snagu Zakona o otocima krajem 2018., tijekom njegove provedbe, uočena potreba za izmjenama i dopunama odredbi kojima su propisane pojedine mjere kao i potreba usklađivanja Zakona s drugim propisima. Kako bi se žurno osigurale dodatne potrebne količine vode po subvencioniranoj cijeni za otočane s prebivalištem u otočnim naseljima ili dijelovima naselja koja nisu spojena na javnu vodoopskrbnu mrežu, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o izmjeni Zakona o otocima koja je stupila na snagu 4. srpnja 2020. a da bi se navedena mjera mogla i dalje provoditi u istom opsegu, potrebno ju je urediti ovim Zakonom. Isto tako, utvrđeni su problemi pri provođenju mjere povlaštenog prijevoza u javnom otočnom cestovnom prometu i potreba usklađenja s resornom zakonskom regulativom, kao i potreba usklađivanja pojedinih odredbi Zakona o otocima u odnosu na novi zakonski okvir o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske pošto je utvrđena neusklađenost rezultirala nemogućnošću donošenja provedbenih propisa kao i određenih planskih i programskih dokumenata. Ovim se Zakonom također uređuje i provedba aktivnosti programa „Hrvatski otočni proizvod“.
U raspravi je pozdravljeno podizanje količine subvencionirane vode te su pohvaljena ulaganja u otoke koja u 2020. godini iznose više od 4,3 milijarde kuna. U sljedećem razdoblju, složili us e sudionici najveći fokus mora biti na kvalitetnom iskorištavanju europskih sredstava, kako iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tako i kroz programiranje novog Višegodišnjeg financijskog okvira.    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (s 7 glasova  ''za'' i 1 ''suzdržanim'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese                                        

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                           
PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 19. svibnja 2021. godine Prijedlog zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. travnja 2021. godine. Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ulaskom u novo financijsko razdoblje Europske unije od 2021. do 2027. godine, a imajući u vidu iskustva iz provedbe EU fondova prošlog financijskog razdoblja kao i brojne preporuke Europske komisije te revizijske nalaze, ukazala se nužnost jačanja administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta te potreba daljnjeg pojednostavljenja i ujednačavanja pravila za korištenje sredstava EU fondova. Isto je prepoznato i od strane Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, koji je na svojoj 31. sjednici, održanoj 11. prosinca 2019., donio zaključak kojim je preporučio izradu posebnog zakona kojim bi se ojačali kapaciteti i ujednačile prakse u upravljanju fondovima Europske unije.

Nadalje, naglasila je predstavnica Vlade, usvajanje Sporazuma o partnerstvu i programa očekuje se do kraja prvog polugodišta 2021. godine te je potrebno definirati osnovne institucionalne pretpostavke za prelazak u novo financijsko razdoblje. Slijedom navedenoga, pristupilo se uspostavi stabilnog institucionalnog okvira za korištenje EU fondova za razdoblje 2021.-2027., a također će se  odrediti provedba aktivnosti jačanja kapaciteta korisnika, partnera i suradnika na projektima financiranim iz EU fondova. Predloženim Zakonom bi se odredilo Koordinacijsko tijelo i njegove temeljene funkcije u institucionalnom okviru za korištenje EU fondova te programska tijela za upravljanje provedbom i za reviziju programa u svakom od sustava upravljanja i kontrole, dok bi se funkcije i odgovornosti istih, odnosno način obavljanja funkcija Koordinacijskog tijela dodatno uredile uredbama Vlade RH, nakon usvajanja mjerodavnih pravnih propisa Europske unije. Na navedeni način, osigurao bi se kontinuitet i kroz buduća financijska razdoblja (počevši od financijskog razdoblja koje počinje s 1. siječnja 2021.), čime bi trajno, na odgovarajući način, bile osigurane pretpostavke za programiranje, uspostavu i nadzor institucionalnog okvira svakog pojedinog financijskog razdoblja. U raspravi je pozdravljeno pristupanje izradi ovog zakonskog prijedloga.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (s glasova 7 "za" i 1 "suzdržanim") odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 19. svibnja 2021. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti spremnosti Republike Hrvatske za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa odredbom članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju (NN, broj 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2021. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju nadležnosti iz članaka 44. i 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odboru je dostavljeno mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 6. svibnja 2021. godine, (KLASA: 022-03/21-12/23; URBROJ: 50301-05/31-21-7), u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetno Izvješće.

Predstavnica podnositelja dodatno je obrazložila prijedlog naglasivši uvodno da su predmet revizije bile aktivnosti koje nadležne institucije i tijela RH poduzimaju kako bi bile spremne za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. Subjekti revizije bili su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Državni zavod za statistiku dok je cilj revizije bio ocijeniti spremnost institucija i tijela RH za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030., kao i provjeriti jesu li donesene strategije, nacionalni programi i planovi te akcijski planovi za provedbu ciljeva održivog razvoja, je li uspostavljen institucionalni okvir za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. s jasno utvrđenom organizacijskom i koordinacijskom strukturom, provjeriti jesu li jasno definirane nadležnosti, uloge i odgovornosti institucija i tijela RH, provjeriti prati li se provedba ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. te provjeriti izvješćuje li se o provedbi ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, rekla je predstavnica podnositelja, a uzimajući u obzir postavljene ciljeve revizije, Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti, koje nadležne institucije i tijela RH poduzimaju kako bi bile spremne za implementaciju ciljeva održivog razvoja, učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja.

Državni ured za reviziju dao je sljedeće preporuke: osigurati stalnu dostupnost mrežne stranice Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine; izraditi nacionalni akcijski plan u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka, za sustavno praćenje i izvještavanje o ciljevima održivog razvoja; odrediti odgovorne institucije u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka, koje će biti zadužene za proizvodnju pokazatelja iz svog djelokruga; te poduzeti potrebne aktivnosti u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka, kako bi se provelo mapiranje raspoloživosti podataka nužnih za izračunavanje pokazatelja održivog razvoja.

Državni ured za reviziju mišljenja je da bi provedba navedenih preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih nedostataka i propusta, čime bi se povećala spremnost nadležnih institucija i tijela RH za učinkovitu implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030., zaključila je predstavnica Državnog ureda za reviziju.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti spremnosti Republike Hrvatske za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je, objedinjeno, na 8. sjednici održanoj 21. travnja 2021. godine četiri polugodišnja izvješća  o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2020. godine. Izvješća je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donijetim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. travnja 2021. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije istaknuo je da je do 31. prosinca 2020. godine ugovoreno projekata u vrijednosti od 12,01 milijardi eura, odnosno 111,93 % dodijeljenih sredstva. Isplaćeno je 4,98 milijardi eura, odnosno 46,38 % dodijeljenih sredstava dok je ovjereno 4,39 milijardi eura, odnosno 40,89 % dodijeljenih sredstava. 
Govoreći o stanje po operativnim programima, izdvojio je da je u okviru OPKK-a tijekom izvještajnog razdoblja (2019. i 2020. godine) ugovoreno je 4.123,74 milijuna eura, plaćeno 1.906,61 milijun eura, a ovjereno 1.580,93 milijuna eura. Ukupno, od početka provedbe do 31. prosinca 2020. ugovoreno je 123,77 %,  plaćeno je 42,03 % dodijeljenih sredstava, dok je ovjereno 36,53 % dodijeljenih sredstava. U okviru OPULJP-a tijekom izvještajnog razdoblja (2019. i 2020. godine) ugovoreno je 624,67 milijuna eura, plaćeno 401,62 milijuna eura, a ovjereno 317,66 milijuna eura. Ukupno, od početka provedbe do 31. prosinca 2020. ugovoreno je 101,66 % sredstava, plaćeno je 46,00 %, dok je ovjereno 36,76 % dodijeljenih sredstava. U okviru PRR-a tijekom izvještajnog razdoblja (2019. i 2020. godine) ugovoreno je 633,67 milijuna eura, plaćeno 664,81 milijuna eura, a ovjereno 658,92 milijuna eura. Ukupno od početka provedbe do 31. prosinca 2020. ugovoreno je 88,69 %, a plaćeno je 63,60 % dodijeljenih sredstava, dok je ovjereno 59,25 % dodijeljenih sredstava U okviru OPPiR-a tijekom izvještajnog razdoblja (2019. i 2020. godine) ugovoreno je 63,42 milijuna eura, plaćeno je 46,40 milijuna eura, a ovjereno 54,74 milijuna eura. Ukupno od početka provedbe do 31. prosinca 2020. ugovoreno je 71,31 %, dok je plaćeno 38,43 % dodijeljenih sredstava, dok je ovjereno 37,93 %  dodijeljenih sredstava.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pozdravili su vidljivo ubrzanje ugovaranja i provedbe projekata te su apelirali da se ulože dodatni napori kako bi se iskoristila sva dostupna sredstva iz financijske omotnice 2014.- 2020. Zastupnici su se osvrnuli na početak korištenje sredstava iz programa REACT-EU, a pozdravljeno je i nedavno raspisivanje natječaja za prerađivačku industriju. Otvoreno je pitanje financijskih kapaciteta jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave za apsorpciju sredstava iz nove financijske omotnice, pri čemu je istaknuta potreba koordinacije lokalne i središnje razine državne uprave. Pozitivno je ocijenjeno podizanje educiranosti o EU fondovima na svim razinama. 

Nakon rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( glasova 7 „za“ i  1 glas „suzdržan“, za svako pojedinačno Izvješće) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke: 

a)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. godine

b)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. godine

c)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine

d)    Prihvaća se Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA 

           mr. sc. Marko Pavić 
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je na 7. sjednici, održanoj 13. travnja 2021., zajedno s Odborom za europske poslove, raspravljao o Informaciji o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., koju je predsjedniku Hrvatskoga saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije, u skladu s člankom 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnoj Informaciji raspravljao kao matično radno tijelo.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja je uvodno obrazložio da se nacionalni planovi opravka i otpornosti (NPOO) donose sukladno planu oporavka za Europu, te instrumentu „EU sljedeće generacije“, čiji je dio Mehanizam za oporavak i otpornost, iz kojeg se državama članicama Europske unije stavlja na raspolaganje ukupno 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak, te povećava otpornost gospodarstva. Od navedenog iznosa, Hrvatskoj će na raspolaganju biti 6,3 milijardi eura (47,5 milijardi kuna) bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura (27,1 milijardi kuna) u obliku zajmova. Ministar je naglasio da će hrvatski NPOO, koji će Vlada dostaviti Europskoj komisiji do kraja travnja 2021., pridonijeti ostvarivanju četiri opća cilja na razini EU-a: promicanju ekonomske, društvene i teritorijalne kohezije, jačanju ekonomske i društvene otpornosti, smanjivanju društvenih i ekonomskih učinaka krize, te poticanju zelene i digitalne tranzicije, a u kontekstu velike zdravstvene i gospodarske krize s kojom smo suočeni, te s ciljem pružanja podrške ključnim segmentima gospodarstva i pružanja jasnog smjera konvergencije Republike Hrvatske u narednom razdoblju. Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja naglasio je da NPOO prvenstveno potiče provedbu strukturnih reformi i s time povezane investicije.

U raspravi je iskazano zadovoljstvo što se o NPOO-u raspravlja u Hrvatskom saboru prije njegova slanja Europskoj komisiji, ali i nezadovoljstvo što se ne raspravlja o cjelovitom tekstu dokumenta, već o Sažetku nacrta. Članovi obaju odbora su se u raspravi osvrnuli i na pitanja reforme javnog sektora, opstanka rafinerija, uređivanja pitanja obiteljskih mirovina, projekte u zdravstvenom turizmu, te na alokacijske kapacitete za korištenje sredstava koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Članovi Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije pozdravili su visinu alokacije dodijeljene Hrvatskoj te je istaknuto kako će ta sredstva, uz sredstava iz novog Višegodišnje financijskog okvira, doprinijeti stabilnosti i razvoju Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije odlučio je, s 7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i  1 glas „SUZDRŽAN“ predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se Vladi Republike Hrvatske radi pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Za izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Marka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 22. siječnja 2021. godine Prijedlog nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine. Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske naglasila je uvodno da je Nacionalna razvojna strategija prvi krovni strateški dokument ovakve vrste s dugoročnom vizijom razvoja Hrvatske. Ona će biti temelj za planiranje Državnog proračuna te programiranje korištenja europskih sredstava ali, naglasila je, ona nije bila uvjet za korištenje sredstava iz novog financijskog okvira EU. U nastavku izlaganja, predstavnica predlagatelja upoznala je članove Odbora s procesom donošenja, postavljenim strateškim ciljevima strategije te s planiranim učinkom na reduciranje broja strateških akata na nižim razinama.

U raspravi koja je uslijedila, izneseno je niz prijedloga. Govoreći o strateškom cilju ''Jačanje regionalne konkurentnosti'', član Odbora zatražio je pojašnjenje razvoja lokalnih zajednica na temelju poljoprivrednih djelatnosti, posebno u područjima gdje je poljoprivredna proizvodnja bitno otežana. Također, upućeno je pitanje financijskog kapaciteta osnivača osnovnih i srednjih škola za adaptaciju i sanaciju zgrada škola koja je nužna ukoliko se žele ispuniti ciljevi u području obrazovanja. U odgovoru na ovo pitanje, pojašnjeno je da se provode intenzivne aktivnosti, u suradnji s lokalnom zajednicom, kako bi se osigurala što veća sredstva iz europskih fondova za izgradnju ili adaptaciju infrastrukture. Osvrnuvši da na ambiciozno postavljen cilj za npr. postotak recikliranog komunalnog otpada, član Odbora rekao je da Strategiji nedostaju jasno planirani koraci kako ispuniti zadane ciljeve, na što je odgovoreno da će odgovor na ovo pitanje biti sadržan u planu gospodarenja otpadom koji je u procesu izrade u nadležnom ministarstvu. Pojašnjeno je da su svi zadani ciljevi oblikovani u okviru nadležnih resora koji će biti i zaduženi za praćenje provedbe.

U daljnjoj raspravi, članica Odbora ocijenila je financiranja izrade Strategije preskupim, a otvorila je i pitanje autora teksta te kriterija prema kojima su se određivale ciljne vrijednosti. Pozdravljeni su ciljevi u školstvu no zatraženo je objašnjenje planiranih izvora financiranja. U odgovoru na postavljena pitanja, predstavnica Vlade RH pojasnila je da je sa Svjetskom bankom potpisan ugovor o izradi analitičkih podloga, čije financiranje realizirano iz sredstava programa tehničke pomoći OP Konkurentnost i kohezija, naglasivši pritom da je sam tekst ovog strateškog dokumenta plod rada službenika u ministarstvima i drugim tijelima javne uprave. Najodgovornije tijelo jest Upravljački odbor čiji je sastav određen Odlukom Vlade RH i on je poznat javnosti.

Otvoreno je i pitanje poticanja demografije, pri čemu je član Odbora apelirao da je potrebno obratiti veću pozornost na demografska kretanja hrvatskog naroda u BIH te općenito na položaj i budućnost Hrvata u toj i ostalim državama. Potencijal iseljeništva je velik, zaključio je, te je potrebno veće napore usmjeriti u tom pravcu. U okviru teme o demografiji, članovi Odbora otvorili su i raspravu o starenju stanovništva što uzrokuje povećanje potrebe za smještajnim kapacitetima u domovima za starije sugrađane.

U razgovoru je također naznačena važnost transparentne provedbe Strategije, što je predviđeno i dostavljanjem godišnjih izvješća Hrvatskome saboru. Pohvaljena je koncepcija strateškog cilja ''Konkurentno i inovativno gospodarstvo'', u okviru koje je posebno naglašena diversifikacija, digitalizacija i jačanje otpornosti gospodarstva. Bilo je riječi i o poticanju zdravstvenog turizma te o mogućnost povlačenja europskih sredstava za te projekte.

Predsjednik Odbora zaključno je rekao da je ova Strategija okvir i treba ju tako iščitavati, pohvalivši pritom sveobuhvatnost, ambicioznost i preciznost ciljeva. ''Ne smije se zaboraviti'' dodao je ''da ona predviđa i izradu 79 sektorskih dokumenata koji će razraditi pojedina područja''.  
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (s 9 glasova ''za'' i 2 ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 17. prosinca 2020. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2020. godine. Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije podsjetila je da je zbog žurne potrebe za dodatnim osiguravanjem vode za naselja na otocima, koja nisu spojena na sustav javne vodoopskrbe, Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjeni Zakona o otocima. S obzirom da je odredbe Uredbe potrebno prenijeti u zakonski okvir, izrađen je ovaj Nacrt prijedloga zakona. U prijedlog su uvrštene i dodatne izmjene i dopune s obzirom da su, tijekom razdoblja provedbe mjera i aktivnosti koje su propisane Zakonom o otocima, uočeni određeni problemi koje je potrebno dodatno zakonski urediti. To je, prije svega, usklađivanje odredbi Zakona o otocima u odnosu na Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske čime sadržaj planova razvoja otoka postaje sastavni dio plana razvoja svake pojedine obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave. Usklađivanjem odredbi Zakona o otocima u odnosu na Zakon o regionalnom razvoju ukida se ustrojavanje otočnih urbanih područja i usklađuju se odredbe vezane za izradu razvojnih sporazuma. Nadalje, ukida se obveza donošenja Otočnog godišnjeg programa, a u sastav Otočnog vijeća ulaze predstavnici regionalnih koordinatora. Otočni koordinatori se obvezuju na obavljanje upisa otočnih razvojnih projekata u središnji elektronički registar razvojnih projekata.  

Kao što je na početku istaknuto, u ovaj Zakon se prenose odredbe Uredbe na temelju kojih su se povećale količine vode za ljudsku potrošnju po subvencioniranoj cijeni s 45 m3 na 85 m3 godišnje po otočaninu. Fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u naseljima koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe, prema prijedlogu, ostvaruju također pravo na državnu potporu namijenjenu subvencioniranju cijene prijevoza vode za ljudsku potrošnju do najviše 50% troška prijevoza isporučene vode. 

Ministarstvo nadležno za pomorstvo i promet i upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nadležno za područje javnog prijevoza putnika u cestovnom prometu, ovim prijedlogom dobivaju ovlast za provedbu prava na besplatan prijevoz zakonom određenih kategorija otočnog stanovništva, a u okviru javne usluge cestovnog prijevoza putnika na otocima. Isto ministarstvo i upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nadležno za prava osoba s invaliditetom dobivaju ovlasti za provedbu prava na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza za osobe s invaliditetom koje ne mogu koristiti javni otočni cestovni prijevoz. Zaključno, dodatno se uređuje i način dodjele prava korištenja oznake „Hrvatski otočni proizvod“ i ostale aktivnosti vezane uz taj program.  

U raspravi je predsjednik Odbora predložio da se u sam zakon ne unose kvantitativne odredbe količine vode za subvenciju kako bi Ministarstvo ubuduće moglo operativnije i brže  odgovarati na eventualne povećane potrebe stanovništva na otocima. Također je apelirao da se, kada to proračunske okolnosti budu dozvoljavale, uzmu u obzir apeli lokalnih zajednica da se otocima koji imaju vodoopskrbni sustav iz vlastitih izvora a nisu spojeni na vodoopskrbni sustav s kopna ili s drugih susjednih otoka, ostvare pravo na sufinanciranje troškova poslovanja. 
  
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće
 

                                      
ZAKLJUČKE    

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke Državnog proračuna u 2021. godini. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 12,3% više u odnosu na novi plan za 2020.  Ukupni planirani rashodi u 2021. godini financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2,0 milijardi kuna. Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini. U 2022. ponovno se predviđa manjak od 2,1% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,6% BDP-a.  
Rashodovna strana, naglasio je predstavnik predlagatelja, uvelike je usmjerena na očuvanje i poticanje gospodarskih aktivnosti, sustava zdravstva i socijalnih programa kojima se minimaliziraju učinci krize uzrokovane pandemijom koronavirusa te za programe sanacije nakon razornog potresa koji je pogodio Zagrebu i okolna područja. Naglasio je kako nam je fiskalna disciplina proteklih godina omogućila relativno širok manevarski prostor kako bismo pokušali prebroditi ovu krizu te da će se tim načelima javne financije voditi i dalje.   

Govoreći podrobnije o poziciji  koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavnik ministarstva naglasio je da on u slijedećoj godini raste za 566.000.00 kn na 1.507.00.000 kn a taj trend rasta se nastavlja i u slijedećim godinama. Povećanje u narednoj godini je 42% u odnosu na ovu godinu. U strukturi financiranja, istaknuo je, nacionalna sredstva čine 41% dok europska sredstava čine 59%. Razdjel ministarstva čine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara te samo Ministarstvo. U slijedećoj godini, najveće povećanje sredstava planira se u OP konkurentnost i kohezija, bilježi se smanjene sredstava za regionalno razvoj ali se povećavaju sredstava u Fondu za sufinanciranje. 
Predstavnica Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvijestila je da razdjel Ureda iznosi 216 milijuna kuna s tendencijom smanjivanja u slijedećim godina kako se privode kraju stambena zbrinjavanja kao posljedice rata. Najvažnije stavke se odnose na povratak građana izbjeglih iz BIH, nadalje na regionalni program stambenog zbrinjavanja, na stambeno zbrinjavanje osoba za odobrenom međunarodnom zaštitom te na poboljšavanje uvjeta života pripadnika romske nacionalne manjine.  

U raspravi koja je uslijedila, članove Odbora prvenstveno je zanimalo koliko je realan procijenjeni deficit te dinamika i pripremljenost za privlačenje sredstava iz nove financijske perspektive Europske unije. U tom kontekstu, posebno su istaknuti problemi korekcija te osiguravanje sredstava za nacionalno sufinanciranje za lokalne i područne (regionalne) jedinice samouprave.  Većina zastupnika predloženi proračun je ocijenila realnim te je pohvaljeno zadržavanje kreditnog rejtinga.    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“,  1 „suzdržani“ i  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

    
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 
                                    

PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, i to za; Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, HŽ putnički prijevoz i HŽ Infrastrukturu. Dostavljen je i Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (konsolidirano) i Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021.godinu.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke Državnog proračuna u 2021. godini. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 12,3% više u odnosu na novi plan za 2020.  Ukupni planirani rashodi u 2021. godini financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2,0 milijardi kuna. Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini. U 2022. ponovno se predviđa manjak od 2,1% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,6% BDP-a.  

Rashodovna strana, naglasio je predstavnik predlagatelja, uvelike je usmjerena na očuvanje i poticanje gospodarskih aktivnosti, sustava zdravstva i socijalnih programa kojima se minimaliziraju učinci krize uzrokovane pandemijom koronavirusa te za programe sanacije nakon razornog potresa koji je pogodio Zagrebu i okolna područja. Naglasio je kako nam je fiskalna disciplina proteklih godina omogućila relativno širok manevarski prostor kako bismo pokušali prebroditi ovu krizu te da će se tim načelima javne financije voditi i dalje.   
Govoreći podrobnije o poziciji  koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavnik ministarstva naglasio je da on u slijedećoj godini raste za 566.000.00 kn na 1.507.00.000 kn a taj trend rasta se nastavlja i u slijedećim godinama. Povećanje u narednoj godini je 42% u odnosu na ovu godinu. U strukturi financiranja, istaknuo je, nacionalna sredstva čine 41% dok europska sredstava čine 59%. Razdjel ministarstva čine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara te samo Ministarstvo. U slijedećoj godini, najveće povećanje sredstava planira se u OP konkurentnost i kohezija, bilježi se smanjene sredstava za regionalno razvoj ali se povećavaju sredstava u Fondu za sufinanciranje. 

Predstavnica Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvijestila je da razdjel Ureda iznosi 216 milijuna kuna s tendencijom smanjivanja u slijedećim godina kako se privode kraju stambena zbrinjavanja kao posljedice rata. Najvažnije stavke se odnose na povratak građana izbjeglih iz BIH, nadalje na regionalni program stambenog zbrinjavanja, na stambeno zbrinjavanje osoba za odobrenom međunarodnom zaštitom te na poboljšavanje uvjeta života pripadnika romske nacionalne manjine.  

U raspravi koja je uslijedila, članove Odbora prvenstveno je zanimalo koliko je realan procijenjeni deficit te dinamika i pripremljenost za privlačenje sredstava iz nove financijske perspektive Europske unije. U tom kontekstu, posebno su istaknuti problemi korekcija te osiguravanje sredstava za nacionalno sufinanciranje za lokalne i područne (regionalne) jedinice samouprave.  Većina zastupnika predloženi proračun je ocijenila realnim te je pohvaljeno zadržavanje kreditnog rejtinga.  

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“, 1 ''suzdržanim'' i  1 glasom ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 
    

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJU ZA 2022. I 2023. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine Godišnje izvješće o državnim potporama za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 17. Zakona o državnim potporama, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio analitički prikaz potpora koje ono objedinjuje od drugih tijela koje potpore dodjeljuju.  U 2019. godini u Republici Hrvatskoj ukupno je dodijeljeno 15.201,3 milijuna kuna potpora, te je udio ukupno dodijeljenih potpora u bruto društvenom proizvodu u 2019. godini iznosio 3,80%, udio u rashodima države iznosio je 10,87 %. Potpore po zaposlenom iznosile su 9.775,33 kune dok su po stanovniku iznosile 3.707,63 kune. U odnosu na 2018. godinu, povećanje potpora iznosi  254,7 milijuna kuna odnosno 1,7%. 

Predsjednik Odbora u raspravi je skrenuo pozornost na izvješće Europskog revizorskog suda koji je dodjeljivanje državnih potpora identificirao kao najveći problem u reviziji korištenja europskih sredstava, ispred problema u procesima javne nabave koji se često izdvajaju kao najproblematičniji. Iako je trenutna kriza učinila da su same europske institucije dosta fleksibilnije u ovom području, predstavnik Ministarstva financija složio se s predsjednikom Odbora te naglasio da Hrvatska mora i dalje zadržati dobru praksu u kriterijima dodijele potpora.  
Ono što je potrebno mijenjati, složili su se sugovornici, je rastući trend dodijele potpora male vrijednosti. Dodjela takve vrste potpora je jednostavna, no često ne proizvede zadovoljavajući učinak te pozitivni efekti na gospodarstvo ili širu društvenu zajednicu izostanu. Istaknuta je potreba djelovanja u smislu kontrole kako bi se prevenirali potencijalni negativni učinci.    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2  ''suzdržana'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da usvoji

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O DRŽAVNIM POTPORAMA ZA 2019. GODINU      

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 14. listopada 2020. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. godini i Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2019. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 46. Zakona o otocima, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2020. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao objedinjeno na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnica podnositeljice uvodno je naglasila da su izvješćem obuhvaćena ulaganja u otoke kroz programe i aktivnosti 75 tijela državnog i javnog sektora i to kroz sve izvore financiranja. U 2018. sveukupna ulaganja su povećana za 22% u odnosu na 2017., a u 2019. u odnosu na 2018. povećana su za 43%. Navedenom značajno pridonosi pojačana apsorpcija EU sredstava pokretanjem prioritetnih većih projekata od važnosti za otočnu zajednicu pa se tako u 2018. od ukupno uloženih 1,87 mlrd. kuna bespovratnih sredstava na EU sredstva odnosi iznos od 533 milijuna kuna. U 2019. od ukupno uloženih 2,59 mlrd. kuna bespovratnih sredstava na EU sredstva odnosi iznos od 1,46 milijardi kuna. Definiranje i provođenje otočne politike te jačanje kapaciteta za korištenje sredstava iz Strukturnih fondova apostrofirani su kao najvažniji izvor financiranja projekata i programa koji se provode na hrvatskim otocima.  Krovni dokument strateškog planiranja koji je u izradi - Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., prepoznao je otoke kao jedno od ključnih područja intervencije, zaključeno je.

U raspravi koja je uslijedila, izraženo je načelno zadovoljstvo obujmom i efektima ulaganja u otoke, posebno mjerom sufinanciranja cijene vode. Sugerirani su daljnji napori, posebno oni koji imaju pozitivan demografski učinak te je predloženo da se u izvješća uključe i demografski pokazatelji kao dobar povratni indikator. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (10  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

a) Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe zakona o otocima u 2018. godini

Također je jednoglasno (10  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

b) Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe zakona o otocima u 2019. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić