11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. rujna 2024. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su predložene izmjene i dopune važećeg Zakona predložene zbog stupanja na snagu Uredbe (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu. Navedenom Uredbom je 7. lipnja 2023. godine stavljena izvan snage Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu. Proširuju se prava putnika, u dijelu koji se odnosi na prijevoz bicikala, prava osoba s invaliditetom i popularizaciju jedinstvenih prijevoznih karata. Osim toga, predložene izmjene i dopune u najvećem dijelu odnose se na prekršajne odredbe, s obzirom na to da su države članice dužne propisati sankcije za neprovođenje odredbi Uredbe (EU) 2021/782. 
Također, izvršena je konverzija iznosa za prekršajne sankcije u valutu Euro. Nadalje, brisane su odredbe koje se odnose na pritužbe putnika jer je postupak pritužbe u potpunosti pokriven Uredbom (EU) 2021/782 te su napravljena usklađivanja izraza u odnosu na ostale zakone koji uređuju pitanja željezničkog prijevoza.
U raspravi je istaknuto da su nakon velikih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, u tijeku  investicije u modernizaciju cjelokupnog željezničkog sustava što će u konačnici doprinijeti ekološki održivijem prometnom sustavu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je (9 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Stipo Mlinarić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 29. svibnja 2024.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da je tržište elektroničkih komunikacija nastavilo bilježiti rast i u 2023. godini s ukupnim prihodima od 1,7 milijardi EUR. Ukupna ulaganja u infrastrukturu su iznosila 505 milijuna EUR te su povećana za 26 posto u odnosu na godinu ranije što je prvenstveno rezultat ulaganja u mreže pokretnih komunikacija zbog dodjele RF spektra početkom godine. Istovremeno, nastavljeno je ulaganje u 5G mreže te ukupna pokrivenost RH dosegnula je 83,4 posto, dok je pokrivenost ruralnih sredina oko 80 posto. Usluga širokopojasnog pristupa internetu po prihodima je najznačajnija usluga na tržištu s prihodom od gotovo 815 milijuna EUR i u stalnom je porastu. Prihod od klasičnih telefonskih usluga u nepokretnim mrežama očekivano se smanjuje. U elektroničkim komunikacijama tijekom 2023. bilo je 690 sporova, što je gotovo 23 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Time je nastavljen dugogodišnji trend smanjenja broja sporova između korisnika i operatora.

Tržište poštanskih usluga nastavlja se razvijati sukladno trendu u proteklom razdoblju: rast ukupnih prihoda, pad opsega pismovnog i rast paketnog segmenta. Broj ureda u poštanskoj mreži nije se mijenjao i iznosio je 1016.  Digitalizacija društva dovela je do promjena potrošačkih navika korisnika. Ukupni prihodi u 2023. povećali su se za 10,7 posto i iznosili su 308 milijuna EUR-a. Pisama je u odnosu na 2022. godinu bilo manje 5,7 posto, tiskanica sedam posto, dok je paketa s više od 37 milijuna bilo 11,6 posto više. Hrvatska pošta zadržala je dominantan udio na tržištu gdje kao davatelj univerzalne usluge obavlja nešto više od 86 posto svih usluga na tržištu RH, a prema udjelu u ukupnim prihodima tržišta ostvaruje nešto manje od 58 posto. Za poštanske usluge tijekom godine bilo je 235 zahtjeva za rješavanje sporova ili oko 91 posto više nego u prethodnoj godini. Najveći broj od ukupno zaprimljenih zahtjeva, odnosio se na sporove s davateljem univerzalne usluge HP-om. Najviše se prigovora odnosilo na gubitak poštanske pošiljke, zatim na neobavljanje poštanske usluge i oštećenje/umanjenje sadržaja. Prema vrsti pošiljaka prigovori su se najčešće odnosili na pakete i to prvenstveno na priobalnom području. Kvaliteta obavljanja univerzalne usluge i dalje je na zadovoljavajućoj razini, a broj inspekcijskih nadzora povećan je kako bi se osigurala usklađenost sa standardima.

Na tržištu željezničkih usluga ukupno je registrirano devetnaest teretnih prijevoznika i dva putnička, od kojih je jedan HŽ Putnički prijevoz. Željezničkom infrastrukturom u duljini 2617 km, od čega je 1013 km pruge elektrificirano, upravljao je ujedno i najveći operator uslužnih objekata HŽ Infrastruktura. U 2023. prevezeno je ukupno 15,1 milijuna tona robe, odnosno 7,2 posto manje nego u prethodnoj godini. Tijekom godine prevezeno je blizu 24 milijuna putnika, oko 28 posto više nego u 2022. 
HŽ Putnički prijevoz zaprimio je preko 8 tisuća putničkih prigovora. Gotovo polovina
prigovora odnosila se na povrat novca, zatim na kašnjenje vlakova, a ostali prigovori odnosili su se na rad osoblja, vozni red, Tarifu 101, tehničku ispravnost vagona, ISPRO prodajni sustav, online vozni red i čistoću.      Tijekom 2023. provedeno je 56 inspekcijskih nadzora na tržištu elektroničkih komunikacija, u području poštanskog prometa također 56 (usmjereno na kakvoću obavljanja univerzalne usluge i prava korisnika poštanskih usluga) te je provedeno 22 inspekcijska nadzora u području regulacije tržišta željezničkih usluga i prava putnika u željezničkom prijevozu.

Krajem 2023. HAKOM je osigurao orbitalne i frekvencijske resurse za pokrivanje RH komunikacijskim satelitom Ovime je RH dobila mogućnost koristiti se samostalno orbitalnom pozicijom.

Ukupni prihodi HAKOM-a u 2023. iznosili su 13.886.642 EUR i najvećim dijelom ostvareni su od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, zatim od naknada za obavljanje drugih poslova te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Povećanje prihoda u odnosu na prethodnu godinu utjecalo je povećanje naknada za obavljanje drugih poslova HAKOM-a u području elektroničkih komunikacija i naknada za obavljanje poslova u području regulacije tržišta željezničkih usluga jer je HAKOM u prethodnoj godini značajno smanjio naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom radi utroška ostvarenog viška prihoda iz prethodnih razdoblja. Rashodi u 2023. evidentirani su u iznosu od 13.980.057 EUR. Uz redovite rashode poslovanja, značajniju investiciju predstavljala je izgradnja kontrolno-mjerne postaje Bilogora s nabavom i ugradnjom pripadajuće mjerne opreme. Manjak prihoda tekuće godine planski je pokriven viškom prihoda iz prethodnih godina.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom Izvješću u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
U raspravi članovi Odbora ukazali su na probleme proistekle zatvaranjem poštanskih ureda na otocima, na niske plaće i nedostatak djelatnika (naročito tijekom turističke sezone) te je postavljen upit mogu li korisnici utjecati na unaprjeđenje poštanskih usluga. Izneseno je da pošta bilježi rast ukupnog tržišta, prednjači u kvaliteti svojih usluga, a problemi s kojima se trenutno susreće Hrvatska pošta d.d. su kompleksni, ali isto tako da se kontinuirano radi na poboljšanju temeljnog poslovanja i razvoju infrastrukture, digitalizaciji poslovanja i usluga. Plaće radnika su povećane i sada prosječna plaća iznosi oko 1.100 eura. 
Nadalje, što se tiče elektromagnetskog zračenja, rečeno je da su rezultati kontrola dobri. Naime, provođenje mjera zaštite i ograničenja propisani su pravilnikom kojeg donosi ministar zdravstva, čije norme su strože od europskih normi i te mjere se u praksi poštuju. 
Tijekom rasprave iznesen je prijedlog da se izradi analiza u kojem periodu bi se moglo napustiti bakar i uvesti optički internet. Predstavnik HAKOM-a iznio je kako je gašenje bakra jedan od najvažnijih ciljeva za sljedeće razdoblje i s aspekta održivosti mreža svakako se podupire uvođenje optičkog interneta. Provode se pilot projekti u suradnji s korisnicima, postupak gašenja bakra je skup, a prepreku za njegovo gašenje predstavlja i određeni broj korisnika koji još nije spreman prijeći na optiku. 
Također, u raspravi izneseno je mišljenje kako bi HAKOM trebao ukazivati na eventualne propuste resornom ministarstvu te ukoliko je potrebno, predlagati da se ide u izmjenu regulative.

Raspravljalo se o radijskim smetnjama s područja Talijanske Republike (ometanje hrvatskih tv signala je riješeno) koje i dalje otežavaju kvalitetan prijam hrvatskih radijskih programa duž cijelog priobalja te se i dalje radi na rješavanju ovoga problema. Također je raspravljano o broju i načinu izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2023. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva dijela članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojim je zatraženo sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: 1. Stanje u Jadroliniji i sigurnost trajektnog prometa u Hrvatskoj. 
Članovi Odbora zatražili su sazivanje navedene sjednice potaknuti incidentima koji su se tijekom ljeta događali na floti Jadrolinije, a osobito teškom nesrećom koja se u Malom Lošinju 11. kolovoza 2024. dogodila na Jadrolinijinom trajektu „Lastovo“, u kojoj su zbog pada rampe smrtno stradala tri člana i teško ozlijeđen četvrti član posade.

Predsjednik Odbora je na prijedlog člana Odbora predložio glasanje te je Odbor jednoglasno (10 glasova “ZA”) donio Zaključak da se o predloženoj temi: “Stanje u Jadroliniji i sigurnost trajektnog prometa u Hrvatskoj” provede rasprava, odnosno da se sjednica odmah i nastavi.

Na sjednici su osim članova Odbora i zastupnika u Hrvatskom saboru sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave Jadrolinije, Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske, Sindikata pomoraca Hrvatske i Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije.

Izrazima sućuti obiteljima stradalih pomoraca, sjednicu je otvorio predsjednik Odbora dajući kratki osvrt na kronologiju događaja i nadležne institucije u istrazi. Između ostalog, istaknuo je da Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, provodi sigurnosnu istragu koja se sastoji od prikupljanja podataka, rekonstrukcije događaja, analize te davanja sigurnosnih preporuka s ciljem njihovog sprječavanja u budućnosti. Napomenuo je da sigurnosne istrage nisu namijenjene pripisivanju krivnje ili odgovornosti već isključivo u svrhu određivanja okolnosti nastanka pomorske nesreće te predlaganju korektivnih mjera i sigurnosnih preporuka. Izvijestio je prisutne da prema dobivenoj informaciji, Agencija poduzima sve napore da rok od 12 mjeseci koji inače ima za dovršetak istrage i izradu završnog izvješća što je u skladu s europskim pravilima, skrate te da sve radnje povezane s pomorskom nesrećom broda Lastovo provode prioritetno i temeljito.

Potpredsjednica Odbora smatra da je potrebno razgovarati o stanju u Jadroliniji kao strateškoj državnoj tvrtki, rekavši kako sindikati upozoravaju i na lošu politiku nabave brodova te da je inspekcijski nadzor utvrdio brojne nepravilnosti. Osim toga što su brodovi zastarjeli, potrebno je osigurati sigurnost brodova te smatra da treba strateški razmišljati o nabavi brodova. 

U odgovoru na upit člana Odbora, ministar mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je da ne želi ništa prikrivati o stanju u Jadroliniji i sigurnosti trajektnog prometa te je kazao da je pogriješio što nakon tragičnog slučaja pogibije tri pomorca na Malom Lošinju nije odmah otišao na mjesto nesreće. Naglasio je da se ništa nije prikrivalo te da nije dao ostavku, iako je o tome razmišljao i razmišlja, iz razloga što želi da se sazna što se dogodilo. U nastavku rasprave kazao je da je Jadrolinija strateška tvrtka od posebnog interesa za Hrvatsku koja sa svojih 57 brodova i 38 linija predstavlja stup putničkog linijskog prijevoza te godišnje preveze 12 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila. Istaknuo je kako se iz godine u godinu povećavaju izdvajanja za Jadroliniju te da Vlada RH vodi politiku kontinuiranog poboljšanja standarda usluga i sigurnosti. Tako državne potpore Jadroliniji za 2024. iznose 58,2 milijuna eura, što je za 47 posto više u odnosu na 2017. Preliminarni podaci za 2025. godinu govore kako će se zbog povećanja troškova u pomorskom prijevozu, potpore povećati za nekoliko desetaka milijuna eura. Investicije u modernizaciju Jadrolinijine flote iznose 120 milijuna eura, a povećana su i materijalna prava radnika za 60 posto u odnosu na 2018. godinu. Tristo milijuna eura uloženo je u luke i povećanje kapaciteta i sigurnosti u samim lukama.

Zastupnica u Hrvatskom saboru navela je kako je posljednja revizija u toj tvrtki provedena 2014. godine i da su tada otkriveni neopravdani troškovi poslovanja, a da je predsjednik Nadzornog odbora dao ostavku na svoju funkciju zbog „nepridržavanja pravila u javnim natječajima“. Postavila je upit o tome kako se kupuju brodovi, koriste li se isti brokeri u nabavi brodova te što se s tehničkog aspekta dogodilo u nesreći.
Tijekom sjednice predsjednik Uprave Jadrolinije naveo je kako je nabava brodova dugotrajan i složen proces i da su cijene isporuke određenih dijelova broda „krenule u nebo“. Istaknuo je da je u tijeku obnova brze katamaranske flote, pokrenut je i natječaj za nabavu tri električna putnička broda s razinom investicije od 135 milijuna eura.
U nastavku rasprave izvijestio je članove Odbora kako Jadrolinija ove godine bilježi rekordnu sezonu, a zaposlenici, naročito pomorci, unatoč nezapamćenoj tragediji na Malom Lošinju, svoj posao obavljaju profesionalno, savjesno i odgovorno. Naglasio je da je u ovoj godini do sada od 41 tisuću planiranih, realizirano ukupno 98 posto putovanja, a od dva posto neizvršenih, samo njih 0,12 posto bilo je zbog tehničkih problema broda, dok ostala putovanja nisu realizirana zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Istaknuo je da će flota Jadrolinije ove godine prevesti tri puta više putnika nego što je u Hrvatskoj stanovnika. Smatra da je flota sigurna i dobro održavana te da tvrtka posluje stabilno i uglavnom bez poteškoća.

Član Odbora smatra da je sjednica isforsirana, odnosno preuranjena te da se o stanju u Jadroliniji i sigurnosti prometa teško može utemeljeno raspravljati dok se istrage ne završe i ne utvrdi što je dovelo do tragedije u Malom Lošinju. Također smatra da se radi o isforsiranoj dnevno političkoj raspravi u kojoj se preko Jadrolinije napada vlast, a time se ne čini ništa dobro Jadroliniji, a ni građanima. U replici zastupnika Hrvatskoga sabora rečeno je da se u ovom slučaju ne radi o politiziranju te smatra da je onog trena, kada je Vlada odlučila u upravu državne tvrtke staviti tri člana vladajuće stranke, time otvorena politizacija. 
Predstavnici triju sindikata pomoraca dali su svoje ocjene stanja u Jadroliniji. Predstavnik Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske, zatražio je brzu i neovisnu istragu oko tragične nesreće na Malom Lošinju. Istaknuo je kako Jadrolinija ima dobre i iskusne pomorce te u tvrtku treba više ulagati. Iako su brodovi stari i svi znaju da bi trebali biti bolji, smatra da su tu odgovorne i sve dosadašnje politike upravljanja. 

Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske i Strukovnog sindikata pomoraca Hrvatske  upozorili su da sustav upravljanja sigurnošću u Jadroliniji ne funkcionira te da je u potpunosti zapušten. Smatraju da je za tu situaciju isključivo odgovoran predsjednik Uprave. Također su upozorili da u Jadroliniji postoji još pet brodova starijih od 30 godina koji su opasni za sigurnost putnika i posade jer na njima uopće nema signalizacije za zatvaranje i otvaranje rampe.

Nakon provedene rasprave potpredsjednica Odbora predložila je sljedeće zaključke:

1.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora poziva Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u roku od 30 dana podnese ovom Odboru izvješće o stanju u Jadroliniji, točnije o strateškom upravljanju te o stanju i održavanju Jadrolinijine flote.
2.Izvješće iz točke 1. ovog Zaključka posebno treba sadržavati podatke unazad 5 godina o stanju i održavanju (redovno i izvanredno) pojedinog broda iz flote, izvješća o upravljanju sustava sigurnosti i zaštite na radu, protokol izvještavanja o izvanrednim događanjima na brodovima, podatke o zaposlenima u odnosu na sistematizaciju radnih mjesta, kao i posebni osvrt na postupke nabavke rabljenih plovila (procijenjena vrijednost, ugovorena vrijednost, dodatni troškovi uređenja prije stavljanja plovila u promet).
3.Poziva se Državni ured za reviziju da provede reviziju tvrtke Jadrolinija Rijeka.

Predloženi zaključci nisu dobili potreban broj glasova (3 glasa “ZA”, 1 glas “SUZDRŽAN” i 6 glasova “PROTIV”) članova Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu.

Nakon toga, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je temeljem provedene rasprave, a na prijedlog člana Odbora, većinom glasova (6 glasova “ZA”, 3 glasa “PROTIV” i 1 glas “SUZDRŽAN”) usvojio sljedeće

ZAKLJUČKE:

1.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu mišljenja je da svi brodari u Hrvatskoj uključujući i najvećeg nacionalnog brodara Jadroliniju, kontinuirano obavljaju linijski i pomorski promet te ispunjavaju obveze preuzete iz ugovora sklopljenih s Agencijom za obalni linijski pomorski promet. 
2.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu smatra da su znatno poboljšani uvjeti za sve pomorce u nacionalnoj plovidbi.
3.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu podupire investicijski ciklus obnove flote Jadrolinije.
4.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu izražava žaljenje zbog nesreće na brodu Lastovo.

PREDSJEDNIK ODBORA
          Stipo Mlinarić    

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 13. lipnja 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 14, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. svibnja 2024. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja iznio je kako će se ovim zakonskim prijedlogom u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe Direktive 2006/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja  2006. a koja je izmijenjena 6. travnja 2022. o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta. Navedenom Direktivom omogućava se korištenje unajmljenih vozila za cestovni prijevoz koja su registrirana i stavljena u promet u drugoj državi članici (što osnovnom Direktivom nije bilo omogućeno).  
Predlaže se ograničenje trajanja korištenja unajmljenog vozila na najviše dva uzastopna mjeseca nakon čega unajmljeno vozilo je potrebno registrirati u skladu s nacionalnim propisima, ograničava se broj unajmljenih vozila na maksimalno 25% u ukupnom broju vozila kojima se obavlja djelatnost te se ujedno ograničava korištenje takvih vozila za prijevoz za vlastite potrebe.

Nadalje, proširuje se područje primjene predmetnog Prijedloga zakona na javni prijevoz tereta i prijevoz tereta za vlastite potrebe u međunarodnom cestovnom prijevozu vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 3.500 kg na vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2.500 kg te su i ta vozila u obvezi biti licencirana. 

Pobliže se uređuju definicije automatiziranog cestovnog prijevoza putnika, centra za osposobljavanje vozača i ispitnih centara te se propisuju uvjeti za obavljanje automatiziranog cestovnog prijevoza putnika.

Ovim Prijedlogom zakona brišu se definicije kategorija linija (direktne, ekspresne i putničke linije) te se dodjeljuje javna ovlast Hrvatskoj gospodarskoj komori za izdavanje međužupanijskih dozvola za prijevoz putnika. Također su izvršene određene promjene koje se odnose na obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika u unutarnjem cestovnom prometu, kao i promjene koje se odnose na sklapanje ugovora o javnoj usluzi, a kojima se pojednostavljuje postupak usklađivanja voznih redova. Propisuje se i pravna zaštita u postupcima sklapanja ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi. 

Nadalje, omogućava se obavljanje unutarnjeg prijevoza putnika tj. kabotaža temeljem EU dozvola.

Također, propisuje se obveza posjedovanja dozvola za međunarodni prijevoz tereta za strane prijevoznike i prijevoznike Europske unije koji obavlja izvanredni prijevoz tereta za ili iz trećih zemalja. 

Ovim prijedlogom Zakona odredbe koje su regulirale područje ugovora u cestovnom prijevozu se brišu, da bi se navedeno područje uredilo novim posebnim zakonom. 

U raspravi članovi Odbora pozdravljaju nove odredbe koje se odnose na obvezu za vozače autotaksi vozila da ishode karticu autotaksi vozača i koja za vrijeme vožnje mora biti istaknuta u vozilu i vidljiva putnicima te kojima se daje ovlast Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD-u) za izdavanje kartice. Smatraju da će se na ovaj način ostvariti bolja kontrola vozača autotaksi vozila i pojačati sigurnost putnika. Tijekom rasprave predloženo je da se razmotri način kojim bi se i lokalnoj samoupravi (komunalnim redarima) omogućio nadzor i provjera valjanosti kartica preko QR kodova što bi se moglo riješiti pravilnikom jer inspekcije rade samo povremene akcije. Isto tako, zbog povećanog prometa na otocima tijekom turističke sezone predlaže se da se iznađe način za uspostavom call centra čime bi se rasteretile gužve i čekanja na taksi prijevoz u samoj luci. Također je izražena zabrinutost što tijekom zimskih mjeseci na otocima, u pravilu, ne prometuju autotaksi vozila, a što bi bilo od velikog značaja za otočno stanovništvo te je izraženo mišljenje da bi barem lokalna samouprava trebala poduzeti neke mjere sufinanciranja ove vrste prijevoza za potrebe domicilnog stanovništva.

Vezano za korištenje unajmljenih vozila bez vozača za cestovni prijevoz tereta iznesena je primjedba da bi rok za korištenje vozila trebalo povećati s dva na tri mjeseca jer se kod unajmljivanja vozila iz drugih zemalja (posebnih prikolica), u svrhu poljoprivrednih radova, najam obično sklapa najmanje na ovaj rok, a bila bi i velika pomoć poljoprivrednicima prilikom obavljanja sezonskih poslova. U nastavku rasprave predloženo je da se komunalni linijski prijevoz putnika omogući i aglomeracijama gradova. 

U raspravi izneseno je mišljenje da su kontrole za prijevoznike iz trećih zemalja slabe i prijevoznici to koriste, ruše cijene hrvatskih prijevoznika te se stvara nelojalna konkurencija. Predstavnik predlagatelja iznio je problematiku vezano uz broj inspektora i mišljenje kako bi trebalo pojačati inspekcijski nadzor te u tom smislu razmotriti i moguću suradnju s drugim tijelima državne uprave.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je (10 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić