11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekciju planova za 2027. i 2028. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 35,7 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 39,8 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2026. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,2% bruto domaćeg proizvoda. U 2027. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,95 milijardi eura ili 3,8% BDP-a dok se u 2028. očekuje manjak od 2,2 milijardi eura ili 2,1% BDP-a.

Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2026. iznosi ukupno 2.043.322.007 eura, što je povećanje odnosu na plan za 2025. za 15%. 

Prijedlog plana za 2026. u limitu iznosi 1.436.459.545 eura što je smanjenje u limitu, u odnosu na plan za 2025. za 1,7%. Planirani rashodi na izvorima i računima koji nisu u limitu iznose 606.862.462 eura, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnji plan a 92,9%. Prijedlog projekcija financijskog plana za 2027. iznosi ukupno 2.064.308.930 eura (u limitu 1.483.192.286 eura) dok za 2028. iznosi 1.633.626.643 eura (u limitu 1.383.358.161 eura).

Unutar Razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nalaze se sljedeća tijela: Agencija za obalni linijski pomorski promet, Hrvatski hidrografski institut, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Javna ustanova Lučka uprava Osijek, Javna ustanova Lučka uprava Sisak, Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod, Javna ustanova Lučka uprava Vukovar, Lučka uprava Dubrovnik, Lučka uprava Ploče, Lučka uprava Rijeka, Lučka uprava Split, Lučka uprava Šibenik i Lučka uprava Zadar.
Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2026. godinu te projekcije za 2027. i 2028. godinu.

Ukupni prihodi Hrvatskih cesta d.o.o. za 2026. godinu planirani su u iznosu od 466,86 milijuna eura, 474,75 milijuna eura za 2027. godinu te 449,16 milijuna eura za 2028. godinu. Planirana sredstva utrošit će se prvenstveno u investicijsko i redovito održavanje i rekonstrukciju cestovne infrastrukture u nadležnosti Društva te u ulaganja u strateške projekte izgradnje državnih cesta. Ukupni planirani rashodi iznose 617,06 milijuna eura u 2026. godini, 636,15 milijuna eura u 2027. te 651,30 milijuna eura u 2028. godini. Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na rashode za usluge redovitog održavanja državnih cesta. U sklopu rashoda za nabavu nefinancijske imovine planiraju se investicije u izgradnju državnih cesta i investicijsko održavanje i rekonstrukcija. Kao rezultat razlike između planiranih prihoda i rashoda, Hrvatske ceste imaju predviđen manjak od 150,19 milijuna eura u 2026. godini, 161,40 milijuna eura u 2027. godini i 202,13 milijuna eura u 2028. godini.

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u Prijedlogu financijskog plana za 2026. godinu iznose 617.726.371 eura. U ukupnim prihodima poslovanja najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine za 2026. godinu koji je planiran u iznosu od 503.340.000 eura. Ukupni rashodi planirani za 2026. godinu iznose 517.305.286 eura, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 263.972.806 eura i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 253.332.480 eura. Planirani rashod za izgradnju autocesta odnosi se na kapitalne projekte izgradnje obilaznice Novog Vinodolskog na pravcu autoceste A7, poddionica Selce – Novi Vinodolski te nastavak izgradnje pravca početkom radova na poddionici od Križišća do Selca (Jadranova), na izgradnju nadvožnjaka preko Ranžirnog kolodvora sa spojem na Sarajevsku ulicu na autocesti A11, dogradnju treće trake zagrebačke obilaznice od čvora Zagreb zapad do čvora Lučko, dogradnju čvora Zagreb zapad (Rakitje) izgradnju čvora Požega na autocesti A3, izgradnju čvora Žažina na autocesti A11, dogradnju čvora Matulji-Opatija (dogradnja drugog kolnika) na autocesti A8, uređenje mreže odmorišta, izgradnju zidova za zaštitu od buke i drugo. U 2025. godini započeli su radovi na implementaciji novog elektroničkog sustava za naplatu cestarine. Projekt će se financirati iz zajma u okviru EU Mehanizma za oporavak i otpornost, obuhvatit će i autoceste pod upravljanjem koncesionara, a očekuje se da će u punoj funkcionalnosti biti u 2027. godini. Planirani prihodi i rashodi poslovanja na kraju 2026. godine rezultiraju viškom u iznosu od 100.421.085 eura.

Ukupni prihodi HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. u Prijedlogu financijskog plana u 2026. iznose 166.365.679 eura, u 2027. je iznos od 197.335.445 eura te u 2028. iznos od 166.533.000 eura. Ukupni rashodi za 2026. iznose 170.191.442 eura, 200.682.585 eura u 2027. godini i 168.784.101 eura u 2028. godini. Prijedlog financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu te projekcije plana za 2027. i 2028. godinu izrađene su sukladno planiranom opsegu prijevozne usluge. Nastavlja se provođenje projekata besplatnog željezničkog prijevoza djece, učenika, studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina. Uz to, planiraju se radovi na nizu dionica, jer se remonti pruga nastavljaju na većem dijelu mreže HŽ-a.

Planirani ukupni prihodi HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2026. godinu iznose 557.333.810 eura od čega se 92,4% odnosi na Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna i 7,6% na prihode od imovine i prihode od prodaje roba i usluga. U odnosu na Plan za 2025. godinu, ukupno planirani prihodi veći su za 0,3%. Planirani ukupni rashodi za 2026. godinu iznose 565.996.446 eura i u odnosu na Plan za 2025. godinu veći su za 3,7%. Od ukupno planiranih rashoda 42,8% odnosi se na rashode poslovanja odnosno 57,2% na rashode za nabavu nefinancijske imovine tj. za investicije u željezničku infrastrukturu. Temeljem planiranih prihoda i rashoda za razdoblje 2026.-2028. godine, u svim planskim godinama iskazan je manjak u iznosu 8.662.636 eura za 2026. godinu, 12.778.700 eura za 2027. i 8.480.847 eura za 2028. godinu. U Prijedlogu Financijskog plana su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka. 

U raspravi je pohvaljen nastavak projekta besplatnog željezničkog prijevoza djece, učenika osnovnih i srednjih škola, redovnih studenata te umirovljenika te osoba starijih od 65 godina. U tom je kontekstu istaknuto da bi, s obzirom na infrastrukturnu odvojenost Istre od ostatka željezničke mreže u Hrvatskoj, trebalo omogućiti pravo na besplatan prijevoz i na liniji koja prometuje kroz Istru, Pula – Ljubljana – Zagreb. Time bi se dodatno ostvarila svrha projekta, a to je poticanje korištenja javnog željezničkog prijevoza i stvaranje navika korištenja ove vrste prijevoza, osobito kod mladih. Kao argument u prilog iznesenom prijedlogu navedena je i činjenica da željeznička linija Zagreb – Zabok - Krapina jednim dijelom prometuje teritorijem Republike Slovenije. Nadalje, raspravljano je o prijedlogu da se prolaz kroz tunel Učka učini besplatnim. 
Razmatrana su i pitanja dovršetka radova te novi projekti na pojedinim dionicama. Na upit člana Odbora predstavnik HŽ Infrastrukture izvijestio je da je završetak radova na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica do državne granice planiran za lipanj 2026., dok je projekt Dugo Selo – Novska trenutačno u fazi natječaja, uz izvođenje pripremnih aktivnosti. Riječ je o jednom od najvećih željezničkih projekata u Hrvatskoj, a dionica je duga oko 83 kilometra.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 1 glas ”SUZDRŽAN”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2027. I 2028. GODINU
te sljedećih odluka:
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu  i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 221, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se predloženim Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna za 2026. godinu i njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 227, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. studenoga 2025. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1309 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža, izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Direktive 2014/61/EU (Akt o gigabitnoj infrastrukturi), koja se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj, i to propisivanjem tijela nadležnih za njezinu provedbu, pravnih lijekova protiv odluka donesenih u vezi s provedbom Uredbe (EU) 2024/1309, rješavanjem sporova u vezi s provedbom Uredbe (EU) 2024/1309 te prekršajnih odredaba koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe.

Nadalje, provodi se usklađivanje s odredbama Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koji je stupio na snagu 2024. godine te se utvrđuje pravna osnova za donošenje odluke Vlade Republike Hrvatske kojom će se odrediti jedinstveni pružatelj usluga kritičnih komunikacija, putem kojeg operatori elektroničkih komunikacija osiguravaju usluge kritičnih komunikacija korisnicima kritičnih komunikacija.

Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se lakše i brže uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, odnosno gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža, uz što niže troškove, i to poticanjem zajedničke uporabe postojeće fizičke infrastrukture te omogućivanjem učinkovitijeg postavljanja nove fizičke infrastrukture. Navedene mreže uključuju jezgrene mreže i bežične mreže velikih brzina sljedeće generacije, uključujući 5G mreže. Time će se stvoriti uvjeti za ostvarivanje ciljeva europskog gigabitnog društva i bolje funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta, uz istodobno očuvanje djelotvornog tržišnog natjecanja te sigurnosti i neometanog rada postojeće infrastrukture.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (7 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 25. studenoga 2025. godine, raspravio je Prijedlog zakona o naplati cestarine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 223, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2025. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom po prvi put uspostavlja cjelovit normativni okvir za naplatu cestarine. Uz uređivanje pitanja koja do sada nisu bila normirana zakonom, ovim se Prijedlogom zakona preuzimaju i odredbe Zakona o cestama koje reguliraju područje naplate cestarine. Također se vrši usklađivanje s Direktivom 2022/362.

Ovim Prijedlogom zakona uređuje se naplata cestarine, propisuje obveza uspostave jedinstvenog sustava elektroničke naplate cestarine u slobodnom prometnom toku te se uređuju pitanja pružanja usluge europske elektroničke naplate cestarine. Nadalje, uređuje se nadzor upotrebe autoceste i objekta pod naplatom te se propisuje prekršajna odgovornost za kršenje propisanih obveza i to na području cijele mreže autocesta u RH.

Predlagatelj je naglasio da se prednosti novog sustava očituju u većoj sigurnosti i protočnosti prometa, smanjenju emisija i potrošnje goriva, interoperabilnosti s europskim sustavima, većoj pristupačnosti korisnicima te učinkovitijoj kontroli i nadzoru. 

Novi sustav naplate cestarine temelji se na dvjema tehnologijama, tehnologiji koja uključuje upotrebu ENC uređaja u vozilu i tehnologiji automatskog očitavanja registarskih pločica putem kamera. Sva teretna vozila imat će obvezu korištenja uređaja u vozilu, dok će laka vozila do 3,5 t nosivosti moći birati između korištenja uređaja u vozilu za elektroničku naplatu cestarine i prijave u sustav naplate cestarine za automatskog prepoznavanje registarskih pločica.

Upravitelji autocesta i nadležna državna tijela provodit će nadzor nad plaćanjem cestarine, pri čemu se neplaćanje određuje kao prekršaj radi sprječavanja bespravne uporabe autocesta.

Za provedbu projekta predviđeno je 130 milijuna eura bespovratnih sredstava. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestat će važiti relevantne odredbe Zakona o cestama te će se novi sustav u potpunosti primijeniti od 1. ožujka 2027. Donošenje Zakona po hitnom postupku ocijenjeno je nužnim radi osiguranja pravovremenog zakonodavnog okvira za provedbu obveza iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i uspješnu implementaciju novog modela naplate cestarine. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O NAPLATI CESTARINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula je da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 36,8 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2025. godinu planiran je u iznosu od 3,8 milijardi eura ili 4,2% BDP-a, što predstavlja smanjenje manjka od 253 milijuna eura u odnosu na originalni plan. 
U odnosu na izvanproračunske korisnike, u financijskom planu za 2025. planiran je njihov konsolidirani manjak od 161 milijun eura, dok se ovim rebalansom planira višak od 94 milijuna eura. Obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike, povećanje mirovina, izdvajanje za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalne i porodiljne naknade.
    U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Ovim se Prijedlogom Plan Ministarstva u limitu povećava za 23.641.643 eura, zajedno s iskazanim uštedama u iznosu od 88.317.535 eura i nedostatnim sredstvima u iznosu od 111.959.178 eura, a ukupni se Plan Ministarstva povećava za 8.771.909 eura, što je rezultat smanjenja sredstava planiranih na stavkama i izvorima koji nisu u limitu i ne utječu na deficit. Ukupni novi plan Razdjela 065 iznosi 1.776.651.982 eura, dok ukupni novi plan na izvorima u limitu iznosi 1.462.032.736 eura. Istaknuo je da se cestovni infrastrukturni projekti provode stabilnom i zadovoljavajućom dinamikom, dok se nakon duljeg razdoblja ograničenih ulaganja intenziviraju aktivnosti i na modernizaciji željezničke mreže. 
Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2025. godinu te projekcije za 2026. i 2027. godinu.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta d.o.o. u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2025. godinu iznose 412,43 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 6,33% u odnosu na izvorni plan. Ukupni planirani rashodi iznose 512,73 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 4,03% u odnosu na originalni plan. 
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2025. godinu iznose 561.193.995 eura, što predstavlja povećanje od 6,25% u odnosu na usvojeni Plan, dok  ukupni rashodi 383.092.027 eura i smanjeni su u odnosu na usvojeni Plan za 9,28%.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2025. godinu iznose 561.193.995 eura, što predstavlja povećanje od 6,25%, dok ukupni rashodi iznose 383.092.027 eura i smanjeni su u odnosu na usvojeni Plan za 9,28%. Prihodi i rashodi poslovanja rezultiraju viškom koji se u odnosu na usvojeni plan povećava za 72.195.533 eura i sada iznosi 178.101.968 eura.
Ukupni prihodi HŽ Putničkog prijevoza u Prijedlogu iznose 196.929.301 eura te su za  5,1% veći u odnosu na usvojeni plan, dok su ukupni rashodi veći za 3,5% i iznose iznose 214.704.470 eura. Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 17.775.169 eura. Povećani su rashodi za zaposlene što je rezultat sklapanja novog kolektivnog ugovora te povećanja cijene sata rada Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su manji za 2.599.771 eura i to ponajviše zbog promjena u dinamici realizacije projekta obnove 8 elektrolokomotiva (plaćanje avansa prolongira se u 2026.)
Željeznički putnički prijevoz organizira se na 2.617 kilometara pruga, dnevno se pokreće oko 760 vlakova, a zbog izvođenja radova na pružnoj mreži i stanja infrastrukture vrlo su niske komercijalne brzine prometovanja vlakova. Kako bi se ublažio navedeni negativni utjecaj planira se daljnje provođenje projekata besplatnog željezničkog prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola, redovnih studenata te umirovljenika i osoba starijih od 65 godina. Također, nastavlja se provođenje mjere besplatnog prijevoza za stanovnike pogođene potresom te besplatan prijevoz ukrajinskih državljana na svim relacijama unutar RH. 
Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture u novom planu za 2025. godinu iznose 555.561.768 EUR i povećani su za 13,5% u odnosu na Plan za 2025. godinu, dok su ukupni planirani rashodi povećani za 14.395.969 eura i iznose 545.907.000 eura. Ukupan višak iznosi 9.654.768 EUR. U fokusu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
U raspravi je rečeno da ukupni fiskalni rezultat izgleda povoljnije jer su prihodi ostali približno na istoj razini. Međutim, rashodovna strana bilježi smanjenje što ukazuje  da neki planirani projekti još nisu realizirani. Na upit o statusu tih projekata, predlagateljica je objasnila da se svi projekti nastavljaju, a za dio njih, koji su inicijalno planirani za financiranje iz nacionalnih sredstava, se otvorila mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova, konkretno iz Kohezijskog fonda. Riječ je o infrastrukturnim projektima u željezničkom i cestovnom prometu. Ovaj pristup omogućuje nastavak gospodarskog rasta, povećanje životnog standarda zaposlenih, uz istovremeno racionalnije korištenje proračunskih sredstava povlačenjem dostupnih sredstava iz EU fondova.
Nastavno, rečeno je da u fazu realizacije ulaze i novi strateški projekti, poput zagrebačke obilaznice te projekt proširenja autoceste A1 na dionici Zagreb – Karlovac (treći prometni trak) te dionice na autocesti od Zagreba prema Sisku. Od ulaganja u željezničku infrastrukturu, istaknut je projekt izgradnje željezničke infrastrukture prema mađarskoj granici Dugo Selo – Križevci, uz nastavak ulaganja na ključnim prometnim koridorima. 
Isto tako, nastavljaju se remonti na svim dionicama željezničke mreže. To uzrokuje smanjenje brzina i potrebu korištenja prijevoza putnika autobusima na dionicama na kojima se izvode radovi što dovodi do povećanja operativnih troškova i do 40 posto, kazao je predstavnik HŽ Putničkog prijevoza. Pozitivno je ocijenjeno uvođenje novih vlakova na svim dionicama.
Nadalje, rečeno je da su u razdoblju od 2022. do 2024. jedinice lokalne samouprave ostvarile suficit koji se sada koristi za pokrivanje rastućih rashoda, poput socijalnih izdvajanja, financiranja vatrogastva, izgradnje sportskih dvorana i škola te drugih prenesenih obveza. Međutim, porezna reforma i ukidanje prireza doveli su do pada prihoda, što dugoročno ugrožava fiskalnu održivost lokalnih proračuna. Osim toga, predloženo je da se odluke o poreznim stopama donose ranije kako bi se omogućila bolja koordinacija sa županijskim proračunskim planiranjem. Predlagateljica je prihvatila prijedlog te najavila da će on biti predmet daljnjeg razmatranja.
Također je istaknuto da se pokrenu procesi utvrđivanja granica pomorskog dobra kako bi se osigurali preduvjeti za realizaciju infrastrukturnih projekata. U raspravi je rečeno da  stanovnici otoka trebaju imati istu razinu usluge širokopojasnog pristupa internetu, kao i svi građani. Uz to, zatraženo je da se razmotri mjera povlaštenog prijevoza otočana na komercijalnim brodskim linijama tj. na linijama bez obveze javne usluge (pilot-projekt Hvar). 
U nastavku, članovi Odbora raspravljali su o potrebi obnove zgrada željezničkih kolodvora, razvoju željezničke infrastrukture kojim bi se jačala konkurentnost riječkog kontejnerskog terminala na europskom tržištu te o važnosti nizinske pruge.
Postavljen je upit o realizaciji projekata u Brodsko-posavskoj županiji. Naime, jedna od slabijih točaka brodskog cestovnog prometa je i povezivanje industrijske zone Đuro Đaković s autocestom te je rečeno da se radi o projektu koji je u svakom proračunskom planu, ali još nikako nije realiziran. Rečeno je da je zbog problema s izvođačem radova zastalo ali sada ide realizacija ovoga projekta, a osim toga, obećano je da će se sljedeće godine napraviti ograde od buke na autocesti.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”protiv”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, 
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2025. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su u 2025. godini donesene brojne zakonske izmjene koje izravno utječu na rashodovnu stranu državnog proračuna (rast mirovina i mirovinskih primanja, jačanje socijalne sigurnosti, podizanje životnog standarda građana te povećanje plaća u državnoj službi i javnim službama).
Kako bi se osigurao kontinuitet u izvršavanju rashoda i izdataka ovim Zakonom povećava se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike za 15,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura. Planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga povećava se za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je  (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće Hrvatske regulatorne agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 28. svibnja 2025. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. 

Uvodno izlaganje dao je zamjenik predsjednika Vijeća koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga. 
Tijekom 2024. ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 15.920.763,49 EUR, najvećim dijelom od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, naknada za obavljanje drugih poslova u području elektroničkih komunikacija te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Povećanje prihoda rezultat je veće naplate naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra za javnu elektroničku komunikacijsku mrežu iz 2023. s dospijećem i ostvarenom naplatom u 2024. Rashodi su iznosili 13.867.823,96 EUR i odnose se na redovno poslovanje i razvoj HAKOM-a. Budući da su prihodi bili veći od rashoda, ostvaren je višak koji je povećao preneseni višak iz prethodnih godina.

Posljednjih nekoliko godina operatori ulažu značajna sredstva u gradnju 5G i VHCN mreža, što se očituje u neprekidnom povećanju pokrivenosti. Ulaganja u VHCN mreže iznosila su 116 milijuna eura (rast od 22% u odnosu na 2023.). Nove VHCN mreže dostupne su za oko 79% kućanstava te za polovicu ruralnih kućanstava. Nadalje, pokrivenost 5G signalom dosegnula je 94%, a u ruralnoj sredini oko 86%. Tržište elektroničkih komunikacija nastavilo je bilježiti rast, s ukupnim prihodima od 1,88 milijardi eura, uz godišnji rast od 7,2%. Kao i prethodnih godina, najznačajniji prihodi ostvareni su od usluge pristupa internetu. Krajem 2024. gotovo polovica krajnjih korisnika imala je brzine pristupa iznad 100 Mbit/s, a više od četvrtine iznad 300 Mbit/s. Nadalje, usluge naplatne televizije i govorne komunikacije u pokretnim mrežama i dalje bilježe rast, dok je, očekivano, zabilježen pad u korištenju usluga govorne komunikacije u nepokretnim mrežama. Sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga bila je na zadovoljavajućoj razini.

Zbog digitalizacije i promjene potrošačkih navika korisnika, tržište poštanskih usluga se mijenja te se nastavlja trend iz prethodnih godina: smanjuje se broj tiskanica i pisama, dok  raste segment paketnih usluga. Broj dostavljenih paketa u 2024. rastao je za gotovo 22% i premašio 57 milijuna, dok se ukupni broj usluga, zbog deset posto manjeg broja tiskanica i šest posto manjeg broja pisama, smanjio za jedan posto, na 254 milijuna. Davatelji usluga povećali su broj paketomata za 71% (ukupno 2103) i broj raznih “pickup” lokacija za 13% (ukupno 2419). Broj poštanskih ureda ostao je nepromijenjen i iznosi 1016. Veći broj paketa, veća zastupljenost usluga s dodanom vrijednošću te povećanje cijena određenih usluga nadoknadili su manje prihode od pismovnih pošiljaka, pa su ukupni prihodi na tržištu iznosili 364 milijun eura i bili su 18% veći u odnosu na 2023. Prihodi od paketnih usluga porasli su  za 19% u 2024. te, iako one čine oko 22% ukupnog tržišta, ostvaruju 55% ukupnih prihoda. Tržišni udjeli Hrvatske pošte po prihodima i broju obavljenih usluga gotovo se nisu mijenjali: HP i dalje obavlja 83% svih usluga, pri čemu drži 58% udjela u ostvarenim prihodima.
Udjel univerzalne usluge u ukupnom broju poštanskih usluga nastavio je padati te je krajem 2024. iznosio 45%. Unatoč manjem broju usluga, prihodi od univerzalne usluge nisu pali, već su zbog povećanja cijena određenih vrsta usluga unutar opsega univerzalne usluge porasli na 126 milijuna eura.
Na tržištu željezničkih usluga ukupno je registrirano osamnaest teretnih i dva putnička prijevoznika, od kojih su povijesni prijevoznici HŽ Cargo (HŽC) i HŽ Putnički prijevoz (HŽPP). Željezničkom infrastrukturom u duljini 2617 km, od čega je 1013 km pruge elektrificirano, upravljala je HŽ Infrastruktura. U 2024. prevezeno je ukupno 14,7 milijuna tona robe, što je 2,5 posto manje nego prethodne godine, no broj ostvarenih tonskih kilometara je porastao. Prihod upravitelja infrastrukture (HŽI) od naplate željezničkih usluga porastao je za 12% i iznosio 19,8 milijuna eura. Tijekom godine prevezeno je gotovo 24,6 milijuna putnika, što je tri posto više nego 2023.

U 2024. nastavljen je rad na osiguravanju preduvjeta za bolju zaštitu i edukaciju korisnika, kao i nadzor nad radom operatora u pogledu rješavanja prigovora i pritužbi.
Početkom godine, HAKOM je odlukom Vlade RH imenovan koordinatorom za digitalne usluge, do donošenja relevantnog zakona za provedbu uredbe EU o digitalnim uslugama (DSA). Također, na temelju novog zakonodavnog okvira za kibernetičku sigurnost, HAKOM je postao nacionalno nadležno tijelo u sektoru digitalne infrastrukture za subjekte koji su pružatelji javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom Izvješću, u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2024. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
   
Stipo Mlinarić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 11. travnja 2025. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama u vezi s nezakonitim ulaskom na područje Europske unije usmjerenima protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju COM (2021)753, D.E.U. br. 24/024, koje je predsjedniku Odbora, na temelju članka 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 11. ožujka 2025. godine, a Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom (Klasa: 022-03/25-07/55, Urbroj: 50301-21/21-25-1) na sjednici održanoj 25. veljače 2025. godine.
Cilj Prijedloga ove uredbe je uspostava pravnog okvira kojim bi se uniji omogućilo donošenje mjera usmjerenih protiv prijevoznika koji su u svim vrstama prijevoza (zračnim, morskim, unutarnjim plovnim putevima, željezničkim i cestovnim) sudjelovali i u nekim slučajevima ostvarivali dobit, u operacijama krijumčarenja i trgovanja ljudima kao i onima koji olakšavaju takve radnje. Europska unija i Europska komisija moraju biti spremni za razne scenarije koji su usmjereni prema vanjskim granicama EU-a te su u tom kontekstu potrebne preventivne mjere zaštite od mogućih rizika destabilizacije zbog mogućeg prilijeva migranata na granicu.
Republika Hrvatska osuđuje instrumentalizaciju migranata i podupire napore u suzbijanju i obeshrabrivanju potencijalnih novih sličnih pokušaja ovakvih radnji. Također, smatra kako uredba protiv prijevoznika, čije bi se odredbe primjenjivale kao krajnja mjera, može imati veliku dodanu vrijednost na operativnoj razini s ciljem smanjenja intenziteta krijumčarskih aktivnosti.
U odnosu na mjere koje je Europska komisija ovlaštena poduzimati protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenja migranata ili ih olakšavaju Republika Hrvatska ističe upitnost mjere suspenzije prava na opskrbu gorivom kao i mogućnost kontrole te provedbe. Nadalje, u odnosu na čl.3.st.2. Prijedloga uredbe, Hrvatska drži nejasnim suodnos temeljne uredbe s pravnom osnovom iz područja prometa i predložene Provedbene odluke Vijeća koja bi svojim sadržajem ulazila u područje zajedničke vanjske i sigurnosne politike te smatra problematičnim dodjeljivanje ovlasti Europskoj komisiji da samostalno odlučuje o zabrani poslovanja u EU vanjskim operatorima što je inače područje sankcija u kojem Komisija nema takve ovlasti.
Ne prepoznaje se potreba za izmjenom postojećeg zakonodavstva RH iz područja prometa slijedom usvajanja ovog dokumenta.
Članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, posebice uzimajući u obzir duljinu hrvatske granice i stečeno iskustvo u suzbijanju nezakonitih migracija. Predmetna uredba usmjerena je na prijevoznike koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju, odnosno koji na bilo koji način olakšavaju nezakonite migracije.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je utvrdio sljedeće mišljenje:

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE 
O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O MJERAMA U VEZI S NEZAKONITIM ULASKOM NA PODRUČJE EUROPSKE UNIJE USMJERENIMA PROTIV PRIJEVOZNIKA KOJI SUDJELUJU U TRGOVANJU LJUDIMA ILI KRIJUMČARENJU MIGRANATA ILI IH OLAKŠAVAJU 
COM (2021)753, D.E.U. BR. 24/024

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Stipo Mlinarić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2006. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjene i dopune iz 2009. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari,1972., Izmjene i dopune iz 2013. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., Izmjena i dopuna iz 2022. Protokola iz 1996. uz Konvenciju o sprječavanju onečišćenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, 1972., drugo čitanje, P.Z. br. 125, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. veljače 2025. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim Zakonom potvrđuje navedeni Protokol kako bi njene odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da u ovoj fazi postupka nisu moguće izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora.

Cilj Londonske konvencije i Protokola je promicanje učinkovite kontrole svih izvora onečišćenja mora. Predloženim zakonom potvrđuje se Protokol kojim se želi postići još veća kontrola sprječavanja onečišćenja mora do kojeg može doći potapanjem otpada i drugih tvari i spaljivanjem otpada u moru te izvoza otpada u svrhu potapanja ili spaljivanja otpada u more. 

Za potrebe ovog Protokola „potapanje“ među ostalim, odnosi se na svako namjerno zbrinjavanje u more otpada ili drugih tvari s brodova, zrakoplova, platformi ili drugih umjetnih objekata na moru; svako namjerno zbrinjavanje u more brodova, zrakoplova, platformi ili drugih umjetnih objekata na moru te svako skladištenje otpada ili drugih tvari u morskom dnu i njegovu podzemlju s brodova, zrakoplova, platformi ili drugih umjetnih objekata na moru.

Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj i svih njegovih podciljeva. Pored navedenoga kao rezultat pristupanja Protokolu očekuju se uspješniji međunarodni odnosi po predmetnom pitanju, usmjerena razmjena informacija te se potiče dijalog između država, ugovornih stranaka Protokola, o pitanjima upravljanja obalnim područjem. Također osiguravaju se uvjeti za učinkovito postizanje UN - ovog cilja održivog razvoja broj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj.

Pristupanje Protokolu obaveza je koju je Republike Hrvatska prihvatila akcijskim planom za pristupanje OECD-u.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona koji ima za cilj povećanja kontrole sprječavanja onečišćenja mora. Tijekom rasprave ukazano je na problem potkapacitiranosti inspekcijskih službi, nejasnoće vezane uz kontrolne mehanizme i dodatne troškove, sankcioniranje nepoznatih počinitelja i dr. Također je rečeno da razvoj nautičkog turizma s porastom broja marina sa sobom donosi i brojne izazove vezano za kontrole otpadnih voda. Iznesen je prijedlog da se jedinicama lokalne samouprave i lukama sufinanciranjem pomogne u izradi osnovnih protokola za slučajeve iznenadnog onečišćenja mora. Skrenuta je pažnja i na značaj edukacije, posebice mladih, o važnosti očuvanja čistog mora. Predlagatelj je u nastavku rasprave najavio osnivanje međuresorne koordinacije s ciljem osnivanja rendžerske službe za zaštitu okoliša na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, čime će se osnažiti inspekcijske službe, a pri tome je istaknuo da je gospodarski pojas posebno ugrožen. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2006. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2009. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENE I DOPUNE IZ 2013. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972., IZMJENA I DOPUNA IZ 2022. PROTOKOLA IZ 1996. UZ KONVENCIJU O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA POTAPANJEM OTPADA I DRUGIH TVARI, 1972.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 24. siječnja 2025. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 54, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da su izmjene i dopune važećeg Zakona predložene zbog stupanja na snagu Uredbe (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu. Navedenom Uredbom je 7. lipnja 2023. godine stavljena izvan snage Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu. Predloženim zakonom proširuju se prava putnika, u dijelu koji se odnosi na prijevoz bicikala, prava osoba s invaliditetom i popularizaciju jedinstvenih prijevoznih karata. Osim toga, predložene izmjene i dopune u najvećem dijelu odnose se na prekršajne odredbe, s obzirom na to da su države članice dužne propisati sankcije za neprovođenje odredbi Uredbe (EU) 2021/782. Osim toga, brisane su odredbe koje se odnose na pritužbe putnika jer je postupak pritužbe u potpunosti pokriven ovom Uredbom. 

Na tekst Prijedloga zakona tijekom prvog čitanja u Hrvatskom saboru nije bilo suštinskih primjedbi niti prijedloga.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno (10 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese:

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULACIJI TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH USLUGA I ZAŠTITI PRAVA PUTNIKA U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

Stipo Mlinarić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekciju planova za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a.

Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2025. iznosi ukupno 1.735.968.201 eura, što je povećanje ukupnog plana u odnosu na prethodnu godinu za 15,7%. Prijedlog plana za 2025. u limitu iznosi 1.406.479.221 eura što je povećanje u limitu, u odnosu na plan za 2024. za 17,0%. Planirani rashodi na izvorima i računima koji nisu u limitu iznose 329.488.980 eura, što je povećanje u odnosu na plan za 2024. godinu za 10,5%.

Prijedlog projekcija financijskog plana za 2026. iznosi ukupno 2.083.292.295 eura dok za 2027. iznosi 1.778.377.149 eura.

Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2025. godinu iznos od 470.550.491 eura (27,1%) plana odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine), a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,11 eura, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,03 eura naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva.

Za pripremu i provedbu EU projekata je u Financijskom planu za 2025. godinu planirano oko 240 milijuna eura što je oko 14% od ukupnog plana. Od navedenog iznosa 113.286.170 eura se odnosi na sredstva pomoći EU iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Ukupna sredstva za 2025. iznose 137.709.587 eura, što čini 7,9% od ukupnog plana Ministarstva.

U 2025. godini planiraju se i sredstva za 10 državnih lučkih uprava u ukupnom iznosu od 166.473.616 eura što čini 9,6% od ukupnog plana Ministarstva.

Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2025. godinu te projekcije za 2026. i 2027. godinu. 

Ukupni prihodi Hrvatskih cesta za 2025. godinu planirani su u iznosu od 387,90 milijuna eura, 415,64 milijuna eura za 2026. godine te 429,07 milijuna eura za 2027. godinu.

Ukupni planirani rashodi iznose 534,26 milijuna eura u 2025. godini, 582,10 milijuna eura u 2026. te 614,41 milijuna eura u 2027. godini. Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na rashode za usluge redovitog održavanja cesta. Nastavljaju se projekti obnove cesta na području pogođenim potresom, saniranju opasnih mjesta na hrvatskim cestama te  projektu multimodalne platforme splitske aglomeracije. Projicirani prihodi i rashodi Hrvatskih cesta rezultiraju manjkom od 146,36 milijuna eura u 2025. godini.

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta u prijedlogu Financijskog plana za 2025. godinu iznose 528.202.707 eura. U ukupnim prihodima poslovanja najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine te je za 2025. godinu planiran u iznosu od 443.559.634 eura. Ukupni rashodi planirani za 2025. godinu iznose 422.296.272 eura, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 289.835.304 eura i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 132.460.968 eura. Planirani prihodi i rashodi poslovanja na kraju 2025. godine rezultiraju viškom u iznosu od 105.906.435 eura. Novi sustav naplate cestarina u 2025. obuhvatit će 28 milijuna eura. Također su u tijeku planirani nastavci i završetci planiranih projekata na hrvatskim autocestama.

HŽ Putnički prijevoz planira u 2025. prihode u iznosu od 187.380.999 eura, u 2026. 195.440.920 eura te u 2027.199.843.000 eura. Iz zajma Europske investicijske banke planira se financiranje 11 elektrodizelskih motornih vlakova za daljinski promet, 4 baterijska vlaka za splitsko i istarsko područje te 4 elektrobaterijska vlaka za relacije Zagreb - Krapina i Zagreb - Bjelovar. Nadalje, planira se financiranje dokumentacije za izgradnju Tehničko-logističkog centra Zagreb uključivo obnovu radionice za održavanje željezničkih vozila u Splitu, izgradnja punionica za baterijske vlakove na lokacijama Lupoglav i Požega (Velika), nadogradnja stabilnih energetskih priključaka alternativnim izvorom energije te dovršetak projekta nabave dva baterijska vlaka i šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje pogonskih baterija u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. U prijedlogu Financijskog plana ukupni rashodi za 2025. iznose 207.521.343 eura, 194.801.073 eura u 2026. godini i 200.605.471 euro u 2027. godini. Projicirani ukupni prihodi i rashodi  rezultiraju manjkom od 20.140.344 eura u 2025. godini, viškom od 639.847 eura u 2026. i manjkom od 762.471 euro u 2027. godini.

Nadalje je raspravljano o nastavku i intenziviranju ulaganja u željezničku infrastrukturu. Planirani ukupni prihodi HŽ Infrastrukture za 2025. godinu iznose 489.464.400 eura od čega se 86,4% odnosi na Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, 8,5% na prihode od imovine i prihode od prodaje roba i usluga, te 5,1% na ostale nespomenute prihode koji se u naravi odnose na planirane prihode temeljem prijedloga Nagodbe Republike Hrvatske i HŽ Infrastrukture o uređenju imovinskopravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. U odnosu na Plan za 2024. godinu, ukupno planirani prihodi veći su za 8,1%. Projekcije ukupnih prihoda za 2026. godinu iznose 573.799.231 eura i veći su za 17,2% u odnosu na plan za 2025. godinu dok za 2027. iznosi 560.742.000 eura. Planirani ukupni rashodi za 2025. godinu iznose 531.511.031 eura i u odnosu na Plan za 2004. godinu veći su za 17,1%. Od ukupno planiranih rashoda 41,1% odnosi se na rashode poslovanja odnosno 58,9% na rashode za nabavu nefinancijske imovine tj. za investicije u željezničku infrastrukturu. Za 2025. godinu planiran je manjak u iznosu 42.046.631 EUR koji je posljedica izostanka prihoda tj. smanjenja prihoda vezanih za povlačenje sredstava za financiranje CEF projekata. Za 2026. godinu projiciran je višak u iznosu 4.624.731 EUR koji je najvećim dijelom rezultat prihoda vezanih za povlačenje sredstava za financiranje CEF projekata. Naime, radi se o prihodima vezanim za projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo. 

U nastavku rasprave dana je podrška realizaciji projekata koji se odnose na Splitsko-dalmatinsku županiju, osobito na državnim cestama D113 i D114 na otoku Braču što će olakšati prometovanje kroz trajektnu luku Supetar. Također je istaknuto da bi cjelogodišnja zračna linija Brač (Bol) - Zagreb puno značila stanovnicima ovoga otoka. Nadalje, očekuje  se realizacija projekta ceste Klis – Solin do sljedeće turističke sezone. 

Tijekom rasprave postavljen je upit i zatraženo obrazloženje o planiranom izrazito visokom povećanju sredstava Agenciji za obalni linijski pomorski promet. Detaljnije obrazloženje dati će predlagatelj nakon obavljenih konzultacija s Agencijom te pripremiti odgovor za plenarnu sjednicu.

U nastavku se raspravljalo o razlozima smanjenja sredstava namijenjenih upisu granica pomorskog dobra te financiranju komunalnih vezova.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 2 glasa ”PROTIV”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2026. I 2027. GODINU

te sljedećih odluka:

-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu  i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 23. listopada 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane o europskim programima satelitske navigacije, drugo čitanje, P.Z. br. 71, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da su Europska unija i Švicarska Konfederacija kroz dugogodišnju suradnju utvrdili zajednički interes u razvoju globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) posebno osmišljenog za civilnu uporabu te iznimno važnog u smislu doprinosa navigacijskoj i informacijskoj infrastrukturi. Osim toga, blisko sudjelovanje Švicarske Konfederacije u programima Galileo i EGNOS od njihovih konceptualnih faza, utvrđeno je, s ciljem unaprjeđenja dugoročne suradnje Europske unije, njezinih država članica i Švicarske Konfederacije u području satelitske navigacije, da je neophodno formalizirati odnos u ovom području. Potvrđivanje ovog Sporazuma omogućuje sudjelovanje Švicarske Konfederacije u europskim programima satelitske navigacije, gdje će Švicarska Konfederacija zauzvrat doprinijeti financiranju tih programa.

Stoga se predloženim Zakonom potvrđuje ovaj Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova “za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O SURADNJI IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE, I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE, S DRUGE STRANE O EUROPSKIM PROGRAMIMA SATELITSKE NAVIGACIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 30,3 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 33,6 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2024. godinu planiran je u iznosu od 3,3 milijardi eura ili 3,9% BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Tekući financijski plan za 2024. godinu iznosi ukupno 1.547.963.623 eura, a nakon rebalansa 1.500.392.816. Ovim se prijedlogom plan u limitu povećava za 62.211.288 eura, zajedno s iskazanim uštedama u iznosu od 45.830.884 eura i nedostatnim sredstvima u iznosu od 108.042.172 eura, a ukupni se Plan Ministarstva smanjuje za 47.570.807 eura, što to je najvećim dijelom rezultat smanjenja sredstava planiranih na stavkama i izvorima koji nisu u limitu i ne utječu na deficit.

Iskazane uštede odnose se na pojedine projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Programa konkurentnost i kohezija te na ostale projekte za koje je utvrđena sporija dinamika provedbe projekata: Nacionalni sustav za suzbijanje onečišćenja mora velikih razmjera-EAS HR, Obnova SAR flote lučkih kapetanija, Gradnja i tehničko održavanje plovnih putova unutarnjih voda, Rekonstrukcija, obnova i održavanje poslovnih zgrada Ministarstva, Provedba ugovora o koncesiji-Bina-Istra, Sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika, Potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova, Unapređenje strukturnih reformi željeznice, Modernizacija lučkog područja Luke Šibenik te na projektima gradnje i održavanja lučke infrastrukture u Lučkoj upravi Vukovar.
Povećanje limita najvećim se dijelom odnosi na iskazana nedostatna sredstva za: financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture,  pilot–projekt poticanja željezničkog putničkog prijevoza, realizaciju Ugovora o javnim uslugama, izgradnju cesta u Karlovačkoj županiji, nadoknadu dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu putnika i dr.

Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2024. godinu te projekcije za 2025. i 2026. godinu.

Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta d.o.o. u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2024. godinu iznose 365,38 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 2,57% u odnosu na originalni Plan. Ukupni planirani rashodi iznose 461,34 milijuna eura, a smanjeni su u odnosu na originalni plan za 2,98%. Izmjenama Financijskog plana Hrvatske ceste imaju predviđen manjak od 95,96 milijuna eura, što je smanjenje od 4,52 milijuna eura, 

Rashodi za usluge povećani su za 9,13 milijuna eura, što je posljedica rasta troškova redovitog održavanja cesta zbog povećanog opsega radova uslijed sanacije kolnika, poboljšanja prometne signalizacije, zamjene oštećene opreme, te posljedica nevremena i aktiviranja klizišta. Također, povećana duljina mreže državnih cesta i specifični zahtjevi za održavanjem cesta s posebnim upravljanjem zahtijevaju dodatna financijska sredstva. Rashodi su smanjeni na stavci otkupa zemljišta što je  posljedica smanjene realizacije uzrokovane dugotrajnim postupcima otkupa. Najveći projekti iz stavke Cesta su Brza cesta Okučani – granica BiH, Brza cesta Bjelovar – Virovitica – GP Terezino polje, Podravski ipsilon D10: Kloštar Vojakovački – Križevci, Podravski ipsilon D12: Farkaševac – Bjelovar i Spojna cesta čvor „Sisak“ – Sisak. Također su nabavljena tri vatrogasna vozila za održavanje prometne sigurnosti na mostu prema poluotoku Pelješcu koji je izgrađen u sklopu projekta Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2024. godinu iznose 531.265.616 EUR, što predstavlja povećanje od 2,53% u odnosu na usvojeni Plan. U ukupnim prihodima poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine (Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija) koji je ovim planom uvećan za 23.500.000 EUR radi odobrenog povećanja cijena cestarine za 10% na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o. Ukupni rashodi u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana iznose 374.265.616 EUR i smanjeni su u odnosu na usvojeni Plan za 38.903.940 EUR ili 9,42%. Izmjenama i dopunama Plana izmijenjena je struktura rashoda pa su rashodi poslovanja povećani, a smanjeni su rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. u novom planu iznose 452.743.674 eura, odnosno smanjeni su za 7,6% u odnosu na usvojeni Plan, što je rezultat  promijenjene dinamike povlačenja sredstava za CEF projekte (Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo – Novska; Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb Gk –Rijeka). Povećana su sredstva za za financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture i za otplatu zajma IBRD.Planirana su sredstva za project izgradnje drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb GK – Rijeka do potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz novog operativnog razdoblja Program Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. Ukupni planirani rashodi u novom Planu smanjeni su za 2.517.320 eura što se najvećim dijelom odnosi na smanjenje rashoda za usluge i rashoda za materijal i energiju što je rezultat usklađenja dinamike podmirenja obveza obzirom na dospijeće planiranih rashoda kao i statusa procesa javne nabave, posebno u vezi nabave strateškog materijala. Ukupan manjak u novom planu iznosi 983.346 eura te je najvećim dijelom rezultat smanjenja prihoda vezanih za povlačenje sredstava za financiranje CEF projekata.

Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Putnički prijevoz d.o.o. u novom planu iznose 162.944.390 eura, odnosno povećani su za 2,1% u odnosu na usvojeni Plan. Ukupni rashodi iznose 159.547.506 eura te su za 0,7% manji u odnosu na usvojeni Plan. Višak prihoda u odnosu na rashode iznosi 3.396.884 eura. Zbog izvođenja radova na pružnoj mreži i stanja infrastrukture vrlo su niske komercijalne brzine prometovanja vlakova. Kako bi se ublažio navedeni negativni utjecaj, provode se pilot-projekti u svrhu poticanja i stvaranja navike korištenja javnoga željezničkog prijevoza i to: besplatni prijevoz djece i učenika osnovnih i srednjih škola, povoljnijeg prijevoza redovnih studenata, mjere besplatnog prijevoza za stanovnike pogođene potresom na području; besplatni prijevoz umirovljenika i osoba starijih od 65 godina.
Remonti pruga nastavljaju se na značajnom dijelu pružne mreže HŽ-a, odnosno na relacijama Zagreb GK –Zagreb ZK, Karlovac – Kamanje, Novska – Sunja, Deanovec – Popovača, Križevci – Koprivnica, Donji Kraljevec –Kotoriba, Čakovec – Središće, Pitomača – Kloštar, Čačinci – Slatina, Slavonski Brod – Sibinj, Zagreb – Rijeka i Labin Dalmatinski – Kaštel Stari. Tijekom remonta uvode se usporene vožnje vlakova te zamjenski autobusni prijevoz koji znatno narušava kvalitetu i potražnju za uslugama prijevoza. Radi osiguranja bolje prometne povezanosti i sprječavanja iseljavanja stanovništva iz ruralnih krajeva u novom voznom redu uvedeni su brzi vlakovi na relacijama Zagreb – Požega, Zagreb – Sisak, Zagreb – Zabok, Zagreb – Duga Resa i Zagreb – Križevci. HŽ Putnički prijevoz je u razdoblju siječnja do lipnja 2024. prevezao 11.442 putnika te je ostvareno 483,3 milijuna putničkih kilometara.

U raspravi je postavljen upit o smanjenju na stavci sigurnosti plovidbe te je u odgovoru predstavnice predlagatelja rečeno da se ne radi o smanjenju sredstava na sigurnosti već uštedama administracije i upravljanja te da su povećana sredstva u iznosu od četiri milijuna eura Agenciji za obalni i linijski pomorski prijevoz.

U nastavku rasprave upućen je upit HŽ infrastrukturi vezano za neutrošena sredstva namijenjena projektu rekonstrukcije i izgradnje nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac te je odgovoreno da će se nakon ishođenja građevinskih dozvola i provedenog novog natječaja projekt nastaviti. Nastavno je raspravljano o sredstvima namijenjenim lučkim upravama te realizaciji državne ceste D113 na otoku Braču. Također je raspravljano o realizaciji ceste kroz Slavonski Brod, za što su financijska sredstva već osigurana, ali je došlo do problema s izvođačem radova te se traži najbolji način rješenja ove situacije.

Obzirom na visok suficit poslovanja Hrvatskih autocesta, koje je prvenstveno rezultat  odobrenog povećanja cestarine za 10% na autocestama, iz Društva je rečeno da će se tim sredstvima nastaviti investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste Rupa – Rijeka - Žuta Lokva, sektor Križišće - Žuta Lokva te investicijske aktivnosti na drugim planiram dionicama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (6 glasova ”za” i 3 glasa ”protiv”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

 Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 62, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2023. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja istaknula je ovim Prijedlogom zakona mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kako bi se osigurao kontinuitet izvršavanja rashoda i izdataka, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Visina zaduživanja mijenja se sa 7.839.553.420,00 eura na 5.644.928.790,00 eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga sa 3.936.222.126,00 eura na 3.937.418.231,00 eura. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenja se sa 333.581.470,00 eura na 648.828.645,00 eura.

Radi provedbe projekata povećani su zahtjevi za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se predlaže povećanje visine postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 14, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim prijedlozima tvrtke ”Bolt”od 3. listopada 2024. godine.
Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se izmjenama i dopunama ovoga Zakona pristupilo radi daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije,  na način da se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva 2006/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006., a koja je izmijenjena 6. travnja 2022. o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta. 
Nadalje, administrativno se ubrzavaju i pojednostavljuju postupci odobravanja i izdavanja dozvola za linijski prijevoz putnika, uvodi se obveza posjedovanja kartice autotaksi vozača, dodatno se uređuju odredbe definicija kako bi bile jasnije, dodaju se odredbe u vezi s obavljanjem izvanrednog prijevoza te se po prvi put uređuje način obavljanja automatiziranog cestovnog prijevoza putnika vozilima bez vozača.
Konačni prijedlog zakona dorađen je u odnosu na Prijedlog zakona sukladno stajalištima iznesenim tijekom prvog čitanja, kao i od strane predlagatelja u cilju poboljšanja pojedinih odredbi. 
Brisane su odredbe koje propisuju vrstu Ugovora o prijevozu, a s ciljem da se donese posebni zakon koji će regulirati pitanje ugovora o prijevozu u cestovnom prometu na primjereniji način.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio prijedlog Odbora, vezano za korištenje unajmljenih vozila bez vozača za cestovni prijevoz tereta, kojim se rok za korištenje vozila povećava s dva na tri mjeseca. Naime, kod unajmljivanja vozila iz drugih zemalja (posebnih prikolica), u svrhu poljoprivrednih sezonskih radova, najam se obično sklapa najmanje na rok od tri mjeseca. Navedeni prijedlog prihvaćen je u članku 78.a stavku 2. podstavku 1. koji je dodan člankom 34. Konačnog prijedloga zakona. 
Tijekom rasprave, vezano za prijedloge tvrtke „Bolt“, nije izražena potpora predloženom smanjenju starosne dobi vozača koji obavljaju autotaksi prijevoz.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (5 glasova ”za” i 2 glasa ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese: 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona 
o prijevozu u cestovnom prometu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 
  
     

PREDSJEDNIK ODBORA 

Stipo Mlinarić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 54, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. rujna 2024. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su predložene izmjene i dopune važećeg Zakona predložene zbog stupanja na snagu Uredbe (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu. Navedenom Uredbom je 7. lipnja 2023. godine stavljena izvan snage Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu. Proširuju se prava putnika, u dijelu koji se odnosi na prijevoz bicikala, prava osoba s invaliditetom i popularizaciju jedinstvenih prijevoznih karata. Osim toga, predložene izmjene i dopune u najvećem dijelu odnose se na prekršajne odredbe, s obzirom na to da su države članice dužne propisati sankcije za neprovođenje odredbi Uredbe (EU) 2021/782. 
Također, izvršena je konverzija iznosa za prekršajne sankcije u valutu Euro. Nadalje, brisane su odredbe koje se odnose na pritužbe putnika jer je postupak pritužbe u potpunosti pokriven Uredbom (EU) 2021/782 te su napravljena usklađivanja izraza u odnosu na ostale zakone koji uređuju pitanja željezničkog prijevoza.
U raspravi je istaknuto da su nakon velikih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, u tijeku  investicije u modernizaciju cjelokupnog željezničkog sustava što će u konačnici doprinijeti ekološki održivijem prometnom sustavu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je (9 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Stipo Mlinarić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 29. svibnja 2024.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da je tržište elektroničkih komunikacija nastavilo bilježiti rast i u 2023. godini s ukupnim prihodima od 1,7 milijardi EUR. Ukupna ulaganja u infrastrukturu su iznosila 505 milijuna EUR te su povećana za 26 posto u odnosu na godinu ranije što je prvenstveno rezultat ulaganja u mreže pokretnih komunikacija zbog dodjele RF spektra početkom godine. Istovremeno, nastavljeno je ulaganje u 5G mreže te ukupna pokrivenost RH dosegnula je 83,4 posto, dok je pokrivenost ruralnih sredina oko 80 posto. Usluga širokopojasnog pristupa internetu po prihodima je najznačajnija usluga na tržištu s prihodom od gotovo 815 milijuna EUR i u stalnom je porastu. Prihod od klasičnih telefonskih usluga u nepokretnim mrežama očekivano se smanjuje. U elektroničkim komunikacijama tijekom 2023. bilo je 690 sporova, što je gotovo 23 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Time je nastavljen dugogodišnji trend smanjenja broja sporova između korisnika i operatora.

Tržište poštanskih usluga nastavlja se razvijati sukladno trendu u proteklom razdoblju: rast ukupnih prihoda, pad opsega pismovnog i rast paketnog segmenta. Broj ureda u poštanskoj mreži nije se mijenjao i iznosio je 1016.  Digitalizacija društva dovela je do promjena potrošačkih navika korisnika. Ukupni prihodi u 2023. povećali su se za 10,7 posto i iznosili su 308 milijuna EUR-a. Pisama je u odnosu na 2022. godinu bilo manje 5,7 posto, tiskanica sedam posto, dok je paketa s više od 37 milijuna bilo 11,6 posto više. Hrvatska pošta zadržala je dominantan udio na tržištu gdje kao davatelj univerzalne usluge obavlja nešto više od 86 posto svih usluga na tržištu RH, a prema udjelu u ukupnim prihodima tržišta ostvaruje nešto manje od 58 posto. Za poštanske usluge tijekom godine bilo je 235 zahtjeva za rješavanje sporova ili oko 91 posto više nego u prethodnoj godini. Najveći broj od ukupno zaprimljenih zahtjeva, odnosio se na sporove s davateljem univerzalne usluge HP-om. Najviše se prigovora odnosilo na gubitak poštanske pošiljke, zatim na neobavljanje poštanske usluge i oštećenje/umanjenje sadržaja. Prema vrsti pošiljaka prigovori su se najčešće odnosili na pakete i to prvenstveno na priobalnom području. Kvaliteta obavljanja univerzalne usluge i dalje je na zadovoljavajućoj razini, a broj inspekcijskih nadzora povećan je kako bi se osigurala usklađenost sa standardima.

Na tržištu željezničkih usluga ukupno je registrirano devetnaest teretnih prijevoznika i dva putnička, od kojih je jedan HŽ Putnički prijevoz. Željezničkom infrastrukturom u duljini 2617 km, od čega je 1013 km pruge elektrificirano, upravljao je ujedno i najveći operator uslužnih objekata HŽ Infrastruktura. U 2023. prevezeno je ukupno 15,1 milijuna tona robe, odnosno 7,2 posto manje nego u prethodnoj godini. Tijekom godine prevezeno je blizu 24 milijuna putnika, oko 28 posto više nego u 2022. 
HŽ Putnički prijevoz zaprimio je preko 8 tisuća putničkih prigovora. Gotovo polovina
prigovora odnosila se na povrat novca, zatim na kašnjenje vlakova, a ostali prigovori odnosili su se na rad osoblja, vozni red, Tarifu 101, tehničku ispravnost vagona, ISPRO prodajni sustav, online vozni red i čistoću.      Tijekom 2023. provedeno je 56 inspekcijskih nadzora na tržištu elektroničkih komunikacija, u području poštanskog prometa također 56 (usmjereno na kakvoću obavljanja univerzalne usluge i prava korisnika poštanskih usluga) te je provedeno 22 inspekcijska nadzora u području regulacije tržišta željezničkih usluga i prava putnika u željezničkom prijevozu.

Krajem 2023. HAKOM je osigurao orbitalne i frekvencijske resurse za pokrivanje RH komunikacijskim satelitom Ovime je RH dobila mogućnost koristiti se samostalno orbitalnom pozicijom.

Ukupni prihodi HAKOM-a u 2023. iznosili su 13.886.642 EUR i najvećim dijelom ostvareni su od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, zatim od naknada za obavljanje drugih poslova te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Povećanje prihoda u odnosu na prethodnu godinu utjecalo je povećanje naknada za obavljanje drugih poslova HAKOM-a u području elektroničkih komunikacija i naknada za obavljanje poslova u području regulacije tržišta željezničkih usluga jer je HAKOM u prethodnoj godini značajno smanjio naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom radi utroška ostvarenog viška prihoda iz prethodnih razdoblja. Rashodi u 2023. evidentirani su u iznosu od 13.980.057 EUR. Uz redovite rashode poslovanja, značajniju investiciju predstavljala je izgradnja kontrolno-mjerne postaje Bilogora s nabavom i ugradnjom pripadajuće mjerne opreme. Manjak prihoda tekuće godine planski je pokriven viškom prihoda iz prethodnih godina.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom Izvješću u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
U raspravi članovi Odbora ukazali su na probleme proistekle zatvaranjem poštanskih ureda na otocima, na niske plaće i nedostatak djelatnika (naročito tijekom turističke sezone) te je postavljen upit mogu li korisnici utjecati na unaprjeđenje poštanskih usluga. Izneseno je da pošta bilježi rast ukupnog tržišta, prednjači u kvaliteti svojih usluga, a problemi s kojima se trenutno susreće Hrvatska pošta d.d. su kompleksni, ali isto tako da se kontinuirano radi na poboljšanju temeljnog poslovanja i razvoju infrastrukture, digitalizaciji poslovanja i usluga. Plaće radnika su povećane i sada prosječna plaća iznosi oko 1.100 eura. 
Nadalje, što se tiče elektromagnetskog zračenja, rečeno je da su rezultati kontrola dobri. Naime, provođenje mjera zaštite i ograničenja propisani su pravilnikom kojeg donosi ministar zdravstva, čije norme su strože od europskih normi i te mjere se u praksi poštuju. 
Tijekom rasprave iznesen je prijedlog da se izradi analiza u kojem periodu bi se moglo napustiti bakar i uvesti optički internet. Predstavnik HAKOM-a iznio je kako je gašenje bakra jedan od najvažnijih ciljeva za sljedeće razdoblje i s aspekta održivosti mreža svakako se podupire uvođenje optičkog interneta. Provode se pilot projekti u suradnji s korisnicima, postupak gašenja bakra je skup, a prepreku za njegovo gašenje predstavlja i određeni broj korisnika koji još nije spreman prijeći na optiku. 
Također, u raspravi izneseno je mišljenje kako bi HAKOM trebao ukazivati na eventualne propuste resornom ministarstvu te ukoliko je potrebno, predlagati da se ide u izmjenu regulative.

Raspravljalo se o radijskim smetnjama s područja Talijanske Republike (ometanje hrvatskih tv signala je riješeno) koje i dalje otežavaju kvalitetan prijam hrvatskih radijskih programa duž cijelog priobalja te se i dalje radi na rješavanju ovoga problema. Također je raspravljano o broju i načinu izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2023. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić

Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva dijela članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojim je zatraženo sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: 1. Stanje u Jadroliniji i sigurnost trajektnog prometa u Hrvatskoj. 
Članovi Odbora zatražili su sazivanje navedene sjednice potaknuti incidentima koji su se tijekom ljeta događali na floti Jadrolinije, a osobito teškom nesrećom koja se u Malom Lošinju 11. kolovoza 2024. dogodila na Jadrolinijinom trajektu „Lastovo“, u kojoj su zbog pada rampe smrtno stradala tri člana i teško ozlijeđen četvrti član posade.

Predsjednik Odbora je na prijedlog člana Odbora predložio glasanje te je Odbor jednoglasno (10 glasova “ZA”) donio Zaključak da se o predloženoj temi: “Stanje u Jadroliniji i sigurnost trajektnog prometa u Hrvatskoj” provede rasprava, odnosno da se sjednica odmah i nastavi.

Na sjednici su osim članova Odbora i zastupnika u Hrvatskom saboru sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave Jadrolinije, Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske, Sindikata pomoraca Hrvatske i Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije.

Izrazima sućuti obiteljima stradalih pomoraca, sjednicu je otvorio predsjednik Odbora dajući kratki osvrt na kronologiju događaja i nadležne institucije u istrazi. Između ostalog, istaknuo je da Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, provodi sigurnosnu istragu koja se sastoji od prikupljanja podataka, rekonstrukcije događaja, analize te davanja sigurnosnih preporuka s ciljem njihovog sprječavanja u budućnosti. Napomenuo je da sigurnosne istrage nisu namijenjene pripisivanju krivnje ili odgovornosti već isključivo u svrhu određivanja okolnosti nastanka pomorske nesreće te predlaganju korektivnih mjera i sigurnosnih preporuka. Izvijestio je prisutne da prema dobivenoj informaciji, Agencija poduzima sve napore da rok od 12 mjeseci koji inače ima za dovršetak istrage i izradu završnog izvješća što je u skladu s europskim pravilima, skrate te da sve radnje povezane s pomorskom nesrećom broda Lastovo provode prioritetno i temeljito.

Potpredsjednica Odbora smatra da je potrebno razgovarati o stanju u Jadroliniji kao strateškoj državnoj tvrtki, rekavši kako sindikati upozoravaju i na lošu politiku nabave brodova te da je inspekcijski nadzor utvrdio brojne nepravilnosti. Osim toga što su brodovi zastarjeli, potrebno je osigurati sigurnost brodova te smatra da treba strateški razmišljati o nabavi brodova. 

U odgovoru na upit člana Odbora, ministar mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je da ne želi ništa prikrivati o stanju u Jadroliniji i sigurnosti trajektnog prometa te je kazao da je pogriješio što nakon tragičnog slučaja pogibije tri pomorca na Malom Lošinju nije odmah otišao na mjesto nesreće. Naglasio je da se ništa nije prikrivalo te da nije dao ostavku, iako je o tome razmišljao i razmišlja, iz razloga što želi da se sazna što se dogodilo. U nastavku rasprave kazao je da je Jadrolinija strateška tvrtka od posebnog interesa za Hrvatsku koja sa svojih 57 brodova i 38 linija predstavlja stup putničkog linijskog prijevoza te godišnje preveze 12 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila. Istaknuo je kako se iz godine u godinu povećavaju izdvajanja za Jadroliniju te da Vlada RH vodi politiku kontinuiranog poboljšanja standarda usluga i sigurnosti. Tako državne potpore Jadroliniji za 2024. iznose 58,2 milijuna eura, što je za 47 posto više u odnosu na 2017. Preliminarni podaci za 2025. godinu govore kako će se zbog povećanja troškova u pomorskom prijevozu, potpore povećati za nekoliko desetaka milijuna eura. Investicije u modernizaciju Jadrolinijine flote iznose 120 milijuna eura, a povećana su i materijalna prava radnika za 60 posto u odnosu na 2018. godinu. Tristo milijuna eura uloženo je u luke i povećanje kapaciteta i sigurnosti u samim lukama.

Zastupnica u Hrvatskom saboru navela je kako je posljednja revizija u toj tvrtki provedena 2014. godine i da su tada otkriveni neopravdani troškovi poslovanja, a da je predsjednik Nadzornog odbora dao ostavku na svoju funkciju zbog „nepridržavanja pravila u javnim natječajima“. Postavila je upit o tome kako se kupuju brodovi, koriste li se isti brokeri u nabavi brodova te što se s tehničkog aspekta dogodilo u nesreći.
Tijekom sjednice predsjednik Uprave Jadrolinije naveo je kako je nabava brodova dugotrajan i složen proces i da su cijene isporuke određenih dijelova broda „krenule u nebo“. Istaknuo je da je u tijeku obnova brze katamaranske flote, pokrenut je i natječaj za nabavu tri električna putnička broda s razinom investicije od 135 milijuna eura.
U nastavku rasprave izvijestio je članove Odbora kako Jadrolinija ove godine bilježi rekordnu sezonu, a zaposlenici, naročito pomorci, unatoč nezapamćenoj tragediji na Malom Lošinju, svoj posao obavljaju profesionalno, savjesno i odgovorno. Naglasio je da je u ovoj godini do sada od 41 tisuću planiranih, realizirano ukupno 98 posto putovanja, a od dva posto neizvršenih, samo njih 0,12 posto bilo je zbog tehničkih problema broda, dok ostala putovanja nisu realizirana zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Istaknuo je da će flota Jadrolinije ove godine prevesti tri puta više putnika nego što je u Hrvatskoj stanovnika. Smatra da je flota sigurna i dobro održavana te da tvrtka posluje stabilno i uglavnom bez poteškoća.

Član Odbora smatra da je sjednica isforsirana, odnosno preuranjena te da se o stanju u Jadroliniji i sigurnosti prometa teško može utemeljeno raspravljati dok se istrage ne završe i ne utvrdi što je dovelo do tragedije u Malom Lošinju. Također smatra da se radi o isforsiranoj dnevno političkoj raspravi u kojoj se preko Jadrolinije napada vlast, a time se ne čini ništa dobro Jadroliniji, a ni građanima. U replici zastupnika Hrvatskoga sabora rečeno je da se u ovom slučaju ne radi o politiziranju te smatra da je onog trena, kada je Vlada odlučila u upravu državne tvrtke staviti tri člana vladajuće stranke, time otvorena politizacija. 
Predstavnici triju sindikata pomoraca dali su svoje ocjene stanja u Jadroliniji. Predstavnik Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske, zatražio je brzu i neovisnu istragu oko tragične nesreće na Malom Lošinju. Istaknuo je kako Jadrolinija ima dobre i iskusne pomorce te u tvrtku treba više ulagati. Iako su brodovi stari i svi znaju da bi trebali biti bolji, smatra da su tu odgovorne i sve dosadašnje politike upravljanja. 

Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske i Strukovnog sindikata pomoraca Hrvatske  upozorili su da sustav upravljanja sigurnošću u Jadroliniji ne funkcionira te da je u potpunosti zapušten. Smatraju da je za tu situaciju isključivo odgovoran predsjednik Uprave. Također su upozorili da u Jadroliniji postoji još pet brodova starijih od 30 godina koji su opasni za sigurnost putnika i posade jer na njima uopće nema signalizacije za zatvaranje i otvaranje rampe.

Nakon provedene rasprave potpredsjednica Odbora predložila je sljedeće zaključke:

1.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora poziva Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u roku od 30 dana podnese ovom Odboru izvješće o stanju u Jadroliniji, točnije o strateškom upravljanju te o stanju i održavanju Jadrolinijine flote.
2.Izvješće iz točke 1. ovog Zaključka posebno treba sadržavati podatke unazad 5 godina o stanju i održavanju (redovno i izvanredno) pojedinog broda iz flote, izvješća o upravljanju sustava sigurnosti i zaštite na radu, protokol izvještavanja o izvanrednim događanjima na brodovima, podatke o zaposlenima u odnosu na sistematizaciju radnih mjesta, kao i posebni osvrt na postupke nabavke rabljenih plovila (procijenjena vrijednost, ugovorena vrijednost, dodatni troškovi uređenja prije stavljanja plovila u promet).
3.Poziva se Državni ured za reviziju da provede reviziju tvrtke Jadrolinija Rijeka.

Predloženi zaključci nisu dobili potreban broj glasova (3 glasa “ZA”, 1 glas “SUZDRŽAN” i 6 glasova “PROTIV”) članova Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu.

Nakon toga, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je temeljem provedene rasprave, a na prijedlog člana Odbora, većinom glasova (6 glasova “ZA”, 3 glasa “PROTIV” i 1 glas “SUZDRŽAN”) usvojio sljedeće

ZAKLJUČKE:

1.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu mišljenja je da svi brodari u Hrvatskoj uključujući i najvećeg nacionalnog brodara Jadroliniju, kontinuirano obavljaju linijski i pomorski promet te ispunjavaju obveze preuzete iz ugovora sklopljenih s Agencijom za obalni linijski pomorski promet. 
2.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu smatra da su znatno poboljšani uvjeti za sve pomorce u nacionalnoj plovidbi.
3.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu podupire investicijski ciklus obnove flote Jadrolinije.
4.Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu izražava žaljenje zbog nesreće na brodu Lastovo.

PREDSJEDNIK ODBORA
          Stipo Mlinarić    

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 13. lipnja 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 14, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. svibnja 2024. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja iznio je kako će se ovim zakonskim prijedlogom u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe Direktive 2006/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja  2006. a koja je izmijenjena 6. travnja 2022. o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta. Navedenom Direktivom omogućava se korištenje unajmljenih vozila za cestovni prijevoz koja su registrirana i stavljena u promet u drugoj državi članici (što osnovnom Direktivom nije bilo omogućeno).  
Predlaže se ograničenje trajanja korištenja unajmljenog vozila na najviše dva uzastopna mjeseca nakon čega unajmljeno vozilo je potrebno registrirati u skladu s nacionalnim propisima, ograničava se broj unajmljenih vozila na maksimalno 25% u ukupnom broju vozila kojima se obavlja djelatnost te se ujedno ograničava korištenje takvih vozila za prijevoz za vlastite potrebe.

Nadalje, proširuje se područje primjene predmetnog Prijedloga zakona na javni prijevoz tereta i prijevoz tereta za vlastite potrebe u međunarodnom cestovnom prijevozu vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 3.500 kg na vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2.500 kg te su i ta vozila u obvezi biti licencirana. 

Pobliže se uređuju definicije automatiziranog cestovnog prijevoza putnika, centra za osposobljavanje vozača i ispitnih centara te se propisuju uvjeti za obavljanje automatiziranog cestovnog prijevoza putnika.

Ovim Prijedlogom zakona brišu se definicije kategorija linija (direktne, ekspresne i putničke linije) te se dodjeljuje javna ovlast Hrvatskoj gospodarskoj komori za izdavanje međužupanijskih dozvola za prijevoz putnika. Također su izvršene određene promjene koje se odnose na obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika u unutarnjem cestovnom prometu, kao i promjene koje se odnose na sklapanje ugovora o javnoj usluzi, a kojima se pojednostavljuje postupak usklađivanja voznih redova. Propisuje se i pravna zaštita u postupcima sklapanja ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi. 

Nadalje, omogućava se obavljanje unutarnjeg prijevoza putnika tj. kabotaža temeljem EU dozvola.

Također, propisuje se obveza posjedovanja dozvola za međunarodni prijevoz tereta za strane prijevoznike i prijevoznike Europske unije koji obavlja izvanredni prijevoz tereta za ili iz trećih zemalja. 

Ovim prijedlogom Zakona odredbe koje su regulirale područje ugovora u cestovnom prijevozu se brišu, da bi se navedeno područje uredilo novim posebnim zakonom. 

U raspravi članovi Odbora pozdravljaju nove odredbe koje se odnose na obvezu za vozače autotaksi vozila da ishode karticu autotaksi vozača i koja za vrijeme vožnje mora biti istaknuta u vozilu i vidljiva putnicima te kojima se daje ovlast Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD-u) za izdavanje kartice. Smatraju da će se na ovaj način ostvariti bolja kontrola vozača autotaksi vozila i pojačati sigurnost putnika. Tijekom rasprave predloženo je da se razmotri način kojim bi se i lokalnoj samoupravi (komunalnim redarima) omogućio nadzor i provjera valjanosti kartica preko QR kodova što bi se moglo riješiti pravilnikom jer inspekcije rade samo povremene akcije. Isto tako, zbog povećanog prometa na otocima tijekom turističke sezone predlaže se da se iznađe način za uspostavom call centra čime bi se rasteretile gužve i čekanja na taksi prijevoz u samoj luci. Također je izražena zabrinutost što tijekom zimskih mjeseci na otocima, u pravilu, ne prometuju autotaksi vozila, a što bi bilo od velikog značaja za otočno stanovništvo te je izraženo mišljenje da bi barem lokalna samouprava trebala poduzeti neke mjere sufinanciranja ove vrste prijevoza za potrebe domicilnog stanovništva.

Vezano za korištenje unajmljenih vozila bez vozača za cestovni prijevoz tereta iznesena je primjedba da bi rok za korištenje vozila trebalo povećati s dva na tri mjeseca jer se kod unajmljivanja vozila iz drugih zemalja (posebnih prikolica), u svrhu poljoprivrednih radova, najam obično sklapa najmanje na ovaj rok, a bila bi i velika pomoć poljoprivrednicima prilikom obavljanja sezonskih poslova. U nastavku rasprave predloženo je da se komunalni linijski prijevoz putnika omogući i aglomeracijama gradova. 

U raspravi izneseno je mišljenje da su kontrole za prijevoznike iz trećih zemalja slabe i prijevoznici to koriste, ruše cijene hrvatskih prijevoznika te se stvara nelojalna konkurencija. Predstavnik predlagatelja iznio je problematiku vezano uz broj inspektora i mišljenje kako bi trebalo pojačati inspekcijski nadzor te u tom smislu razmotriti i moguću suradnju s drugim tijelima državne uprave.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je (10 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Mlinarića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić