11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine  Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2024. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Hrvatske vode.

Nakon uvodnih obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva održivog razvoja i zelene tranzicije i Hrvatskih voda, u raspravi je rečeno kako se radi o razvojnom i socijalno osjetljivom Prijedlogu Proračuna u kojemu se vodilo računa i o najugroženijim skupinama hrvatskog društva, te je uz trideset postotno povećanje rashoda namijenjenih za mirovine postavljen upit radi li se o rashodima za 2024. ili za 2025. godinu. Postavljen je upit o razlozima zbog kojih se za Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima predviđa smanjenje sa 5 milijuna eura na 4 milijuna eura, i zašto se sav novac nalazi na stavci Subvencije, te dovodi li to u pitanje provedbu projekta rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji koje se, u jedinicama lokalne samouprave s do 5000 stanovnika, bave poljoprivredom. Ova sredstva udružuju se sa sredstvima koja su za tu namjenu, u svojim proračunima osigurale jedinice lokalne samouprave. Svrha ove potpore je doprinos generacijskoj obnovi hrvatskoga sela i poljoprivrede, pa bi mjeru trebalo proširiti i na mlade obitelji koje se u ruralnim područjima bave i drugim aktivnostima osim poljoprivredom, što potvrđuje i stav 88 jedinica lokalne samouprave do 5000 stanovnika koje su u svojim proračunima osigurale sredstava za neki vid stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na selu. Postavljen je upit mogu li se sredstva u okviru aktivnosti Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima naknadno preraspodijeliti kako bi se osigurala potpora mladim obiteljima za rješavanje stambenog pitanja u jedinicama lokalne samouprave s manje od 5000 stanovnika koje su najviše izložene depopulaciji. U raspravi je ukazano na potrebu snažnije potpore za mlade poljoprivrednike koje se bave stočarstvom i proizvodnjom mlijeka. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje Proračuna Hrvatskih voda koji je rekordno visok. Ukazano je i na potrebu izmjene i jasnijeg propisivanja pravila javne nabave, te na potrebu iznalaženja rješenja i osiguravanja financijske kompenzacije za jedinice lokalne samouprave, koje nakon provedene javne nabave, zbog značajnog povećanja vrijednosti projekata za aglomeracije koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nisu u mogućnosti pokriti svoj financijski udio u projektu te je naveden primjer projekta koji provodi Vodovod Vinkovci na području više slavonskih općina. Postavljen je upit o planiranim aktivnostima koje će se provoditi u Državnoj ergeli Đakovo i Lipik, a uzimajući u obzir  3,8 milijuna eura vrijedno povećanje sredstava koje se predlaže ovim aktom. Upozoreno je i na nedostatne uvjete u kojima rade savjetnici u javnoj savjetodavnoj službi kao i na nedostatak potrebne informatičke opreme, te je upitano želi li se ovime potaknuti poljoprivrednike na obraćanje privatnim savjetodavcima. Obzirom da je Vlada Republike Hrvatske u svom programu rada predvidjela stipendiranje studenata za školovanje na poljoprivrednim i veterinarskom fakultetu, postavljen je upit o broju stipendija i fakultetima koji će biti obuhvaćeni ovim stipendiranjem. Upitano je za namjenu sredstava planiranih u proračunskoj stavci Izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi i za razloge smanjenja sredstava na stavci Izvanredna pomoć proizvođačima zbog elementarnih nepogoda i nepovoljnih događaja. Postavljen je upit o sredstvima osiguranim u državnom proračunu za financiranje sustava obrane od tuče u 2025. godini, kao i najvećim projektima koji će se provoditi u sektoru vodnog gospodarstva, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te hoće li neki od tih projekata ponuditi rješenje za osiguranje dostupnosti kvalitetne pitke vode građanima na području Grada Karlovca.

Predstavnica Ministarstva financija odgovorila je kako se ovim Prijedlogom planira povećanje sredstava za mirovine i naknade građanima u 2025. godini. Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2025. godinu predviđena je mogućnost prebacivanja sredstava unutar stavki, pa kada se raspiše javni poziv za rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji u jedinicama lokalne samouprave s do 5000 stanovnika, neće biti prepreke da se dio sredstava preraspodijeli unutar navedenih stavki za tu namjenu, što je potvrdio i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Od pojave Afričke svinjske kuge do danas za ugrožena gospodarstva osigurano je 50 milijuna eura, a isplaćeno  40 milijuna eura. Za stočarski sektor osigurano je 263 milijuna eura, od toga 61 milijun eura nacionalnih sredstava i 202 milijuna europskih sredstava, koja će se realizirati kroz četiri natječaja. Održan je niz sastanaka na kojima se raspravljalo o mogućnostima uvođenja referentnih cijena za radove kako bi se projekti koje se provode zadržali unutar procijenjenih vrijednosti, odgovorila je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i dodala kako je došlo do stabilizacije cijena u postupcima javne nabave. Proračunom Hrvatskih voda osigurano je 5 milijuna eura za pomoć onim jedinicama lokalne samouprave koje nisu u aglomeracijama, a ta sredstva nisu dostatna za pomoć svim jedinicama lokalne samouprave kojima nedostaju njihova sredstva za učešće u realizaciji projekata, odgovorio je predstavnik Hrvatskih voda, dok je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovorila kako se na rješavanju problema financiranja troškova rasta vrijednosti projekata radi. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, je uz povećanje sredstava na stavci Državna Ergela Đakovo i Lipik odgovorio kako je u planu provedba druge faze i nastavak uređenja i izgradnje Državne ergele u Lipiku. Odgovorio je kako javni savjetodavci većinom rade na terenu, Ministarstvo pruža svu potrebnu potporu, no treba poraditi na organizaciji i uvjetima rada u uredima savjetodavne službe. Prema anketi provedenoj sa studentima prve godine Veterinarskog fakulteta, 93 % studenata izjavilo je da se žele baviti malom praksom, to je razlog zbog kojega će se  od 2025. godine, stipendirati i studenti Veterinarskog fakulteta koji će obavljati veterinarsku praksu za farmske životinje. Državni hidrometeorološki zavod stava je da postojeći sustav obrane od tuče nije učinkovit, no obzirom da je Zakon na snazi, a obrana od tuče provodi se u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna, za potrebe provedbe Zakona osigurano je 921.500 eura, od toga 821.500 eura u Državnom Proračunu, dok se od jedinica regionalne samouprave očekuje uplata u iznosu od 100.000 eura koji iznos je dostatan samo za mjeseca dana rada. Predstavnik Hrvatskih voda izvijestio je o vodno komunalnim projektima koji se provode na području Dubrovnika, Rijeke, Splita, Zadra, Pule, Varaždina, Novske, Požege, Našica i Belog Manastira, od kojih se 9 financira iz europskih sredstava, dok je sredstava za provedbu 31 vodno komunalnog projekta osigurala Vlada Republike Hrvatske. Uz navedeno, radi se i na unapređenju hidroloških rješenja, što će osigurati bržu reakciju pri pojavi elementarnih nepogoda.  Stare instalacije i dotrajao ventil definirani su kao razlog mutnoće vode za ljudsku potrošnju u Karlovcu, a za uspješnu provedbu projekta u vodno gospodarskom sektoru, uz stabilnu sezonu s malo oborina, važna je i učinkovitost operative i određivanje referentnih cijena za radove koje se izvode. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na Financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim aktom predlaže da se iznos zaduženja na inozemnom i domaćem tržištu u 2025. godini može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura. Zaduženja izvanproračunskih korisnika iznose 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. godinu iznosi 435 milijuna eura, od kojih se 260 milijuna eura odnosi na izvanproračunske korisnike. Ovim aktom predlaže se postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na razini najviše do 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 7. studenoga 2024. godine, Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 10. srpnja 2024. godine. Odbor za poljoprivredu, raspravio je predmetno Izvješće u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, u dijelu koji se odnosi na provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, predstavnika Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u raspravi je istaknuto kako je Odbor za poljoprivredu u više navrata tražio da se nepoštenom trgovačkom praksom u lancu opskrbe hranom proglasi prodaja proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene, što nije bilo prihvaćeno jer se tvrdilo da ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale. Temeljem istoga, prikupljena su iskustva drugih država članica, koja bi se mogla koristiti kao primjeri dobre prakse, a u konačnici je Hrvatski sabor, temeljem prijedloga Odbora za poljoprivredu, a prilikom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi usvojio zaključak kojim je pozvao Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat Republike Hrvatske, da u roku od tri mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi, posebno ona vezana uz sljedivost poljoprivredno prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom. Kako se iz očitovanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na zaključak Hrvatskoga sabora, ukazuje na potrebu sveobuhvatnije analize stanja i izmjena zakonskih regulativa, u koje će  biti uključeni svi dionici sektora, članovi Odbora za poljoprivredu jednoglasno su usvojili prijedlog za održavanje tematske sjednice Odbora, na kojoj će se razmotriti modaliteti rješavanja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. U raspravi je ukazano i na važnost udruživanja i zajedničkog nastupa proizvođača na tržištu, kojim bi osigurali snažniju pregovaračku ulogu i bolje zaštitili svoje interese. Posebno je naglašena potreba edukacije, kako dionika u lancu opskrbe hranom, tako i potrošača o nepoštenim trgovačkim praksama. Zbog dugotrajnosti postupaka utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi ukazano je na potrebu što žurnijeg kadrovskog kapacitiranja Agencije.

Agencija je otvorena za pružanje edukacije svim dionicima u lancu opskrbe hranom, odgovorila je predstavnica Agencije i dodala kako je uz kontrole nepoštenih trgovačkih praksi potrebna suradnja i komunikacija svih dionika u lancu opskrbe hranom. Svrha provedbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi nije kažnjavanje već preveniranje i odvraćanje od ovih praksi. Rekla je kako će zaštićeni elektronički sustav za anonimne prijave nepoštenih trgovačkih praksi prijaviteljima osigurati višu razinu sigurnosti prilikom prijave. Republika Hrvatska donijela je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom prije no što je ovo pitanje regulirano na razini Europske Unije, no treba razmišljati o mogućnostima unapređenja stanja, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Predstavnik Ministarstva gospodarstva posebno je istaknuo potrebu edukacije potrošača i podizanja svijesti javnosti o nepoštenim trgovačkim praksama kao i bojkotiranju kupovine onih proizvoda koji su cjenovno previsoki.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 7. studenoga 2024. godine, Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2022., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 14. kolovoza 2024. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vijeća za vodne usluge i predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u raspravi su članovi Odbora pohvalili dostavljeno Izvješće koje daje stručan i sažet pregled stanja u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge. U raspravi je upitano o razlozima zbog kojih 28 isporučitelja vodnih usluga isporučuje 4/5 vode, dok ostalih 99 samo jednu petinu, te kako se isto odražava na tržišni položaj ostalih isporučitelja vodnih usluga. Rečeno je kako je ovim Izvješćem trebalo prikazati i potrošnju vode po glavi stanovnika u Republici Hrvatskoj, u odnosu na potrošnju u drugim državama članicama EU. Kako fakturirana i stvarno naplaćena potrošnja vode utječe i na financijske pokazatelje isporučitelja vodnih usluga, u raspravi je ukazano na potrebu izvještavanja o istima. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih su gubitci vode u vodoopskrbnim sustavima s 49 % u 2021. godini porasli na 51 % u 2022. godini, te što se po tom pitanju može napraviti kako bi se ovaj trend zaustavio, a posebno uzimajući u obzir znatna ulaganja u sektor, koja su trebala rezultirati smanjenjem gubitaka vode u vodoopskrbnim sustavima. Postavljen je i upit o razlozima odljeva kvalificiranih kadrova tehničke struke iz isporučitelja vodnih usluga i ukazano na potrebu povećanja plaća u sektoru, a uzimajući u obzir da uposlenici sektora primaju 6,71 % nižu plaću od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenim u Republici Hrvatskoj. Upitano je i tko su najveći gubitaši u sektoru.

Reformom sustava isporučitelja vodnih usluga, koja je u tijeku te njihovom integracijom u okviru 41 uslužnog područja u Republici Hrvatskoj osigurat će se tržišna održivost isporučitelja vodnih usluga, odgovorio je predsjednik Vijeća za vodne usluge, navodeći pri tome i primjere iz drugih država članica, kojima se kroz okrupnjavanje isporučitelja osigurala održivost sektora. Povećanje plaća u sektoru vodnih usluga moguće je realizirati podizanjem cijena vodnih usluga i promjenom odnosa između tehničkog i ne tehničkog osoblja u isporučiteljima vodnih usluga. Republika Hrvatska, prema potrošnji vode po glavi stanovnika spada u krug zemalja koju vodu olako troše, a što može indicirati i da je cijena vode za hrvatske građane priuštiva. 

Kao pružatelje vodnih usluga koji posluju s najvišim gubitcima naveo je: Vinkovački vodovod i kanalizacija, Vodovod i odvodnja Cetinske krajine, VSI Vodovod Butoniga i Vodovod Imotske krajine. Jedan od razloga gubitaka koji nastaju kod vodnih isporučitelja je i činjenica da neki isporučitelji vodnih usluga nisu cijene vodnih usluga mijenjali već desetak godina, a što utječe i na gubitke u sektoru. 

U narednom razdoblju razmotrit će se i mogućnost izmjene metodologije izvješćivanja o stanju u sektoru vodnih usluga. Do današnjeg dana ukupno je integrirano 15 uslužnih područja, koja su u postupku ishođenja potrebnih licenci, a sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ostala područja integrirat će se do kraja 2024. godine, istaknula je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Odbor za poljoprivredu je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru usvajanje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2022.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir        
 

Na temelju članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018., 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.), a u vezi s člankom 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, br. 81/2013.), Odbor za europske poslove i Odbor za poljoprivredu su na zajedničkoj sjednici održanoj 11. listopada 2024. donijeli sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva o sastanku Vijeća Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 23. rujna 2024. i pripremama za sljedeći sastanak, koji će se održati 21. listopada 2024.
2. Poziva se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da Odboru za poljoprivredu predstavi Nacrt izmjena Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.

                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA                PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                             ZA EUROPSKE POSLOVE                   ZA POLJOPRIVREDU
    
                                                                                                     Jelena Miloš                                        Marijana Petir

                          
OBRAZLOŽENJE

Na temelju članka 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te članka 10. Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove (5. sjednica) i Odbora za poljoprivredu (6. sjednica) održanoj 11. listopada 2024. državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podnio je usmeno izvješće o sastanku Vijeća Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 23. rujna 2024. i pripremama za sljedeći sastanak Vijeća u istome sastavu, koji će se održati 21. listopada 2024.
Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je, na svojoj 5. sjednici jednoglasno usvojio navedene zaključke.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je, na svojoj 6. sjednici jednoglasno  usvojio navedene zaključke.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine. Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se ovim aktom daje ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske za davanje suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne samouprave do najviše šest posto ukupno ostvarenih prihoda, što predstavlja rast od 1%, te se za izvanproračunske korisnike povećava iznos zaduženja.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je, većinom glasova (5 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA                                                                                        Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici održanoj 8. listopada 2024. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024.  godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Hrvatske vode d.o.o.

Nakon uvodnih izlaganja, u raspravi je postavljeno pitanje o načinima ostvarivanja prava na naknadu štete nastale od prirodnih nepogoda za poljoprivrednike koji nisu korisnici mjera potpore. Postavljen je upit o postojećim planovima upravljanja urbanim bujičnim poplavama kao i spremnosti sustava za obranu od poplava u Republici Hrvatskoj. Zatražena je informacija o razlozima zbog kojih se smanjuju sredstva za Mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda, voća i povrća u školama, potpunog ukidanja sredstava za IAKS mjere, te investicijske i ne investicijske mjere ruralnog razvoja propisane Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. Upitano je za razloge zbog kojih se u potpunosti ukida potpora za kupnju i uređenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Upitano je jesu li provedene sve potrebne predradnje i kada hrvatski poljoprivrednici mogu očekivati isplatu obeštećenja za elementarne nepogode koje su ove godine teško pogodile njihova poljoprivredna gospodarstva. Zatražena je informacija o realizaciji natječaja za stambeno zbrinjavanje mladih poljoprivrednika na ruralnim područjima i upitano da li je Republika Hrvatska iskoristila svoje pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta, te koliko je sredstava za tu namjenu iskorišteno. Postavljen je i upit kada će se uspostaviti modeli obeštećenja poljoprivrednika čiji usjevi i nasadi su pretrpjeli štetu od  divljači, te je zatražena informacija o funkcioniranju Sustava obrane od tuče. Postavljen je upit o razlozima smanjenja sredstava na stavci Informacijski sustav za zemljišta Crolis i zatražena je i informacija o razlozima smanjenja sredstava na stavkama ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe i ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađivanja i zatraženo očitovanje o funkcionalnosti i spremnosti sustava obrane od poplava.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako poljoprivrednici pravo na naknadu za štetu koju su uzrokovale prirodne nepogode ostvaruju temeljem svog upisa u Upisnik poljoprivrednika i Registar šteta i da ista nije povezana s ostvarivanjem prava na potpore. Prikupljanje podataka o štetama koje su uzrokovane prirodnim nepogodama je u tijeku, po prikupljanju svih podataka zaključit će se Registar šteta, te će se pokrenuti postupci isplate naknade šteta, koji će se financirati iz nacionalnih sredstava, a po odobrenju Europske komisije i aktivacijom krizne pričuve. Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, obrađuje prijave za korištenje potpora iz proteklog programskog razdoblja na čemu se užurbano radi, što je predstavnik Ministarstva poljoprivrede naveo kao razlog zbog kojega se ovim aktom smanjuju sredstava za Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. Smanjenje sredstava na stavci – Mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda planirano je zbog slabije adsorpcije ovih sredstava, dok se stavka voće i povrće u školama smanjuje zbog povoljnijih cijena koje su osnivači ostvarili u nabavi. Cilj Ministarstva poljoprivrede je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, no do sada Republika Hrvatska nije iskoristila svoje pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta, te će u tom smislu biti potrebne određene zakonske izmjene, kojima će se ovi postupci preciznije propisati. Za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji koje se na ruralnim područjima bave poljoprivredom ukupno je utrošeno 180.000 eura, te ovu mjeru treba u budućnosti više reklamirati jer je riječ o iznimno dobroj mjeri. U narednom razdoblju razmotrit će se i modaliteti naknade za štete koju na poljoprivrednim usjevima i nasadima prouzroči divljač te će se održati sastanak s osiguravajućim društvima i Hrvatskim lovačkim savezom. Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovorila je kako se sredstava za provedbu Projekta Crolis smanjuju zbog nastale potrebe revidiranja specifikacija za nabavu informatičke opreme, pa sredstava neće biti moguće utrošiti u ovoj godini. Zakon o sustavu obrane od tuče se provodi, na 300 lokacija u Republici Hrvatskoj postavljeni su prizemni generatori, a nebranjeno područje brani se iz susjednih županija. Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako je sustav obrane od poplava učinkovit, dok će problem urbanih bujičnih poplava uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa, zahtjeva i veće ulaganje jedinica lokalne samouprave u unapređenje sustava odvodnje.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o
    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                         Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 4. sjednici održanoj 19. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja  2024. godine.
    
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo, kao će se ovim aktom osigurati bolja i učinkovitija kontrola uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji, a sve u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta od eksploatacije u nepoljoprivredne svrhe i osigurati efikasnije praćenje i kontrola uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji. Kako je uzgajivačima drvenastih kultura kratkih ophodnji teško doći do zemljišta za uzgoj, u raspravi je predloženo da se razmotri mogućnost korištenja indundacijskih pojaseva za njihov uzgoj. Pozitivnim su ocijenjene izmjene kojima se predlaže da se ostalo obradivo poljoprivredno zemljište (P3) više neće moći koristiti za uzgoj ovih kultura, jer se ovo zemljište može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Postavljen je upit o kompetentnosti upravnih odjela za poljoprivredu i šumarstvo u jedinicama regionalne samouprave za poslove koji im se ovim prijedlogom akta daju u nadležnost. Pozitivnim je ocijenjeno jasnije propisivanje stručnog nadzora nad uzgojem drvenastih kultura kratkih ophodnji. 
Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako upravljanje indundacijskim područjima nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, no razmotrit će izneseni prijedlog. Intencija Ministarstva je da se što više poljoprivrednog zemljišta stavi u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a upravni odjeli za poljoprivredu i šumarstvo u jedinicama regionalne samouprave osposobljeni su za poslove koji im se, ovim aktom, daju u nadležnost. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno  (7 glasova „ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1.PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI;

2.SVA MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 4. sjednici održanoj 19. rujna 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja  2024. godine.
    
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi su pozitivnim ocijenjene izmjene koje bi trebale rezultirati smanjenjem potencijalnih prijevara u korištenju potpora koje se financiraju iz europskih poljoprivrednih fondova. Upitano je hoće li isto predstavljati novi administrativni teret za poljoprivrednike, te da li je, obzirom na predloženu dopunu članka 8.a., Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kadrovski i stručno kapacitirana za obavljanje dodatnih poslova. U tom smislu je, a u odnosu na članak 15. kojim se predlaže da, uz Ministarstvo poljoprivrede, javnu savjetodavnu službu obavlja i Agencija, postavljen upit razmišlja li se o izmjeni kompletne arhitekture javne savjetodavne službe i osiguranju dodatnih sredstava za rad savjetodavaca. Postavljen je i upit o financiranju privatne savjetodavne službe te na koji način će to funkcionirati. Rečeno je da je u dosadašnjem članku 8a postojala mogućnost da Agencija zatraži od korisnika dopunu ili obrazloženje dostavljenih dokumenata, a ovim prijedlogom ta se mogućnost briše, što izaziva bojazan da će mnogo projekata biti odbijeno jer nedostaje neka sitnica, te je zatraženo pojašnjenje takvog prijedloga.
Postavljen je upit hoće li sudjelovanje u Mreži podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava, za poljoprivrednike biti obvezno ili dobrovoljno, kako je to bilo do sada. Zatraženo je i pojašnjenje o razlozima zbog kojih se u članku 20. predlaže da se u Evidenciju pčelara i pčelinjaka upisuju subjekti odgovorni za objekte u kojima se drže pčele, a ne fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za pčele i pčelarske proizvode, kako je to propisano važećim Zakonom. Predloženo je da se člankom 21., kojim se mijenja članak 141. stavak 7., a odnosi se na sprječavanje izvršenja kontrole na terenu, dopuni s tekstom: „osim u slučajevima više sile ili izvanrednih okolnosti“, a iz razloga što se iz izuzeća koja se predlažu člankom 8.g. ne može sa sigurnošću utvrditi da se ista mogu primijeniti i na ovaj članak.  Kako se člankom 23. ovog akta, kao razlog za donošenje odluke o povratu sredstava od korisnika, navodi i administrativna pogreška nadležnog tijela, koja je utvrđena naknadnom administrativnom kontrolom i/ili kontrolom na terenu koja je nastala prilikom odobravanja ili isplate potpore, u raspravi je istaknuto kako je isto u suprotnosti s člankom 59. stavkom 5. Uredbe 2021/2116 koja kaže da države članice osiguravaju mehanizme kojima se posebno osigurava da države članice ne izriču kazne ako je do neusklađenosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili nekog drugog tijela, te ako nije bilo razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku. U raspravi je istaknuto kako su kontrola financiranja i smanjenje zlouporaba u korištenju sredstava itekako važni, no upozoreno je kako sama sumnja na prijevaru podrazumijeva i odgodu u provedbi, izbacivanje s rang liste ili odbijanje odobravanja isplate sredstava, što u konačnici znači i zaustavljanje poljoprivredne proizvodnje na duže razdoblje. U tom smislu ukazano je na potrebu iznalaženja drugačijeg modela kontrole financiranja, kojim bi se osigurao nastavak poljoprivredne proizvodnje, a kažnjavanje provodilo samo u slučaju utvrđivanja nepravilnosti. Upitano je i za razloge zbog kojih je iz ovog akta u potpunosti izuzeta mogućnost da korisnici, na zahtjev Agencije dopune ili naknadno obrazlože dostavljenu dokumentaciju u provedbi postupaka dodjele potpore. 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ulaže napore kako bi se na najmanju potrebnu mjeru svelo administrativno opterećenje poljoprivrednika, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Nova sistematizacija Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rezultirat će novom strukturom u radu Agencije i ojačati kapacitete rada, a prijedlog Zakona usuglašen je s Agencijom i praksom koju su do sada imali u svom radu. Sredstva za financiranje savjetodavne službe osigurana su u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027., a Hrvatska agronomska komora provodi certificiranje privatnih savjetodavaca i ima mogućnost korištenja sredstava iz natječaja u okviru Strateškog plana. Pravilnikom će se jasnije propisati obveze poljoprivrednika vezane uz sudjelovanje u Mreži podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava. Na upit o predloženim izmjenama pri upisu subjekata u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, odgovoreno je kako se istima proširuje obuhvat upisnika. Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će, pri izradi Konačnog prijedloga zakona, prijedloge izrečene u raspravi vezane uz članke 21. i 23. ovog akta. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je zbog novog normativnog okvira Zajedničke poljoprivredne politike, ovim aktom jasnije propisuju nacionalne nadležnosti u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova  (6 glasova „ZA“, i 1 glas SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1.PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDI;

2.SVA MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDI UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir