Zagreb – Fiskalna i financijska stabilnost Europske unije i eurozone, provedba nužnih reformi prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Unije te financijski aspekti hrvatskog članstva u Europskoj uniji bile su središnje teme današnjeg sastanka potpredsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke i Thomasa Wiesera, predsjednika Odbora za gospodarstvo i financije Vijeća Europske unije.
Istaknuvši kako se članice eurozone trenutačno nalaze u fazi razvoja maksimalno rastegnutih uvjeta funkcioniranja, Wieser je najavio da Odbor za gospodarstvo i financije Vijeća EU najesen planira objaviti dokument koji bi trebao dati smjernice za stvaranje europske bankovne i financijske unije. "Bitno pitanje, koje se pritom postavlja, ustavna su prava u pogledu fiskalne odgovornosti u pojedinačnim članicama Europske unije", dodao je Wieser te najavio zajednički sastanak predsjednika odbora za financije i državni proračun nacionalnih parlamenata.
"Hrvatska punopravnom članicom Europske unije postaje u trenutku ozbiljne gospodarske recesije i nužno je provesti ozbiljne reforme kako bi njezino članstvo u Uniji bilo uspješno", rekao je Wieser te dodao kako je u tom smislu potrebno zaustaviti te smanjiti rast vanjskog duga. Pri tome treba povesti brigu i o reformi mirovinskog sustava i zdravstva, energetskog sustava te željeznice, uključujući opću klimu za nove investicije. "Ujedno je važno da hrvatska radna snaga postane konkurentna na europskom tržištu, što bez razvoja proizvodnje i porasta izvoza nije moguće", istaknuo je Wieser.
"Hrvati su svjesni da članstvo u Europskoj uniji nije projekt za jednu generaciju, nego da ono podrazumijeva benefit za buduće generacije. U tom će smislu Hrvatska ispuniti sve svoje obveze prije ulaska u punopravno članstvo Unije", rekao je Leko izražavajući uvjerenje kako će Hrvatska ispuniti i standarde financijske discipline Europske unije. Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora Srđan Gjurković istaknuo je pak da je većina zakona u proteklih šest mjeseci u Saboru donesena radi stabilizacije financija i fiskalne discipline.
"Veseli me što je spremnost za reforme u Hrvatskoj ponovno oživjela. Mislim da je hrvatsko pristupanje Europskoj uniji građanima Hrvatske, ali i Europljanima, potrebno predstaviti i kao financijsku korist", rekao je Thomas Wieser ističući pritom važnost suradnje nacionalnih parlamenata s institucijama i parlamentom Europske unije. "Hrvatski sabor i hrvatski građani spremni su izgraditi Hrvatsku i hrvatsko društvo kako bi 1. srpnja 2013. postalo poželjnom članicom Europske unije, za što imamo kapacitete, a Sabor se neće umoriti da podupire i nadzire reforme u skladu sa svojom ustavnom zadaćom", zaključio je Leko.