10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 29. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni  postupak, prvo i drugo čitanje, hitni P.Z. br. 633  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopuni Zakona predlaže ukinuti vodni doprinos, koji prihod se od ove vodne naknade posljednjih godina smanjivao, tako da će ukupno rasterećenje ukidanjem ove vodne naknade iznositi godišnje 16.573.272 eura.

Ukidanjem vodnoga doprinosa, ukinut će se i određene namjene za čije financiranje se koristio prihod od vodnoga doprinosa. Vodni doprinos služio je za financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave, sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te financiranje gradnje građevina obrane od poplava kao i mjere obrane od poplava. S tim u vezi, dopunom Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 28. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcije planova za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga  2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da ukupno planirani rashodi iznose od 32,6 milijardi eura, ukupno planirani prihodi su 28,5 milijardi eura te, planirani manjak državnog proračuna za 2024. godinu iznosi 4,1 milijardi eura ili 5% bruto domaćeg proizvoda. U 2025. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,2 milijarde eura ili 3,7% BDP-a dok se u 2026. očekuje manjak od 2,2 milijarde eura ili 2,5% BDP-a.
Istaknuto je da kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2024. – 2026. određeno je projiciranim kretanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir cjelogodišnji fiskalni učinak mjera koje je Vlada RH donijela u svrhu zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, kao i učinak porezne reforme u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje, a koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2024. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva pomoći institucija i tijela EU. To se ponajprije odnosi na sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kojima će se jačati oporavak i otpornost gospodarstva.

U raspravi članova Odbora istaknuto je dobrim da se povećavaju sredstva za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, posebno su naglašena sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu   jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plana Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijski plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijski plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijski plana Hrvatske agencija za osiguranje depozita 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijski plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijski plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijski plana Hrvatskih autocesta d.o.o.za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026.godinu
- Financijski plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o.  za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura  d.o.o. za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 28. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su ovim Zakonom uređena temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja Državnog proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Naglašeno je  da je omogućena pravna osnova za isplatu pomoći lokalnim jedinicama s pozicija Ministarstva financija jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave.

U raspravi članova Odbora podržan je prijedlog Državnog proračuna kao i ovaj Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, budući da se povećavaju financijska sredstva za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, u raspravi je naglašeno i pitanje povećanja sredstava za preuzete decentralizirane funkcije, osobito poslove ureda državne uprave. 

 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 28. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prvo čitanje, P.Z. br. 570, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuje obveza raspisivanja provedbe javnih natječaja za imenovanje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu temeljem nove odluke o ustrojavanju upravnih tijela, propisuje mogućnost da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, do imenovanja pročelnika, ovlasti nekog od službenika upravnih tijela lokalne jedinice, koji ispunjava uvjete za radno mjesto pročelnika da obavlja poslove pročelnika. Također se utvrđuje prekršajna odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ukoliko u propisanom roku ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika.

Predloženim Zakonom utvrđuje se i mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donese sljedeći

 
ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    
 

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o financiranju jedinica lokalne  i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenjaju parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja. Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak koji se ovim paketom poreznih izmjena ukida. Također ovim izmjenama  mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja. Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak koji se ovim paketom poreznih izmjena ukida.

    
Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama  Zakona o financiranju jedinica lokalne  i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine, raspravio je Konačni Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je da se ovim izmjenama ukida prirez porezu na dohodak odnosno dva javna davanja se ujedinjuju u jedno davanje te se zaokružuju propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. Dodatno, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, čime se doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama  Zakona o lokalnim porezima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama  i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zaineresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je da se ovim izmjenama i dopunama daju ovlasti jedinicama lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim), a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećat će se njihova porezna autonomija te se otvara prostor za porezno rasterećenje. 

Također, budući da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo bi im se zadržavanje željene razine prihoda. Obzirom da bi se prema predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima ukinuo prirez porezu na dohodak, odnosno da se dva javna davanja (porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) koja se u pravilu ubiru istovremeno ujedinjuju u jedno davanje i primjenjuju na sve vrste dohotka, isto će dovesti do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama  i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravio je Prijedlogu zakona o izmjenama  Zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 519 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je da se ovim izmjenama ukida se prirez porezu na dohodak odnosno dva javna davanja se ujedinjuju u jedno davanje te se zaokružuju se propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. Dodatno, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, čime se doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.

U raspravi vanjske članice Odbora istaknuto je pitanje davanja mogućnosti propisivanja jedinicama lokalne samouprave da mogu sami podići porez na dohodak od imovine i kapitala.
    

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o lokalnim porezima
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama  i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 518  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zaineresirano  radno tijelo. 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je da se ovim izmjenama i dopunama daju ovlasti jedinicama lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim), a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećat će se njihova porezna autonomija te se otvara prostor za porezno rasterećenje. Također, budući da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo bi im se zadržavanje željene razine prihoda. Obzirom da bi se prema predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima ukinuo prirez porezu na dohodak, odnosno da se dva javna davanja (porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) koja se u pravilu ubiru istovremeno ujedinjuju u jedno davanje i primjenjuju na sve vrste dohotka, isto će dovesti do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi vanjske članice Odbora istaknuto je pitanje davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave  da mogu sami podići porez na dohodak od imovine i kapitala.
    

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  i dopunama Zakona o porezu na dohodak
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    
                    

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o financiranju jedinica lokalne  i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 526 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično  radno tijelo. 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iznio je da se ovim izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja. Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak koji se ovim paketom poreznih izmjena ukida. Izračun sredstava fiskalnog izravnanja s predloženim izmjenama uključivat će ukupne prihode od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i to gornje granice niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad mogu propisati odlukom o visini porezne stope. 
U raspravi vanjskih članova Odbora spomenuto je pitanje kompenzacijskih mjera za proračune jedinica lokalne samouprave zbog ukidanja prihoda od prireza poreza na dohodak.

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o financiranju jedinica lokalne  i područne (regionalne) samouprave
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 26 sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni  postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 515  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  istaknuo je da se ovim izmjenama i dopunama Zakona detaljnije uređuje način ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su zbog potreba pronalaska zaposlenja prijavile odlazak u inozemstvo s ciljem njihova povratka u Republiku Hrvatsku, a iznimno će omogućiti stjecanje prava na stambeno zbrinjavanje i u slučaju prodaje useljive stambene jedinice ako je takvo raspolaganje učinjeno zbog potreba plaćanja nužnih troškova liječenja koje nije pokriveno sredstvima zdravstvenog osiguranja podnositelja prijave ili članova njegova kućanstva. Također se  ovim Zakonom proširuje krug korisnika koji mogu ostvariti pravo na darovanje stambene jedinice u državnom vlasništvu na hrvatske branitelje i članovi obitelji smrtno stradalog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na korisnici koji su ostvarili pravo na najam oštećene kuće i darovanje građevnog materijala po Zakonu o područjima posebne državne skrbi, ako je prema dokumentaciji o obnovi u trenutku ostvarivanja prava kuća bila neuseljiva, korisnici koji su ostvarili pravo na najam obiteljskih kuća u državnom vlasništvu, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane bez obzira na državljanstvo i osobe koje su smještene u stambene jedinice u državnom vlasništvu zbog zatvaranja prognaničkih naselja.

 U raspravi je pučka pravobraniteljica istaknula pitanje izvanrednog stambenog zbrinjavanja  žrtava nasilja u obitelji, odnosno do kada te osobe mogu biti zbrinute. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je potpredsjednik Odbora Miro Totgergeli. 
    

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 25. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, te Prijedlozi izmjena i dopuna  financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcije planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja  2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da novim planom proračuna za 2023. godinu ukupni prihodi iznose 26,6 milijardi eura. Pritom prihodi poslovanja iznose 26,5 milijardi eura, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 85,7 milijuna eura. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 1,7 milijardi eura, što prvenstveno dolazi od povećanja poreznih prihoda te od prihoda od imovine.
Rashodi se povećavaju se 1,4 milijarde eura, odnosno sa 26,7 milijardi eura na 28,1 milijardu eura. Od ukupnog povećanja rashoda, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 1,2 milijarde eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju za 185,3 milijuna eura. Najznačajnija kretanja na stavkama rashoda vezana su uz osiguranje dodatnih sredstava za mirovine zbog veće indeksacije kao i osiguranje dodatnih sredstava za 4. paket mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena. Također, ovim Izmjenama i dopunama osiguravaju se i sredstva za pokriće troškova čije financiranje je bilo predviđeno iz sredstava Europske unije i za pokriće troškova vezanih uz nastavak obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Osim toga, kretanja na pojedinim stavkama ukazuju na daljnje napore za rast kvalitete socijalne skrbi i pružanje potpore najugroženijima.
U raspravi članova Odbora podržane su  predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o.za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025.godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura  d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 25. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja  2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su ovim Zakonom uređena temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnog proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Nadalje, ovim Zakonom utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu.

Članovi Odbora su podržali izmjene i dopune Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, međutim posebno su istaknuli pitanje isplate pomoći jedinicama lokalne samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu.  Smatraju da je stopa od 25% manje sredstava previsoka te da je treba smanjiti na nižu razinu između 10% i 15% kao bi omogućili značajnijem broju jedinica lokalne samouprave da ostvare dodatna sredstva iz fonda za poravnanje koja su im neophodna za daljnje  funkcioniranje i razvoj. Smatraju da bi time navedena mjera pomoći uistinu ostvarila  svoju svrhu. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) većinom glasova ( 7 glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 24. sjednici održanoj 17. siječnja 2023. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 445  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2023. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično  radno tijelo. 

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predlaže  urediti naknade za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa. Sukladno odredbama članka 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.), općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno. Kako je člankom 6. Zakona ta mogućnost predviđena samo za općinske načelnike i njihove zamjenike, gradonačelnike i njihove zamjenike te zamjenike župana, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, predlaže se prošiti primjenu odredbe članka 6. Zakona i na župane. Također, predlažu se izmjene odredaba Zakona kojima se uređuju proračunska ograničenja plaća za zaposlenike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (članci 14., 15. i 16. Zakona). Predlaže se i na drugačiji način propisati najviši iznos mase sredstava plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga proračunska ograničenja plaća.
 
U raspravi članova Odbora istaknuto je da su u izradi ovih izmjena i dopune  Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sudjelovale i udruge koje zastupaju interese jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni  Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
    

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
Ivan Penava
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 23. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 397 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Navedeni iznos povećava se na način da se isti određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24.000,00 kuna. Povećanjem iznosa primitaka koje fizička osoba može ostvariti na godišnjoj razini kako bi se mogla smatrati uzdržavanim članom, uzdržavateljima i uzdržavanim članovima povećava se raspoloživi dohodak. Shodno tome, izvršit će se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna.
Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se propisati da se djelatnošću proizvodnje električne energije smatra proizvodnja električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu te da su fizičke osobe – proizvođači električne energije, koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupni godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, odnosno veći od 10.000,00 kuna godišnje
Također, ovim izmjenama i dopunama zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.

U raspravi članova Odbora zatraženo je pojašnjenje članka 11.  vezano za  proizvođača električne energije koji jedan dio proizvedene energije koristi za vlastite potrebe, odnosno samoopskrbu a višak proizvedene električne energije proda  da li  samo taj višak električne energije oporeziv ako je godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka ili u obuhvat ide  ukupna proizvodnja  električne energije odnosno i ona koju koristi za vlastite potrebe.      

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 23. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni  postupak P.Z. br. 432 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se radi usklađivanja s odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u članku 5. stavku 3., mijenja u dijelu koji se odnosi na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, to jest centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne osobe. Naime, kako centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad, za udio u porezu na dohodak od 0,2 % namijenjen za centre za socijalnu skrb mijenja se namjena na način da se za navedeni postotak povećava udio u porezu na dohodak za domove za starije osobe.

Također se radi usklađivanja s odredbama Zakona o vatrogastvu, izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mijenja se članak 6. na način da jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1% ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se sredstva koriste isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima kojima je propisano financiranje vatrogastva.
Isto tako ovim se izmjenama Zakona u izračun kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i izračun referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje i prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama  Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 22. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 419  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopuni Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuje kako uvećanje osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika, uz postojeće koeficijente za utvrđivanje najvišeg iznosa plaća lokalnih dužnosnika ne bi dovelo do znatnog povećanja njihovih plaća, potrebno je utvrditi nove koeficijente za utvrđivanje najvišeg iznosa plaća lokalnih dužnosnika, koji množenjem s novom osnovicom za izračun plaće državnih dužnosnika osiguravaju da najviši iznosi plaća lokalnih dužnosnika ostanu u odgovarajućem odnosu s plaćama državnih dužnosnika.

Također, predlažu se izmjene odredaba Zakona kojima se uređuju proračunska ograničenja plaća za zaposlenike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (članci 14., 15. i 16. Zakona). Predlaže se i na drugačiji način propisati najviši iznos mase sredstava plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga proračunska ograničenja plaća.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da su u izradi ovih izmjena i dopune Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sudjelovale i udruge koje zastupaju interese jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni  Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalno) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Penava

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 22. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni  postupak P.Z. br. 420  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama Zakona predlaže osnovicu za izračun plaća državnih dužnosnika propisati u visini osnovice za izračun plaća državnih službenika, koja je veća od važeće osnovice za državne dužnosnike. Uz navedeno povećanje osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika istovremeno se predlaže utvrditi odgovarajuće, nove koeficijente za izračun plaća državnih dužnosnika, koji će biti manji u odnosu na njihove sadašnje koeficijente. Množenjem novih, nižih koeficijenata s novom, većom osnovicom za izračun plaće (u visini osnovice za izračun plaće državnih službenika), plaće državnih dužnosnika moći će se uspoređivati s plaćama državnih službenika.

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
                

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Penava

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcije planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga  2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
  U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da ukupni rashodi za iduću godinu se planiraju u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8 posto ili 2,1 milijardu više u odnosu na 2022.  U 2024. se rashodi očekuju u iznosu 25,6, a u 2025. u iznosu 25,9 milijardi eura. Povećanje rashoda odražava politike Vlade prije svega usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, na održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, obnove od potresa, investicijske razvojne projekte uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje obrambene sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. Ukupni prihodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više nego u odnosu na plan za 2022. Za 2024. su projicirani u iznosu 24,8 milijardi te u 2025. 25,8 milijardi eura.. Manjak općeg proračuna planiramo na razini 1,7 milijardi eura, odnosno 2,4 posto BDP-a.
U raspravi članova Odbora istaknuto je dobrim da se ukupna sredstva potrebna za fond za izravnanje osiguravaju iz državnog proračuna,  te da je povećana mogućnost preraspodjele sredstava. Istaknuto je pitanje funkcionalnog spajanja određenih poslova jedinica lokalne samouprave i benefiti koji će se tim spajanjem dobiti. Posebno je naglašeno dobrim osiguranje sredstava školama za prehranu, te sredstava za vrtiće. Upozoreno je i na financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno potrebu povećanja izvornih sredstava financiranja. Također je istaknuto da je ovim prijedlogom Državnog proračuna trebalo osigurati više sredstava za službenike koje su preuzele županije prilikom spajanja ureda državne uprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu   većinom glasova  ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjenu i dopunu:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025.godinu
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz  za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    

                    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga  2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom uređena temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnog proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Naglašeno je  da je omogućena pravna osnova za isplatu lokalnim jedinicama s pozicija Ministarstva financija jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, isplata  pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu 265,4 milijuna eura. Vezano za zaduženje, Zakonom se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,7 milijardi eura.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    
                

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                            
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcije planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga  2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

  U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da ukupni rashodi za iduću godinu se planiraju u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8 posto ili 2,1 milijardu više u odnosu na 2022.  U 2024. se rashodi očekuju u iznosu 25,6, a u 2025. u iznosu 25,9 milijardi eura. Povećanje rashoda odražava politike Vlade prije svega usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, na održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, obnove od potresa, investicijske razvojne projekte uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje obrambene sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. Ukupni prihodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više nego u odnosu na plan za 2022. Za 2024. su projicirani u iznosu 24,8 milijardi te u 2025. 25,8 milijardi eura.. Manjak općeg proračuna planiramo na razini 1,7 milijardi eura, odnosno 2,4 posto BDP-a.

U raspravi članova Odbora istaknuto je dobrim da se ukupna sredstva potrebna za fond za izravnanje osiguravaju iz državnog proračuna,  te da je povećana mogućnost preraspodjele sredstava. Istaknuto je pitanje funkcionalnog spajanja određenih poslova jedinica lokalne samouprave i benefiti koji će se tim spajanjem dobiti. Posebno je naglašeno dobrim osiguranje sredstava školama za prehranu, te sredstava za vrtiće. Upozoreno je i na financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno potrebu povećanja izvornih sredstava financiranja. Također je istaknuto da je ovim prijedlogom Državnog proračuna trebalo osigurati više sredstava za službenike koje su preuzele županije prilikom spajanja ureda državne uprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu   većinom glasova  ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu

- Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o.za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025.godinu

- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o.  za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu

- Financijskog plana HŽ Infrastruktura  d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, te Prijedlog izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcije planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada  2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula da se ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. Međutim, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskiih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos. Kroz ove izmjene i dopune prvenstveno se osiguravaju se sredstva potrebna za provedbu jesenskog paketa mjera Vlade Republike Hrvatske te sredstva potrebna za usklađivanje mirovina. Također, značajan iznos osigurava se za isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova. Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 758,2 milijuna kuna, što prvenstveno dolazi od povećanja prihoda od PDV-a koji se povećava za 2,1 milijardu kuna te prihoda od poreza na dobit koji se u odnosu na plan iz svibnja povećavaju za 2 milijarde kuna. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjenu i dopunu:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024.godinu
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz  za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 408, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada  2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da ove izmjene i dopune  Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  osiguravaju kontinuitet podmirivanja obveza tj omogućuje Vladi Republike Hrvatske  podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka. Također ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Dodatno, propisan je način povrata troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je temeljem zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
    
POTPREDSJEDNIK ODBORA
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 397, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna  2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim izmjenama i dopunama zakona predlaže povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Navedeni iznos povećava se na način da se isti određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24.000,00 kuna. Povećanjem iznosa primitaka koje fizička osoba može ostvariti na godišnjoj razini kako bi se mogla smatrati uzdržavanim članom, uzdržavateljima i uzdržavanim članovima povećava se raspoloživi dohodak. Shodno tome, izvršit će se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna.

U raspravi, članovi Odbora su podržali  povećanje iznosa primitaka za uzdržavanog člana, međutim istaknuli su da će time doći i do smanjenja prihoda za jedinice lokalne samouprave. Posebno je u raspravi istaknut  Fonda za poravnanje koji zaista daje priliku manje razvijenim jedinica lokalne samouprave za napredak i daljnji razvoj. Vezano za navedeni Fond naglašeno je pitanje potrebe promjene formule za izračun prihoda  iz Fonda za poravnanje kako neke jedinice lokalne samouprave u kojima je promijenjena demografska struktura stanovništva, odnosno u kojima se smanjio broj stanovnika  ne bi izgubile pravo na značajan dio financijskih sredstva iz fonda.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,

2.Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 19. sjednici održanoj 14. lipnja 2022. godine, raspravio je Prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 286, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Zakonom, polazeći od načela slobodnog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga bez posebnog odobrenja, uređuje cjelokupni proces od ulaska operatora elektroničkih komunikacija na tržište, postavljanja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, sigurnosti mreža, pa sve do međusobnih odnosa operatora te odnosa između operatora i korisnika. Pritom treba naglasiti da se prvi put zakonom uređuju rad i obveze operatora koji do sada nisu bili predmet regulacije, a to su operatori „brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga“, čime se postiže veća razina zaštite krajnjih korisnika te ravnopravnost između tradicionalnih operatora, koji svoje usluge temelje na pristupu vlastitoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, i operatora koji usluge pružaju putem interneta. Također se želi postići, a proizlaze iz Direktive (EU) 2018/1972, odnosi se na poticanje ulaganja i daljnji razvoj povezivosti i uspostave elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina te stvaranje preduvjeta za uvođenje i razvoj 5G mreža, jačanje tržišnog natjecanja i ujednačavanje korisničkih prava na području cijele Europske unije.

U raspravi članova Odbora istaknuto je pitanje odredbi koji se odnose na uređivanje odredbi o pravu puta i visini naknade za pravo puta. Posebno je naglašeno dobrim da je predlagatelj doradio veći dio odredbe na koje je Odbor na tematskoj sjednici iznio prijedloge i komentare. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese  Zakon o elektroničkim komunikacijama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
                
POTPREDSJEDNIK ODBORA 

Miro Totgergeli

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. godine, raspravio je Prijedlogu zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, P.Z. br. 274, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je iznijela da se Prijedlogom zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi  spajaju tri zakona u jedan čime će se stvoriti pravni okvir koji će unaprijediti, pojednostaviti područje financiranja javnih potreba u kulturi. Također ovim Zakonom se uređuje obuhvat i definicija javnih potreba u kulturi, dodjela sredstava za financiranje, postupak donošenja odluka o financiranju na razini centralne države i na razini jedinica lokalne i područne samouprave. 

U raspravi članova Odbora pohvaljena je inicijativa za donošenje novog Zakona, postavljena su pitanja vezana za načine financiranja i rokove financiranje, te je li predlagatelj upoznat s mišljenjima i stajalištima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 8 „za“, 1 „suzdržan“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
    
                
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
IVAN PENAVA
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 14.  sjednici održanoj 20. travnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, drugo čitanje, P.Z. br. 182, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljačea 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu želi postići učinkovita provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje, stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, stavljanja u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog daljnjeg održavanja, omogućavanja da se obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države utječe na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora i osuvremeni život u ruralnim prostorima. Također je istaknuo je da je prihvaćeno niz prijedloga zastupnika i odbora Hrvatskog sabora podnesenih u raspravi u prvim čitanju Prijedloga zakona.

U raspravi članova Odbora navedena je potreba izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi uistinu imali Zakon koji će omogućiti svim onima našim građanima koji žele raditi i baviti se poljoprivredom da mogu na jedan jednostavniji i efikasniji postupak zakupiti državna poljoprivredna zemljišta. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zemljištu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Penava

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 20. travnja 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 235, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopunama zakona predlaže propisivanje obveze na temelju koje su jedinice lokalne samouprave, koje na svom području nemaju organizirane programe predškolskog odgoja, dužne sufinancirati pohađanje dječjeg vrtića za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave ili jedinicom lokalne samouprave koja ima program koji najbolje može udovoljiti potrebama djeteta. Nadalje, ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju se odredbe Zakona koje propisuju pravo upisa svakog djeteta u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao i obveza uključivanja svakog djeteta u sustav predškolskog odgoja koje ima obvezu pohađanja predškole, a iznimno, u ustanovama u kojima nema dovoljno mjesta za upis sve djece propisuju se i jedinstveni kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Također, s ciljem stvaranja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju ovim zakonskim prijedlogom daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole ne samo u školskim ustanovama, već i dječjim vrtićima uz obvezu stjecanja kvalifikacije za odgojitelja.

U raspravi članova Odbora istaknuto je dobrim da se povećavaju standardi za našu djecu i da se  radi na rješavanju pitanja smještaja djece u vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osobito u   ruralnim. Međutim, naglašeno je da su to sve obveze koje će „pasti“ na teret jedinica lokalne samouprave  i koje se neće moći ostvariti bez njih. Smatraju da je veća decentralizacija dobra, međutim  potrebno  provesti i veću decentralizaciju financijskih sredstava. Centralna država treba predvidjeti finacijska sredstva u svom proračunu kao bi se omogućila puna provedba ovog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Penava

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o naseljima, drugo čitanje, P.Z. br. 171, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. siječnja 2022. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se Konačnim prijedlogom o naseljima propisuje obveza da se odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o određivanju granica područja naselja, određivanju imena naselja, ulica i trgova donose na način da je obvezni sastavni dio odluke službena podloga iz registra prostornih jedinica na kojoj su prikazane granice i imena naselja, ulica i trgova prije donošenja odluke i granice i imena naselja, ulica i trgova kako se predlažu odlukom. Također se propisuje donošenje odluka o imenima naselja, ulica odnosno trgova u skladu s prethodno pribavljenim mišljenjem Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za standardizaciju geografskih imena.
Posebno je naglašeno da će se ovim prijedlogom zakona postići horizontalna usklađenost zakonodavstva, unaprijedit će se i uskladiti način određivanja granica područja naselja, određivanja imena naselja, ulica i trgova, označavanje naselja, ulica i trgova te obilježavanja zgrada kućnim brojevima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o naseljima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Penava

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 8. prosinca 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak P.Z. br. 230, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopunama definiraju se javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera iz ovoga Zakona te odgovorne osobe u javnopravnim tijelima. Čelnikom tijela državne vlasti u smislu ovoga zakona smatraju se osobe koje sukladno posebnim propisima upravljaju uredima, odnosno stručnim službama tijela državne vlasti i koji u upravljanju njima te u odnosu na zaposlene u njima imaju prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave sukladno posebnim propisima kojima se uređuju ta pitanja. Isto tako, odgovornim osobama u smislu odredbi ovoga zakona smatraju se i čelnik tijela državne uprave (ministar, odnosno čelnik državne uprave organizacije), čelnik drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i općinski načelnik te zakonski zastupnik pravne osobe. Propisuje se i prekršajna odgovornost odgovorne osobe ako ne osigura provedbu te sigurnosne mjere, odnosno iznos novčane kazne za odgovornu osobu prekršitelja predmetne sigurnosne mjere.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu bez rasprave većinom glasova (9 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Miro Totgergeli

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 8. prosinca 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 235, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopunama zakona predlaže propisivanje obveze na temelju koje su jedinice lokalne samouprave, koje na svom području nemaju organizirane programe predškolskog odgoja, dužne sufinancirati pohađanje dječjeg vrtića za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave ili jedinicom lokalne samouprave koja ima program koji najbolje može udovoljiti potrebama djeteta.  Također, ovim zakonom predlažu se  odredbe koje će urediti način upisa djece u dječje vrtiće, kao i uključivanje djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima te djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka, na temelju prosudbe stručnog povjerenstva dječjeg vrtića.

U raspravi članova Odbora istaknuto je dobrim da se radi na rješavanju pitanja smještaja djece predškolske u ustanove ruralnim područjima. Međutim upozoreno je na niz pitanja, prije svega kako postići ekonomsku cijenu smještaja djece u vrtiće, kako omogućiti da sva djeca koja žele budu upisana u vrtiće, kako osigurati asistenata svoj djeci s posebnim potrebama, osiguranje prijevoza kod prostorno udaljenih naselja. Naglašeno je da su to sve financijske obveze koje će „pasti“ na teret jedinica lokalne samouprave  i koje se neće moći ostvariti bez njih. Smatra  se ukoliko je decentralizacija obveza da je potrebno  provesti i veću decentralizaciju financijskih sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

2. Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Miro Totgergeli

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcije planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada  2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine.

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. Također je istaknuo da je za fiskalno izravnanje osigurano 2 milijarde kuna, te 1 milijun kuna za spajanje poslova jedinica lokalne samouprave.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da je dobro da se ukupna sredstva potrebna za fond za izravnanje osiguravaju iz državnog proračuna, te da je povećana mogućnost preraspodjele sredstava. Istaknuto je pitanje funkcionalnog spajanja određenih poslova općina, odnosno kad će se donijeti kriteriji za to spajanje tih poslova. Upozoreno je i na visinu proračunske osnovice, čija se visina nije mijenjala već niz godina. Posebno u raspravi naglašeno da nema odgovorne fiskalne politike s obzirom na trenutak u kojem se nalazi država. To se odnosi prije svega da se u nekim  područjima RH  zatvaraju proizvodni pogoni i iseljava stanovništvo, a da centralna država nije ponudila dobre i adekvatne regionalne politike. Također je naglašeno da jedinice lokalne samouprave raznim izmjenama zakonskih propisa dobivaju sve više obveza a da te obveze ne prate financijske mogućnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024.godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz  za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada  2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna. 

U raspravi članova Odbora istaknuto je pitanje fiskalnog izravnanja, odnosno da se bar određeni postotak može koristiti za plaće u lokalnoj samoupravi budući da izmjenama zakonskih propisa gradovi i općine dobivaju sve više obveza. Također je istaknuta potreba većih potpora za domaće investitore, te pitanje smanjenja parafiskalnih nameta.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (7 glasova „za „ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 7. listopada 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona  o unapređenju poduzetničke infrastrukture, prvo čitanje, P.Z. br. 177, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da izmjene i dopune Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture proizlaze iz dosadašnje provedbe Zakona gdje su utvrđene potrebe propisivanja odredbi kojima se reguliraju situacije koje do sada nisu bile regulirane. Definiraju se digitalno inovacijski centri kao potkategorija poduzetničkih centara i kao subjekti koji pružaju podršku poduzetnicima u procesu digitalizacije njihovog poslovanja. U Prijedlogu se definira donošenje i elementi odluka o osnivanju osnivačkih akata za subjekte poduzetničke infrastrukture. 

Posebno je istaknuto da se definiranje kriterija i procedura postupanja u slučaju raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za poduzetničku infrastrukturu odnosno uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kako bi se darovanje nekretnina u vlasništvu RH za poduzetničke potporne institucije smatralo opravdanim (osnivač institucije je jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) koja ima usvojen program privođenja namjeni darovane nekretnine, osigurana sredstva za infrastrukturno opremanje i za privođenje namjeni darovane nekretnine, verificirane sve subjekte poduzetničke infrastrukture u Jedinstvenom registru. 

Sama institucija ima najmanje jednu zaposlenu osobu, definira se da pojam „privođenje namjeni“ podrazumijeva da su u ugovornom roku ispunjene odredbe ugovora o darovanju, te se propisuje da je rok privođenja namjeni moguće produžiti najduže do jedne godine samo kada je nastao događaj više sile, te situacije temeljem kojih se raskida ugovor o darovanju a sve kako bi se osiguralo da je darovanje nekretnina u javnom i gospodarskom interesu te da se darovanjem unapređuje poduzetničko okruženje u Republici Hrvatskoj.  

U raspravi članovi Odbora podržali su izmjene i dopune Prijedloga zakona o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture. Istaknuto je dobrim uvođenje promjena kojima se nadaju da će doći do unaprjeđenja gospodarskog razvitka u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno većeg i lakšeg ulaganja gospodarstvenika i investitora u poduzetničke zone. Naglašeno je i pozitivnim uvođenje Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture kao referentne baze podataka za subjekte poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona  o unapređenju poduzetničke infrastrukture.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga. 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je potpredsjednik Odbora, Miro Totgergeli.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Miro Totgergeli 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o referendumu, prvo čitanje, P.Z. br. 183, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se Prijedlogom zakona o referendumu pravno područje referenduma u cijelosti  usklađuje s četvrtom Promjenom Ustava iz 2010. godine. Ovim Zakonom kad je riječ o državnom referendumu uređuju se pitanja: raspisivanje referenduma i način odlučivanja na referendumu, evidencije referendumskih inicijativa, ostvarenje biračkog prava i predmet odlučivanja na referendumu, institut referendumskog pitanja, zasebno pravno uređenje posebnosti referenduma narodne inicijative, osobito pitanja vezanih uz osnivanje i djelovanje organizacijskog odbora i njegova upisa u Evidenciju referendumskih inicijativa DIP-a, kao i postupanje DIP-a vezano uz ispitivanje formalnopravne usklađenosti referendumskog pitanja prije upisa organizacijskog odbora u Evidenciju, postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, podnošenje zahtjeva za raspisivanje referenduma narodne inicijative, postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača od strane DIP-a,  postupak međusobnog izjašnjavanja Hrvatskog sabora i organizacijskog odbora o referendumskom pitanju narodne inicijative, što uključuje institute neizravnog i izravnog protuprijedloga Hrvatskog sabora,  institut utvrđivanja službenih stajališta nadležnih tijela o referendumskom pitanju, referendumska aktivnost, uključujući određivanje sudionika referendumske aktivnosti  itd.

U Prijedlogu se predlaže drugačije uređenje lokalnog referenduma. Lokalni referendum definira se kao „oblik neposrednog odlučivanja građana o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave određenim zakonom i statutom“ (članak 121.). Ako nije drugačije određeno, na lokalni referendum odgovarajuće se primjenjuju zakonske odredbe o državnom referendumu. Predlaže  se da raspisivanje lokalnog referenduma može predložiti najmanje trećina članova predstavničkog tijela lokalne jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, a u općini, gradu te Gradu Zagrebu i većina mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva te najmanje 20 posto od ukupnog broja birača upisanih u registar birača u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
 
U raspravi članova Odbora istaknuto je pozitivnim uvođenje Državnog izbornog povjerenstva kao neovisnog tijela koje bi bilo nadležno da referendumima narodne inicijative provodi sve radnje.  

Također, smatraju bitnim da se omogućilo pravo Organizacijskog odbora i odbora protivnika narodne inicijative da promatraju postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. 

Dobro je i rješenje kojim se obvezuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave da unaprijed utvrde broj mjesta gdje se mogu prikupljati potpisi, konkretno po jedno mjesto na svakih 1500 stanovnika, posebno što će se mjesta na kojima će se prikupljati potpisi referendumskim inicijativama ustupati bez naknade.  

Vezano za rokove smatra se pozitivnim da su ti rokovi produženi sa 15 na 30 dana, no međutim istaknuto je da bi rok trebao biti i duži. 

Izneseno je i stajalište da stopa od 10% za provođenje referenduma bi trebala biti niža. Međutim, ona je  propisana Ustavom Republike Hrvatske pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava.

Sporno je pitanje članka 37. ovoga Prijedloga kojim je Hrvatskom saboru dana mogućnost da može pokrenuti takozvani postupak donošenja izravnog ili neizravnog protuprijedloga u odnosu na referendumsku inicijativu, zasigurno može dovesti do određenih manipulacija. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o referendumu
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
                    
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Penava 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o naseljima, prvo čitanje, P.Z. br. 171, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza 2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se Prijedlogom o naseljima propisuje obveza da se odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o određivanju granica područja naselja, određivanju imena naselja, ulica i trgova donose na način da je obvezni sastavni dio odluke službena podloga iz registra prostornih jedinica na kojoj su prikazane granice i imena naselja, ulica i trgova prije donošenja odluke i granice i imena naselja, ulica i trgova kako se predlažu odlukom. Također se propisuje donošenje odluka o imenima naselja, ulica odnosno trgova u skladu s prethodno pribavljenim mišljenjem Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za standardizaciju geografskih imena.

Posebno je naglašeno da će se ovim prijedlogom zakona postići horizontalna usklađenost zakonodavstva, unaprijedit će se i uskladiti način određivanja granica područja naselja, određivanja imena naselja, ulica i trgova, označavanje naselja, ulica i trgova te obilježavanja zgrada kućnim brojevima.

U raspravi članova Odbora pohvaljena je inicijativa predlagatelja da se područje određivanju granica područja naselja, određivanju imena naselja, ulica i trgova, nastanak novih naselja itd. pravno uredi novim zakonom.

Postavljeno je i pitanje vezano za članak 7. stavak 8. Prijedloga zakona o naseljima vezano za plaćanje troškova za osobe koje imaju prebivalište ili boravište na području na kojem se promjene odnose, odnosno mogućnost oslobađanja od plaćanja.    

Nakon provedene rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o naseljima
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputiti će se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 
  

                 
POTPREDSJEDNIK ODBORA
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 7. travnja 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 128, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo. 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopuni Zakona dorađuju odredbe važećeg Zakona o lokalnim izborima koje se odnose na zabranu kandidiranja na lokalnim izborima u odnosu na odredbe zakona kojim se propisuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije. Predloženim Zakonom pooštravaju se uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika, te se zabrana kandidiranja proširuje na počinitelje svih kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom.
Također, ovim Zakonom razrađuju se zakonske odredbe kojima se propisuje prestanak mandata člana predstavničkog tijela, odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika, te se ujedno otklanjaju nejasnoće i preciziraju zakonske odredbe kojima se utvrđuje prestanak mandata zbog pravomoćne sudske presude kojom je osoba osuđena na kaznu zatvora ili mu je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.
    
  Bez rasprave, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Miro Totgergeli, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA 
MIRO TOTGERGELI

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 3. prosinca 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 76, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično  radno tijelo. 

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona propisuje se da dva zamjenika i nadalje ima župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika, dok jednog zamjenika ima župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika te gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije (neovisno o broju stanovnika), tako da gradonačelnici ostalih gradova i općinski načelnici više neće imati zamjenike te se u tom smislu revidiraju zakonske odredbe u dijelu koji se tiče zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika.

Također će se Zakonom utvrditi manji broj članova predstavničkih tijela jedinica tako da će se ukupan broj članova smanjiti za cca 10%, te će se ograničiti maksimalni iznosi naknada za članove predstavničkih tijela. Nastavno se uređuju i odredbe vezane uz zamjenjivanje gradonačelnika i župana, a propisuje se i imenovanje privremenog zamjenika u općinama i gradovima u kojima nema zamjenika, a u slučaju ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik i gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da razumiju namjeru predlagatelja kojom se želi postići finacijska ušteda smanjenjem broja lokalnih dužnosnika i članova predstavničkog vijeća. Međutim posebno je naglašeno upitnim da  li će to smanjenje dovesti do učinkovitosti, transparentnosti i ukupne efikasnosti funkcioniranja  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Smatraju da će primjena predloženih odredbi u praksi znatno otežati rad i funkcioniranje  izvršne vlasti u gardovima i općinama, te da ćemo u skoroj budućnosti ponovo raspravljati o ovoj temi. Posebno je upozoreno na način izbora privremenog zamjenika gradonačelnika i općinskog načelnika koji po ovom prijedlogu nemaju više pravo na zamjenika. Smatraju da nije dobro rješenje da gradonačelnik i općinski načelnik nemaju nikakvu mogućnost predložiti vijeću svoga privremenog zamjenika, te da bi te odredbe predlagatelj  trebao doraditi svojim amandmanom. Također je ukazano da se razmotri opcija da se  pročelnici imenuju na mandat.  Izneseno i mišljenje da ovakav prijedlog zakona ne vodi reformi lokalne samouprave, da slabi lokalnu samoupravu, umjesto da imamo zakon koji će normativno osigurati punu funkciju lokalne samouprave, njenu decentralizaciju  i efikasnost u primjeni.      
     
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova  ( 7 glasova „za“ , 1 glas „protiv“ i 1 glas“suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
    
PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 3. prosinca 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 77, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Zakonom vrši ujednačavanje odredbi Zakona o lokalnim izborima sa sustavnim propisom – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim je reguliran izbor općinskih načelnika koji će se od sljedećih lokalnih izbora birati bez zamjenika, dok će gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika imati dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije imati jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima, a gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika i nisu sjedišta županija, birat će se bez zamjenika. Također, ovim Zakonom propisuje se da će za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika pravo biti biran imati birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište za čije se tijelo provode izbori.
U raspravi članova Odbora istaknuto je da ovaj prijedlog zakona predstavlja usklađivanje s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova  ( 8 glasova „za“ i 1 glas“suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na. sjednici održanoj 3. prosinca 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 78, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo. 
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim Zakonom u svrhu usklađivanja s promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave smanjuje broj članova predstavničkih tijela te se propisuje da će Gradska skupština Grada Zagreba imati četrdesetsedam zastupnika.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da ovaj Prijedlog zakona predstavlja usklađivanje  s Prijedlogm zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova  ( 8 glasova „za“ i 1 glas“suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese 

Zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 2. prosinca 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 73, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2020. godine.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenja se udio raspodjele u porezu na dohodak na sljedeći način:  udio općine, odnosno grada se povećava sa 60 % na 74 %, udio županije se povećava sa 17 % na 20 %, udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 %, udio za fiskalno izravnanje od 17 % se ukida iz raspodjele. Umjesto udjela fiskalnog izravnanja, koji se izdvaja iz poreza na dohodak, sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U raspravi članova Odbora izneseno je pitanje sredstava iz fonda fiskalnog izravnanja, da li su ona namjenska, da li se ta sredstava knjiže kao pomoć ili kao prihod te prati li ministarstvo finacija namjenu trošenja tih sredstava. Također je naglašeno hoće li povećanje postotka u udjelu od poreza na dohodak županija i gradova, općina uistinu njima donijeti i veće prihode u njihovim proračunima, pri čemu je izneseno mišljenje da će ih većina biti na pozitivnoj nuli.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas“suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 5. sjednici održanoj 2. prosinca 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo. 

U Uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je iznio da se ovim izmjenama i dopunama predlaže smanjenje poreznih stopa s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Također za nacionalne naknade za starije osobe proširuje obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koje se ne uzima u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama. Usklađuju se odredbe vezane za oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga s posebnim propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova. Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune tj. smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,99 milijardi kuna.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da izvorni proračunski prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovise o promjenama Zakona o porezu na dohodak, odnosno povećanju neoporezivog dijela dohodka. Smatraju od izuzetne važnosti da se ta sredstva kompenziraju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi i dalje mogli provoditi sve planove i programe koji su bitni za građene gradova i općina.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas “suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 4. studenoga 2020. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu, te Prijedlog izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcije planova za 2021. i 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada  2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
  U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna. Također, ovim Izmjenama i dopunama izvršene su potrebne preraspodjele unutar pojedinih proračunskih stavki, najviše za zdravstvo u iznosu od 2,4 milijarde kuna, a najvećim dijelom uslijed sanacije ustanova u zdravstvu i transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, socijalnu zaštitu u iznosu od 2,3 milijarde kuna prvenstvo zbog potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom te izdvajanja za mirovine i socijalne pomoći i naknade, opće javne usluge u iznosu od 2,2 milijarde kuna, a najvećim dijelom na ime kamata i doprinosa RH proračunu EU.
U raspravi članova Odbora istaknuto da je da i ova druga  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu značajno povećavaju zaduženje države i povećanje deficita, te da je nezahvalno prognozirati kretanje visine državnog zaduženja.  Upozoreno je i na visok deficit jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čak 1,8 milijardi kuna više od plana. Postavljeno je pitanje da se pojasne kriteriji i mehanizmi zaduživanja koja su davana  jedinicama lokalne samouprave i način vraćanja tih zaduženja. Postavljeno je i pitanje više sredstava za školski i predškolski odgoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjenu i dopunu:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022.godinu
- Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz  za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 4. studenoga 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada  2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

  U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo ove izmjene i dopune  zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020 osiguravaju kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Nadalje, ovim se Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na šest posto radi povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2020. godine. Uz navedeno utvrđuje se pravna osnova za isplatu beskamatnog zajma jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave koje imaju pad prihoda u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu uslijed epidemije koronavirusa i njenih posljedica. Dodatno, utvrđuje se pravna osnova za dodjelu sredstava namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija iz državnog proračuna, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske

U raspravi članova Odbora zatraženo je pojašnjenje odredbi o zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na šest posto, odnosno hoće li se i u idućoj godini omogućiti visina istog zaduženja, te kako će država pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave  ukoliko se nastavi kriza uzrokovana COVID -19 situacijom.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
                

                                                                              
PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              
IVAN PENAVA
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 4. studenoga 2020. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcije planova za 2022. i 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada  2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
  U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je, da su u 2021. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani u iznosu od 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu. U 2022. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 160,0 milijardi kuna, a u 2023. projiciraju se na razini od 157,2 milijarde kuna. Ukupno planirani prihodi su u iznosu od 147,3 milijardi kuna što čini planirani manjak državnog proračuna za 2021. godinu u iznosu od 10,7 milijardi kuna ili 2,7% bruto domaćeg proizvoda.
U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2021. godini projicira se na razini od 12,2 milijarde kuna ili 3,1% BDP-a.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da je dobro da se ukupna sredstva potrebna za fond za izravnanje osiguravaju iz državnog proračuna. Međutim upozoreno je na visinu državnog zaduživanja i visinu predviđanja rasta a BDR-a ukoliko se nastavi situacija vezana za COVID-¸19. Naglašeno je nedostatak vizije i strategije planiranja u prijašnjim godinama koje su bile gospodarski uspješnije. Izneseno je i stajalište kojim se podržava državni proračun i smjer istoga. Postavljeno je pitanje kompenzacijskih mjera jedinicama lokalne samouprave i njihovo smanjenje, odnosno ukidanje završetkom 2022. godine. Upozoreno je na otežano planiranje i  projekcije lokalnih proračuna i planova razvoja većih razvojnih projekata, pri čemu je zatražena adekvatnija suradnja s ministarstvom financija.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 2 glasa“suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023.godinu
- Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz  za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
    

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 4. studenoga 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 51, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada  2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna  

U raspravi članova Odbora navedeno je pitanje zaduživanja centralne države i zaduživanja jedinica lokalne samouprave, te je istaknuto da je jedinicama lokalne samouprave to otežano u odnosu na centralnu državu.  Naglašena je potreba praćenja stanja o uzrokovana korona virusom  i poduzimanje potrebnih mjera pomoći jedinicama lokalne samouprave u narednoj godini. Istaknuto je daj Fond fiskalnog izravnanja pozitivno utjecao na razvoj značajnog dijela jedinica lokalne samouprave, te da ispunjava svoju svrhu. 
 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
    

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 16. rujna 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama, prvo čitanje, P.Z. br. 8 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. kolovoza 2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula da je cilj izmjena ovog Zakona pomoć gospodarstvu uslijed epidemije korona virusa i to kroz dvije mjere – smanjenje stope za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma i povećanje granice za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja naknade. Navodi se ukupno rasterećenje gospodarstva kroz ove mjere u iznosu oko 33 milijuna kuna.  

Članovi Odbora u raspravi naglasili su potrebu rasterećenja gospodarstva, odnosno poduzetnika koji trpi znatnu štetu u poslovanju zbog epidemije uzrokovane korona virusom. Također je istaknuto da će doći do umanjenja dinamike prikupljenih sredstava na ime naknade za općekorisne funkcije šuma, što će dovesti do smanjenja sredstava u djelatnostima vezanima uz razminiranje, vatrogasnu djelatnost i gospodarenje šumama koje se finaciraju iz naknade za općekorisne funkcije šuma. Predstavnica predlagatelja Zakona je posebno naglasila da će se smanjenje sredstava za navedene djelatnosti osigurati kroz programe  i projekte Europske unije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 16. rujna 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama  i dopunama Zakona o koncesijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano  radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da ove izmjene i dopune Zakona o koncesijama prije svega predstavljaju usklađivanje s Direktivom Europske unije. Mijenja se definicija gospodarskih subjekta, detaljnije se propisuje tko se smatra gospodarskim subjektom te preciziraju odredbe o sukobu interesa osoba uključenih u postupak davanja koncesije. Isto tako Zakonom se propisuje zabrana davanja koncesije u području obrane  i sigurnosti, te brišu odredbe da Hrvatski  sabor može zatražiti  izmjenu ugovora o koncesiji  ako to zahtjeva interes Republike Hrvatske. 

    Članovi Odbora u raspravi su posebno istaknuli da se pojasni pitanje brisanja odredbi koje su omogućavale Hrvatskom saboru da može zahtijevati izmjenu ugovora o koncesiji ako to zahtjeva interes Republike Hrvatske, te pojašnjenje odredbi o podugovaranju. Predstavnik predlagatelja je naglasio da je pitanje posebnog interesa Republike Hrvatske riješeno kroz odredbu koja propisuje da Hrvatski sabor može izmijeniti ugovor o koncesiji kada se utvrdi da je ugrožena nacionalna sigurnost, okoliš ili ljudsko zdravlje.  Dok su odredbe o podugovaranju ovim izmjenama i dopunama Zakona su preciznije definirane i jasno je propisano kada je moguće sklapanje podugovora i ugovora o potkoncesiji.            

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je jednoglasno odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 
    

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
IVAN PENAVA