11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 5. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenog 2025. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025.godinu provedena je objedinjeno s raspravom o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027..

Predstavnik Ministarstva financija, uvodno je pojasnio makroekonomske pokazatelje koji su utjecali na izradu Državnog proračuna za 2025. godinu. Inflacija bi nakon 2.9% koliko se očekuje u 2024. godini, trebala pasti na 2,7%. Očekivanja uz kretanje tržište rada su pozitivna, odnosno očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti na stopu od 4.5%, Ukupni prihodi u 2025. projicirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8.6%, Porezni prihodi rastu za 7.2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura. Značajan utjecaj na prihode proračuna imaju pomoći Europske unije, prvenstveno sredstva Višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak i otpornost, a u 2025. godini iznosit će 3,7 milijardi eura. Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više od plana za 2024. godinu. Značajan porast bilježe rashodi za mirovine, rashodi za zaposlene, rashodi za energetsku učinkovitost, obranu, nastavak sanacije štete od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, željeznički sektor, demografske mjere, ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te regionalni i ruralni razvoj. Na razini općeg proračuna, očekuje se manjak od 2,3% BDP-a u 2025.m koji će se smanjivati na 1,9% u 2026., odnosno 1,8% u 2027. godini. Sukladno tome, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u sa 57,4% u 2025, na 55% u 2026. i 54,2% u 2027. godini.

Vezano uz Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, predstavnik Ministarstva financija je istaknuo kako je utvrđeno da se zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga će iznositi 6,5 milijardi eura. Radi upravljanja likvidnošću Državnog proračuna, propisana je obveza korisnicima Državnog proračuna za dostavu mjesečnih planova plaćanja rashoda izdataka prema datumu dospijeća, a vezano za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je postotak ukupnog ograničenja zaduživanja na razini do 5 %.

Predstavnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, istaknuo je kako je planirani proračun 358 milijuna eura, što je smanjenje za 4,5% . Smanjenje je uvjetovano fazom u kojoj se nalaze europski projekti, odnosno nova financijska perspektiva koja će se snažnije osjetiti u godinama koje su pred nama, pa se do 2027. godine predviđa značajan rast, i to u iznosu od 150 milijuna eura. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je povećan za 5 milijuna eura, i trenutni iznos je 14,8 milijuna eura. Posebno je naglasio kako u ukupnoj strukturi sredstava financiranja, nacionalna sredstva čine 40%, dok sredstva EU čine 60%, a predviđanja su da će se EU sufinanciranja dodatno povećati do 2027. godine.

U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim proračunom, Istaknuli pohvale koje se u institucijama EU čuju vezano uz korištenje sredstava EU u Republici Hrvatskoj te kako se Hrvatska često ističe kao svijetli primjer korištenja fondova EU, a pitanja su bila vezana i uz korištenje sredstava Fonda za sufinanciranje i Programa prekogranične suradnje. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

PREDSJEDNICA ODBORA 

Ivana Mujkić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine navedeni Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenog 2025. godine.
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025.godinu.

Predstavnik Ministarstva financija, uvodno je pojasnio makroekonomske pokazatelje koji su utjecali na izradu Državnog proračuna za 2025. godinu. Inflacija bi nakon 2.9% koliko se očekuje u 2024. godini, trebala pasti na 2,7%. Očekivanja uz kretanje tržište rada su pozitivna, odnosno očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti na stopu od 4.5%, Ukupni prihodi u 2025. projicirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8.6%, Porezni prihodi rastu za 7.2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura. Značajan utjecaj na prihode proračuna imaju pomoći Europske unije, prvenstveno sredstva Višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak i otpornost, a u 2025. godini iznosit će 3,7 milijardi eura. Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više od plana za 2024. godinu. Značajan porast bilježe rashodi za mirovine, rashodi za zaposlene, rashodi za energetsku učinkovitost, obranu, nastavak sanacije štete od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, željeznički sektor, demografske mjere, ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te regionalni i ruralni razvoj. Na razini općeg proračuna, očekuje se manjak od 2,3% BDP-a u 2025.m koji će se smanjivati na 1,9% u 2026., odnosno 1,8% u 2027. godini. Sukladno tome, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u sa 57,4% u 2025, na 55% u 2026. i 54,2% u 2027. godini.

Vezano uz Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, predstavnik Ministarstva financija je istaknuo kako je utvrđeno da se zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga će iznositi 6,5 milijardi eura. Radi upravljanja likvidnošću Državnog proračuna, propisana je obveza korisnicima Državnog proračuna za dostavu mjesečnih planova plaćanja rashoda izdataka prema datumu dospijeća, a vezano za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je postotak ukupnog ograničenja zaduživanja na razini do 5 %.
Predstavnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, istaknuo je kako je planirani proračun 358 milijuna eura, što je smanjenje za 4,5% . Smanjenje je uvjetovano fazom u kojoj se nalaze europski projekti, odnosno nova financijska perspektiva koja će se snažnije osjetiti u godinama koje su pred nama, pa se do 2027. godine predviđa značajan rast, i to u iznosu od 150 milijuna eura. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je povećan za 5 milijuna eura, i trenutni iznos je 14,8 milijuna eura. Posebno je naglasio kako u ukupnoj strukturi sredstava financiranja, nacionalna sredstva čine 40%, dok sredstva EU čine 60%, a predviđanja su da će se EU sufinanciranja dodatno povećati do 2027. godine.
U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim proračunom, Istaknuli pohvale koje se u institucijama EU čuju vezano uz korištenje sredstava EU u Republici Hrvatskoj te kako se Hrvatska često ističe kao svijetli primjer korištenja fondova EU, a pitanja su bila vezana i uz korištenje sredstava Fonda za sufinanciranje i Programa prekogranične suradnje. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glasa ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJU ZA 2026. I 2027. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

PREDSJEDNICA ODBORA 

Ivana Mujkić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 5. studenog 2024. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine. 

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je uvodno istaknuo kako Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj uređuje sustav provedbe fondova EU, definira uloge i nadležnosti tijela u sustavu upravljanja. Predložene izmjene su tehničke naravi i predstavljaju terminološko usklađivanje s novim programima, na način da se briše riječ „operativni“. Predlaže se i izmjena u dijelu Zakona koji se odnosi na Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska, na način da tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije postaje upravljačko tijelo u Sustavu upravljanja i kontrole Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Također se predlaže i izmjena u dijelu sustava upravljanja i kontrole za programska tijela u Sustavu upravljanja i kontrole za provedbu Programa Fonda za unutarnju sigurnost, Programa Fonda za azil, migracije i integraciju te Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike, na način da Ministarstvo financija više nije određeno kao tijelo državne uprave nadležno za računovodstvenu funkciju za navedene programe.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:    

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

           Ivana Mujkić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 3. sjednici, održanoj 5. studenog 2024. godine,  Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donesenim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U izvještajnom razdoblju, došlo je do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe iz financijskog razdoblja 2014. – 2020., ugovoreno je projekata u vrijednosti od 26,26 milijuna eura, odnosno 0,19 % od ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima, plaćeno je 867,01 milijuna eura, odnosno 8,24 % od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe. Ovjereno je 1669,20 milijuna eura, odnosno 17,36 % od ukupno ovjerenog iznosa od početka provedbe. Istovremeno je Europska komisija (EK) doznačila iznos od 1.717,19 milijuna eura, što predstavlja 17,31 % ukupno doznačenog iznosa od početka provedbe programa.
Do kraja izvještajnog razdoblja je ukupno plaćeno 10,52 milijardi eura, odnosno 92,89% dodijeljenih sredstava.
Uvodno je predstavnik Vlade RH istaknuo kako je iz Izvješća vidljivo da su sva sredstava koja su bila na raspolaganju u financijskom razdoblju 2014. – 2020., prvom punom financijskom razdoblju, utrošena. Radi se i na ubrzavanju objave poziva za korištenje sredstava iz financijskog razdoblja 2021. – 2027. Posebno je istaknuo kako se od početka tog razdoblja provela uspostava sustava, pripremao Nacionalni plan oporavka i otpornosti i novo financijsko razdoblje te radilo na jačanju kapaciteta sustava i njegovoj strukturi s ciljem smanjenja fragmentiranosti. 
U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće i pozitivne pomake u provedbi te posebno istaknuli važnost ljudskih potencijala za provedbu programa i korištenje sredstava fondova EU i to kako u tijelima u Sustavu upravljanja i kontrole, tako i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao korisnicima koji pripremaju i provode projekte te tijelima koja rješavaju po prigovorima. Predstavnik Vlade RH je pojasnio kako se stvaraju preduvjeti za osiguravanje dovoljnog broja zaposlenih u tijelima u Sustavu upravljanja i kontrole, a provode se i edukacije s ciljem jačanja njihovih kapaciteta i osposobljavanje velikog broja pripravnika. 
U raspravi se kao pitanje posebno istaknula dinamika korištenja sredstava, kao i regionalna raspoređenost projekata te mogućnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava. Predstavnik Vlade RH je pojasnio kako je dinamika povlačenja sredstava usklađena s prioritetima, odnosno rokovima prihvatljivosti pojedinih fondova (a osobito Fonda za solidarnost) te istaknuo kako nema kašnjenja koja bi ugrozila provedbu programa. Vezano uz regionalnu raspoređenost, pojasnio je kako se radi na tome da se osiguraju jednake prilike, i s tim ciljem su predviđeni različiti programi i fondovi, kako sredstvima EU, tako i kroz nacionalne regionalne programe i Fond za sufinanciranje, ali je osobito važno da korisnici prepoznaju prikladan izvor financiranja i projekte koji su njima potrebni.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA DO 31. PROSINCA 2023. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

           Ivana Mujkić 
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je raspravljao o navedenom prijedlogu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

U uvodnom izlaganju, predstavnica Vlade Republike Hrvatske je pojasnila makroekonomski okvir u kojem se predlažu izmjene i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu. Od predloženih izmjena, osobito je istaknula povećanje iznosa mogućeg zaduženja jedinica lokalne samouprave. Naglasila je kako je predložena izmjena važna u kontekstu pojačanog investicijskog ciklusa ulaganja u javnu infrastrukturu te kako se predloženom izmjenom osigurava kreditna sposobnost jedinica lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 suzdržan), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Ivana Mujkić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine. 
  
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je navedeni prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024.godinu, drugo čitanje, P.Z. broj 62. 

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila makroekonomske pokazatelje koji su obilježili 2024. godinu te istaknula realan rast BDP-a s povećanjem od 3.6%, usporavanje stope inflacije, rast plaća, najmanji broj nezaposlenih i najveći broj zaposlenih te rast prihoda veći od rasta rashoda. Istaknula je i kako su ovisno o dinamici trošenja izvršena i preslagivanja na rashodovnoj strani čime su osigurane unutarnje uštede čime su osigurana dodatna sredstva za 5. i 6. paket mjera pomoći, sanaciju šteta od potresa te demografske mjere. 

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije naveo je kako ukupni proračun na poziciji ministarstva iznosi 420 milijuna eura, što je nakon internih preraspodjela ukupno povećanje za 42 milijuna eura. Istaknuo je kako dinamika korištenja sredstava EU fondova utječe na smanjenje i sva sredstva koja su smanjena, osigurat će se u Državnom proračunu za 2025. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“', dva glasa „protiv“ i 1 suzdržani) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske Za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
           

PREDSJEDNICA ODBORA 
Ivana Mujkić

Na temelju članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018., 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.), a u vezi s člankom 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, br. 81/2013.), Odbor za europske poslove i Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. listopada 2024. donijeli sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se izvješće Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o održanom sastanku Vijeća Europske unije za opće poslove u formatu ministara kohezije održanom 18. lipnja 2024.

PREDSJEDNICA ODBORA            PREDSJEDNICA ODBORA ZA REGIONALNI
ZA EUROPSKE POSLOVE            RAZVOJ I FONDOVE EUROPSKE UNIJE
Jelena Miloš                    Ivana Mujkić

OBRAZLOŽENJE

Na temelju članka 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te članka 10. Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove (4. sjednica) i Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije (1. sjednica) održanoj 2. listopada 2024. ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije podnio je usmeno izvješće o sastanku Vijeća Europske unije za opće poslove u formatu ministara kohezije održanom 18. lipnja 2024. 

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je, na svojoj 4. sjednici, jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, donio Zaključak kojim prihvaća izvješće Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je, na svojoj 1. sjednici, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio Zaključak kojim prihvaća izvješće Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.