9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na 71. sjednici, održanoj 8. svibnja 2020. godine, raspravljao je o Izmjenama i dopunama Poslovnika pučkog pravobranitelja koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 26. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Poslovnik raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

U raspravi je istaknuto kako je potrebno doraditi tekst Prijedloga sukladno mišljenju Vlade Republike Hrvatske klasa: 022-03/19-12/73, urbroj: 50301-25/14-19-6 od 07. studenoga 2019. godine.

Odbor imajući u vidu gore navedeno mišljene Vlade Republike Hrvatske jednoglasno (8 glasova “ZA”) podupire prijedlog da Hrvatski sabor potvrdi Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika pučkog pravobranitelja. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 70. sjednici održanoj 29. travnja 2020. godine elektroničkim putem amandman podnesen na Prijedlog poslovnika o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika.
Odbor je utvrdio da je amandman na Prijedlog poslovnika o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika podnio Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske. 
Odbor se izjasnio o podnesenom amandmanu  kako slijedi:

1. Amandman Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske na članak 1. Odbor jednoglasno (11 glasova „ZA“), prihvaća.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
akademik Željko Reiner,v.r.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj elektroničkim putem 7. travnja 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a , aktom od 27. ožujka 2020. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predlagatelj je naveo kako se Prijedlogom zakona predlaže da se državni dužnosnici (osim ministra zdravstva) solidariziraju s građanima te u razdoblju od 3 mjeseca primaju plaću koja je približno ekvivalentna iznosu minimalne plaće u Republici Hrvatskoj iz razloga epidemije koronavirusa u cijeloj državi te potresa u Gradu Zagrebu. 

U raspravi je istaknuto kako je Vlada Republike Hrvatske najavila da će, u nastojanju smanjenja gospodarskih i socijalnih posljedica epidemije koronavirusa, održavati intenzivan dijalog sa svojim socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima. Također, otvorit će razgovore kako se može ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja trenutno postoje. U ovom mandatu  plaće su značajno povećane, no nažalost u ovakvim okolnostima mora se razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske razmatra zakonske prijedloge vezano za isto s ciljem sveobuhvatnog rješavanja ove problematike, budući  je želja da se sve odluke donose sa što većim stupnjem suglasja. U tom kontekstu ušteda na strani državnog proračuna, u narednom periodu će se također raspravljati i o sveobuhvatnom i sustavnom revidiranju obveza i prava državnih dužnosnika.

Izraženo je mišljenje kako je ovaj Prijedlog ishitren i neproduktivan. Ishitren jer se nije analizirala opravdanost takvog smanjenja naknade i plaće za sve koji su ovim Prijedlogom uvršteni u kategoriju državnih dužnosnika. Prilika je napraviti analizu tko sve s opravdanjem ulazi u ovu kategoriju. Neki od njih doista rade i pravilno je smatrati da dobivaju plaću, dok su neki na pozicije došli činom političkog izbora ili imenovanja pa bi za njih trebalo uvesti kategoriju naknade za političku dužnost. I preko toga, svi koji doista rade temeljem svoje stručnosti i ostalih kvalifikacija možda bi trebali biti isključeni iz kategorije državnih dužnosnika (npr. glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučki pravobranitelj i specijalizirani pravobranitelji, itd.). Neproduktivan pa čak i populistički, jer na isti način vrednuje one koji rade temeljem profesionalnih uvjeta i kvalifikacija i one koji obavljaju političke izborne ili imenovane dužnosti. Ako je ovo što se predlaže simboličko smanjenje "plaća" odgovornim političkim dužnosnicima, mjera solidariziranja, dakle, politički motivirana mjera, onda se ona treba ponajprije odnositi na politički izabrane ili imenovane dužnosnike, a ne na sve koji se pogrešno uvrštavaju u kategoriju "državni dužnosnici". Svi koji obavljaju određene poslove temeljem svoje kvalifikacije i drugih svojstava možda će zbog ovoga izgubiti motivaciju da svoj posao dobro rade. Postavlja se i pitanje što je sljedeće, uvesti jednaku plaću svima koji kao profesionalci rade u javnom sektoru, bez obzira na stupanj obrazovanja, odgovornosti i složenosti poslova, itd. Prilika je da se razmisli o opravdanosti uvrštavanja svih koji su sada u ovoj kategoriji, kao i o korištenju izraza plaća. Plaća je naime protuvrijednost u novcu za rad određenog trajanja i određenih svojstava (kvalitete, obrazovne i profesionalne razine, intenziteta, i sl.). Naknada političkim dužnosnicima je naknada koji sliči na plaću jer se isplaćuje u novcu, ali ne ovisi o trajanju (nema radnog vremena) ni svojstvima koja bi bila unaprijed propisana (stupanj obrazovanja, i sl.).

Navodi se kako je završnu odredbu potrebno doraditi posebno imajući u vidu stupanje na snagu i prestanak važenja Zakona. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske je u  izvješću broj U-X/80/2005 od 1. lipnja 2006. izričito ukazao zakonodavcu da su neustavne odredbe zakona kojima se određuje primjena određenog zakona jer Ustav Republike Hrvatske ne poznaje termin "primjena od"  te zakon samo može stupiti na snagu određenog dana.

Prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (4 glasa “ZA” i 7 glasova “PROTIV”). 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner,v.r.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj elektroničkim putem 31. ožujka 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2020. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako Prijedlogom zakona treba urediti pitanje produženja roka za održavanje prijevremenih izbora, odnosno odgode raspisivanja prijevremenih izbora, kao i odgode održavanja raspisanih prijevremenih izbora u posebnim okolnostima (događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožavaju pravni poredak, život, sigurnost i zdravlje stanovništva te imovinu veće vrijednosti).

U raspravi je izraženo mišljenje kako se odredbama Prijedloga zakona zadire u jedno od temeljnih ljudskih prava -  biračko pravo te  se (bez obzira što se radi o prijevremenim lokalnim izborima) u ovom slučaju radi o odluci kakva je predviđena člankom 17. Ustava Republike Hrvatske, zbog čega je ovaj Zakon potrebno donijeti 2/3 većinom. Također, predloženo je preispitati odredbu članka 2. Prijedloga u pogledu predloženog roka od 90 dana te propisati primjereniji rok od 60 dana od isteka posebnih okolnosti. 

Navedeno je kako Prijedlog zakona sadrži kategoriju “posebnih okolnosti” (uvedenu izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti), koje se definirane kao “događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožavaju pravni poredak, život, sigurnost i zdravlje stanovništva te imovinu veće vrijednosti”. Osim što je riječ o ustavnopravnoj nepoznatoj kategoriji, jer Ustav Republike Hrvatske govori o situacijama u kojima su ugrožene slobode i prava drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje, ostaje upitno tko proglašava te “posebne okolnosti”.  Imajući u vidu navedeno, nije jasna namjere propisivanja “posebnih okolnosti” s obzirom na mogućnost izbjegavanje proglašenja izvanrednih okolnosti, odnosno izvanrednog stanja, što bi značilo nužnost donošenja zakona i zakonskih izmjena i dopuna kojima se ograničavaju ljudska prava dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Izražena je potreba, a prije donošenja ovih ili nekih budućih zakonskih izmjena koje će sadržavati kategoriju “posebnih okolnosti”, za nužnom  raspravom o značaju i dometu “posebnih okolnosti”.

Također, istaknuto je kako u sadašnjoj situaciji nije moguće osigurati regularne uvjete za elektroničko glasanje u jedinicama lokalne samouprave u kojima se trebaju održati prijevremeni izbori, međutim treba računati s mogućnošću da se slične situacije ponove u budućnosti. Zato je predložena izrada prikladnog pravnog uređenja potrebnog za regularno i sigurno održavanje elektroničkih lokalnih izbora. Navedeno je kako bi trebalo vrednovati pozitivne učinke i prednosti elektroničkog održavanja lokalnih izbora, ne samo u izvanrednim situacijama, nego i inače. 

Odbor većinom glasova (6 glasova “ZA” i 3 glasa “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner,v.r.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 12. veljače 2020. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Arsen Bauk dana 6. veljače 2020. godine. 

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno poslovničkim odredbama, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razlog za izricanje opomene, sukladno odredbi članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Toleriranje spornog ponašanja zastupnika, a koje je predmet ovog Zahtjeva, nesporno bi onemogućilo održavanja reda na sjednici. 

Obzirom na navedeno, Odbor je mišljenja kako nisu povrijeđene odredbe članaka 239. i 240. stavaka 1. i 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Na temelju članka 96. Zakona o financiranju političkih aktivnosti,  izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj: 29/19 i 98/19.), članka 7. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13., 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj  15. siječnja 2020. godine  donio je

O D L U K U

o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i

nezavisnih zastupnika

I.

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2020. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu u iznosu od  58.515.336,00  kuna.

Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista.

Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika i nezavisnim zastupnicima u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.

Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.

II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2020. godini raspoređuju se sredstva:

1. Hrvatska demokratska zajednica

(46 zastupnika i 11 zastupnica)                                                                  22.119.330,00     kuna

2. Socijaldemokratska partija Hrvatske

(33 zastupnika i 5 zastupnica)                                                                    14.657.387,35     kuna

3. Most nezavisnih lista

(11 zastupnika i 3 zastupnice)                                                                      5.444.172,45     kuna                                   

4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

(3 zastupnika i 6 zastupnica)                                                                        3.654.829,05     kuna

5. Hrvatska seljačka stranka

(4 zastupnika i 1 zastupnica)                                                                        1.941.627,93     kuna

6. Živi zid

(3 zastupnika)                                                                                              1.142.134,08     kuna

7. Istarski demokratski sabor

(3 zastupnika)                                                                                              1.142.134,08     kuna

8. Samostalna demokratska srpska stranka

(3 zastupnika)                                                                                              1.142.134,08     kuna

9. Promijenimo Hrvatsku

(2 zastupnika)                                                                                                 761.422,72     kuna

10. Hrvatska demokršćanska stranka

(2 zastupnika)                                                                                                 761.422,72     kuna   

11. Hrvatska stranka umirovljenika

(2 zastupnika)                                                                                                 761.422,72     kuna

12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka

(1 zastupnik)                                                                                                   380.711,36     kuna

13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku 

(1 zastupnik)                                                                                                  380.711,36      kuna 

14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma

(1 zastupnik)                                                                                                380.711,36      kuna   

15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti

(1 zastupnik)                                                                                                380.711,36      kuna

16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje

(1 zastupnik)                                                                                                  380.711,36      kuna

17. Narodna stranka – Reformisti

(1 zastupnik)                                                                                                  380.711,36      kuna

18. Abeceda demokracije

(1 zastupnik)                                                                                                   380.711,36     kuna  

19. Ermina Lekaj – Prljaskaj

(nezavisna zastupnica)                                                                                    418.782,50     kuna

20. Željko Glasnović

(nezavisni zastupnik)                                                                                      380.711,36     kuna

21. Robert Jankovics

(nezavisni zastupnik)                                                                                       380.711,36     kuna

22. Furio Radin

(nezavisni zastupnik)                                                                                      380.711,36     kuna

23. Vladimir Bilek

(nezavisni zastupnik)                                                                                      380.711,36     kuna

24. Veljko Kajtazi

(nezavisni zastupnik)                                                                                      380.711,36     kuna

III.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno i to:

1. Hrvatska demokratska zajednica

(46 zastupnika i 11 zastupnica)                                                                    5.529.832,50     kuna

2. Socijaldemokratska partija Hrvatske

(33 zastupnika i 5 zastupnica)                                                                      3.664.346,84     kuna

3. Most nezavisnih lista

(11 zastupnika i 3 zastupnice)                                                                    1.361.043,11      kuna                                    

4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

(3 zastupnika i 6 zastupnica)                                                                        913.707,26     kuna

5. Hrvatska seljačka stranka

(4 zastupnika i 1 zastupnica)                                                                         485.406,98      kuna

6. Živi zid

(3 zastupnika)                                                                                                 285.533,52     kuna

7. Istarski demokratski sabor

(3 zastupnika)                                                                                                 285.533,52     kuna

8. Samostalna demokratska srpska stranka

(3 zastupnika)                                                                                                 285.533,52     kuna

9. Promijenimo Hrvatsku

(2 zastupnika)                                                                                                 190.355,68     kuna

10. Hrvatska demokršćanska stranka

(2 zastupnika)                                                                                                  190.355,68     kuna   

11. Hrvatska stranka umirovljenika

(2 zastupnika)                                                                                                 190.355,68     kuna

12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka

(1 zastupnik)                                                                                                  95.177,84     kuna

13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku 

(1 zastupnik)                                                                                                    95.177,84     kuna 

14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma

(1 zastupnik)                                                                                                      95.177,84    kuna   

15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti

(1 zastupnik)                                                                                                      95.177,84    kuna

16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje

(1 zastupnik)                                                                                                      95.177,84    kuna

17. Narodna stranka – Reformisti

(1 zastupnik)                                                                                                      95.177,84    kuna

18. Abeceda demokracije

(1 zastupnik)                                                                                                      95.177,84    kuna  

19. Ermina Lekaj – Prljaskaj

(nezavisna zastupnica)                                                                                     104.695,62    kuna

20. Željko Glasnović

(nezavisni zastupnik)                                                                                         95.177,84    kuna

21. Robert Jankovics

(nezavisni zastupnik)                                                                                         95.177,84    kuna

22. Furio Radin

(nezavisni zastupnik)                                                                                         95.177,84    kuna

23. Vladimir Bilek

(nezavisni zastupnik)                                                                                         95.177,84    kuna

24. Veljko Kajtazi

(nezavisni zastupnik)                                                                                         95.177,84    kuna

IV.

Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I

                                                            POLITIČKI SUSTAV

                                                             akademik Željko Reiner

OBRAZLOŽENJE

Uz točku I.

Odredbom članka 96. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je kako će se postupci započeti do stupanja na snagu tog Zakona, a koji nisu dovršeni, dovršiti prema odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13., 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17. – u daljnjem tekstu: Zakon). U tom smislu,  Zakonom je propisano da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2020. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 58.515.336,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2020. godini temelji se na navedenom iznosu.

Također je propisano da sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista. Za svakog zastupnika pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.

Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Uz točku II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2020. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 380.711,36 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 418.782,50 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.

Uz točku III.

Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika.

Uz točku IV.

Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Dostaviti:

1.Hrvatska demokratska zajednica

2. Socijaldemokratska partija Hrvatske

3. Most nezavisnih lista

4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

5. Hrvatska seljačka stranka

6. Živi zid

7. Istarski demokratski sabor

8. Samostalna demokratska srpska stranka

9. Promijenimo Hrvatsku

10. Hrvatska demokršćanska stranka

11. Hrvatska stranka umirovljenika

12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka

13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku 

14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma

15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti

16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje

17. Narodna stranka – Reformisti

18. Abeceda demokracije

19. Ermina Lekaj – Prljaskaj

20. Željko Glasnović

21. Robert Jankovics

22. Furio Radin

23. Vladimir Bilek

24. Veljko Kajtazi

25. Ministarstvo financija

26. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske

27. Državni ured za reviziju

28. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske

29. Pismohrana                      

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dostavio je predsjedniku Hrvatskoga sabora Prijedlog Zaključka u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ Klasa: 014-02/19-01/02, Urbroj: 6521-1-19-05, aktom od 19. rujna 2019. godine. 

S tim u vezi, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav povlači navedeni Prijedlog iz procedure.
                    

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. godine o europskoj građanskoj inicijativi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je donošenje ovoga Zakona nužno radi usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području građanske inicijative. 
    
U raspravi je istaknuto kako je u cijelom tekstu Zakona gdje je to potrebno riječi „Ministarstvo nadležno za upravu“ pisati malim slovom jer se ne radi o nazivu ministarstva.

Također predloženo je preispitati odredbu članka 6. na način da se utvrdi i pravo podržavanja europske građanske inicijative i državljanima država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj po uzoru na hrvatsko izborno zakonodavstvo. Osim toga, u istom članku predloženo je sniziti dobnu granicu s navršenih 18 na navršenih 16 godina života.

Nadalje, predloženo je dopuniti odredbe Prijedloga na način da se kao kontaktna točka utvrdi i ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove. 

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 27. studenoga 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o ustanovama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja je navela kako je donošenje ovoga Zakona Nacionalnim programom reformi 2019. predviđeno za prosinac 2019. godine, kao jedna od ključnih aktivnosti u okviru mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija, a s ciljem uspostave općeg okvira, odnosno jednoobraznog uređenja uvjeta koji se odnose na osnivanje, ustrojstvo i način rada, vrste poslova, pravni status zaposlenih, izvore financiranja te odgovornost i nadzor u javnim ustanovama koje pretežito ili isključivo obavljaju povjerene poslove državne uprave kao i ostalih javnih ustanova, odnosno drugih ustanova. Donošenje ovoga Zakona je, ujedno, jedna od mjera u okviru pristupanja Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 27. studenoga 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja je navela kako je Nacionalnim programom reformi 2019., u okviru mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija, s ciljem unaprjeđenja sustava državne uprave putem novog normativnog okvira kojim će se omogućiti učinkovitije obavljanje poslova državne uprave, predviđena aktivnost 1.4.4.2. Donošenje Zakona o sustavu državne uprave. Provedba ove mjere započela je stupanjem na snagu Zakona o sustavu državne uprave 18. srpnja 2019. godine, čime su stvoreni opći preduvjeti za daljnje zakonodavne aktivnosti. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti i odredbe organskog zakona kojim je uređeno ustrojstvo i djelokrug dosadašnjih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, imajući u vidu da odredbe članka 29.a Zakona o ustrojstvu, kojima se uređuje djelokrug Hrvatske vatrogasne zajednice, stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine, iste je potrebno izmijeniti na način da djelokrug te državne upravne organizacije obuhvaća i obavljanje inspekcijskih poslova u području vatrogastva.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 27. studenoga 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja navela je kako se ovim Zakonom predlaže utvrditi odlikovanje Velereda Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom koje bi se dodjeljivalo svake godine o obljetnici njegove smrti hrvatskim državljanima kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu.

U raspravi je istaknuto kako iz obrazloženja Prijedloga nije jasno zašto se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku te je predloženo da se isti raspravi u redovnoj zakonodavnoj proceduri.

Također, navedeno je kako je potrebno doraditi izričaj odredbe članka 2. Prijedloga u odnosu na pojam „državljansko jedinstvo“ te riječ: „vrjednote“ zamijeniti riječju: „vrednote“.

Odbor većinom glasova ( 7 glasova „ZA“ i  2 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 7. studenoga 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako će ovlast Vlade Republike Hrvatske da u zakonodavnoj delegaciji svojim uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestati 10. prosinca 2019. godine, jer toga dana ističe rok od godine dana kada je Vladi Republike Hrvatske dana ta ovlast. S tim u vezi, potrebno je Vladu Republike Hrvatske i nadalje ovlastiti za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, ali ograničeno kao i do sada - samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat. 

Odbor većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUSDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 7. studenoga 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako se imajući u vidu stanje u društvu te mišljenje javnosti, može zaključiti da izmjena datuma blagdana iz 2001. godine nije postigla očekivani učinak u smislu prepoznavanja i razlikovanja bitnih datuma novije hrvatske povijesti i poistovjećivanja hrvatskih građana s njima. Posebno, obilježavanje dana 25. lipnja kao Dana državnosti izvan školske godine rezultiralo je slabim prepoznavanjem tog datuma među mladima, čime je dodatno umanjeno njegovo prihvaćanje i percepcija njegove važnosti. Zbog navedenog, ovim se prijedlogom Zakona predlažu promijeniti važeće odredbe, a uz zadržavanje ukupnog broja neradnih dana tijekom godine na istoj razini.

U raspravi je ukazano kako je u „...izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske jasno definirano da državnost Republike Hrvatske proizlazi iz antifašističke borbe i  ZAVNOH-a...“ te kako, je s tim u vezi, donošenjem Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj još 1996. godine, Dan antifašističke borbe bio utvrđen kao blagdan u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je kako „...ovaj Prijedlog zakona u potpunosti korespondira izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske...“. 

Predloženo je preispitati izmjenu odredbe članka 2. stavka 1. podstavka 1. na način da glasi: „Dan donošenja Rezolucije o sjedinjenju Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom“te je  predloženo u podstavku 8. brisati riječi: „nacizma, fašizma i komunizma“. 

Osim toga, istaknuta je potreba šireg konsenzusa oko pojedinih odredaba ovoga Prijedloga te je s tim u vezi predložena mogućnost rasprave navedenog Prijedloga zakona u redovnoj zakonodavnoj proceduri (dva čitanja). 

Izneseno je stajalište kako je potrebno zadržati 8. listopada – Dan neovisnosti kao blagdan te preispitati mogućnost drugačijeg naziva za Dan državnosti koji je ovim Prijedlogom određen kao blagdan, a koji će se obilježavati 30. svibnja. 

S obzirom na predloženi blagdan Dan državnosti koji bi se obilježavao 30. svibnja, istaknuto je kako je navedeni datum predložen jer se tog datuma sastao i konstituirao prvi višestranački Sabor kao izraz volje građana iskazane na prvim slobodnim demokratskim izborima, kada su ujedno donesene odluke koje su odredile Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu.  

Također, podržano je određivanje blagdana 18. studenoga kao Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te je predloženo preispitati mogućnost dodatnog obuhvata „...svih mjesta gdje su bila stradanja...“.

Izraženo je mišljenje kako se Prijedlogom zakona predlaže previše (13) blagdana te kako je takvim rješenjem ujedno uvedeno previše neradnih dana, a ispustilo se propisati kao blagdan 1. srpnja kao dan kada je Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije. Isto tako izneseno je stajalište kako su od 13 predloženih blagdana „...svega 2 konstitutivno-političke prirode (Dan državnosti i Dan antifašističke borbe), a ostali crkveno-komemoracijski...“.

Osim toga navedeno je kako bi za spomendan određen u članku 2. stavku 1. podstavku 6. „subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju“ bilo potrebno odrediti točniji datum s obzirom na njegovo terminološko određenje. 

Odbor izvješćuje da nije mogao utvrditi stajalište o potrebi donošenja ovoga Zakona (5 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“). 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 7. studenoga 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 30. kolovoza 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je naveo kako je donošenje ovoga Zakona nužno s obzirom da je potrebno promijeniti odredbe koje se tiču tijela za provođenje izbora kako bi se, kao što je to u drugim izbornim zakonima, uvela višestranačka izborna tijela, čime se stvaraju jamstva za bolje provođenje izbora. Također, predlaže se uvođenje obveze potpisivanja prilikom preuzimanja glasačkog listića što će dodatno spriječiti manipulacije jer se time uvodi dodatna mjera osiguranja da će glasovanju doista pristupiti upravo ona osoba koja je upisana u birački popis.

Tijekom rasprave istaknuto je kako predlaganje ustroja višestranačkih izbornih tijela kao jamstva za bolje provođenje izbora, čini suvišnim odredbu članka 3. Prijedloga s obzirom na to da je u obrazloženju navedeno kako se obveza potvrđivanja primitka glasačkog listića propisuje kao mjera dodatnog osiguranja da će glasovanju pristupiti upravo ona osoba koja je upisana u birački popis.

Istaknuto je kako se s obzirom na ustavnosudske odluke te preporuke Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije), a u dobroj parlamentarnoj praksi, treba suzdržati od promjene izbornog zakonodavstva godinu dana prije održavanja izbora.

Odbor većinom glasova (3 glasa „ZA“, 6 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) ne podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 17. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je donošenje ovoga Zakona nužno radi otklanjanja situacije do koje je došlo podnošenjima zahtjeva za izuzeće predsjednice Povjerenstva koji su u nekoliko predmeta doveli do zastoja u postupcima i onemogućili donošenje odluka u konkretnim predmetima s obzirom da u važećim zakonskim odredbama koje uređuju pitanje sukoba interesa, navedeno nije uređeno.

Tijekom rasprave istaknuto je kako se prenormiranjem zakonskih odredaba može dovesti do odugovlačenja procedure, odnosno odlučivanja te je u tom kontekstu navedeno kako se ovim Prijedlogom ne predlaže rješenje za slučaj traženja izuzeća svih članova Povjerenstva. Osim toga, problematiziran je pojam „bliskog osobnog odnosa“.

Navedeno je kako bi „...pravne praznine bilo dobro rješavati promjenom određenog zakona...“ te kako je u ovom slučaju prihvatljivo rješenje da o izuzeću odlučuje Visoki upravni sud u za to predviđenom roku.

Suprotno tome, istaknuto je kako nije potrebno posebno propisivati odredbe o izuzeću predsjednika Povjerenstva s obzirom na postojeću praksu samog Povjerenstva, ali i drugih neovisnih tijela u tom slučaju, posebno imajući u vidu Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-947/1996 („Narodne novine“ broj 2/97.). 

Navedeno je kako i odredbe važećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Pravilnika o načinu rada i odlučivanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, sadrže odredbe  kojima je već obuhvaćena predložena dopuna Zakona. 

S tim u vezi navedeno je kako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa „...ima pravo i dužnost u slučaju izuzeća predsjednika i članova Povjerenstva samostalno odlučivati.“

Također, istaknuto je kako nije potrebno donijeti predloženi Zakon s obzirom da je u Vladi Republike Hrvatske u pripremi cjeloviti zakon koji bi uredio pitanje sukoba interesa.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) ne podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Tijekom rasprave predloženo je propisati odredbe o izuzeću predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te institut „izvanrednog povjerenika“ kao obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa kao i sankcije tijelima javne vlasti koja ne postupaju po nalogu Povjerenstva.

Istaknuto je kako nije potrebno posebno propisivati odredbe o izuzeću predsjednika Povjerenstva s obzirom na postojeću praksu samog Povjerenstva, ali i drugih neovisnih tijela u tom slučaju, posebno imajući u vidu Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-947/1996 („Narodne novine“ broj 2/97.).

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o udrugama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Tijekom rasprave predloženo je preispitati odredbe koje se odnose na nadzor zakonitosti općih akata u smislu tijela nadležnog za postupanje. 

Također predloženo je detaljnije urediti odredbe koje se odnose na dostavu akata jedinica lokalne samouprave kako bi se izbjegla različita praksa postupanja. 

Osim toga, predloženo je u članku 2. Prijedloga, umjesto brisanja stavka 6. u članku 42., urediti ga na način produljenja roka od 8 dana s obzirom da rok nije određen člankom 11. Prijedloga.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o upravnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

Na temelju članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine je većinom glasova (7 glasova „ZA“ 1 glas „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“), predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Kako je Vlada Republike Hrvatske na svojoj 179. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine najavila izradu promjene Zakona o mirovinskom osiguranju na način kojim se postiže cilj predmetne referendumske inicijative te koja sadržajem odgovara sadržaju referendumskog pitanja iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „67 je previše“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/19-01/01, Urbroj: 361-19-04 od 13. lipnja 2019. godine, ali i promjenu drugih propisa kako bi se cilj referendumske inicijative mogao u potpunosti ostvariti, pričekat će se s odlučivanjem o raspisivanju predmetnog državnog referenduma kako bi Vlada Republike Hrvatske, u roku od 60 dana od dana donošenja ovoga Zaključka, dostavila Hrvatskom saboru svoje prijedloge promjena propisa.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora, Mariju Jelkovac i Branka Bačića, članove Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA 
                                  akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o registru birača, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Tijekom rasprave predloženo preispitati mogućnost o povjeravanju poslova koji se odnose na popis i registar birača, Ministarstvu unutarnjih poslova.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 58. sjednici, održanoj 19. srpnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Davoru Božinoviću, ministru unutarnjih poslova i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Davoru Božinoviću, ministru unutarnjih poslova i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
         akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 58. sjednici, održanoj 19. srpnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Zdravku Mariću, ministru financija i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Zdravku Mariću, ministru financija i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
         akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 58. sjednici, održanoj 19. srpnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Ivanu Malenici za obavljanje dužnosti ministra uprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja Ivanu Malenici za obavljanje dužnosti ministra uprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
         akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 57. sjednici održanoj 12. srpnja 2019. godine amandman podnesen na Prijedlog zaključka u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“.

Odbor je utvrdio da je amandman na Prijedlog zaključka u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista. 
     
Odbor se izjasnio o podnesenom amandmanu kako slijedi:

1.    Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

S obzirom na to da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača te imajući u vidu dosadašnju praksu na čije poštivanje je upozoreno prilikom rasprave o Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“, Odbor je predložio Hrvatskom saboru donošenje predmetnog Zaključka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 4. srpnja 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako će ovlast Vlade Republike Hrvatske da u zakonodavnoj delegaciji svojim uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestati 10. prosinca 2019. godine, jer toga dana ističe rok od godine dana kada je Vladi Republike Hrvatske dana ta ovlast. S tim u vezi, potrebno je Vladu Republike Hrvatske i nadalje ovlastiti za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, ali ograničeno kao i do sada - samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat. 

U raspravi je ukazano na potrebu za dodatno obrazloženje zakonodavne delegacije kako se ne bi stvarao „...pogrešan dojam da se Vladi Republike Hrvatske daju ovlasti koje joj ne pripadaju iako je takvo postupanje uobičajeno i redovito...“ te u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. U tom smislu, predloženo je donijeti uredbu sa zakonskom snagom koja bi uredila pitanje besplatnog prijevoza trajektom vozila i pratnje djece s teškoćama u razvoju koja žive na otocima. 

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 4. srpnja 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako je osnovna intencija ovoga Zakona da se način osnivanja, ovlasti upravnih vijeća ili drugih kolegijalnih tijela, način raspolaganja s ostvarenom dobiti i nadzor nad radom javnih ustanova koje pretežito ili isključivo obavljaju povjerene poslove državne uprave uredi u cijelosti dosljedno odredbama novoga Zakona o sustavu državne uprave, kojim su već uređeni način i uvjeti za povjeravanje poslova državne uprave, opća pravila i materijalna ograničenja upravnog nadzora te iznimna normativna ovlaštenja.

U raspravi je predloženo preispitati odredbu članka 4. stavka 2. točke 2. Prijedloga  u odnosu na pravni status samostalnih i neovisnih agencija (HERA, HANFA, HAKOM AZTN) s obzirom na mogućnost gubljenja njihove neovisnosti. Također, predloženo je na sveobuhvatan način urediti „...pitanje osnivača iako je Zakonom o  lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeno kako su načelnici, gradonačelnici i župani ti koji imenuju članove upravnog vijeća...“. Također, predloženo je precizno urediti pravni doseg odredbe članka 41. Prijedloga s obzirom na nedostatno obrazloženje navedenog članka.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 27. lipnja 2019. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „67 je previše“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/19-01/01, Urbroj: 361-19-04 od 13. lipnja 2019. godine. 
Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.
U raspravi je izraženo mišljenje kako je potrebno što prije donijeti zakon koji će na cjelovit i sustavan način urediti pitanje referenduma. Osim toga, naglašeno je kako ni odredbe Ustava Republike Hrvatske ne uređuju pitanje referenduma na odgovarajući način te da ih je potrebno mijenjati kako bi se stvorio preduvjet za izradu novog i kvalitetnijeg normativnog okvira za pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj. 
Također, predloženo je da se prilikom provjere  broja i vjerodostojnosti potpisa birača izuzme uzorak na temelju kojega će se vršiti navedena provjera te da se ne provjerava svaki potpis pojedinačno, a kako bi se ubrzao postupak. 
Izraženo je mišljenje kako bi bilo potrebno da, u skladu s preporukama Venecijanske komisije, broj i vjerodostojnost potpisa birača provjeri Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske.
Osim toga, predloženo je razmotriti mogućnost donošenja zakona kako je predloženo u navedenoj Građanskoj inicijativi u slučaju da su ispunjene formalne pretpostavke za raspisivanje državnog referenduma, a umjesto njegova raspisivanja.
Međutim, s obzirom na nedostatna zakonska rješenja koja reguliraju pitanje referenduma, naglašena je potreba poštivanja dosadašnje procedure prilikom postupanja sa Zahtjevom za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“.
Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor građanske inicijative „67 je previše“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/19-01/01, Urbroj: 361-19-04 od 13. lipnja 2019. godine te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru. Također, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri da li su se potpisi prikupljali sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                  akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 14. lipnja 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako se ovim Prijedlogom zakona glavni državni inspektor predlaže utvrditi dužnosnikom u smislu ovoga Zakona te se za navedeni položaj predlaže utvrditi koeficijent za obračun plaće. Također se predlaže usklađivanje naziva čelnika tijela državne uprave s novim nazivima utvrđenim u Prijedlogu zakona o sustavu državne uprave. 

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 14. lipnja 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o sustavu državne uprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako su opće odredbe ovoga Zakona formulirane kao pozitivne smjernice za sadržaj posebnih zakona i drugih propisa koji razrađuju pojedine elemente sustava državne uprave. U odnosu na dosadašnje uređenje, pored općih pravila o ustrojavanju i djelokrugu tijela državne uprave te utvrđivanja okvira za povjeravanje poslova državne uprave, odredbama ovoga Zakona utvrđuje se svrha sustava državne uprave (osiguranje zakonitog, svrhovitog, djelotvornog i učinkovitog obavljanja poslova državne uprave), opća pravila za utvrđivanje stvarne i mjesne nadležnosti i rješavanje sukoba nadležnosti te načela međusobne suradnje, jednostavnosti i razmjernosti u obavljaju poslova državne uprave.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg su ovom Odboru podnijeli zastupnici Gordan Maras i Ranko Ostojić dana 11. travnja 2019. godine. 

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Predsjedateljeva ovlast je samostalno vođenje sjednice Hrvatskoga sabora u skladu s poslovničkim odredbama. Sukladno tome, institut opomene primjenjuje prema odredbama članaka 237. – 240. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Kod svoje procjene o izricanju opomene predsjedatelj ima pravo, između ostalog, uzeti u obzir i mišljenja državnih tijela koja spadaju u djelokrug njihova rada. U tom smislu, procjena predsjedatelja da zastupnik postupa protivno pozitivnim zakonskim propisima može se tumačiti odstupanjem od općih pravila ponašanja u Hrvatskom saboru te predsjedatelj zastupniku može izreći opomenu. 

Obzirom na navedeno te uvidom u fonogram 11. sjednice Hrvatskoga sabora od 11. travnja 2019. godine, Odbor je mišljenja kako predsjedatelji nisu povrijedili odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

                                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                  akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2017. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 30. svibnja 2018. godine. 

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Uvodno obrazloženje iznijela je predsjednica Povjerenstva. 

Odbor jednoglasno (11 glasova „ZA“), podupire Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2017. godinu . 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika akademik Željko Reiner, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja je, između ostalog, navela kako predložene izmjene Zakona, zajedno sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i pratećim uredbama, čine paket normativnog rješenja kojim se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja rada temeljem rezultata rada i stručnosti. 

Tijekom rasprave istaknuto je mišljenje kako je ovim Zakonom potrebno urediti i platni sustav za državne službenike jer će u protivnom za reguliranje prava državnih službenika biti dva temeljna zakona (jedan će propisivati načelne odredbe, a drugi kategorije radnih mjesta, napredovanje, plaće i slično).

Osim toga, istaknuto je kako se ovim Zakonom „stvara poseban sloj zaposlenika između državnih službenika i dužnosnika“ te se na takav način omogućava dodatno novo zapošljavanje u sustav državne uprave.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o sustavu državne uprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako su opće odredbe ovoga Zakona formulirane kao pozitivne smjernice za sadržaj posebnih zakona i drugih propisa koji razrađuju pojedine elemente sustava državne uprave. U odnosu na dosadašnje uređenje, pored općih pravila o ustrojavanju i djelokrugu tijela državne uprave te utvrđivanja okvira za povjeravanje poslova državne uprave, odredbama ovoga Zakona utvrđuje se svrha sustava državne uprave (osiguranje zakonitog, svrhovitog, djelotvornog i učinkovitog obavljanja poslova državne uprave), opća pravila za utvrđivanje stvarne i mjesne nadležnosti i rješavanje sukoba nadležnosti te načela međusobne suradnje, jednostavnosti i razmjernosti u obavljaju poslova državne uprave.

Tijekom rasprave predloženo je preispitati odredbu članka 3. stavka 2. s obzirom na njenu moguću neusklađenost s Ustavom Republike Hrvatske. 

Također, predloženo je propisati katalog poslova državne uprave s obzirom da su takvi poslovi definirani oblikom, a ne sadržajem.

Predloženo je doraditi odredbu članka 12. s obzirom na mogućnost ograničenja ljudskih prava ili odredbu brisati iz Prijedloga.

Osim toga, predloženo je u odredbi članka 47. stavku 3. riječi: „za vrijeme trajanja mandata ministra“ zamijeniti riječima: „do imenovanja novog ministra“, s obzirom na mogućnost prestanka mandata ministra i prije vremena na koje je imenovan. Osim toga, predloženo je iz odredbe izostaviti dio koji se odnosi na prava iz Zakona o radu s obzirom na moguću neustavnost takvog rješenja.

Također, predloženo je preispitati odredbu članka 68. u dijelu koji se odnosi na mogućnost „novih“ zapošljavanja.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja je, između ostalog, naveo kako se ovim Prijedlogom zakona glavni državni inspektor predlaže utvrditi dužnosnikom u smislu ovoga Zakona te se za navedeni položaj predlaže utvrditi koeficijent za obračun plaće. Također se predlaže usklađivanje naziva čelnika tijela državne uprave s novim nazivima utvrđenim u Prijedlogu zakona o sustavu državne uprave. Ujedno se radi osiguranja kontinuiteta u ostvarivanju prava dosadašnjih pomoćnika ministara i ravnatelja državnih upravnih organizacija, utvrđuje da će se plaća pomoćnika ministara i ravnatelja državnih upravnih organizacija obračunavati prema važećem Zakonu.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“)  podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je Vaš podnesak dana 21. ožujka 2019. radi davanja načelnog mišljenja, Klasa: 021-12/19-06/06, Urbroj: 6521-28-19-01 kojeg je razmotrio na 52. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine.

U podnesku je zatraženo načelno mišljenje ovoga Odbora vezano za utvrđivanje djelokruga Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu kao matičnog radnog tijela, a u odnosu na Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (u konkretnom slučaju njegove izmjene i dopune P.Z.E. br. 598).

S obzirom na poslovnički utvrđeni djelokrug oba odbora, a imajući u vidu predmet i sadržaj uređenje navedenog Zakona te uvidom u dosadašnju praksu rada, smatra se kako oba odbora imaju prava i dužnosti matičnog radnog tijela u odnosu na navedeni Zakona.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je Vaš podnesak dana 02. travnja 2019. radi davanja mišljenja o provedbi odredaba članaka 30. i 31. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Klasa: 021-12/19-06/08,  Urbroj: 6532-2-19-01 kojeg je razmotrio na 52. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine.
U podnesku je zatraženo mišljenje ovoga Odbora o provedbi odredaba članaka 30. i 31. Poslovnika Hrvatskoga sabora, odnosno pronalaženje pravog smisla navedenih normi te davanja uputa Stručnoj službi Hrvatskoga sabora u postupanju prilikom njihove primjene. 

S tim u vezi, daje se odgovor kako slijedi:
Točno je da je odredbom članka 30. stavka 3. propisano kako je o svim promjenama oko pristupanja ili istupanja u klub zastupnika, klub dužan obavijestiti predsjednika i tajnika Hrvatskoga sabora i to najkasnije u roku od tri dana od nastale promjene uz priložene potpisane izjave o pristupanju ili istupanju. 
Međutim pravnu normu treba tumačiti u skladu s društvenim okolnostima, novim shvaćanjima, potrebama i ciljevima. Tako se zahtjev iz predmetne odredbe u dijelu koji se odnosi na potpisane izjave, ima smatrati ispunjenim i u slučaju drugog nedvojbenog očitovanja volje kao što je izjava elektroničkom poštom ili javna objava u medijima, pogotovo imajući u vidu razvoj mogućnosti elektroničke komunikacije i pristup različitim kanalima u medijskom prostoru (npr. kroz službeni facebook profil ili otvoreno pismo medijima).

Stoga je predsjednik kluba zastupnika o istome dužan izvijestiti predsjednika i tajnika, odnosno stručnu Službu Hrvatskoga sabora koja je dužna takvu obavijest smatrati zaprimljenom u skladu s navedenom poslovničkom odredbom.

Nadalje, iako odredba članka 31. Poslovnika Hrvatskoga sabora, izričito ne predviđa mogućnost smanjenja broja službenika u slučaju smanjenja broja članova kluba, pravna norma ne smije se protiviti logičkom zaključivanju te ju je potrebno tumačiti upravo na takav način. 
Drugačijim tumačenjem potencijalno se otvara mogućnost zloupotrebe poslovničke odredbe na način da npr. 15 (ili manje) zastupnika jednog kluba pristupa i istupa različitim klubovima više puta i da se na taj način steknu uvjeti zapošljavanja neograničenog broja službenika koji bi ostajali u tim klubovima zastupnika za obavljanje stručnih i administrativnih poslova na teret sredstava Hrvatskoga sabora, a bez obzira na broj njihovih članova. 

PREDSJEDNIK ODBORA
    
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2019. godine. 

Odbor je navedeni Konačni prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja je, između ostalog, navela kako se s obzirom na opsežnost potrebnih promjena u području financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, kojima se uvelike mijenja priroda dosadašnjih odnosa, a ujedno se reguliraju nova područja, predlaže donošenje cjelovitog novog Zakona kojim se na jedinstven i sustavan način uređuje pitanje financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Tijekom rasprave predloženo je preispitati odredbu članka 7. stavka 2. Konačnog prijedloga s obzirom na mogućnost da npr. s liste koje su predložile dvije ili više političkih stranaka u Hrvatski sabor bude izabran samo jedan zastupnik koji nije član niti jedne političke stranke te u tom slučaju nije jasno kome bi pripadala sredstva za financiranje, a sredstva se takvom zastupniku ne mogu odrediti sporazumom.  

Također, izraženo je mišljenje kako je donošenje ovoga Zakona trebalo uskladiti s donošenjem zakona koji uređuje pitanje referenduma (istovremena zakonodavna procedura).

Osim toga, predloženo je preispitati odredbe koje se odnose na „grupiranje“ iznosa godišnjih donacija kada se izbori održavaju u istoj godini (predloženo je odrediti ukupni maksimalni iznos donacija).

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor daje slijedeće 

AMANDMANE

I.    Na članak 7.

U članku 7. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: 
„(3) Sporazum iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav te predstavničkom tijelu jedinice samouprave.“.

Dosadašnji stavci 3. do 6. postaju stavci 4. do 7.

OBRAZLOŽENJE:

Navedeni amandman je potreban kako bi tijelo koje donosi odluku o financiranju bilo upoznato s navedenim sporazumom.

II.    Na članak 8.

U članku 8. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi: 
„(7) Na zamjenika iz stavka 6. ovoga članka koji se želi odreći prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica samouprava,  na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga članka.“.

OBRAZLOŽENJE:

Potrebno je propisati kako će se odredbe ovoga članka odnositi i na zamjenika zastupnika i vijećnika koji se želi odreći prava iz stavka 1. ovoga članka, s obzirom na propisane obveze zastupnika i vijećnika koji su se odrekli navedenog prava.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽANA“ i 1 glas „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Klasa: 021-12/19-06/02
Urbroj: 6521-1-19-02
Zagreb, 13. ožujka 2019.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Obavijest o mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav vezano za potrebnu većinu glasova zastupnika za donošenje Zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
-    dostavlja se

Poštovani,

obavještavam Vas kako je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine raspravio o potrebnoj većini glasova zastupnika za donošenje Zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, a povodom Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Arsen Bauk dana 1. ožujka 2019. godine te ga na sjednici Odbora nakon rasprave povukao.

Navedeno je kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 od 27. studenoga 2003. godine, odredio kako se za tumačenje o organskom zakonu valja polaziti od „...temelja predmeta uređenja...“ pojedinog zakona.

Ustavnom normom propisano je kako je za donošenje organskih zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika, dok je za donošenje organskih zakona kojima se uređuje izborni sustav potrebna većina glasova svih zastupnika.

S tim u vezi istaknuto je kako je temeljni predmet izbornih zakona način uređenja izbora od kandidature do njihove provedbe. Njima se uređuju posebni specifični zahtjevi za sudionike izbora vezani isključivo za metodologiju izbornog postupka te propisuju pretpostavke i način njegove provedbe. 

Posebno se osvrnulo na temeljni predmet ovoga Zakona koji je određen člankom 1. stavkom 1. kojim je propisano kako se „Ovim Zakonom uređuje izbor članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina...“. U tom smislu istaknulo se kako je pravo na izbor, kao posebno pravo predstavnika nacionalnih manjina, između ostalog, temeljni predmet uređenja ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, dok je izbor, odnosno njegova tehnička provedba, temeljni predmet uređenja ovoga Zakona.  

Zaključno je navedeno kako je ovaj Zakon potrebno promatrati kao jedan od organskih izbornih zakona na čije se donošenje primjenjuje odredba članka 83. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 27. veljače 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako je najvažnija razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, izmjena članak 7. Konačnog prijedloga zakona na način da je umjesto održavanja izbora prve nedjelje u listopadu svake četvrte godine, propisano da se izbori održavaju prve nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Također je naveo kako se donošenjem ovoga Zakona po prvi puta zasebno normira postupak izbora članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te će se izvršiti obveza iz članka 136. Zakona o lokalnim izborima.  

U raspravi je predloženo preispitati odredbe ovoga Prijedloga vezano za dvojezičnost dokumenata koji se odnose na izbore vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 6. i 8. veljače 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2018. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je da će se donošenjem Zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina po prvi puta zasebno normirati postupak izbora članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te će se izvršiti obveza iz članka 136. Zakona o lokalnim izborima, u smislu donošenja posebnog zakona kojim će se urediti postupak izbora članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina koji se biraju u jedinicama sukladno odredbama posebnog zakona. Ujedno, donošenjem ovoga Zakona izvršit će se Aktivnost 2.7.1. iz Operativnih programa za nacionalne manjine koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila Zaključkom od 24. kolovoza 2017. godine

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

    Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 6. i 8. veljače 2019. godine raspravio je Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Narod odlučuje" o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske i o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a te Građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj" koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom pod brojem Klasa: 014-01/18-02/03, Urbroj: 65-18-06, od 18. listopada 2018. godine. 
Odbor je predmetno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Na temelju svoje nadležnosti iz odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (11 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“), predlaže Hrvatskom saboru da donese slijedeći 

ZAKLJUČAK

Uzimajući u obzir Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Narod odlučuje" o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske i o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a te Građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj", utvrđuje se kako nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske za raspisivanje navedenih državnih referenduma. 

OBRAZLOŽENJE:

 Hrvatski sabor je zaključcima od 6. srpnja 2018. godine pozvao Vladu Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Narod odlučuje" o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske i o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a te Građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj". 
Na temelju navedenih zaključaka Vlada Republike Hrvatske je aktom od 17. listopada 2018. godine dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora Izvješće  o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Narod odlučuje" o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske i o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a te Građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj".  
Iz predmetnog Izvješća proizlazi da ni za jedan zahtjev nije prikupljen dovoljan broj potpisa  za raspisivanje državnog referenduma, sukladno odredbi članka 87. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske i članku 3. stavka 4. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                  akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/19-01/01
Urbroj: 6521-1-19-01
Zagreb, 18. siječnja 2019.

Na temelju članka 7. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13., 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 18. siječnja 2019. godine  donio je 

O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnika

I.
Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2019. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu u iznosu od  56.432.918,00  kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista. 
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika i nezavisnim zastupnicima u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.
Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.
II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2019. godini raspoređuju se sredstva:
1. Hrvatska demokratska zajednica 
(46 zastupnika i 11 zastupnica)                                                              21.332.157,03     kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(33 zastupnika i 5 zastupnica)                                                                14.135.766,71     kuna
3. Most nezavisnih lista
(11 zastupnika i 3 zastupnice)                                                                   5.250.427,63     kuna                                    
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(3 zastupnika i 6 zastupnica)                                                                     3.524.762,61     kuna
5. Hrvatska seljačka stranka
(4 zastupnika i 1 zastupnica)                                                                     1.872.530,14     kuna
6. Živi zid
(3 zastupnika)                                                                                            1.101.488,31     kuna 
7. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                                                            1.101.488,31     kuna
8. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                                                            1.101.488,31     kuna
9. Promijenimo Hrvatsku 
(2 zastupnika)                                                                                               734.325,54     kuna
10. Hrvatska demokršćanska stranka 
(2 zastupnika)                                                                                               734.325,54     kuna    
11. Hrvatska stranka umirovljenika 
(2 zastupnika)                                                                                               734.325,54     kuna
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka 
(1 zastupnik)                                                                                                 367.162,77     kuna
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku  
(1 zastupnik)                                                                                                367.162,77      kuna  
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma 
(1 zastupnik)                                                                                                367.162,77      kuna    
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti 
(1 zastupnik)                                                                                                367.162,77      kuna
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje 
(1 zastupnik)                                                                                                367.162,77      kuna
17. Narodna stranka – Reformisti 
(1 zastupnik)                                                                                                367.162,77      kuna
18. Abeceda demokracije
(1 zastupnik)                                                                                                 367.162,77     kuna   
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj 
(nezavisna zastupnica)                                                                                 403.879,05     kuna
20. Željko Glasnović
(nezavisni zastupnik)                                                                                    367.162,77     kuna
21. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik)                                                                                    367.162,77     kuna
22. Furio Radin 
(nezavisni zastupnik)                                                                                    367.162,77     kuna
23. Vladimir Bilek 
(nezavisni zastupnik)                                                                                    367.162,77     kuna
24. Veljko Kajtazi 
(nezavisni zastupnik)                                                                                    367.162,77     kuna
                
III.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica 
(46 zastupnika i 11 zastupnica)                                                                  5.333.039,26     kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(33 zastupnika i 5 zastupnica)                                                                    3.533.941,68     kuna
3. Most nezavisnih lista
(11 zastupnika i 3 zastupnice)                                                                   1.312.606,91      kuna                                    
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(3 zastupnika i 6 zastupnica)                                                                        881.190,65     kuna
5. Hrvatska seljačka stranka
(4 zastupnika i 1 zastupnica)                                                                       468.132,53      kuna
6. Živi zid
(3 zastupnika)                                                                                               275.372,08     kuna 
7. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                                                               275.372,08     kuna
8. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                                                               275.372,08     kuna
9. Promijenimo Hrvatsku 
(2 zastupnika)                                                                                               183.581,39     kuna
10. Hrvatska demokršćanska stranka 
(2 zastupnika)                                                                                               183.581,39     kuna    
11. Hrvatska stranka umirovljenika 
(2 zastupnika)                                                                                               183.581,39     kuna
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka 
(1 zastupnik)                                                                                                   91.790,69     kuna
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku  
(1 zastupnik)                                                                                                   91.790,69     kuna  
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma 
(1 zastupnik)                                                                                                    91.790,69    kuna    
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti 
(1 zastupnik)                                                                                                    91.790,69    kuna
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje 
(1 zastupnik)                                                                                                    91.790,69    kuna
17. Narodna stranka – Reformisti 
(1 zastupnik)                                                                                                    91.790,69    kuna
18. Abeceda demokracije
(1 zastupnik)                                                                                                    91.790,69    kuna   
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj 
(nezavisna zastupnica)                                                                                  100.969,76    kuna
20. Željko Glasnović
(nezavisni zastupnik)                                                                                       91.790,69    kuna
21. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik)                                                                                       91.790,69    kuna
22. Furio Radin 
(nezavisni zastupnik)                                                                                       91.790,69    kuna
23. Vladimir Bilek 
(nezavisni zastupnik)                                                                                      91.790,69    kuna
24. Veljko Kajtazi 
(nezavisni zastupnik)                                                                                      91.790,69    kuna
                

IV.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
                                                            POLITIČKI SUSTAV
                                                                               
                                                             akademik Željko Reiner

OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13. i 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2019. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 56.432.918,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2019. godini temelji se na navedenom iznosu.
Također je propisano da sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista. Za svakog zastupnika pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.
Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.
Uz točku II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2019. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 367.162,77 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 403.879,05 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika. 
Uz točku IV.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 18. siječnja 2019. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2018. godine. 

Odbor je navedeni Konačni prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je da će donošenje ovoga Zakona pridonijeti jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti i podići javnu svijest građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa. Također, njegovo donošenje imati će učinak u području zaštite financijskih interesa Republike Hrvatske, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava i općenito pravne sigurnosti, jer će uz kvalitetnu provedbu zakona potencijalni prijavitelji nepravilnosti biti ohrabreni prijavljivati korupciju, nezakonitosti i druge nepravilnosti. 

U raspravi je predloženo u članku 3. točki 4. riječi: „zapošljava najmanje pedeset osoba“ zamijeniti riječima: „samostalno ili s povezanim društvima zapošljava najmanje dvadeset osoba“ ili alternativno da se kao obveznici ovoga Zakona obuhvate i trgovačka društva „...neovisno o broju zaposlenih s velikom aktivom ili velikim godišnjim prihodom...“. Također, predloženo je preispitati odredbu u dijelu koja se odnosi na doseg ovoga Zakona u odnosu na pojedina tijela javne vlasti s obzirom na mali broj zaposlenih.

Također, predloženo je doraditi odredbu članka 17. stavaka 1. i 2. u dijelu koja se odnosi na imenovanje povjerljive osobe na prijedlog 20% radnika i to u slučaju ako je predloženo više kandidata te predvidjeti za to odgovarajući postupak. Osim toga predloženo je dodatno propisati mogućnost opoziva povjerljive osobe kada ju imenuje poslodavac bez donošenja odluke od strane 20% radnika.

U odnosu na Ured pučkog pravobranitelja, koji će kao nadležno tijelo izvršavati vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, predloženo je da se zbog povećanog obima poslova osiguraju dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je održana 2. kolovoza 2018. godine, donesen Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Sukladno navedenom Zaključku, središnja tijela državne uprave preuzimaju poslove i ovlasti agencija, zavoda, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koje odgovaraju njihovim upravnim područjima. Također, istim Zaključkom predviđeno je ukidanje dvije državne upravne organizacije, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost te dva Ureda koje je osnovala Vlada Republike Hrvatske, Ureda za razminiranje i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Osim toga, ovim Zakonom ustrojava se Državni inspektorat, čime će se omogućiti provedba reformske mjere Objedinjavanje gospodarskih inspekcija, sadržane u Nacionalnom programu reformi 2018. godine.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je održana 2. kolovoza 2018. godine, donesen Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te kojim se zadužuju nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije tog Prijedloga, a prema utvrđenim rokovima. Navedenim Zaključkom obuhvaćeni su i Ured za razminiranje te Ured za suzbijanje zlouporabe droga, a prema kojem poslove Ureda za razminiranje preuzima Ministarstvo unutarnjih poslova. Stoga je ovim Prijedlogom zakona potrebno navedeni Ured brisati. S obzirom na to da će poslove Ureda za suzbijanje zlouporabe droga preuzeti Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ovim Prijedlogom zakona je također potrebno taj Ured brisati.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Peđa Grbin dana 7. prosinca 2018. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Ovaj Odbor je stava kako je u duhu demokratskog načina vođenja sjednice Hrvatskoga sabora te interesa javnosti, poželjno omogućiti zastupniku iznošenje obrazloženja kod povlačenja amandmana. 
Međutim, kako odredba članka 202. Poslovnika Hrvatskoga sabora, izričito ne navodi takvo postupanje, smatra se kako nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine odlučio je o zahtjevima za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, koje su ovom Odboru podnijeli zastupnici Gordan Maras i Davor Bernardić dana 07. prosinca 2018. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV) daje sljedeće

MIŠLJENJE

S obzirom na identičan sadržaj navedenih zahtjeva, Odbor je iste raspravio objedinjeno.

Uvidom u fonogram i videozapis 10. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 7. prosinca 2018. godine, utvrđeno je kako je predsjednik Hrvatskoga sabora sukladno svojoj poslovničkoj ovlasti, za vrijeme glasovanja o amandmanu broj 33. na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, proglasio stanku te se nakon proteka vremena za koje je stanka određena, pristupilo glasovanju o navedenom amandmanu. Nakon tako provedenog glasovanja, sukladno odredbi članka 256. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proglasio je rezultat glasovanja.

S obzirom na navedeno, Odbor je mišljenja kako nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je Vaš podnesak dana 29. studenoga 2018. godine radi davanja mišljenja o povredi članaka 172., 196., 236., 255., 257. i 259. Poslovnika Hrvatskoga sabora koja se, kako navodite, dogodila tijekom održavanja sjednice Odbora na vanjsku politiku, Klasa: 021-12/18-06/32, Urbroj: 6512-6-18-01, a kojeg je razmotrio na 46. sjednici održanoj 7. prosinca 2018. godine.

U skladu s dosadašnjom praksom rada ovoga Odbora, Odbor nije ovlašten niti je u mogućnosti objektivno utvrditi navode iz zahtjeva podnositelja, o mogućoj povredi odredaba Poslovnika Hrvatskoga sabora, tijekom sjednica radnih tijela Hrvatskoga sabora. S time u vezi, ovaj Odbor može dati načelan odgovor o poslovnički ispravnom načinu rada na sjednicama radnih tijela Hrvatskoga sabora, kako slijedi.

Odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora zajamčeno je pravo svakom članu radnog tijela da sudjeluje na sjednicama radnog tijela Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja, glasuje, podnosi prijedloge i eventualno traži o njima glasovanje (npr. o prijedlozima zaključaka, amandmana, odluka) te na taj način javno iznosi svoja mišljenja i stavove. 

Odredbom članka 58. Poslovnika Hrvatskoga sabora, između ostalog, propisano je da se na rad sjednica radnog tijela na odgovarajući način primjenjuju odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora o sjednici Sabora. U tom smislu, predsjedateljeva dužnost je svakom članu radnog tijela, sukladno cilju i svrsi poslovničkih odredaba, omogućiti da na što kvalitetniji način koristi naprijed navedena prava te, između ostalog, omogućiti i glasovanje o njegovim prijedlozima. 

Imajući u vidu navedenu odredbu, u slučaju kada se na sjednicama radnog tijela glasuje dizanjem ruke, glasovanje se provodi na način da predsjedatelj prvo poziva članove radnog tijela da se izjasne tko je za prijedlog, zatim tko je protiv prijedloga te tko se suzdržao od glasovanja, nakon čega se utvrđuje rezultat tako provedenog glasovanja. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 6. prosinca 2018. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Saša Đujić dana 5. prosinca 2018. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (6 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 236. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. 
Poslovnički institut najave propisan je na navedeni način  kako bi članovi ovoga Odbora bili upoznati s mogućnošću održavanja sjednice s obzirom na kratak rok od 24 sata od podnošenja zahtjeva, u kojemu Odbor mora dostaviti mišljenje Hrvatskom saboru.

Iz predmetnog Zahtjeva razvidno je kako zastupnik Saša Đujić nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika jer mu je, kako navodi, bila oduzeta riječ.

Uzimajući u obzir dinamiku i način rada na sjednicama Hrvatskoga sabora, oduzimanje riječi ne sprječava zastupnika da najavi ovom Odboru zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika, koja je jedna od četiri formalne pretpostavke (uz pisani oblik zahtjeva, obrazloženje i rok) za meritorno odlučivanje. Dokaz tome je najava za mišljenje o povredi Poslovnika istaknuta na sjednici Sabora koja je održana 5. prosinca 2018. godine u potpuno istim okolnostima, odnosno po oduzetoj riječi zastupniku. Ta najava će se u slučaju podnošenja zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika, smatrati pravovaljanom.
Stoga je, takvim propuštanjem, zastupnik Saša Đujić izgubio pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

Napominje se kako je dužnost predsjedatelja sjednice Sabora nepristrano i na jednak način prema svim zastupnicima, primjenjivati odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora, koje se odnose na oduzimanje riječi radi govora o drugoj temi za koju zastupnik nije dobio riječ, ako se javio za povredu Poslovnika Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja je, između ostalog, navela kako se s obzirom na opsežnost potrebnih promjena u području financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, kojima se uvelike mijenja priroda dosadašnjih odnosa, a ujedno se reguliraju nova područja, predlaže donošenje cjelovitog novog Zakona kojim se na jedinstven i sustavan način uređuje pitanje financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Tijekom rasprave istaknute su slijedeće primjedbe i prijedlozi i to:

- Na članak 5. stavak 2. kojega je predloženo preispitati s obzirom na utvrđene visine sredstava koje je potrebno osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje.

- Na članak 6. u kojemu je potrebno riječi: „konačnim rezultatima izbora“ uskladiti s odredbom članka 94. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor s obzirom da navedeni Zakon definira „službene rezultate izbora“ (ne konačne) kao rezultate koji se „...objavljuju kad se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti biračkog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje...“ ili pojam „konačni rezultati izbora“ definirati u članku 3. ovoga Prijedloga kojim je uređeno značenje pojmova. Propisivanjem odredbe na način kako je predloženo u Prijedlogu, radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za raspoređivanju sredstava iz proračuna za redovito godišnje financiranje, neće imati zakonsko uporište za određivanje odgovarajuće pravno  relevantne okolnosti potrebne za utvrđivanje prava na redovito godišnje financiranje te na taj način i raspoređivanja sredstava. 

- Na članak 7. u kojemu je potrebno odrediti i političkim strankama mogućnost odricanja od prava na redovito godišnje financiranje iz proračuna jer su i političke stranke i nezavisni zastupnici korisnici sredstava državnog proračuna za redovito godišnje financiranje. Također, potrebno je jasno propisati što će se dešavati sa sredstvima kojih se odrekne zastupnik (sredstva ostaju u proračunu ili se raspoređuju razmjerno).
 
- Na članak 8. - kako je u stavku 1. propisano kako se prilikom raspoređivanja sredstava uzimaju u obzir liste koje su predložile političke stranke, a te liste se neće mijenjati ni prije ni poslije službenih (konačnih) rezultata izbora u smislu „promjena članstva u političkoj stranci“, potrebno je brisati stavak 2. kao suvišan. Osim toga, predlaže se preispitati odredbu stavka 4. s obzirom na promjenu političke pripadnosti nezavisnog zastupnika, u dijelu pripadanja iznosa sredstava za redovito godišnje financiranje političkoj stranci čiji je on postao član. Također, u odnosu na stavke 3. i 4. potrebno je dostaviti Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav (u daljnjem tekstu: Odbor) obavijest o promijenjenim okolnostima (udruživanje stranaka, promjena političke pripadnosti) relevantnim za donošenje odluke o raspoređivanju sredstava iz državnog proračuna za redovito financiranje kako bi se odluka koja se donosi za svako novo proračunsko razdoblje mogla ažurirati te kako bi Odbor imao potrebnu dokumentaciju sukladno koje bi eventualno mogao izvršiti intervenciju (izmjenu) u odluku o raspoređivanju sredstava.

 Na članak 10. stavku 5. u kojemu je propisano kako Odbor „nije dužan isplatiti sredstva“, potrebno je drugačije propisati s obzirom da Odbor ne isplaćuje sredstva nego ih samo raspoređuje. Isplatu izvršava Ministarstvo financija Sektor za izvršavanje proračuna. S obzirom na navedeno trebalo bi propisati kako Ministarstvo financija neće isplatiti sredstva te je u tom slučaju obavijest Odboru s podacima o broju računa, nepotrebna. Osim toga, u odnosu na predloženo rješenje,  obveza obavijesti s podacima o broju računa propisana je alternativno (ili otvaranje posebnog računa ili obavijest Odboru s podacima o broju računa), te se može dogoditi da je otvoren poseban račun o čijem otvaranju Odbor nema saznanja jer banka ili Ministarstvo financija o tome nisu dužni obavijestiti Odbor te nije jasno na koji bi način Odbor dobio informaciju o otvaranju računa i eventualno izbjegao pogrešnu zabranu isplate sredstava.

- Na članak 11. - nije jasno zašto je Odbor dužan po završetku poslovne godine objaviti na mrežnim stranicama, između ostalog, izvješće o svim izvršenim isplatama kada jasno proizlazi iz nadležnosti Odbora isključivo raspoređivanje sredstava, a ne i njegova isplata. Naime, potrebno je istaknuti kako Ministarstvo financija Sektor za izvršenja proračuna izvršava isplatu po odluci Odbora. U tom smislu, Ministarstvo izdaje nalog za isplatu te vezano uz to ima potrebnu dokumentaciju, a izvršenje naloga za isplatu vrši Sektor za izvršavanje proračuna. Npr. u praksi se može dogoditi da isplata bude par kuna manja od iznosa koji je raspoređen odlukom Odbora, o čemu Odbor u konačnici nema nikakvih saznanja te se navedena isplata (u tih par kuna) ne poklapa sa sredstvima raspoređenima odlukom. Ako se želi obvezati Odbor na objavu izvješća o isplatama potrebno je odrediti obvezu Ministarstva financija na dostavu izvješća o isplatama (s potrebnim sadržajem) Odboru te propisati rok u kojemu je Ministarstvo financija dužno izvršiti dostavu imajući u vidu rok koji je propisan za objavu izvješća. S obzirom na navedeno primjerenije je, a i administrativno rasterećenije, obvezu objave izvješća o isplatama propisati Ministarstvu financija čija obveza na objavu bi se podudarala s ostalim odredbama ovoga Prijedloga kojima se propisuje slična obveza za određena tijela, ali isključivo za poslove koji su u njihovoj nadležnosti.

- Na članak 18. stavak 6. – predlaže se preispitati odredbu s obzirom da osobe koje su dužne dostaviti izjavu primatelju donacije da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza (npr. komunalne naknade), ne moraju znati za tu okolnost.

- Na članak 29. u odnosu na članak 19. – sporna je mogućnost uračunavanje iznosa navedenih u članku 29. i iznosa u članku 19., a bez određenja maksimalnih iznosa jer se na taj način omogućava pojedinim osobama da doniraju iznose većem broju stranaka u istoj godini. 

-  Na članak 33. – potrebno je odredbu preispitati u dijelu koji se odnosi na doniranje iznosa neutrošenih sredstava za „općedruštvene potrebe“ s obzirom na proizvoljno shvaćanje navedenog pojma. Predloženo je iste vratiti uplatiocima ili u proračun.

- Na članak 38. – predloženo je odrediti ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe „...na način da se iznos kuna množi s brojem birača...“. 

- Na članak 46. stavak 1. točka 3. – potrebno je odredbu kojom se određuje zabrana financiranja od strane trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ima više od 5% udjela ili dionica u istom postotku propisati i za trgovačka društava i druge pravne osoba u kojima jedinica samouprave ima udjele i dionice. Također, u stavku 2. potrebno je na drugačiji način urediti što se smatra donacijama iz neimenovanih (anonimnih) izvora, npr. odrediti da su to donacije za koje u trenutku uplate donacije nisu poznati podaci o donatoru i to: ime, prezime i osobni identifikacijski broj.

- Na članak 53. u stavku 2. predloženo je riječi : „230.000,00 kuna“, zamijeniti riječima: „100.00,00 kuna“.

- Na članak 57. - potrebno je preispitati odredbu s obzirom na mogućnost smanjenja vođenja poslovnih knjiga u dijelu koji se odnosi na vođenje poslovnih knjiga od strane „...pojedinačnih kandidata...“. Također predlaže se riječi: „novčanom računovodstvenom načelu“, zamijeniti riječima: „računovodstvenim načelom nastanka“. 

- Na članak 64. – istaknuto je kako se prilikom propisivanja navedene odredbe nije vodilo računa o pravnom načelu nemo iudex in causa sua te je navedeno kako Odbor koji donosi odluku o raspoređivanju sredstava ne bi trebao odlučivati i o administrativnim sankcijama već, kako je to predviđeno u člancima 62. i 63. Prijedloga, Državno izborno povjerenstvo. Potrebno je predvidjeti na koji način će se izračunavati obustava isplate, npr. na način da se iznos isplate umanjuje razmjerno vremenskom razdoblju zakašnjenja. Osim toga, potrebno je jasno propisati da li je intencija odredbe o privremenoj obustavi koja traje do urednog izvršenja obveze, isplata cijelog iznosa (koji je obuhvaćen obustavom) nakon izvršenja obveze ili se iznos koji je obuhvaćen obustavom neće isplatiti niti nakon izvršenja obveze. Također, potrebno je jasno odrediti što je  „preostali iznos“ s obzirom da je propisano kako politička stranka gubi pravo na isplatu preostalog iznosa za tu proračunsku godinu ako obveza nije uredno izvršena do kraja proračunske godine (npr. iznos koji može biti isplaćen, a koji se odnosi na razdoblje iz članka 52. stavka 2. tj. 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja u kojem razdoblju politička stranka nije u zakašnjenju s objavom godišnjeg financijskog izvještaja).

- Na DIO SEDMI (članci 65.-85.) – predloženo je na obuhvatniji način urediti „Financiranje referendumskih aktivnosti“ kako bi odredbama bilo uređeno ne samo financiranje referendumskih aktivnosti za one koji podržavaju cilj, odnosno jedan ili više prijedloga koji su predmet referenduma nego npr. i za one koji se protive njegovu raspisivanju.

- Osim navedenoga predlaže se iza članka 6. kojim je određeno „Pravo na redovito godišnje financiranje iz proračuna“ propisati članak 7. u kojemu se određuje „Raspoređivanje sredstava iz proračuna za redovito godišnje financiranje“ te u idućim zasebnim člancima (8., 9. i 10.) posebno urediti odricanje od prava na redovito godišnje financiranje (članak 7. Prijedloga), udruživanje dviju ili više političkih stranaka (članak 8. stavak 3. Prijedloga) te odredbe koje se odnose na nezavisne zastupnika (članak 8. stavci 4. i 5. Prijedloga). Navedeno je potrebno urediti na predloženi način jer po sadržaju (i nomotehnički), a i radi preglednosti teksta zakona, navedeni stavci ne pripadaju članku 8. Prijedloga te se radi o svojevrsnim iznimkama

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA““ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja je, između ostalog, navela kako predložene izmjene Zakona, zajedno sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i pratećim uredbama, čine paket normativnog rješenja kojim se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja rada temeljem rezultata rada i stručnosti. 

Tijekom rasprave istaknuto je kako se ovim Prijedlogom predlaže, umjesto propisivanja kako će se i na državne službenike u određenom dijelu, primjenjivati odredbe općih propisa o radu, promjena statusa namještenika na način da će se i na njih primjenjivati instituti Zakona o državnim službenicima. 

Također, navedeno je kako je potrebno preispitati odredbu članka 13. Prijedloga u pogledu prijama u državnu službu na određeno vrijeme posebno imajući u vidu „...obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade...“  jer nisu propisani jasni kriteriji na koji način bi se vršilo navedeno zapošljavanje, nije propisan rok do kada bi ono trajalo, nema ograničenja iznosa plaće koju bi dobivala tako zaposlena osoba i slično.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner
 

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2018. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni Konačni prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako je dosadašnja fragmentiranost u obavljanju inspekcijskih poslova, dovela do potrebe preispitivanja postojećeg zakonskog okvira, te potrebe nove regulacije radi spajanja više inspekcija unutar jednog tijela, zatim spajanja više inspekcijskih ovlasti u jednu inspekciju, racionalnijeg inspekcijskog postupka, učinkovitijeg korištenja sredstava rada inspekcija, te uređenja zajedničkih pravila postupanja u radu inspekcija. Ocjenjuje se da će objedinjavanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata pridonijeti učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i koherentnijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner
 

Na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje kojeg je utvrdio na sjednici održanoj 13. studenoga 2018. godine.

Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora i Mariju Jelkovac, članicu Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13. i 85/15.), na 43. sjednici održanoj 13. studenoga 2018. godine utvrdio je

PRIJEDLOG KANDIDATA ZA IZBOR POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE

te predlaže slijedeće kandidate za izbor povjerenika za informiranje:

1. mr. sc. DUBRAVKA BEVANDIĆ

2. dr. sc. ZORAN PIČULJAN

O b r a z l o ž e nj e:

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na temelju odredbe članka 36. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13. i 85/15.), objavio Javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje koji je objavljen na web stranicama Hrvatskoga sabora 13. lipnja 2018. godine te u  „Narodnim novinama“ br. 51/18. od 13. lipnja 2018. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“, a posljednji dan za podnošenje kandidatura bio je 13. srpnja 2018. godine.

Na 38. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, održanoj 27. rujna 2018. godine, Odbor je utvrdio da je na Javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje pravovremeno pristiglo pet kandidatura, pri čemu je jedna kandidatura, Antona Filića, utvrđena nepravovaljanom iz razloga što nije priložena, u skladu s navedenim Javnim pozivom, potvrda poslodavca o radnom iskustvu u struci te su dvije kandidature, Kate Lerotić i Andrijane Ćelap povučene. Dvije kandidature utvrđene su pravovaljanima i to kandidature koje su podnijeli:

mr. sc. DUBRAVKA BEVANDIĆ
dr. sc. ZORAN PIČULJAN.

Obzirom da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav  Hrvatskoga sabora na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13. i 85/15.), utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za povjerenika za informiranje uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora,  Odbor je dopisom od 27. rujna 2018. godine uputio pravovaljane kandidature Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora radi davanja prethodnog mišljenja.

Također, na temelju Javnog poziva za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje od 13. lipnja 2018. godine („Narodne novine“, broj 54/18.), a sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatraženo je uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri te je utvrđeno kako za kandidate za povjerenika za informiranje nema sigurnosnih zapreka.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora su 13. studenoga 2018. godine, održali zajedničku sjednicu na koju su pozvali kandidate na javni razgovor. Tijekom razgovora članovi obaju Odbora kandidatima su postavljali pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspolagao je prethodnim mišljenjem Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, od 13. studenoga 2018. godine, u kojemu je istaknuto kako kandidati mr. sc. Dubravka Bevandić i dr. sc. Zoran Pičuljan u potpunosti zadovoljavaju uvjete za izbor povjerenika za informiranje.

Na 43. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora koja je održana 13. studenoga 2018. godine, provedeno je glasovanje o predloženim kandidatima. Nakon toga Odbor je utvrdio Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje.

Na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora upućuje Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje Hrvatskom saboru.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 29. listopada 2018. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik dr. sc. Branimir Bunjac dana 26. listopada 2018. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (7 glasova „ZA“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 233. Poslovnika Hrvatskoga sabora, između ostalog, utvrđeno je vrijeme za govor predstavnika i članova kluba zastupnika na sjednici Hrvatskoga sabora.

Stavcima 5., 6. i 7. navedene poslovničke odredbe jasno je propisano kako pravo govoriti o temi dnevnog reda na sjednici Hrvatskoga sabora gubi predstavnik kluba zastupnika koji nije u dvorani kada je pozvan govoriti u ime kluba. Također, propisano je kako članovi tog kluba mogu govoriti o toj temi dnevnog reda te replicirati, ali se (kao i predstavnik tog kluba) ne mogu ponovno javiti za riječ u ime kluba (tzv. završno izlaganje) nakon što svi zastupnici završe svoje izlaganje.

Obzirom na navedeno, Odbor je mišljenja kako nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o državnom inspektoratu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja naveo je kako je dosadašnja fragmentiranost u obavljanju inspekcijskih poslova, dovela do potrebe preispitivanja postojećeg zakonskog okvira, te potrebe nove regulacije radi spajanja više inspekcija unutar jednog tijela, zatim spajanja više inspekcijskih ovlasti u jednu inspekciju, racionalnijeg inspekcijskog postupka, učinkovitijeg korištenja sredstava rada inspekcija, te uređenja zajedničkih pravila postupanja u radu inspekcija. Iz navedenih razloga na nov način je potrebno urediti ustrojstvo i upravljanje inspekcijama, ovlasti i postupanje inspektora. Ocjenjuje se da će objedinjavanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata pridonijeti učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i koherentnijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada.

U raspravi je istaknuto kako se ovim Prijedlogom propisuje razdvajanje poslova građevinske inspekcije na način da dio poslova ostaje u djelokrugu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a dio u djelokrugu Državnog inspektorata te je predloženo njihovo objedinjavanje.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine raspravio je o zahtjevu za davanjem mišljenja o utvrđivanju dnevnog reda sjednice Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio predsjednik Hrvatskoga sabora dana 23. listopada 2018. godine.

Sukladno svojoj nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (9 glasova „ZA“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Odredbama članaka 224., 225. i 226. Poslovnika Hrvatskoga sabora uređeno je predlaganje dnevnog reda, dopuna dnevnog reda te prigovor na dnevni red sjednica Hrvatskoga sabora.

Tako je propisano da dnevni red sjednica Hrvatskoga sabora predlaže predsjednik Hrvatskoga sabora, a utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.

Na predloženi dnevni red zastupnik ili drugi predlagatelj zakona mogu podnijeti prigovor u pisanom obliku jedan dan prije zakazane sjednice, ako predsjednik Hrvatskoga sabora ne postupi sukladno odredbi članka 224. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora. U tom slučaju, ako predsjednik Hrvatskoga sabora smatra da je prigovor opravdan, uvrstit će temu u dnevni red bez rasprave.

Također, na sjednici Hrvatskoga sabora zastupnik ili drugi predlagatelj zakona mogu podnijeti prigovor u pisanom obliku, samo na one točke dnevnog reda koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv na sjednicu ili one koje su izostavljene u konačnom prijedlogu dnevnog reda, a bile su sadržane u prijedlogu dnevnog reda upućenog uz poziv na sjednicu. U takvim slučajevima će se provesti glasovanje o podnesenim prigovorima na dnevni red sjednice Hrvatskog sabora.

Slijedom navedenog, ako nitko od zastupnika ili predlagatelj zakona nisu podnijeli prigovor sukladno odredbi članka 225. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dnevni red kao i dopuna dnevnog reda Hrvatskoga sabora smatraju se utvrđenim. Odnosno, ako se prigovor ne podnese u pisanom obliku jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora ili se podnese prigovor koji nije u skladu s odredbom članka 225. stavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kvorum nije potreban. Prigovor koji nije podnesen u skladu s odredbom članka 225. stavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjedatelj će odbaciti na sjednici Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 18. listopada 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja naveo je kako će ovlast Vlade Republike Hrvatske da u zakonodavnoj delegaciji svojim uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestati 10. prosinca 2018. godine, jer toga dana ističe rok od godine dana kada je Vladi Republike Hrvatske dana ta ovlast. S tim u vezi, potrebno je Vladu Republike Hrvatske i nadalje ovlastiti za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, ali ograničeno kao i do sada - samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat.

U raspravi je ukazano na odredbu članka 4. Prijedloga s obzirom da je propisano kako predmetne uredbe (većim dijelom) ostaju na snazi najdulje do 30. studenoga 2019. godine, što je predugo vremensko razdoblje bez donošenja odgovarajućih zakona. Također, problematizirano je donošenje Uredbe o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 4/18.), s obzirom na odredbu članka 88. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova (5 glasova „ZA“ i tri glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 3. listopada 2018. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Milorad Batinić dana 28. rujna 2018. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Zastupnici, sudjelujući na sjednicama Hrvatskoga sabora, naročito moraju voditi računa da svojim ponašanjem ne omalovažavaju ili vrijeđaju predsjedatelja ili druge zastupnike. U situaciji kada zastupnik povrijedi kogentnu poslovničku normu koja regulira navedeno, predsjedatelj može izreći odgovarajuću sankciju.
U opisanom slučaju iz Zahtjeva, posebno imajući u vidu videoarhiv 9. sjednice Hrvatskoga sabora od 27. rujna 2018. godine, ovaj Odbor je mišljenja kako zastupnik Krešo Beljak, prilikom iznošenja stajališta kluba zastupnika, nije povrijedio odredbu članka 238. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

                                            PREDSJEDNIK ODBORA
 
                            akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 28. lipnja 2018. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“ koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/18-02/06, Urbroj: 361-18-02 od 20. lipnja 2018. godine.

Odbor je predmetni Zahtjev raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je izraženo mišljenje kako je potrebno što prije donijeti zakon koji će na cjelovit i sustavan način urediti pitanje referenduma. Osim toga, naglašeno je kako ni odredbe Ustava Republike Hrvatske ne uređuju pitanje referenduma na odgovarajući način te da ih je potrebno mijenjati kako bi se stvorio preduvjet za izradu novog i kvalitetnijeg normativnog okvira za pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj.

Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu jednoglasno (9 glasova „ZA“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“ koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/18-02/06, Urbroj: 361-18-02, od 20. lipnja 2018. godine te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru. Također, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri da li su se potpisi prikupljali sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

     
     PREDSJEDNIK ODBORA
 akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Narod odlučuje“ o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a  te Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Narod odlučuje“ o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor građanske inicijative „Narod odlučuje“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/18-02/02, Urbroj: 361-18-02 i Urbroj: 361-18-03, od 13. lipnja 2018. godine.  

Odbor je predmetne zahtjeve raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je izraženo mišljenje kako se jednom dijelu građana Republike Hrvatske koji u njoj žive i plaćaju porez, žele uskratiti određena prava. Također, istaknuto je kako je kampanja koja se vodila tijekom i nakon prikupljanja potpisa, izazvala „...štetne i zabrinjavajuće posljedice kako po zastupnike nacionalnih manjina tako i po pripadnike nacionalnih manjina te su narušene temeljne vrijednosti Ustava Republike Hrvatske posebno u dijelu ravnopravnosti i tolerancije...“.

Također, raspravljalo se i o broju potrebnih potpisa birača u odnosu na odredbe Zakona o registru birača.
Naglašeno je brzo postupanje Hrvatskoga sabora u postupku odlučivanja oko zahtjeva za raspisivanje državnih referenduma u Republici Hrvatskoj te je navedeno kako za razliku od drugih zemalja (npr. Švicarske u kojoj se referendum raspisao tri godine nakon dostave zahtjeva za raspisivanje referenduma), postupak traje puno kraće, do najviše šest mjeseci.

Obzirom da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj  nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu jednoglasno (11 glasova „ZA“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeće

ZAKLJUČKE

I. Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Narod odlučuje“ o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor građanske inicijative „Narod odlučuje“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/18-02/02, Urbroj: 361-18-02, od 13. lipnja 2018. godine te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru. Također, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri da li su se potpisi prikupljali sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

II. Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Narod odlučuje“ o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor građanske inicijative „Narod odlučuje“, aktom pod brojem Klasa: 014-01/18-02/02, Urbroj: 361-18-03, od 13. lipnja 2018. godine te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru. Također, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri da li su se potpisi prikupljali sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine raspravio je o dopuštenosti korištenja videozapisa na sjednici Hrvatskoga sabora pri iznošenju stajališta kluba zastupnika temeljem članka 249.a Poslovnika Hrvatskoga sabora te o dopuštenosti korištenja tonskih zapisa pri osvrtanju podnositelja amandmana na očitovanje predlagatelja temeljem članka 201. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio predsjednik Hrvatskoga sabora dana 15. lipnja 2018. godine.

Sukladno svojoj nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Prilikom davanja ovoga mišljenja treba se voditi smislom i značenjem poslovničkih odredbi, kako načelnih tako i konkretnih u pogledu iznošenja stajališta klubova zastupnika te izjašnjavanja o amandmanima na sjednicama Sabora.

Naime, Poslovnikom Hrvatskoga sabora potpuno je jasno uređeno da zastupnik na sjednicama Sabora svojim govorom iznosi mišljenja, stavove te određene argumentacije. Tako se koriste sljedeće formulacije: “izlaganje govornika“, „govornik“, „održati govor“, „može govoriti“, „govor ne može trajati“, „prijave za govor“, „vrijeme određeno za govor“, „govoriti o temi“ i.t.d.

Vrlo je važno da predsjedatelj s jedne strane omogući zastupniku neometan govor držeći se teme koja je predmet rasprave te pritom, poštujući poslovničke institute, osigura red na sjednicama Sabora.

U tom smislu, dopuštanjem tonskih ili video zapisa, nije jasno tko bi dozvoljavao, pregledavao, utvrđivao  te odobravao koji video ili tonski zapis je prihvatljiv u pogledu teme koja je predmet rasprave, a da se ne naruši dostojanstvo rasprave ili ugled Sabora (npr. puštanjem koncerta, predstave, filma animiranog ili drugog neprimjerenog sadržaja), čime se potencijalno otvara prostor estradizacije saborskih rasprava.

Imajući u vidu navedeno, smatra se kako nije dopušteno korištenje tonskih ili video zapisa na sjednicama Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 13. lipnja 2018. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila povjerenica za informiranje, aktom od 29. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je Povjerenica za informiranje.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 13. lipnja 2018. godine raspravio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je pučka pravobraniteljica.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu, uz obvezu da pučka pravobraniteljica razmotri brojne prijedloge i primjedbe iz Mišljenja Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/18-12/28, Urbroj: 50301-25/14-18-21 od 4. svibnja 2018. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

            PREDSJEDNIK ODBORA
 akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/18-07/17
Urbroj: 6521-1-18-01
Zagreb, 13. lipnja 2018.
     
Na temelju odredbe članka 36. stavka 2.  Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora objavljuje

JAVNI POZIV
za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje

Sukladno odredbi članka 36. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povjerenik za informiranje bira se na vrijeme od pet godina uz mogućnost ponovnog izbora.
Sukladno odredbi članka 37. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), za povjerenik za informiranje može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
- hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske
- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne ili društvene struke
- najmanje 10 godina radnog iskustva u struci
- istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije
- koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti
- koja nije član političke stranke.
Sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatražit će se uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri.
Kandidati uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju gore navedenih uvjeta, a posebno:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice)

- uvjerenje o prebivalištu na području Republike Hrvatske (izvornik ili ovjerena preslika)
- diplomu o završenom stupnju obrazovanja (izvornik ili ovjerena preslika)
- potvrdu o radnom iskustvu u struci (izvornik ili ovjerena preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima  evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrde poslodavaca)
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci)
- potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze
- izjavu da nije član političke stranke
- popunjeni i potpisani upitnik za sigurnosnu provjeru II. stupnja te pisanu suglasnost za provođenje sigurnosne provjere II. stupnja.

Obrazac upitnika za sigurnosnu provjeru II. stupnja nalazi se na web stranici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost www.uvns.hr.

Svi priloženi životopisi kandidata biti će javno objavljeni na web stranici Hrvatskoga sabora. Podnošenjem prijave na Javni poziv smatra se da podnositelj daje suglasnost na javnu objavu životopisa na web stranici Hrvatskoga sabora.

Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“.
Prijave se upućuju Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, na adresu: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6.
Nepotpune i nepravodobne prijave neće se uzeti u razmatranje.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 34. sjednici, održanoj 23. svibnja 2018. godine zajedno s Odborom za gospodarstvo, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Tomislavu Tolušiću, ministru poljoprivrede i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja Tomislavu Tolušiću, ministru poljoprivrede i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 7. veljače 2018. godine.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako smatra nužnim omogućiti da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa vrši kontrolu i nad izvanrednim povjerenicima u društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Budući, da se prema stavu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, izvanrednog povjerenika u društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku ne može smatrati dužnosnikom niti obnašateljem dužnosti u smislu članka 3. stavka 2. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Kako takva kontrola (po važećem zakonskom okviru) nije moguća, predložena je dopuna navedenog Zakona koja će osigurati proširenje nadležnosti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i na izvanredne povjerenike u društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je u Mišljenja Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/18-12/10, Urbroj: 50301-25/06-18-5, od 8. ožujka 2018. godine, između ostalog, navedeno kako je sukladno odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku jasno određeno da izvanredni povjerenik ima prava i obveze organa dužnika. Organi dužnika, uprava i predsjednik uprave kao tijela trgovačkog društva u privatnom vlasništvu, ne smatraju se dužnosnicima. Navedeno je kako su prava i obveze izvanrednog povjerenika utvrđene u navedenom Zakonu u suprotnosti s obvezama i ovlastima dužnosnika u smislu odredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Osim toga, istaknuto je kako je prijelazna odredba predložene promjene retroaktivna.

Nadalje, navedeno je kako je odredbom članka 3. stavka 1. točke 41. Zakona o sprječavanju sukoba interesa određeno kako se navedeni Zakon primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koji su u većinskom državnom vlasništvu te kako s obzirom na navedeno, nema zapreke da se ne primjenjuje i na izvanrednog povjerenika.

Naglašeno je kako Vlada Republike Hrvatske ne upravlja procesom vezanim za Agrokor jer ona predlaže povjerenika, a imenuje ga sud. U tom smislu, navedenim procesom upravlja izvanredni povjerenik i vijeće vjerovnika koji obavještavaju Vladu Republike Hrvatske o poduzetim radnjama. Također, izvanrednog povjerenika nije moguće uspoređivati s osobama u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu jer se u ovom slučaju ne radi o takvim društvima.

Osim toga, navedeno je kako se odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku propisuje kako sud donosi rješenje o imenovanju izvanrednog povjerenika na prijedlog Vlade Republike Hrvatske te da ga može opozvati samo na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, koja na taj način „...izravno upravlja procesima...“.

Također, problematizirana je retroaktivna prijelazna odredba predložene promjene.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) ne podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2018. godine.

Prije rasprave, kao prethodno pitanje, utvrdilo se kako ovaj Odbor  raspravlja navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo te je predloženo da matično radno tijelo, sukladno djelokrugu utvrđenom Poslovnikom Hrvatskoga sabora, bude Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Slijedom navedenog, Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Općom uredbom o zaštiti podataka propisano, medu ostalim što je sve država članica zakonom dužna urediti, a što država članica zakonom može urediti. U odnosu na obvezu države članice što mora urediti svojim zakonom, obveza je države članice osigurati nadzorno tijelo odgovorno za praćenje primjene te Uredbe, a kako bi se zaštitila temeljna prava i slobode pojedinaca u pogledu obrade i olakšao slobodan protok osobnih podataka unutar Europske unije. U slučaju nedonošenja ovoga Zakona prije 25. svibnja 2018. godine, odnosno dana početka primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, u Republici Hrvatskoj ne bi postojalo nacionalno nadzorno tijelo osnovano u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, čime bi praktično bila onemogućena sustavna kontrola primjene Opće uredbe o zaštiti podataka na području Republike Hrvatske. Navedeno bi moglo dovesti do značajnih problema u izvršenju svih aktivnosti (gospodarskih i javnih), a koje u sebi uključuju poslove prikupljanja i obrade osobnih podatka fizičkih osoba na području Republike Hrvatske.

Tijekom rasprave navedeno je kako je potrebno preispitati predloženo ustrojstvo Agencije za zaštitu osobnih podataka (radi proširenih ovlasti te mogućnosti izricanja sankcija), posebno imajući u vidu ustrojstvo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te Agencije za elektroničke medije.

Također, predloženo je da mandat ravnatelja Agencije zaštitu osobnih podataka traje 5 godina umjesto predložene 4 godine, kao što je predviđeno za povjerenika za informiranje te predsjednika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje kao čelnike neovisnih tijela bira Hrvatski sabor.

Također, u odnosu na članak 47. Prijedloga, navedeno je kako je potrebno preispitati mogućnost „...predviđanja sankcije za čelnika tijela javne vlasti...“ (ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka).
 
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Na temelju odredbe članka 36. stavka 2.  Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora objavljuje

JAVNI POZIV

za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje

Sukladno odredbi članka 36. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povjerenik za informiranje bira se na vrijeme od pet godina uz mogućnost ponovnog izbora.

Sukladno odredbi članka 37. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), za povjerenik za informiranje može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
- hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske
- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne ili društvene struke
- najmanje 10 godina radnog iskustva u struci
- istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije
- koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti
- koja nije član političke stranke.

Sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatražit će se uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri.

Kandidati uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju gore navedenih uvjeta, a posebno:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice)
- uvjerenje o prebivalištu na području Republike Hrvatske (izvornik ili ovjerena preslika)
- diplomu o završenom stupnju obrazovanja (izvornik ili ovjerena preslika)
- potvrdu o radnom iskustvu u struci (izvornik ili ovjerena preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima  evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrde poslodavaca)
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci)
- potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze
- izjavu da nije član političke stranke
- popunjeni i potpisani upitnik za sigurnosnu provjeru II. stupnja te pisanu suglasnost za provođenje sigurnosne provjere II. stupnja.

Obrazac upitnika za sigurnosnu provjeru II. stupnja nalazi se na web stranici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost www.uvns.hr.

Svi priloženi životopisi kandidata biti će javno objavljeni na web stranici Hrvatskoga sabora. Podnošenjem prijave na Javni poziv smatra se da podnositelj daje suglasnost na javnu objavu životopisa na web stranici Hrvatskoga sabora.

Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“.

Prijave se upućuju Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, na adresu: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6.

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se uzeti u razmatranje.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,
POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 31. sjednici održanoj 13. 15. i 20. ožujka 2018. godine sve amandmane podnesene na Prijedlog poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika.

Odbor je utvrdio da su amandmane na Prijedlog poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika podnijeli: zastupnici Goran Aleksić, Vlaho Orepić, Ines Strenja-Linić, Ivana Ninčević-Lesandrić, Slaven Dobrović, Miro Bulj, Ante Pranić, Božo Petrov, Nikola Grmoja, Marko Sladoljev, Tomislav Žagar, Tomislav Panenić, Hrvoje Runtić, Miroslav Šimić, Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HSS-a, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e i Klub zastupnika HDZ-a.
 
Amandmane su dana 20. ožujka 2018. godine, povukli Klub zastupnika SDP-a te Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista. Klub zastupnika SDP-a povukao je sljedeće amandmane prema pregledu amandmana kako slijedi: 2.-9, 11., 12., 14., 16.-19., 25.-65., 71.-108., 110.-142., 149.-219., 227.-247., 258.-289., 291.-306., 308., 310.-315., 318., 319., 327.-346., 348.-359., 361.-399., 409.-411., 417.-441., 447.-463., 470., 478.-487., 490., 491., 502.-508. te 514.-517. Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista povukao je sljedeće amandmane prema pregledu amandmana kako slijedi: 21.-24., 67.-70., 144.-147., 222.-225., 250.-252., 254.-257., 322.-325., 405.-408., 413.-416., 443.-446., 465.-468., 474.-477., 497.-500., 510.-513. te 519.-522.
Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 1. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se nepotrebno i suvišno razlikovati pojmove „izabranog zastupnika“ i „zastupnika“.

10. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 2. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se nepotrebno i suvišno razlikovati pojmove „izabranog zastupnika“ i „zastupnika“.

13. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 3. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se nepotrebno i suvišno razlikovati pojmove „izabranog zastupnika“ i „zastupnika“.

15. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 4. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se nepotrebno i suvišno razlikovati pojmove „izabranog zastupnika“ i „zastupnika“.

20. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 4. Odbor ne prihvaća (4 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Napominje se kako se u konkretnom slučaju ne radi o članku 4. već članku 2. Prijedloga. Amandman se ne prihvaća jer je poslovničkim odredbama određeno kako mandat zastupnika prestaje na dan konstituiranja novog saziva Hrvatskoga sabora i nije bitno da li je predsjednik iz prethodnog saziva Hrvatskog sabora koji predsjedava u slučaju iz članka 4. stavka 2. ponovo izabran.

66. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 8. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako je ostavka osobni čin predsjednika ili potpredsjednika Hrvatskoga sabora te mora biti regulirana na predloženi način. Osim toga, odredbom članka 272. ovog Prijedloga, između ostalog je propisano kako se predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora biraju na vrijeme do isteka zastupničkog mandata, razrješenja odnosno podnošenja ostavke. Istek zastupničkog mandata reguliran je važećom odredbom članka 10. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

109. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 9. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako predloženo rješenje na primjeren način uređuje zamjenjivanje predsjednika Hrvatskog sabora u slučaju podnošenja ostavke. 

143. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 9. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako predloženo rješenje na primjeren način uređuje zamjenjivanje predsjednika Hrvatskog sabora u slučaju podnošenja ostavke. 

148. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 10. Odbor prihvaća (10 glasova „ZA“).

220. Amandman Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a na članak 10. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Nema potrebe predloženu odredbu dopuniti drugim izvješćima, jer je propisana mogućnost da radno tijelo Hrvatskoga sabora, na temelju zaključka, može predložiti Hrvatskom saboru da se i o izvješćima koja nisu obuhvaćena odredbom članka 10. stavka 2. predloženih izmjena Poslovnika provede rasprava na sjednici Hrvatskog sabora.

221. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 10. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Uređivanjem odredbe na ovaj način omogućit će se rasprava o predloženim izvješćima i poslovnicima od strane stručne javnosti te se istodobno omogućiti svakom zastupniku koji želi sudjelovati u raspravi da to i učini (iako određeni zastupnici nisu članovi pojedinih radnih tijela, oni mogu prisustvovati i sudjelovati u raspravi na njihovim sjednicama). Također, predviđeno je da radno tijelo Hrvatskoga sabora može, na temelju zaključka, predložiti da se izvješća i poslovnici rasprave i na sjednici Hrvatskoga sabora.

226. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 11. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Amandman nije prihvaćen jer navedena intervencija nije potrebna. Naime, odredbom članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora već je propisana mogućnost da prijedlog za sazivanje sjednice radnog tijela (i tematske sjednice) može zaključkom zatražiti Sabor, predsjednik Sabora ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela. U tom slučaju, predsjednik radnog tijela dužan je sazvati sjednicu radnog tijela najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva ovlaštenog predlagatelja.

248.  Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 11. Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj ne prihvaća amandman jer se u praksi rada radnih tijela Hrvatskoga sabora uočila potreba za propisivanjem takve odredbe, iako većina radnih tijela saziva tematske sjednice (zbog njihove specifične prirode) na temelju zaključka radnog tijela. Time se i omogućuje svim članovima tog radnog tijela da izraze svoj stav oko potrebe sazivanja tematskih sjednica. Osim toga, odredbom članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisana je mogućnost da prijedlog za sazivanje sjednice radnog tijela (i tematske sjednice) može zaključkom zatražiti Sabor, predsjednik Sabora ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela. U tom slučaju, predsjednik radnog tijela dužan je sazvati sjednicu radnog tijela najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva ovlaštenog predlagatelja.

249. Amandman zastupnice Ines Strenja-Linić na članak 11. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Predlagatelj ne prihvaća amandman jer se praksi rada radnih tijela Hrvatskoga sabora uočila se potreba za propisivanjem navedene odredbe, iako većina radnih tijela saziva tematske sjednice (zbog njihove specifične prirode) na temelju zaključka radnog tijela. Time se omogućuje svim članovima tog radnog tijela da izraze svoj stav oko potrebe sazivanja tematskih sjednica. Osim toga, odredbom članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisana je mogućnost da prijedlog za sazivanje sjednice radnog tijela (i tematske sjednice) može zaključkom zatražiti Sabor, predsjednik Sabora ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela. U tom slučaju, predsjednik radnog tijela dužan je sazvati sjednicu radnog tijela najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva ovlaštenog predlagatelja.

253. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 12. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako je predmetna odredba uređena na dovoljno obuhvatan i jasan način te je nije potrebno mijenjati.

290. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 13. Odbor prihvaća (11 glasova „ZA“).

307. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 15. Odbor prihvaća (11 glasova „ZA“).

309. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 16. Odbor prihvaća (11 glasova „ZA“).

316. Amandman zastupnika Gorana Aleksića na članak 17. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Nije potrebno dodatno dopuniti odredbu jer je procjena učinaka propisa uređena posebnim propisom u kojem je određen i reguliran sam postupak procjene učinaka propisa. Poslovnik Hrvatskog sabora regulira unutarnji ustroj i način rada Hrvatskog sabora.

317. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 18. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako je odredba uređena na način koji odgovara smislu i sadržaju poslovničkih odredbi koje se odnose na amandmane.

320. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 18. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako je odredba uređena na način koji odgovara smislu i sadržaju poslovničkih odredbi koje se odnose na amandmane.

321.    Amandman Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e na članak 18. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako je odredba uređena na način koji odgovara smislu i sadržaju poslovničkih odredbi koje se odnose na amandmane.

326. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 19. Odbor prihvaća (9 glasova „ZA“).

347. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 21. Odbor prihvaća (11 glasova „ZA“) u izmijenjenom obliku tako da glasi:

„U članku 21. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
 
„Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„Predsjednik Hrvatskoga sabora će u redoslijed rasprava za sljedećih sedam dana uvrstiti i rasprava će biti provedena za onu točku dnevnog reda koju pisanim zahtjevom zatraži najmanje 30 zastupnika, a koja je u dnevnom redu najmanje 60 dana. Zastupnik ima pravo potpisati samo jedan zahtjev tijekom istog mjeseca.“

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.““

Obrazloženje:

Predlagatelj je prihvatio navedeni amandman, ali ga je bilo potrebno nomotehnički doraditi.

360. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 22. Odbor prihvaća (9 glasova „ZA“).

400. Amandman Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e na članak 25. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Ovakvim uređenjem instituta replike nastoji se pridonijeti većoj kvaliteti i dinamici samih rasprava. Predloženim promjenama ne ograničava se pravo govora zastupnika već se isključivo nastoji potaknuti zastupnike da izraze svoje stavove, mišljenja i prijedloge kroz pojedinačne rasprave za koje je potrebna prethodna stručna priprema o temi o kojoj se raspravlja u Hrvatskom saboru.

401.  Amandman Kluba zastupnika HSS-a na članak 25. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Ovakvim uređenjem instituta replike nastoji se pridonijeti većoj kvaliteti i dinamici samih rasprava. Predloženim promjenama ne ograničava se pravo govora zastupnika već se isključivo nastoji potaknuti zastupnike da izraze svoje stavove, mišljenja i prijedloge kroz pojedinačne rasprave za koje je potrebna prethodna stručna priprema o temi o kojoj se raspravlja u Hrvatskom saboru.

402.  Amandman zastupnika Gorana Aleksića na članak 25. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Ovakvim uređenjem instituta replike nastoji se pridonijeti većoj kvaliteti i dinamici samih rasprava. Predloženim promjenama ne ograničava se pravo govora zastupnika već se isključivo nastoji potaknuti zastupnike da izraze svoje stavove, mišljenja i prijedloge kroz pojedinačne rasprave za koje je potrebna prethodna stručna priprema o temi o kojoj se raspravlja u Hrvatskom saboru.

403.  Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 25. Odbor djelomično prihvaća (9 glasova „ZA“) tako da glasi:

„U članku 25. stavku 2. rečenica: „Ako osnovno izlaganje iznose dva predstavnika kluba, pojedini zastupnik može replicirati samo jednom od njih.“, briše se.

U stavku 4. iza riječi: „predsjedatelju“, dodaju se riječi: „predstavniku kluba zastupnika“.“

Obrazloženje:

Amandman nije prihvaćen u dijelu u kojem se predlaže da Sabor iznimno može odlučiti da se prilikom rasprave o pojedinoj točki omogući repliciranje i na izlaganje predstavnika kluba zastupnika jer navedena intervencija nije potrebna.

404. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 25. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

Ovakvim uređenjem instituta replike nastoji se pridonijeti većoj kvaliteti i dinamici samih rasprava. Predloženim promjenama ne ograničava se pravo govora zastupnika već se isključivo nastoji potaknuti zastupnike da izraze svoje stavove, mišljenja i prijedloge kroz pojedinačne rasprave za koje je potrebna prethodna stručna priprema o temi o kojoj se raspravlja u Hrvatskom saboru.

412. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 26. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

U praksi rada Hrvatskoga sabora uočila se potreba za propisivanjem drugačijeg vremena za iznošenje govora zastupnika vezanog za povredu Poslovnika Hrvatskoga sabora te se odredba izmijenila na predloženi način.

442. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 27. Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).

Obrazloženje:

U praksi rada Hrvatskoga sabora uočila se potreba za drugačijim reguliranjem odredbe koja se odnosi na mogućnost izricanja opomene s oduzimanjem riječi u slučaju kada zastupnik započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika Hrvatskoga sabora.
         
464. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 29. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Odredba jasno propisuje kako se odluka o objedinjavanju rasprave donosi na temelju suglasnosti većine nazočnih zastupnika što nikako ne implicira donošenje odluke od strane parlamentarne većine.

469. Amandman Kluba zastupnika HDZ-a na članak 30. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

471. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 30. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Poslovnik Hrvatskoga sabora je propis od posebnog značaja za reguliranje unutarnjeg ustroja i načina rada Sabora i on treba pridonijeti njegovoj većoj demokratizaciji i radnoj učinkovitosti. Dosad važeća odredba koja se odnosi na stanku, u praksi nije postigla navedenu svrhu. Stoga je predloženo njeno drugačije uređenje uz istodobno propisivanje mogućnosti iznošenja stajališta kluba zastupnika u novom članku 249.a. Pritom nije onemogućeno zastupnicima da istodobno koriste svoje pravo na slobodu govora posebno imajući u vidu važeće odredbe Poslovnika o javnosti rada Hrvatskoga sabora.

472.  Amandman Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e na članak 30. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Poslovnik Hrvatskoga sabora je propis od posebnog značaja za reguliranje unutarnjeg ustroja i načina rada Sabora i on treba pridonijeti njegovoj većoj demokratizaciji i radnoj učinkovitosti. Dosad važeća odredba koja se odnosi na stanku, u praksi nije postigla navedenu svrhu. Stoga je predloženo njeno drugačije uređenje uz istodobno propisivanje mogućnosti iznošenja stajališta kluba zastupnika u novom članku 249.a. Pritom nije onemogućeno zastupnicima da istodobno koriste svoje pravo na slobodu govora posebno imajući u vidu važeće odredbe Poslovnika o javnosti rada Hrvatskoga sabora.

473. Amandman zastupnika Gorana Aleksića na članak 30. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Poslovnik Hrvatskoga sabora je propis od posebnog značaja za reguliranje unutarnjeg ustroja i načina rada Sabora i on treba pridonijeti njegovoj većoj demokratizaciji i radnoj učinkovitosti. Dosad važeća odredba koja se odnosi na stanku, u praksi nije postigla navedenu svrhu. Stoga je predloženo njeno drugačije uređenje uz istodobno propisivanje mogućnosti iznošenja stajališta kluba zastupnika u novom članku 249.a. Pritom nije onemogućeno zastupnicima da istodobno koriste svoje pravo na slobodu govora posebno imajući u vidu važeće odredbe Poslovnika o javnosti rada Hrvatskoga sabora.

488. Amandman kluba zastupnika HDZ-a na članak 32. Odbor prihvaća (7 glasova „ZA“).

489. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 32. Odbor prihvaća (12 glasova „ZA“) u izmijenjenom obliku tako da glasi:

„U članku 32. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Prvi dan u tjednu rada sjednice Sabora predstavnik kluba zastupnika može zatražiti da iznese stajalište kluba zastupnika o bilo kojoj temi u vremenu između 9,30 i 10,45 sati, ostale dane u vremenu između 13,00 i 14.15 sati, a petkom nakon glasovanja.

Stavak 2. mijenja se i glasi:
„Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iznošenje stajališta kluba zastupnika može se zatražiti nakon održavanja Aktualnog prijepodneva.““

Obrazloženje:

Predlagatelj je prihvatio amandman, ali ga je bilo potrebno nomotehnički doraditi.

492. Amandman Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a na članak 32. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).
          
Obrazloženje:

S obzirom da je predlagatelj prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a, nije bilo potrebno prihvatiti predmetni amandman.

493.  Amandman zastupnika Vlahe Orepića na članak 32. Odbor prihvaća (10 glasova „ZA“) u izmijenjenom obliku tako da glasi:

„U članku 32. kojim se dodaje članak 249.a iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
 „Iznimno, jedan od zastupnika koji nije član kluba zastupnika može zatražiti da iznese stajalište o bilo kojoj temi, u vremenu iz stavka 1. ovoga članka, najviše jednom tjedno.
Na zastupnika iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga članka.““

Obrazloženje:

Predlagatelj je prihvatio amandman, ali ga je bilo potrebno nomotehnički doraditi.

494.  Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 32. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se da se ovakvim određivanjem vremena (posebno imajući u vidu prihvaćene amandmane) u kojem bi klubovi zastupnika iznosili svoja stajališta ne bi narušio kontinuitet rasprave i rad Hrvatskoga sabora, a ni sloboda govora u Hrvatskom saboru.

495.  Amandman Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e na članak 32. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se da se ovakvim određivanjem vremena (posebno imajući u vidu prihvaćene amandmane) u kojem bi klubovi zastupnika iznosili svoja stajališta ne bi narušio kontinuitet rasprave i rad Hrvatskoga sabora, a ni sloboda govora u Hrvatskom saboru.

496. Amandman zastupnika Gorana Aleksića na članak 32. Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se da se ovakvim određivanjem vremena (posebno imajući u vidu prihvaćene amandmane) u kojem bi klubovi zastupnika iznosili svoja stajališta ne bi narušio kontinuitet rasprave i rad Hrvatskoga sabora, a ni sloboda govora u Hrvatskom saboru.

501. Amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 33. Odbor prihvaća (11 glasova „ZA“).

509. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 37. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Smatra se kako predložena promjena odredbe članka 272. na primjeren način uređuje izbor, imenovanje i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Hrvatskoga sabora, te predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Hrvatskoga sabora.

518. Amandman Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na članak 39. Odbor ne prihvaća (0 glasova „ZA“).

Obrazloženje:

Stupanje na snagu ovih izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora u skladu je s  odredbom članka 90. Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora, Mariju Jelkovac i Marka Šimića, članove Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na 31. sjednici održanoj 13., 15. i 20. ožujka 2018. godine, na temelju provedene rasprave o Prijedlogu poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika i odredbe članka 166. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) donio slijedeći

ZAKLJUČAK

O svim podnesenim amandmanima na Prijedlog poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika, može se na sjednici Sabora najprije provesti postupak izjašnjavanja o amandmanima, a nakon toga postupak glasovanja u skladu s odredbom članka 202. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obrazloženje:

Nakon provedene rasprave, a imajući u vidu odredbe članaka 201. i 202. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je donio predmetni Zaključak.

Osim toga, na temelju odredbe članka 166. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je jednoglasno (10 glasova „ZA“) donio slijedeći

ZAKLJUČAK

Ovlašćuje se Stručna služba Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da izradi pročišćeni tekst Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obrazloženje:

Kako će ovom promjenom Poslovnika, Poslovnik Hrvatskoga sabora biti promijenjen tri puta bilo je potrebno donijeti navedeni Zaključak.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 27. veljače 2018. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Peđa Grbin dana 8. prosinca 2017. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (12 glasova „ZA“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

U situaciji gdje predlagatelj zakona djelomično ili u izmijenjenom obliku prihvaća amandman drugog podnositelja, takav amandman može postati dijelom prijedloga zakona isključivo ako neku od opisanih intervencija prihvati predlagatelj amandmana.

Tumačenje po kojemu djelomično prihvaćeni amandman ili amandman prihvaćen u izmijenjenom obliku postaje sastavni dio prijedloga zakona već činom takvog prihvaćanja, bez suglasnosti podnositelja amandmana, protivna je cilju i svrsi odredaba Poslovnika Hrvatskoga sabora o amandmanima. Štoviše, prihvaćanje takvog tumačenja izazvalo bi znatnu neravnotežu u procesnim pravima u korist predlagatelja zakona, a na štetu podnositelja amandmana.

Obzirom na navedeno Odbor je mišljenja da nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora na kojima se temelji ovaj Zahtjev.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 27. veljače 2018. godine raspravio je o zahtjevu za davanjem mišljenja o primjeni odredbe članka 271. Poslovnika Hrvatskoga sabora na izbor predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kojeg je ovom Odboru podnio predsjednik Hrvatskoga sabora dana 21. veljače 2018. godine.

Sukladno svojoj nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Odredbama članaka 31. i 32. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, između ostalog, određen je oblik glasovanja u Hrvatskom saboru (tajno glasovanje) te potrebna većina za izbor predsjednika i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (većina glasova svih zastupnika).

Odredbom članka 271. Poslovnika Hrvatskoga sabora, uređen je postupak izbora u slučaju da pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, u konkretnom slučaju većinu glasova svih zastupnika. Odredbom je jasno propisano da ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

Kako niti jedna kandidatkinja nije dobila zakonski određenu potrebnu većinu glasova zastupnika, poslovnička odredba predviđa ponavljanje glasovanja i to na način da u prvom i eventualno drugom ponavljanju, ne može sudjelovati kandidat koji je dobio manje od petine, odnosno trećine glasova nazočnih zastupnika. Uvidom u rezultat glasovanja na 7. sjednici Hrvatskoga sabora koja je održana 16. veljače 2018. godine, utvrđeno je kako su obje kandidatkinje dobile više od petine glasova nazočnih zastupnika (Nataša Novaković 75 glasova, Dalija Orešković 46 glasova).

Znači, u konkretnom slučaju, ponavlja se glasovanje.

Kako je jedna kandidatkinja povukla kandidaturu, glasovanje se ponavlja samo za preostalu kandidatkinju. Naime, smatra se kako nije potrebno ponovno provesti cijeli postupak izbora za predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, jer bi se takvim tumačenjem omogućavala manipulacija poslovničkim izbornim postupkom od strane pojedinog kandidata.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Na temelju članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13. i 85/15.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 81/13., 113/16. i 69/17.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 02. veljače 2018. donio

ODLUKU

o otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora

I.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora započinje 2. veljače 2018. objavom Nacrta prijedloga poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora i trajat će do 19. veljače 2018.

II.

Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Nacrtu prijedloga poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, putem  obrasca objavljenog  na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA

akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 25. siječnja 2018. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o upravnoj inspekciji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tako je, između ostalog, naveo kako je prihvaćen prijedlog da se u članku 3. stavku 1. podstavku 5. brišu riječi: „a kojima je osnivač Republika Hrvatska ili Grad Zagreb“ i umjesto toga je navedeno: „a obavljaju djelatnost na području grada Zagreba, u dijelu obavljanja javnih ovlasti“. U članku 3. stavku 2. podstavku 2. brisane su riječi: „a kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave“ i umjesto toga navedeno: „a obavljaju djelatnost na području županije, u dijelu obavljanja javnih ovlasti.“. Kao razlog prihvaćenih prijedloga naveo je kako se time omogućava da upravni inspektori provode inspekcijski nadzor i nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti na području njihove mjesne nadležnosti, u dijelu obavljanja javnih ovlasti.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner

Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/18-01/01
Urbroj: 6521-1-18-01
Zagreb, 25. siječnja 2018.

Na temelju članka 7. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13., 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16. i 69/17.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 25. siječnja 2018. godine donio je

O D L U K U

o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i

nezavisnih zastupnika

I.

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2018. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu u iznosu od 53.768.622,00 kuna.

Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista.

Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika i nezavisnim zastupnicima u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.

Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.

II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2018. godini raspoređuju se sredstva:

1. Hrvatska demokratska zajednica
(46 zastupnika i 11 zastupnica)                                                         20.325.028,88     kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(33 zastupnika i 5 zastupnica)                                                           13.468.392,63     kuna
3. Most nezavisnih lista
(11 zastupnika i 3 zastupnice)                                                             5.002.545,83     kuna                                   
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(3 zastupnika i 6 zastupnica)                                                               3.358.352,45     kuna
5. Hrvatska seljačka stranka
(4 zastupnika i 1 zastupnica)                                                               1.784.124,74     kuna
6. Živi zid
(3 zastupnika)                                                                                      1.049.485,14     kuna
7. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                                                      1.049.485,14     kuna
8. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                                                      1.049.485,14     kuna
9. Promijenimo Hrvatsku
(2 zastupnika)                                                                                         699.656,76     kuna
10. Hrvatska demokršćanska stranka
(2 zastupnika)                                                                                         699.656,76     kuna   
11. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika)                                                                                         699.656,76     kuna
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38     kuna
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku 
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38      kuna 
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38      kuna   
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38      kuna
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38      kuna
17. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38      kuna
18. Abeceda demokracije
(1 zastupnik)                                                                                           349.828,38     kuna  
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica)                                                                            384.811,22     kuna
20. Željko Glasnović
(nezavisni zastupnik)                                                                               349.828,38     kuna
21. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik)                                                                               349.828,38     kuna
22. Furio Radin
(nezavisni zastupnik)                                                                               349.828,38     kuna
23. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik)                                                                               349.828,38     kuna
24. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik)                                                                               349.828,38     kuna

III.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno i to:

1. Hrvatska demokratska zajednica
(46 zastupnika i 11 zastupnica)                                                           5.081.257,22     kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(33 zastupnika i 5 zastupnica)                                                             3.367.098,16     kuna
3. Most nezavisnih lista
(11 zastupnika i 3 zastupnice)                                                             1.250.636,46     kuna
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(3 zastupnika i 6 zastupnica)                                                                  839.588,11      kuna
5. Hrvatska seljačka stranka
(4 zastupnika i 1 zastupnica)                                                                  446.031,18      kuna
6. Živi zid
(3 zastupnika)                                                                                         262.371,28     kuna
7. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika)                                                                                         262.371,28     kuna
8. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika)                                                                                         262.371,28     kuna
9. Promijenimo Hrvatsku
(2 zastupnika)                                                                                         174.914,19     kuna
10. Hrvatska demokršćanska stranka
(2 zastupnika)                                                                                         174.914,19     kuna   
11. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika)                                                                                         174.914,19     kuna
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09     kuna
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku 
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09     kuna 
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09    kuna   
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09    kuna
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09    kuna
17. Narodna stranka – Reformisti 
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09    kuna
18. Abeceda demokracije
(1 zastupnik)                                                                                             87.457,09    kuna  
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica)                                                                             96.202,80    kuna
20. Željko Glasnović
(nezavisni zastupnik)                                                                                 87.457,09    kuna
21. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik)                                                                                 87.457,09    kuna
22. Furio Radin
(nezavisni zastupnik)                                                                                 87.457,09    kuna
23. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik)                                                                                 87.457,09    kuna
24. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik)                                                                                 87.457,09    kuna
    

IV.

Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
                                                            POLITIČKI SUSTAV
                                                                              
                                                             akademik Željko Reiner

OBRAZLOŽENJE

Uz točku I.

Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13. i 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2018. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 53.768.622,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2018. godini temelji se na navedenom iznosu.
Također je propisano da sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima koji su izabrani s nezavisnih lista. Za svakog zastupnika pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika.
Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Uz točku II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2018. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 349.828,38 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 384.811,22 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.

Uz točku III.

Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika.

Uz točku IV.

Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Dostaviti:

1. Hrvatska demokratska zajednica
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
3. Most nezavisnih lista
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
5. Hrvatska seljačka stranka
6. Živi zid
7. Istarski demokratski sabor
8. Samostalna demokratska srpska stranka
9. Promijenimo Hrvatsku
10. Hrvatska demokršćanska stranka
11. Hrvatska stranka umirovljenika
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku 
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
17. Narodna stranka – Reformisti
18. Abeceda demokracije
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj
20. Željko Glasnović
21. Robert Jankovics
22. Furio Radin
23. Vladimir Bilek
24. Veljko Kajtazi
25. Ministarstvo financija
26. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
27. Državni ured za reviziju
28. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
29. Pismohrana

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 24. i 28. studenoga 2017. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je najvažnije promjene u ovom Konačnom prijedlogu u odnosu na predloženi Prijedlog u prvom čitanju. Između ostalog, kao važniju izmjenu istaknuo je propisivanje ovlasti članova predstavničkog tijela za predlaganje raspisivanja referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima i to tako da prijedlog može podnijeti 2/3 članova predstavničkog tijela, a predstavničko tijelo može donijeti odluku o raspisivanju referenduma za opoziv dvotrećinskom većinom glasova svih svojih članova. 

Tijekom rasprave predloženo je preispitati propisanu dvotrećinsku većinu članova predstavničkog tijela za donošenje odluke o raspisivanja referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 24. i 28. studenoga 2017. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja navela je kako će ovlast Vlade Republike Hrvatske da u zakonodavnoj delegaciji svojim uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestati 10. prosinca 2017. godine, jer toga dana ističe rok od godine dana kada je Vladi Republike Hrvatske dana ta ovlast. S tim u vezi, potrebno je Vladi Republike Hrvatske i dalje podijeliti zakonsku ovlast za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, ali ograničeno kao i do sada - samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat.

Odbor jednoglasno (11 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na 27. sjednici održanoj 24. i 28. studenoga 2017. godine, na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskoga sabora i provedene rasprave donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju odredbe članka 4. stavka 2. Zakona o istražnim povjerenstvima („Narodne novine“, broj: 24/96), Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi okolnosti nastanka poslovnog koncerna Agrokor, njegove današnje pozicije na tržištu, nastanka njegovih poslovnih problema, a posebno dugovanja prema dobavljačima te ostalim vjerovnicima, uloge regulatora na tržištima vezano za Agrokorove poslovne aktivnosti i okolnosti koje su dovele do aktivnosti Vlade Republike Hrvatske prema Agrokoru odnosno prijedloga mogućih rješenja za situaciju u kojoj se Agrokor našao, osnovano Odlukom Hrvatskoga sabora od 11. listopada 2017. godine („Narodne novine“, broj 102/17), prestalo je s radom 20. studenoga 2017. godine, pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage „u slučaju Agrokor“.

Obrazloženje:

U Zakonu o istražnim povjerenstvima („Narodne novine“ broj 24/96) u članku 4. stavku 2. propisano je kako će istražno povjerenstvo odmah prestati s radom ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je ono osnovano.

Prijašnjim zakonom koji je uređivao kazneni postupak, provođenje istrage bilo je u nadležnosti suda (istražni sudac), dok je važećim Zakonom o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 212711., 19/12., 143/12., 56713., 145/13., 152/14. i 70/17.), propisano kako u predmetima kaznenih dijela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti državni odvjetnik ima ovlast i dužnost pokretanja i vođenja istrage.

Također, odredbom članka 17. navedenog Zakona o kaznenom postupku  propisano je da kazneni postupak, između ostalog, započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage.

Na temelju navedenog, nedvojbeno proizlazi kako je spomenuto Istražno povjerenstvo, po sili zakona prestalo s radom 20. studenoga 2017. godine, pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage „u slučaju Agrokor“.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona, u bitnom, vezano uz referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika propisuje da se referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika ne smije raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv. U odnosu na dosadašnju ovlast općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, ta ovlast dodjeljuje se predstavničkom tijelu koje je ovlašteno i za raspisivanje izbora za članove vijeća mjesnog odbora. U dijelu koji se odnosi na raspuštanje predstavničkog tijela, utvrđuje se novi razlog za raspuštanje, i to ako predstavničko tijelo u tekućoj godini ne donese proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju, te ukoliko ne donese proračun do proteka roka privremenog financiranja. Ciljevi koji će proizaći iz predloženih rješenja utvrđenih ovim Zakonom usmjereni su k racionalizaciji sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, jačanju političke stabilnosti u jedinicama, osiguravanju kontinuiteta u njihovom radu, te smanjivanju mogućnosti učestalog održavanja prijevremenih izbora.

Tijekom rasprave navedeno je kako se prijedlogom skraćivanja roka s 12 na 6 mjeseci u kojemu se ne smije raspisati referendum za opoziv načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, neće suštinski ništa promijeniti, a pogotovo u odnosu na lakše provođenje referenduma. Naime, uvjeti koji su propisani važećim Zakonom, određeni su na način da otežavaju, odnosno onemogućavaju  njegovo provođenje.

Također, istaknuta je primjedba na dodani članak 69. a posebno u dijelu koji se odnosi na stavak 1. Navedeno je kako predložena odredba omogućuje da se prijedlog proračuna povuče prije njegova izglasavanja u cjelini te da se naknadno podnese prijedlog, a pritom nisu određeni nikakvi rokovi za njegovo ponovno podnošenje. Međutim, pojašnjeno je kako su rokovi za podnošenje prijedloga proračuna određeni Zakonom o proračunu ta kako ih nije potrebno posebno propisivati ovim Zakonom.

Navedeno je kako se predloženim promjenama Zakona omogućava da se zbog nedonošenja proračuna raspušta predstavničko tijelo, ali ne i nositelj izvršne vlasti. Na taj način „...se stvara potpuno neodgovoran dužnosnik izvršne vlasti, bez mehanizma da ga se sankcionira...“. S tim u vezi predloženo je propisati jednostavnije zakonske pretpostavke za pokretanje referenduma za opoziv od strane građana ili propisati ovlast predstavničkom tijelu za donošenje odluke (kvalificiranom većinom) o pokretanju referenduma za opoziv.

Osim toga istaknuto je kako se ovim Prijedlogom u određenoj mjeri „...onemogućava gradonačelniku da vlada...“ te kako je potrebno preispitati odredbe koje se odnose na podnošenje prijedloga proračuna i ovlasti predstavničkog tijela da ga amandmanima izmijeni.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 3. listopada 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o upravnoj inspekciji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Prijedlogom zakona, u bitnom, predlaže propisati da se upravna inspekcija ustrojava u uredima državne uprave u županijama i Ministarstvu uprave. Na taj način omogućuje se da inspektor/i ureda državne uprave u županijama budu bliže subjektima nadzora što će smanjiti troškove neposrednih inspekcijskih nadzora i omogućiti češće i obuhvatnije inspekcijske nadzore.

Također, čelnik nadziranog tijela može tužbom pred nadležnim upravnim sudom zatražiti ocjenu zakonitosti postupanja upravne inspekcije. Osim toga, Prijedlogom zakona omogućuje se da upravni inspektori mogu podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka ako ocijene postojanje osnovane sumnje u počinjenje prekršaja.

Tijekom rasprave predloženo je u članku 3. stavku 1. podstavku 5. brisati riječi: „a kojima je osnivač Republika Hrvatska ili Grad Zagreb“ te u stavku 2. podstavku 2. riječi: „a kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave“, kako bi se omogućilo da se upravna inspekcija provodi nad svim pravnim osobama s javnim ovlastima.

Također, predloženo je da se ne mijenja odredba iz važećeg zakona u pogledu ovlaštene osobe za podnošenje optužnog prijedloga kako bi se izbjegla mogućnost stvaranja različite prakse postupanja.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 3. listopada 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja navela je kako će ovlast Vlade Republike Hrvatske da u zakonodavnoj delegaciji svojim uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestati 10. prosinca 2017. godine, jer toga dana ističe rok od godine dana kada je Vladi Republike Hrvatske dana ta ovlast.

S tim u vezi, potrebno je Vladi Republike Hrvatske i dalje podijeliti zakonsku ovlast za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, ali ograničeno kao i do sada - samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 3. listopada 2017. godine raspravio je Izvješće o radu povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2016. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 31. svibnja 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je predsjednica Povjerenstva.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire Izvješće o radu povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 3. listopada 2017. godine raspravio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2016. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je pučka pravobraniteljica.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“), podupire Izvješće pučke pravobraniteljice za 2016. godinu, uz obvezu da pučka pravobraniteljica razmotri brojne prijedloge i primjedbe iz Mišljenja Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/17-12/19, Urbroj: 50301-25/06-17-27 od 21. lipnja 2017. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Na temelju odredbe članka 196. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora na Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske Klasa: 021-13/17-08/04, Urbroj: 6521-1-17-23 od 12. srpnja 2017. godine, Odbor podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na točku II.

Točka II. mijenja se i glasi:

„II.

Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost na dan stupanja na snagu ove Odluke.“

II. Na točku III.

Točka III. mijenja se i glasi:

„III.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.“

Obrazloženje:

Prijedlogom odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske određeno je stupanje na dužnost trojice izabranih sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske te je propisano kako stupaju na dužnost 21. srpnja 2017. godine, u skladu s odredbom članka 7. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) i u svezi s odredbom članka 126. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda).

Kako Hrvatski sabor, zbog dinamike rada, nije donio navedenu Odluku, bilo je potrebno intervenirati na predloženi način.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. srpnja 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-1962/2008, od 27. rujna 2016. godine („Narodne novine“, broj 100/16) ukinuta odredba članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 92/01) u dijelu koji se odnosi na odredbe članka 8. e koji glasi: "i jedinstveni matični broj građana" te je prestala važiti 31. ožujka 2017. godine. Istaknuto je kako je nužno uskladiti zakonska rješenja radi rješavanja nastale pravne praznine te sprječavanja eventualnih poteškoća u provedbi Zakona.

Tijekom rasprave predloženo je razmotriti mogućnost da se osim osobnog identifikacijskog broja birači koji se izjašnjavaju o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, upisuje i broj važeće osobne iskaznice ili putovnice.

Odbor većinom glasova (10 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 5. srpnja 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako se ovim Zakonom, umjesto dosadašnjeg rješenja prema kojem je utvrđena obveza povrata ovršenih sredstva s posebnog računa ako su sredstva ovršena za pokriće troškova učinjenih u privatne svrhe, predlaže utvrditi da su sredstva s posebnog računa za redovito financiranje nezavisnih zastupnika, odnosno članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, te sredstva s posebnog računa za financiranje izborne promidžbe kandidata i nositelja nezavisnih lista, odnosno nositelja liste grupe birača, izuzeta od ovrhe.

Tijekom rasprave istaknuto je kako su sredstva za redovito godišnje financiranje na posebnom računu iz članaka 7. i 14. navedenog Zakona namijenjena za politički rad te kako se navedeni račun neće moći ovršiti niti u slučaju kada obveze proizlaze iz obavljanja političke djelatnosti.

Predloženo je da navedeni Zakon bude raspravljen u dva čitanja imajući u vidu obrazloženje koje je navedeno kao razlog za donošenje Zakona po hitnom postupku.  Naime, navedenim obrazloženjem hitni postupak je predložen s obzirom na lokalne izbore i činjenicu da su kandidati na izborima dužni otvoriti posebne račune za financiranje izborne promidžbe, a izbori su već provedeni.

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“)  podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 1.

U članku 1. kojim se u članku 7. mijenja stavak 7. iza riječi: „ovrhe“, dodaje se zarez i riječi: „osim ovrhe u svezi obveze iz obavljanja političke djelatnosti“.

II. Na članak 2.

U članku 2. kojim se u članku 14. mijenja stavak 9. iza riječi: „ovrhe“, dodaje se zarez i riječi: „osim ovrhe u svezi obveze iz obavljanja političke djelatnosti“.

Obrazloženje amandmana I. i II.

Amandmanima se dopunjuju navedeni članci kako bi se izbjegla mogućnost da sredstva u svezi obveze iz obavljanja političke djelatnosti budu izuzeta od ovrhe.

Osim toga Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da prilikom sljedeće promjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe razmotri mogućnost izmjene članka 5. na način da se sredstva za redovito godišnje financiranje stranaka i nezavisnih zastupnika ne raspoređuju ovisno o trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora nego ovisno o trenutku proglašenja konačnih službenih rezultata izbora.

Obrazloženje

S obzirom da je u raspravi istaknuto kako je Odbor nailazio na određene probleme prilikom raspoređivanja sredstava za financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, posebno imajući u vidu moguće promjene stranačkog opredjeljenja zastupnika do trenutka konstituiranja Hrvatskoga sabora, bilo je potrebno donijeti navedeni Zaključak.

Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 5. srpnja 2017. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o udrugama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2017. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se predlaže donošenje ovoga Zakona u cilju modernizacije poslovnih procesa, uz istodobno podupiranje gospodarstva kroz operacionalizaciju stvaranja jednostavnijeg poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj. Provedbom ove reformske mjere udruge sa svojstvom pravne osobe više neće imati obvezu propisivati u statutu izgled pečata, čime će se doprinijeti uštedama u procedurama koje u praksi zahtijevaju upotrebu pečata.

Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 5. srpnja 2017. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2016. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila povjerenica za informiranje, aktom od 18. travnja 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je  Povjerenica za informiranje.

Odbor  jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na 19. sjednici, održanoj 9. lipnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Lovri Kuščeviću za obavljanje dužnosti ministra uprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. lipnja 2017. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje odluke za iskazivanje povjerenja Lovri Kuščeviću za obavljanje dužnosti ministra uprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 21. travnja 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se razlozi donošenja ovoga Zakona temelje se na reformskoj mjeri Vlade Republike Hrvatske o potrebi maksimalnog ubrzanja raspisivanja natječaja za povlačenje sredstava Europske unije, a što iziskuje i potrebu žurnog propisivanja bržeg i jednostavnijeg postupka zapošljavanja na poslovima upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova. Navedeno je u cilju jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj te ishođenja dozvola za rad sustava za upravljanje programima i provedbu fondova Europske unije.

Tijekom rasprave istaknuto je mišljenje kako je potrebno preispitati odredbu članka 17. Prijedloga u odnosu na prestanak državne službe po sili zakona kada je službenik osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, posebno imajući u vidu okolnost da službenik može biti osuđen na navedene kazne i kada se postupak vodi po prijedlogu. Također, predloženo je u  članku 17. stavku 2. brisati riječi: „ili rad za opće dobro“, odnosno tekst uskladiti s odredbama Kaznenog zakona.

Osim toga, istaknuto je kako je potrebno dodatno pojasniti odredbe članka 2. Prijedloga kojim se mijenja članak 41. u odnosu na provedbu natječaja, odnosno testiranja za one osobe koji se u državnu službu primaju na određeno vrijeme, odnosno kod popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine. Pojašnjeno je „...kako se natječaj provodi uvijek, ali kako tijela koja primaju takve službenike nisu obvezna provoditi testiranje...“. Također napomenuto je kako je u pripremi Uredba o provedbi natječajnog postupka kojom će detaljnije biti objašnjene obveze u pogledu provođenja natječaja i testiranja.

Istaknuta je primjedba na članak 7. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na propisani način dostave rješenja o prijemu u državnu službu (javna objava na web stranici državnog tijela koje je raspisalo javni natječaj). Navedeno je kako se takvim načinom dostave u neravnopravan položaj (pristup i dostupnost interneta) stavlja kandidate koji su pristupili testiranju. Pojašnjeno je kako se i pozivi na testiranje, odnosno objava javnog natječaja, također objavljuju isključivo putem web stranica tijela koje ih provodi te kako dostupnost interneta nije zapreka za propisivanje ovakvog rješenja dostave.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                      prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 5. travnja 2017. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub Mosta nezavisnih lista, aktom od 15. veljače 2017. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona uređuje vremensko pravo zastupnika na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti, odnosno kada nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti bivši zastupnik nema pravo na naknadu plaće. Naveo je kako se, imajući u vidu Odluku i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. kolovoza 2014. godine br. U-I-4113/2008 („Narodne novine“, broj 102/14.), uređuje pravo zastupnika koji nije ponovno izabran u Hrvatski sabor u smislu povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije obnašanja zastupničke dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove kod ranijeg poslodavca. Također, uređuje se pravo i dužnost zastupnika da prisustvuju sjednicama Sabora i njegovih radnih tijela, uvjeti pod kojima će se izostanak zastupnika iz Hrvatskog sabora smatrati opravdanim te uvjete pod kojima zastupniku ne pripada pravo na zastupnički paušal, odnosno pod kojima se iznos zastupničkog paušala umanjuje.

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeći

AMANDMAN

I. Na članak 3.

U članku 3. u dodanom članku 6.a, stavak 3. mijenja se i glasi:

„Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica Hrvatskog sabora, zastupniku će se iznos zastupničkog paušala iz članka 6. ovog Zakona umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj. Odluku o umanjenju, na temelju dostavljene dokumentacije o prisutnosti zastupnika u Saboru, donosi radno tijelo Hrvatskog sabora nadležno za upravne poslove.“

Obrazloženje:

S obzirom na dinamiku rada Hrvatskog sabora, posebno imajući u vidu dane kada se u Hrvatskom saboru glasuje, bilo je potrebno predložiti navedeni amandman.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                      prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Branimir Bunjac dana 22. ožujka 2017. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I. Napominje se kako je u predmetnom Zahtjevu pogrešno naveden broj (nepostojećeg) stavka 4. umjesto stavka 3. članka 247. u odnosu na koji se traži da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora.

II. Iz  predmetnog Zahtjeva i  fonograma 3. sjednice Hrvatskoga sabora od 22. siječnja 2017. godine (u daljnjem tekstu: fonogram) vidljivo je kako su objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem te o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, predložili klubovi zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske i Hrvatske demokratske zajednice. U Zahtjevu je obrazloženo kako prijedlog za provođenje objedinjene rasprave nije „došao od ovlaštenih predlagatelja“ te kako je o navedenom potrebna suglasnost svih klubova zastupnika.

Odredbom članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da se na prijedlog predsjedatelja, matičnoga radnog tijela, Odbora za zakonodavstvo ili klubova zastupnika o dvjema ili više točaka utvrđenog dnevnog reda može provesti objedinjena rasprava. Predsjedatelj je tijekom davanja pojašnjenja o mogućnosti provođenja objedinjene rasprave prihvatio prijedlog navedenih klubova te u skladu s navedenom poslovničkom odredbom, omogućio provođenje objedinjene rasprave.

III. Zbog nepreciznosti odredbe kojom je uređeno provođenje objedinjene rasprave, potrebno je navedeno pitanje posebno urediti promjenom Poslovnika Hrvatskoga sabora.

IV. Obzirom na navedeno, Odbor je mišljenja kako nije povrijeđena odredba članka 247. stavka 3.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                      Prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 17. ožujka 2017. godine raspravio je Prijedlog odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 3. ožujka 2017. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje Odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

     
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 7. ožujka 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. ožujka 2017. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se predloženim zakonskim rješenjem, uvođenjem instituta privremenog rješenja o izvlaštenju, ostvaruje načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela u slučaju suprotstavljenih interesa. Pojednostavljuje se postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine na način da obveznu usmenu raspravu zamjenjuje obveza korisnika izvlaštenja da već u zahtjevu za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine predloži tri stalna sudska vještaka odnosno stalna sudska procjenitelja odgovarajuće struke. Oblik naknade usklađuje se s najzastupljenijim oblikom naknade - novčanom naknadom te se naknada u obliku zamjenske nekretnine određuje kao iznimka. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona se postiže ravnoteža između javnog i privatnog interesa sukladno temeljnim načelima Europske unije, a ujedno se ostvaruje mjera ekonomske reforme kojoj je cilj gospodarski oporavak Republike Hrvatske.

Tijekom rasprave navedeno je kako odredba članka 41. važećeg Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade predviđa sličan postupak koji se propisuje ovim Prijedlogom za izdavanje privremenog rješenja o izvlaštenju, posebno u odnosu na „stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje“ te stavak 6. istog članka. Objašnjeno je kako se ovim Prijedlogom korisniku izvlaštenja, izdavanjem privremenog rješenja o izvlaštenju, omogućuje upis prava vlasništva u odnosu na nekretninu koja je predmet izvlaštenja. Važeći režim omogućava isključivo stupanje u posjed korisnika izvlaštenja bez mogućnosti upisa prava vlasništva.

Izraženo je mišljenje kako se predloženim propisivanjem postupka radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine dodatno komplicira postupak izvlaštenja posebno imajući u vidu način određivanja procjenitelja. Međutim pojašnjeno je kako se na taj način izbjegava obvezna usmena rasprava o izboru procjenitelja te u konačnici ubrzava postupak.

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                          prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 7. ožujka 2017. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o udrugama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. ožujka 2017. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se predlaže donošenje ovoga Zakona u cilju modernizacije poslovnih procesa, uz istodobno podupiranje gospodarstva kroz operacionalizaciju stvaranja jednostavnijeg poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj. Provedbom ove reformske mjere udruge sa svojstvom pravne osobe više neće imati obvezu propisivati u statutu izgled pečata, čime će se doprinijeti uštedama u procedurama koje u praksi zahtijevaju upotrebu pečata.

Tijekom rasprave navedeno je kako bi bilo potrebno razmotriti mogućnost propisivanja u članku 13. stavku 4. važećeg Zakona o udrugama da statut udruge fakultativno može sadržavati odredbe o izgledu pečata udruge. Međutim, pojašnjeno je kako sadržaj odredbe podstavka 3. navedenog stavka, ukazuje na takvu mogućnost.

Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                          prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 7. i 9. veljače 2017. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Arsen Bauk dana 26. siječnja 2017. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno poslovničkim odredbama, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razlog za izricanje opomene, sukladno odredbi članka 232. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obzirom na navedeno, a imajući u vidu fonogram 3. sjednice Hrvatskoga sabora od 26. siječnja 2017. godine, Odbor je mišljenja kako nije povrijeđena odredba članka 232. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

                                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA
 
                          prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 7. i 9. veljače 2017. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora s dopunom, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Branimir Bunjac dana 20. i 21. siječnja 2017. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

I. U pogledu dopunjenog dijela navedenog Zahtjeva Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je mišljenja kako nisu ispunjene formalne pretpostavke za odlučivanje iz članka 236. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

II. Odredbama članaka 237. do 241. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisane su vrste i razlozi za izricanje stegovnih mjera zastupniku na sjednici Hrvatskoga sabora. Također, odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno poslovničkim odredbama, omogućiti da na što kvalitetniji način raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razloge za izricanje stegovnih mjera, sukladno odredbi članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Obzirom na navedeno, a imajući u vidu fonogram 3. sjednice Hrvatskoga sabora od 20. siječnja 2017. godine, Odbor je mišljenja kako nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora kojima se uređuju razlozi i mogućnosti izricanja stegovnih mjera.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
                      Prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 7. i 9. veljače 2017. godine odlučio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Ivan Vilibor Sinčić dana 20. siječnja 2017. godine.

Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (10 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 242. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice zastupnik može podnijeti prigovor. Kako zastupniku Ivanu Viliboru Sinčiću na 3. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj dana 20. siječnja 2017. godine predsjedatelj nije izrekao navedenu stegovnu mjeru, zastupnik nije bio ovlašten podnijeti predmetni prigovor.

Međutim, ovaj Odbor smatra kako su udaljenjem zastupnika sa sjednice Hrvatskoga sabora za vrijeme trajanja stanke, a kojemu nije izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice od strane predsjedatelja te oduzimanjem osobnih stvari zastupniku, povrijeđena prava zastupnika kao i odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                         prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 27. siječnja 2017. godine raspravio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Peđa Grbin dana 20. siječnja 2017. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (6  glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽANA“) daje sljedeće

MIŠLJENJE

Poslovničkim odredbama jamči se klubovima zastupnika mogućnost da nakon razmatranja prijedloga zakona izvijeste Hrvatski sabor o svojim prijedlozima mišljenjima, stajalištima i primjedbama.

Klubovi zastupnika Hrvatske demokratske zajednice i Mosta nezavisnih lista podnijeli su prijedloge zaključaka da se provede redovan zakonodavni postupak o Prijedlogu zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 54, Prijedlogu zakona o nabavi i registraciji oružja građana, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 55 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 59.

U skladu s dosadašnjom praksom rada Hrvatskoga sabora, ako se na temelju važnih razloga ukaže potreba da se o „hitnom“  zakonskom prijedlogu koji se usklađuje s propisima Europske unije (P.Z.E.), provede redovan zakonodavni postupak, takav posebno obrazloženi prijedlog na donošenje Hrvatskom saboru, mogu podnijeti i klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru.

Predloženim mišljenjem ovaj Odbor promiče načelo donošenja zakona u redovnom zakonodavnom postupku, o kojemu se pozitivno očitovao i Ustavni sud Republike Hrvatske u Izvješću od 23. siječnja 2013. godine broj U-X-99/13 („Narodne novine“, broj: 12/13.).

Obzirom na navedeno Odbor je mišljenja da nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora na kojima se temelji ovaj Zahtjev.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 13. prosinca 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 9. prosinca 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ovim Zakonom želi plaće državnih dužnosnika urediti tako da ubuduće i koeficijent i osnovicu za obračun plaće utvrđuje Hrvatski sabor, a ne više Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom. Predlagatelj smatra da je ispravno, a i na tragu odluke Ustavnog suda od 18. srpnja 2014. godine, da Hrvatski sabor utvrđuje ne samo koeficijent plaće dužnosnika, već i osnovicu za obračun plaće svih dužnosnika, kako pravosudnih, tako i ostalih državnih dužnosnika.

Tijekom rasprave predloženo je doraditi odredbe ovog Prijedloga kako bi se koeficijenti za izračun plaće pojedinim državnim dužnosnicima uskladili u odnosu na dužnosti koje obnašaju.

Također predloženo je preispitati odredbu kojom se propisuje osnovica za obračun plaće dužnosnika u odnosu na cjelokupan sustav plaća u javnom i državnom sektoru.

Nakon rasprave, predloženi Zakon nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora (1 glas „ZA“, 7 glasova „PROTIV“ i 5 glasova „SUZDRŽAN“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak, v. r.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na 8. sjednici održanoj 13. i 14. prosinca 2016. godine, a na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova „ZA“) donio sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Postavljanje Spomen ploče poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a u Jasenovcu, s riječima „Za dom spremni“ u grbu Udruge, vrijeđa žrtve ovog ustaškog logora i sve žrtve ustaškog režima.

2. Odbor poziva nadležna tijela državne vlasti da poduzmu nužne radnje kojima će se zaštititi dostojanstvo žrtava i sjećanja na njih, a pogotovo na mjestima kao što je Jasenovac.

3. Potaknut raspravom, Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da utvrdi pretpostavke za institucionalno pravni okvir unutar kojeg će riješiti pitanja simbola svih zločinačkih totalitarnih režima i zaštite digniteta njihovih žrtava.

OBRAZLOŽENJE:

Odbor je, na temelju rasprave na kojoj su sudjelovali svi članovi ovoga Odbora, a koja je provedena na 8. sjednici 13. i 14. prosinca 2016. godine donio navedene zaključke.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. i 9. prosinca 2016. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o dopunama zakona o lokalnim izborima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 24. studenoga 2016. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se očekuje da će predložene izmjena i dopuna doprinijeti zaštiti digniteta članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika te ujedno povećati povjerenje birača u predstavnička i izvršna tijela tih jedinica u cjelini.

Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako ovaj Konačni prijedlog nije izrađen sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015.

Osim toga, predloženo je u članku 1. kojim se dodaje stavak 2. u točki 7. Prijedloga brisati riječi: „i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi“ budući se o navedenom ne vodi kaznena evidencija.

Također, ukazano je na nesuglasnost ovoga Prijedloga i članka 80. važećeg Zakona. Naime, člankom 80. važećeg Zakona propisano je kako članu predstavničkog tijela mandat, između ostalog prestaje, ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci. Objašnjeno je kako bi to značilo da se kandidirati ne može onaj koji je osuđen na uvjetnu kaznu, dok bi u istom slučaju onaj koji već obnaša dužnost nastavio je dalje obnašati.

Predloženo je da se osim predloženih kaznenih dijela koja bi bila zapreka kandidiranja propiše i kazneno djelo otmice.

Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
     prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. godine raspravio je Prijedlog odluke o razrješenju zamjenika pučke pravobraniteljice koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 17. studenoga 2016. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje Odluke o razrješenju zamjenika pučke pravobraniteljice.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

         PREDSJEDNIK ODBORA
 
                          prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.

Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

    PREDSJEDNIK ODBORA
 
                          prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. godine raspravio je o zahtjevu za mišljenje o povredi odredbe članka 137. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Arsen Bauk dana 24. studenoga 2016. godine.

Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odredbom članka 236 stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da zastupnik koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjedatelja sjednice o istaknutoj povredi Poslovnika može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika. Iz fonograma 2. sjednice Hrvatskoga sabora od 23. studenoga 2016. godine razvidno je kako zastupnik Arsen Bauk nije najavio da će podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika neposredno nakon što mu je predsjedatelj dao objašnjenje. Takvim propuštanjem, zastupnik Arsen Bauk izgubio je pravo na podnošenje zahtjeva o predmetnoj povredi Poslovnika.

                                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA
 
                          prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 8. studenoga 2016. godine raspravio je Izvješće o radu povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 31. svibnja 2016. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je predsjednica Povjerenstva.

Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“), podupire Izvješće o radu povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu .

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                       prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 8. studenoga 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 3. studenoga 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je za učinkovito funkcioniranje državne uprave nužno osigurati zakonske pretpostavke. Navela je kako se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave predlaže  preoblikovanje Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u ministarstvo, čime će se omogućiti uspostava odgovarajuće upravljačke strukture, nužne za efikasno obavljanje poslova koji se odnose na upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, koja je jedan od ozbiljnijih aspekata za gospodarski rast Hrvatske. Poslovi u području rudarstva i rudarske inspekcije, nisu utvrđeni u djelokrugu niti jednog središnjeg tijela državne uprave, utvrđuju se u djelokrugu nadležnih ministarstava. Također Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave uređuju se ovlasti predstojnika dotadašnjih državnih ureda do imenovanja državnih tajnika središnjih državnih ureda, odnosno pitanje upravljanja središnjim državnim uredima do imenovanja državnih tajnika središnjih državnih ureda.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno jasnije definirati plan i program rada te smisao i svrhu osnivanja Ministarstva državne imovine kako bi se izbjeglo stvaranje dva paralelna sustava, a imajući u vidu ovlasti i djelokrug Ministarstva gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva.

Također, istaknuta je potreba pojašnjenja odnosa Ministarstva državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“), podupire donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (P.Z. br. 13).

Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“), podupire donošenje Zakona o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave (P.Z. br. 14).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                       prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 17. listopada 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista i Klub HDZ-a, aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj predloženih izmjena utvrditi ovisnost visine sredstava koje političke stranke dobivaju iz Proračuna o ostvarivanju poreznih prihoda budući da su porezi bitni izvor prihoda Državnog proračuna iz kojeg se vrši isplata tih sredstava. Isto tako obzirom na gospodarsko – ekonomsku situaciju opravdana je i izmjena postotka koja, ovisno o poreznim prihodima, može umanjiti ili uvećati sredstva za redovito financiranje političkih stranaka. Također, naveo je kako se radi o izmjenama koje nisu opsežne, ali su vezane uz isplatu sredstava za redovno godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika iz Državnog proračuna, pa je nužno što hitnije usklađivanje Zakona sa sredstvima predviđenim u Državnom proračunu za 2016. godinu.

Tijekom rasprave istaknuto je kako će proračunsko određivanje sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika na predloženi način, doprinijeti značajnom smanjenju sredstava namijenjenih za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Također, navedeno je kako je predložena izmjena već bila predložena cjelovitim Prijedlogom zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je u 7. sazivu Hrvatskoga sabora prihvaćen u prvom čitanju.

Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“), podupire donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Miroslava Šimića, predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                  Miroslav Šimić

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na nastavku 2. sjednice održane 18. listopada 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub Mosta nezavisnih lista, aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se očekuje da će predložene izmjene i dopuna proširenjem kataloga kaznenih djela zbog počinjenja kojih birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za zastupnike u Hrvatskom saboru doprinijeti zaštiti digniteta zastupnika u Hrvatskom saboru i povećati povjerenje birača u zastupnike u Hrvatskom saboru te u instituciju Hrvatskog sabora kao tijela državne vlasti. Također se očekuje da će povećanjem broja kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju su glasovali (preferirani glasovi) s jednog na tri kandidata u većoj mjeri uzeti u obzir volju birača da svoj glas daju određenom kandidatu na listi, čime će se povećati demokratičnost i objektivnost sustava izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno o ovom Prijedlogu zakona provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te održati tematsku sjednicu kako bi šira zainteresirana javnost mogla iskazati svoje mišljenje te eventualno dostaviti prijedloge i primjedbe predlagatelju.

Također, upozoreno je na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015.  prilikom propisivanja odredbe članka 9. kojom se navode razlozi zbog kojih birači i političke stranke ne smiju kandidirati određene osobe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Istaknuto je kako će predloženo uvođenje 3 preferencijalna glasa povećati utjecaj birača na mogućnost određivanja kandidata koji će imati prednost pred ostalim kandidatima te na taj način doprinijeti demokratičnosti i objektivnosti sustava izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

Izraženo je mišljenje kako je potrebna obuhvatnija izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (npr. izbor zastupnika nacionalnih manjina vezano za „...tajnost pri glasovanju...“ i „...ravnopravnost birača na biračkom mjestu...“).

Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽANA“), podupire donošenje ovoga Zakona te jednoglasno (12 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Zadužuje se predlagatelj da do izrade Konačnog prijedloga provede savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Obrazloženje:
Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno o ovom Prijedlogu zakona provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kako bi šira zainteresirana javnost mogla iskazati svoje mišljenje te eventualno dostaviti prijedloge i primjedbe predlagatelju.

Također, Odbor je jednoglasno (12 glasova „ZA“) donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Do izrade Konačnog prijedloga, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će održati tematsku sjednicu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Obrazloženje:
Tijekom rasprave istaknuta je potreba održavanja navedene tematske sjednice ovog Odbora kako bi i predstavnici civilnog društva i stručne javnosti mogli iskazati eventualna mišljenja i prijedloge koje bi predlagatelj razmotrio prilikom izrade Konačnog prijedloga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Miroslava Šimića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Miroslav Šimić

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na nastavku 2. sjednice održane 18. listopada 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama zakona o lokalnim izborima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub Mosta nezavisnih lista, aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se očekuje da će predložena izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima doprinijeti zaštiti digniteta članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika te ujedno povećati povjerenje birača u predstavnička i izvršna tijela tih jedinica u cjelini.

Tijekom rasprave istaknuta je primjedba kako se ovim Prijedlogom propisuju „...stroži uvjeti...“ za kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika nego za kandidiranje za  izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Također, izraženo je mišljenje kako je potrebno na drugačiji način propisati odredbu članka 13. novih stavaka 2. i 3. u dijelu u kojemu su određeni razlozi zbog kojih nije dozvoljena kandidatura te posebno voditi računa o Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „SUZDRŽANIH“), podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Miroslava Šimića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Miroslav Šimić

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na nastavku 2. sjednice održane 18. listopada 2016. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub Mosta nezavisnih lista, aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se očekuje da će predložene izmjene i dopuna jasnim propisivanjem uvjeta pod kojima se izostanci zastupnika s glasovanja u Hrvatskom saboru ne smatraju opravdanima te uvjeta pod kojima zastupnicima ne pripada pravo na zastupnički paušal, odnosno pod kojima se iznos zastupničkog paušala umanjuje, doprinijeti zaštiti digniteta zastupnika u Hrvatskom saboru i povjerenju građana u instituciju Hrvatskog sabora kao tijela državne vlasti, povećati disciplinu zastupnika te dovesti do smanjenja neopravdanih rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je cilj ovog Prijedloga jasan, a to je povećanje discipline zastupnika. Ujedno, izraženo je mišljenje kako je potrebno doraditi i ujednačiti tekst predloženih odredaba radi jasnoće i preciznosti norme. Tako je predloženo više naglasiti da se predložene odredbe neće odnositi na „...situaciju kada zastupnik svoje nezadovoljstvo iskaže napuštanjem sabornice za vrijeme glasovanja s obzirom da je to legitimno demokratsko pravo svakog zastupnika...“.

Također, predloženo je jasnije odrediti što će se sve smatrati „neopravdanim izostankom“ te ujednačiti tekst odredbi novih stavaka 2. i 3. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na neopravdani izostanak „iz Hrvatskog sabora“ i neopravdani izostanak „sa glasovanja u Hrvatskom saboru“.

Ujedno je predloženo odredbu novog stavka 3. Prijedloga na odgovarajući način ugraditi u novi stavak 2. Prijedloga s obzirom da „...za službena putovanja predsjednik Hrvatskoga sabora daje odobrenje...“.

Osim toga, izraženo je mišljenje kako je o Prijedlogu zakona potrebno provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću bez obzira na okolnost što se Zakon o pravu na pristup informacijama ne odnosi i na one prijedloge koje Hrvatskom saboru predlažu klubovi zastupnika.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“), podupire donošenje ovoga Zakona. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Miroslava Šimića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Miroslav Šimić

1. Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 14. listopada 2016., raspravljali su o Prijedlogu zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 2,  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 3,  i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 4, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, aktom od 14. listopada 2016.  

2. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“) i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) podupiru donošenje  Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (P.Z. br. 1) i ne protive se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao i da  stupi na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“) i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) podupiru donošenje  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (P.Z. br. 2) i ne protive se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao i da  stupi na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor za zakonodavstvo podnosi slijedeći

AMANDMAN
  

I. Na članak 10.

U članku 10. u izmijenjenom članku 46. stavku 2. riječi: “predstojnik“ zamjenjuje se riječima: „državni tajnik središnjeg državnog ureda“.

Obrazloženje

Nomotehnički se dorađuje izričaj.

4. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“) i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) podupiru donošenje  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske (P.Z. br. 3) i ne protive se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao i da  stupi na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor za zakonodavstvo podnosi slijedeći

AMANDMAN

I. Na članak 4.

U članku 4. u stavku 3. brojevi: „3., 4., 5., 6.,“ zamijenjuju se brojevima: „2., 3., 4. i 5.“

Obrazloženje

Nomotehnički se dorađuje izričaj.

5. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“) i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) podupiru donošenje  Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (P.Z. br. 4) i ne protive se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao i da  stupi na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Osim toga, Odbor za zakonodavstvo ne protivi se prijedlogu predlagatelja da odredba članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ima retroaktivno djelovanje kako bi se cjelovito i dosljedno primijenio novi pravni režim na sve državne dužnosnike.

6. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za zakonodavstvo.
       

PREDSJEDNIK           
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK 
I POLITIČKI SUSTAV

Miroslav Šimić  

PREDSJEDNIK ODBORA
ZA ZAKONODAVSTVO

Dražen Bošnjaković