Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, podnose se i: Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu (konsolidirano), Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11.studenoga 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 
       
Uvodno je ministar financija mr.sc.Boris Lalovac istaknuo, osim ostalog, da se predloženim Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu usklađuju proračunski planovi s ostvarenim kretanjima tijekom godine. Odstupanja se u prvom redu odnose na slabije ostvarenje proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane te dodatnih proračunskih troškova zbog poplava u istočnoj Slavoniji. Također se predlažu određene preraspodjele sredstava na pojedinim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvršiti u ovoj godini. Projekcija gospodarskog rasta za 2014. godinu korigirana je na niže ( u Programu konvergencije iz travnja iznosila je 0,0%) te ukazuje na realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 0,7% što znači šestu uzastopnu recesijsku godinu. Krajem siječnja 2014. godine pokrenuta je od strane Europske komisije procedura prekomjernog deficita za Republiku Hrvatsku čiji je cilj u najkraćem razumnom roku dostići predviđene razine deficita opće države. Poduzete mjere Vlade Republike Hrvatske nisu bile dovoljne pa su programom konvergencije usvojene dodatne mjere u vidu povećanja trošarina te naknada teleoperaterima. Prema novom planu proračuna u 2014. godini očekuje se smanjenje proračunskih prihoda u odnosu na plan iz ožujka 2014. za 2,6 milijardi kuna, tako da umjesto ranije planiranih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu ukupni prihodi iznose 114,5 milijardi kuna, od čega prihodi poslovanja iznose 113.9 milijardi kuna a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 559 milijuna kuna. Zbog nastavka trenda smanjenja prihoda i povećanja deficita nužna je dalja racionalizacija rashoda i njihovo stavljanje u okvire novih proračunskih mogućnosti. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 130,7 milijardi na 130,1 milijardu kuna, odnosno za 544,0 milijuna kuna. Rashodi poslovanja iznose 128 milijardi kuna, a najveći dio odnosi se na: naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 67,7 milijardi kuna; rashode za zaposlene u iznosu od 21,6 milijardi kuna; financijske rashode u iznosu od 11,0 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 114,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,1 milijardu kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu planiran je u iznosu od 15,6 milijardi kuna ili 4,8% BDP-a. Istovremeno će ukupni manjak proračuna opće države u 2014. godini iznositi 5% BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više u odnosu na plan usvojen u ožujku ove godine. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 4,8% BDP-a, a izvanproračunski korisnici smanjuju svoj manjak s 0,4% BDP-a na 0,2% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je sukladno odredbi točke IV. podstavka 2. Odluke o osnivanju povjerenstva za fiskalnu politiku, obvezno zauzeti stajalište o primjeni fiskalnog pravila utvrđenog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika i o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prije rasprave u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora iznijeta su slijedeća stajališta:
- Upozoreno je da se sukladno odredbama Zakona o proračunu prilikom rasprave o državnom proračunu ili izmjenama i dopunama državnog proračuna raspravlja i o projekcijama za naredne dvije godine. Budući Vlada Republike Hrvatske nije dostavila Hrvatskome saboru projekcije državnog proračuna za 2015. i 2016. godinu zatraženo je da to učini do početka plenarne sjednice Hrvatskoga sabora na kojoj će se provesti rasprava o rebalansu državnog proračuna za 2014. godinu. Također je zatraženo da se na Internet stranici Hrvatskoga sabora objavi rebalans državnog proračuna za 2014. godinu na petoj razini kako bi svi imali detaljan uvid posebno o svim troškovima, te na kojim se pozicijama smanjuju ili povećavaju sredstva korisnika državnog proračuna.

- Postavljeno je pitanje što je sa dugovima u zdravstvu, da li se proračun zdravstva vodi na način da se u rashode knjiži samo ono što je plaćeno ili će do kraja godine biti oko 2,103 milijarde kuna neplaćenih računa koji će u principu teretiti proračun sljedeće godine? Naime, mi ne znamo stvarno stanje u zdravstvu, koliki su stvarni minusi zdravstva i što će se dogoditi ako HZZO izađe iz Državne riznice. Budući trošak proračuna je po metodologiji ESA 2010 u stvari deficit, u tom slučaju planirani deficit državnog proračuna za 2014. godinu više neće iznositi 15,6 milijardi kuna nego 18 milijardu kuna. Osim toga, iznijeto je mišljenje da i 3 milijarde kuna u proračunu iz drugog mirovinskog stupa, koji ne može biti prihod državnog proračuna, u stvari povećava stvarni deficit na 21 milijardu kuna. Bez većih rezova rashodne  strane državnog proračuna tj. bez strukturnih promjena kod najvećih korisnika proračunskih sredstava neće se moći značajnije smanjit rashodi državnog proračuna.

- Ministar financija je izvijestio članove Odbora da će vjerojatno ministar zdravlja na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, prilikom rasprave o ovom rebalansu državnog proračuna ili prilikom donošenja državnog proračuna za 2015. godinu, izvijestiti zastupnike o stanju i sanaciji zdravstva u protekle dvije godine s  dubljom analizom o iznosu dugova u zdravstvu.

- Ukazano je na problem slabe iskorištenosti sredstava iz europskih fondova, ali i na problem da se smanjuju financijska sredstva na pozicijama državnog proračuna namijenjena regionalnom razvoju i investicijama u poljoprivredi, a to nije dobro iz razloga jer se smanjuju financijska sredstva za one projekte koji potiču razvoj gospodarstva i stvaraju nove vrijednosti.

- Rebalans proračuna je uvijek posljedica loših procjena i loših aktivnosti ali nije uobičajno da se rebalans državnog proračuna donosi mjesec dana prije isteka godine. Postavljeno je pitanje temeljem kojih analiza se došlo do podatka da neće biti gospodarskog rasta nego da će doći do gospodarskog pada od 0,7%? Trebalo je sačekati kraj godine i rebalansirati državni proračun sukladno ostvarenju jer ništa što je predviđano nije ostvareno. Tako je povećana opća stopa PDV-a za 2%, a smanjeni su prihodi s tog osnova. Glavni razlog rebalansa je pad ekonomske aktivnosti i stagnacija i zato nema prihoda u proračunu, a ništa nije učinjeno da se poveća ekonomska aktivnost, a posebno nije bilo dovoljno aktivnosti usmjerenih na smanjenje rashoda. Puno puta je upozoravano da treba smanjiti rashode za intelektualne usluge, za nepotreban zakup poslovnih prostora, za troškove održavanja softvera, postojanje velikog broja nepotrebnih državnih agencija, rashode za donacije i druge rashode koji utječu na povećanje a ne smanjenje deficita.

- Iznijeto je mišljenje da će se proračunski deficit za ovu godinu ostvariti kako je planiran ovim rebalansom, međutim treba uzeti u obzir sve napore Vlade Republike Hrvatske koje poduzima u cilju povećanja gospodarskih aktivnosti i aktivnosti smanjenja rashoda državnog proračuna. Naime, u vezi smanjenja rashoda Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske radi izrade inačica paketa mjera koje će dovesti do smanjenja ukupne javne potrošnje, uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava te uz najmanji mogući negativni učinak na postojeću razinu javnih usluga. Dubinskom analizom obuhvatit će se: rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna; subvencije; sustav zdravstva; poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima; porezni rashodi.

- Zatraženo je da se ministar financija očituje o stajalištima Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora koje je u osam točaka iznijelo razloge zbog kojih postoji visok rizik da se fiskalno pravilo za 2014. godinu neće ispuniti. Ministar financija je istaknuo da uvažava stručno mišljenje Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora i da je svjestan situacije u kojoj se nalaze javne financije i državni proračun. U ovoj situaciji u kojoj se nalazimo uz nužne poticaje u cilju osiguranja rasta gospodarskih aktivnosti, koje će Vlada Republike Hrvatske uskoro predložiti, potreban je i konsenzus svih u cilju dogovora i realizacije strukturnih promjena u zdravstvu i strukturnih promjena u mirovinskom sustavu koji su najveći korisnici proračunskih sredstava. Međutim, treba razmotriti i dogovoriti eventualno smanjenje socijalnih naknada, smanjenje plaća, smanjenje poreznog opterećenja i drugih mogućih aktivnosti u cilju dovođenja deficita državnog proračuna u zadane okvire.

- Iznijeto je mišljenje da realno planiranje i nužna primjena fiskalnog pravila, kojeg Vlada Republike Hrvatske u svim proračunskim dokumentima treba predstaviti i obrazložiti, je možda poruka za izradu državnog proračuna za 2015. godinu. Naime, to znači da je realno planiranje i pridržavanje fiskalnog pravila i fiskalne odgovornosti jedan veliki korak za smanjenje deficita.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i  3 glasa „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.


PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.