Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 17. veljače 2026. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 262, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5.veljače 2026.godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Pučke pravobraniteljice i Nezavisnih hrvatskih sindikata na navedeni akt.
Donošenjem predloženog zakona omogućit će se reguliranje boravka državljana trećih zemalja sukladno Direktivi (EU) 2024/1233, odnosno izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad u okviru jednog upravnog akta.
Na temelju propisanog roka od 90 dana (koji uključuje i provedbu testa tržišta rada) za rješavanje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad policijske uprave odnosno policijske postaje moći će ocijeniti radi li se o poslodavcima koji uredno posluju u Republici Hrvatskoj, zapošljavaju domaće radnike te doprinose gospodarskom razvitku, čime će se smanjiti mogućnost zlouporabe postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.
Omogućit će se olakšana promjena poslodavca radi usklađivanja s novom Direktivom 2024/1233, uz iznimku ako se radi o zaposlenju kod poslodavca koji je ishodio dozvolu za boravak i rad na temelju koje je državljanin treće zemlje došao u Republiku Hrvatsku, kada se promjena poslodavca dozvoljava nakon šest mjeseci.
Nadalje, propisat će se zabrana državljanima trećih zemalja da rade, poslodavcima da zapošljavaju, a korisnicima da se koriste radom državljana trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad za deficitarno zanimanje, da se s takvom dozvolom radi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno (ne nalazi se na listi deficitarnih zanimanja Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Također, propisat će se zabrana državljanima trećih zemalja da rade, poslodavcima da zapošljavaju, a korisnicima da se koriste radom državljana trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad na temelju provedenog testa tržišta rada na jednom području, da se s takvom dozvolom radi na području onih policijskih uprava u kojima test tržišta rada nije proveden.
Također, omogućit će se da poslodavci za sezonske radnike ishoduju dozvole za boravak i rad s rokom važenja do tri godine, unutar kojih bi državljani trećih zemalja mogli raditi do 90 dana ili do devet mjeseci godišnje za istog poslodavca, u istom ili srodnom zanimanju, što će smanjiti administrativno opterećenje u postupku izdavanja odobrenja dozvola za boravak i rad za sezonski rad.
Studentima državljanima trećih zemalja omogućit će se reguliranje privremenog boravka u svrhu studiranja s rokom važenja do tri godine. Na taj način olakšavaju se administrativni postupci za studente na cjelovitom studiju i smanjuje administrativno opterećenje za obradu zahtjeva za produženjem privremenog boravka.
Propisivanje uvjeta poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupku produljenja dozvole za boravak i rad ili izdavanju dozvola za boravak i rad koje se izdaju na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje državljanima trećih zemalja koji su u Republici Hrvatskoj boravili najmanje godinu dana, imalo bi dodatni poticaj za njihovu daljnju integraciju u hrvatsko društvo, dodatno bi se učinio iskorak u unaprjeđenju njihove jezične kompetencije te osim njihove brže integracije, poznavanjem hrvatskog jezika i latiničnog pisma im se otvara mogućnost boljeg pozicioniranja i konkurentnosti na tržištu rada.
U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona. Također su istaknuli kako predložene promjene donose poboljšanje i za poslodavce i za radnike. Nadalje pozitivnim su ocijenili dužnost poznavanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma za državljane trećih zemalja.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu neće biti dostatni kapaciteti kojima će se osigurati učenje jezika. Također, iznijeto je mišljenje kako su poslodavci (najčešće u turizmu i graditeljstvu) upravo doveli do situacije oko nedostatka domaće radne snage, te potrebe za uvozom radne snage i to zahvaljujući lošem odnosu prema domaćim radnicima.
Na kraju rasprave predstavnica predlagatelja istaknula kako 94 ustanove provode tečajeve hrvatskog jezika, te da pokrivaju 20 županija, a pravilnikom koji je u izradi regulirat će se uvjeti smještaja stranih radnika kao i njihov zdravstveni status.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 "za" i 3 "suzdržana") odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 262
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević