Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 21. sjednici, održanoj 17. veljače 2026., proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 5. veljače 2026.
Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima raspravljao sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je izlaganju istaknula kako se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o strancima u hrvatsko zakonodavstvo prenosi nova Direktiva (EU) 2024/1233 o jedinstvenoj dozvoli za boravak i rad te usklađuju odredbe s Paktom o migracijama i azilu, osobito u dijelu novih postupaka na granici i zajedničkog postupka za međunarodnu zaštitu. Istaknuto je kako se omogućava podnošenje zahtjeva putem sustava e-Građani, čime se olakšava pristup pravima i administrativnim postupcima za strance. Predloženim izmjenama omogućuje se da se privremeni boravak u svrhu studiranja odobri do tri godine, uz obvezu godišnje potvrde o upisu, a rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad produljuje se na 90 dana, s mogućnošću dodatnih 30 dana u složenim predmetima. Uvodi se obveza polaganja ispita znanja hrvatskog jezika na razini A1.1 za državljane trećih zemalja koji su u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana, a trošak ispita snosi poslodavac. Uvodi se postupak dubinske provjere i postupak povratka na granici, uz obvezu informiranja stranaca o pravima, obvezama i mjerama ograničenja kretanja, te se predviđa Nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u tim postupcima, čije provođenje osigurava Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji s drugim tijelima, međunarodnim organizacijama i udrugama.
Pučka pravobraniteljica u raspravi je najprije pozdravila niz predloženih izmjena jer pridonose jačoj zaštiti stranih radnika, osobito kroz strože uvjete za poslodavce, preciziranje testova tržišta rada i mehanizme za sprečavanje zlouporaba, kao i kroz jasnije uređenje postupaka na granici. Naglasila je kako se radi o složenom pitanju zaštite ljudskih prava koje proizlazi iz Pakta o migracijama i azilu te devet uredbi Europske unije te kako je pritom nužno osigurati ravnotežu između zahtjeva učinkovitosti i poštovanja temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske. Upozorila je na potrebu dorade odredbi koje se odnose na pravo na slobodu i sigurnost, kako bi se preciznije definirale situacije u kojima se strancima ograničava kretanje ili boravak u ograđenim prostorima te osigurala jasna sudska kontrola i učinkovita pravna sredstva. Posebno je istaknula odredbe o dubinskoj provjeri i mjerama ograničenja slobode kretanja, upozorivši da se postavlja pitanje kako osigurati dostupnost osoba za postupak, a da pritom de facto ne budu lišene slobode bez odgovarajućih jamstava koja se vežu uz formalno lišenje slobode. Upozorila je da se predviđa smještaj stranaca u ograđene prostore, iako se formalno ne radi o zadržavanju u smislu lišenja slobode, pa postoji rizik da osobe budu izložene ograničenju slobode bez pune razine procesnih i sudskih jamstava koja bi u takvim slučajevima trebale imati. U tom je kontekstu upozorila i na rješenja o Nezavisnom mehanizmu praćenja poštivanja temeljnih prava, istaknuvši kako on u Zakonu nije jasno određen, za razliku od, primjerice, povjerenstava za nadzor po pritužbama, te da bi njegove ovlasti, sastav i način imenovanja trebalo detaljnije propisati zakonom, a ne prepuštati ih isključivo podzakonskim aktima ili praksi. Ocijenila je da je gubitak dozvole za boravak i rad kao posljedica toga što se strani radnik u roku od pet dana ne javi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje vrlo stroga sankcija te naglasila kako mnogi strani radnici nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obvezama niti se snalaze u jeziku i sustavu, zbog čega postoji opasnost da ovakvo rješenje dovede do nerazmjernih posljedica za radnike koji, objektivno, ne uspiju ispuniti ovu obvezu u propisanom roku.
U raspravi su članovi Odbora podržali prijedlog izmjena kojima se unapređuje postojeće stanje, osobito u smislu jače zaštite stranih radnika, jasnijeg uređenja postupaka na granici, administrativnog rasterećenja kroz digitalizaciju postupaka i fleksibilnijeg reguliranja rada i boravka stranaca u Republici Hrvatskoj. Istaknuli su, međutim, da je pri daljnjem normiranju važno voditi računa o prijedlozima Pučke pravobraniteljice koji se odnose na zaštitu ljudskih prava, osobito u dijelu koji regulira ograničenje slobode kretanja, novi zaštitni mehanizam i procesna jamstva osoba uključenih u postupke na granici. U odnosu na novi Nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava članovi Odbora upozorili su da se predloženim rješenjem Vladi daju šire ovlasti nego što je nužno te da bi to tijelo, s obzirom na svoju važnu ulogu, trebalo biti jasnije i preciznije uređeno zakonom, uključujući ovlasti, sastav i način imenovanja, a ne prepušteno isključivo podzakonskim aktima.
Govoreći o integraciji stranih radnika, članovi Odbora istaknuli su kako se integracija ne može svesti samo na učenje jezika jer postoje primjeri uspješnih integracijskih politika i dobro integriranih stranih radnika, dok se istodobno ne smije tolerirati govor mržnje i napadi na strane radnike u javnom prostoru. Ocijenili su kako je uvođenje obveze poznavanja hrvatskog jezika kao dijela integracijske politike i unapređenja kvalitete rada načelno prihvatljivo, ali i upozorili kako pri određivanju rokova, razine znanja i posljedica neispunjavanja obveze treba voditi računa da se time ne oteža položaj poslodavaca i ne naruši konkurentnost te da se preispita jesu li rokovi i pojedine odredbe morali biti formulirani tako strogo kao u Prijedlogu. U raspravi je istaknuto i kako su postupkom dubinske kontrole obuhvaćena i djeca, uključujući njihov smještaj, te se čini kako ni u Paktu ni u Prijedlogu zakona nije dovoljno jasno razrađena terminologija koja razlikuje lišavanje slobode od ograničavanja slobode kretanja. Pozitivnim je ocijenjeno rješenje prema kojemu u slučaju prestanka ugovora o radu prekršajnu odgovornost više nema i radnik, nego samo poslodavac, čime se jača zaštita stranih radnika. Istodobno je izražena zabrinutost zbog roka od pet dana u kojem se radnik mora javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, uz opasnost gubitka dozvole za boravak i rad, jer dio radnika u praksi nije dovoljno upoznat sa sustavom i svojim obvezama te bi se moglo dogoditi da posljedice snose i oni koji se objektivno ne snađu u zadanom roku.
Predstavnica predlagatelja, odgovarajući na primjedbe vezane uz Nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava, istaknula je kako se mehanizam organizira u okviru Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji već ima visoku razinu stručnosti i iskustva u praćenju i zaštiti ljudskih prava. Naglasila je kako su tijekom primjene postojećih propisa uočene i zlouporabe, osobito u slučajevima osoba koje ulaze u zemlju bez ikakvih dokumenata te lažnih prijava pojedinih udruga o navodnom ugrožavanju prava djece ili osoba lošeg zdravstvenog stanja, za koje se provjerom utvrdilo da ne odgovaraju stvarnom stanju. Posebno je istaknula kako Hrvatska ne ide i neće ići u smjeru smanjivanja postojećih prava, osobito ne kada je riječ o djeci, te da se novim rješenjima nastoji osigurati učinkovitost postupaka bez zadiranja u standarde zaštite ljudskih prava. U vezi s rokom javljanja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje istaknula je kako su strani radnici prilikom izdavanja dozvola detaljno informirani o svojim pravima i obvezama te da se navedenim rješenjem želi potaknuti pravodobna prijava i aktivno traženje novog zaposlenja.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom glasova (9 glasova »ZA« i 2 glasa »SUZDRŽAN«) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima
2. sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac